Å UMARSKI LIST 1-2/1962

i ee mogla do obale izgraditi jednosjedn* žičara. Mnogo je kultura osnovan©da se smanji i umiri akvatična erozija u perimetru bujica ;najvi|še u Senjskojdraži; mnogo manje u Vinodolu, u perimetru klizišta Slani Potok iznad Crikvenice;također i iznad Krmpota kod Novoga, oko ceste Senj-Krivi Put i drugdjesa manjim takvim objektima.Ogromna su sredstva uložena u osnivanje tih kultura; mnogo i u građevine(pregradni i obrambeni zidovi, procjednice, kanalizacija i dr.), najviše u Senjskojdraži i Slanom Potoku. Gotovo sve kulture su osnovane na temelju dobr©postavljenog cilja ;samo za nekoliko kultura nismo mogli utvrditi stvarnu njihovuulogu. Najviše zasluga u izvršenim pošumljivačkim radovima pripada prvenstvenoA. Kaudersu, zatim V. P1 e š i i V. K o h u t u.Sve kulture su se dobro očuvale. Jedino u doba fašističke okupacije neke suznatno oštećene: podmetnutim šumskim požarima, također i sječom listača i, ponegdje,iskapanjem korijenja za ogrjev i dobivanje soli iz morske vode (u zamjenu zasol narod je nabavljao hranu u kontinentalnom području: preko visokih planina,kroz oslobođen i okupiran teritorij čak i izvan istočnih granica Gorskog Kotara,žene su na svojim leđima prenosile sol; na leđima su prenosile i more i ogrjevnodrvo).U mnoge osnovane kulture postepeno su prodirale listače: spontano naletomsjemena i neke sadnjom i sjetvom. Prirodna migracija listača ovisila je o svojstvimastaništa, postojanju i blizini sjemenjaka i o šumskoj paši. Na toplija staništaviše je prodirao crni jasen, ponešto maklen, ponegdje bijeli grab i dr.; nahladnija staništa više crni grab, ponegdje javori i dr., na vrlo maloj površini podmladilase i jela. Vrlo je značajno da podmlatka bora gotovo i nema u kulturama;na boljim staništima razvio se uglavnom izvan kultura. Osim borom, pošumljivlose i drugim vrstama drveća: domaćim listačama, alepskim i primorskimborom, omorikom, lovorom, crnikom, bagremom, orahom, maslinom i dr. Domaćelistače su se, prosječno, dobro održale, a ostale malo ili su posve uginule.Umjetnu podsadnju i spontano prodiranje šumske dendroflore mnogo je sprečavalapaša stoke. Prije prvog svjetskog razaranja stoka je malo gdje ulazila ubranjevine, zatim sve više; danas se pase u većini kultura. Prema obraslostilistača kulture se mogu, po okularnoj ocjeni, razvrstati u tri grupe: 1. čiste iligotovo čiste kulture, ukupno 17; 2. kulture s oko 10—20% listača, ukupno preko30; 3. ostale kulture su na prelazu od pretežno čistih u mješovite.Prema proizvodnosti staništa i sastojina, broj najboljih kultura u kojimabi se mogli obavljati slobodniji gospodarski postupci je oko 10. kvalitetno osrednjihoko 20. U ovim kulturama mogu se intenzivnije obavljati njegovanja iintrodukcije novih vrsta drveća. Većina drugih kultura treba da uglavnom poboljšavakompleks ekoloških faktora a neke služe kao dio zelenog pojasa. Ostalekulture su na tako lošim staništima da bi njega i introdukcija bile posve nerentabilne.Problem obnove i pošumljivanjaU odnosu na proizvodnost nedalekih šuma jele, bukve i smreke, proizvodnostgotovo svih kultura je tako malena da se do danas u njima gotovo nigdjenisu vršili sistematski gospodarski postupci: ni da se iskorišćava drvo ni da seusmjeruje daljnji razvitak. To je posve razumljivo kad se uvaži okolnost dabi ulaganje većih materijalnih sredstava bilo nedovoljno ekonomično.Takav stav opravdavaju ove činjenice: kulture kao zaštitni objekti svagdjeispunjuju određenu ulogu (izuzetak je kultura u predjelu Slani Potok), prirast34