Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Slika br. 2 — Ostatak ostataka autohtone šume crnog bora (Pinus nigra) iznadSenjsko drage, na oko 500 m n. v. Ovaj osamljenik, izložen jakim burama, suhoći,vrućini i studeni polegao je donje grane do tla, i prkosi svima ekološkim nepogodamacrnog bora i listača prosječno je malen, kakvoća stabala većinom je loša, praksado danas nije pronašla ekološki odgovarajuće vrednije vrste drveća koje bržerastu, na navedenom teritoriju danas gotovo* i ne postoje pokusni nasadi vrednijihstranih vrsta drveća (osim, iz prošlih vremena, ariš). Ni kad se staništakultura temeljitije pregledaju, ne može se lako naći rješenje za povećavanjegospodarskog kapaciteta; pogotovu u području zajednice Seslerieto-Ostryetumu kojoj je osnovano oko 90% kultura.Borovina, koia se prije Oslobođenja nije mogla prodati ni za ogrjev (velikakoličina čađi), danas se, doduše, može dobro iskoristiti za rudnike i za preradu ucelulozu. Ali obnova borovih kultura, koje su mnogo popravile tlo i mikroklimu,sadnjom crnog bora bila bi neekonomična zbog vrlo malog prirasta ove vrste drveća.Također ni unošenje domaćih termokserofitnih listača ne bi mnogo povećalo gospodarskikapacitet sastojina, makar treba da su primješane bar do 20'7o radi održavanjabolje biogeneze.35