Å UMARSKI LIST 1-2/1962
Å UMARSKI LIST 1-2/1962 Å UMARSKI LIST 1-2/1962
PROBLEM PROIZVODNOSTI KULTURA CRNOG BORAU SUBMEDITERANSKOJZONIPrilog proučavanju introdukcije crne topole i drugih vrsta dendrofloreJ. ŠAFARMada su na području Hrvatskog primorja tokom posljednjih sedamdesetgodina (u Istri čltavo> stoljeće) postignuti razmjerno' veliki rezultati u pošumljavanjucrnim borom, ipak smatramo da je obnova šumske vegetacije na primorskomkršu još uvijek problem. Sadržaj problema nije u utvrđivanju sjemenskihbaza, tehnici pošumljavanja ili meliorativnosti navedene četinjače. Ova su pitanjamnogo tretirana, pa su i pronađena sve bolja rješenja. Problem je u malojproizvodnosti sastojina crnog bora: ne samo umjetno osnovanih nego i autohtonih.U vezi s iznesenim ukratko* ćemoi razmotriti: 1. prosječno sadašnje stanjekultura crnog bora ,2. problem obnove kultura i pošumljivanje. 3. problemizbora vrsta i oblika smjese.Značenje i razvojno stanje borovih kulturaNa području submediteranske zone šumarija Crikvenica, Novi, Senj i Jablanac(primorske padine masiva Velike Kapele i Velebita )imamo danas 90 kulturacrnog bora većih od 1 ha površine do oko- 25 ha i starih 20—70 godina; ukupnapovršina, nažalost, nije poznata, jer u nepotpuno dobivenim podacima površinesu većinom iskazane za branjevine u kojima se nalaze kulture. (Kulture mlađeod 20 godina nisu predmet ovih razmatranja.) Mnoge branjevine ograđene susuhim zidom; samo' na području bivšeg Inspektorata za pcšumljavanje Krša uSenju (osnovanog gcd. 1878.) podignuto' je do godine 1936. oko 250 km suhogzida. Bila su osnovana četiri rasadnika; danas postoje tri: dva nedaleko Vratnika(osnovana god. 1880 i 1886—1890) i jedan kod Crikvenice. Nadmorske visine položajakultura su od 10 do 700 m, ekspozicije njihovih staništa prosječno suprisojne, petrografska podloga većinom je vapnenac i manje dolomit; tla sukarbonantna skeletna i skeletoidna, rijetko^ gdje duboka, uglavnom strukturna.Oko 90''/o kultura je u području zajednice crnog graba (Seslerieto-OstryetumHorv.), ostale su na granici zone crnog graba i bijelog graba i zone crnog grabai bukve; neznatno i u prirodnim enklavama hrasta kitnjaka (u Senjskoj draži).Prema topografskim područjima, ukupno je kultura u područjima: Crikvenica24, Novi 13, Krivi Put 11, Senj 22, Jurjevo 10 i Jablanac 10; cd toga supet uglavnom autohtone sastojine (v. si. br. 1 i 2): u području Senj 3 (Borova* Zbog malog raspoloživog prostora ne možemo se ovdje upuštati u dublja razmatranja(elaborat zauzima oko 200 strana).32
Glavica, Sijaset i Borova) i u području Jurjevo 2 (Uijaševica i Borova draga).Autohtone borove sastojine postoje i drugdje, na grebenima Velebita, i grupena dolomitima Vel. Kapele u Senjskoj draži; čitav areal je disjuntktan od jadranskeobale do oko 1.200 (1.400) m n. v. (Autohtone sastojine crnog bora sui u unutrašnjosti, na Maloj Kapeli i Ličkoj Plješivici nedaleko Plitvičkih jezera,ali nisu predmet ovih razmatranja.) Mogu se izlučiti za sjemenske baze. Sastojineiznad Jurjeva treba izlučiti kao prirodan i turistički rezervat, napose otkadje (god. 1961.) izgrađen automobilski put za potrebe NE Grabova; ovaj komplekssastojina crnog bora dopire do obale mora, pa je u tom pogledu jedinstven naZemlji (v. si. br. 1).Slika br. 1 — Pogled na autohtonu sastojinu crnog bora (Pinus nigra) iznad obalnogmjesta Jurjevo kod Senja, u području buduće hidroelektrane Grabova. Čitavušumu trebalo bi proglasiti prirodnim i turističkim rezervatomUloga kultura je različita. Možemo- ih razvrstati u tri grupe: 1. kulture kojimaje prvenstven zadatak da što više smanje loš utjecaj ekoloških faktora,ukupno 39; 2. kulture kojima je osnovni zadatak da služe za estetsko oblikovanjekrajolika i rekreaciju, ukupno 10; 3. kulture kojima je bio- glavni zadatak dastvore ekološke preduvjete za druge vrste drveća, ukupno 41. Poslije izgradnjejadranske magistrale broj postojećih kultura u zelenom pojasu odn. za unapređivanjekrajolika nešto se bio povećao i tako relativno smanjio broj kulturaiz cstale dvije grupe. Kultura Tomišić draga, iznad kanjona 'kod Kozice (izmeđuSenja i Novoga) na jadranskoj magistrali, može služiti za brdski camping, kad33
- Page 1: 1-21962iri
- Page 12 and 13: PRILOG POZNAVANJU RASTA I PRIRASTA
- Page 14 and 15: Zelena duglazija raste od prirode u
- Page 16 and 17: SI. 1. Utjecaj fertilizatora na deb
- Page 20 and 21: 18 -
- Page 22 and 23: ekološke prilike kao Jugoslavija.
- Page 24: Američki borovac (vajmutovac)(Pinu
- Page 27: čija forma živi na ribizlima. Taj
- Page 32 and 33: tivnost borovca dolazi do izražaja
- Page 36 and 37: i ee mogla do obale izgraditi jedno
- Page 38 and 39: Na području navedene zajednice nal
- Page 40 and 41: Hi, na relativno najboljim staništ
- Page 42 and 43: PROBLEME DE LA PRODUCTIVITE DES PLA
- Page 44 and 45: nom S-25 i Lindanom S-25. Pantakan
- Page 46 and 47: Mišljenja smo da bi u buduće treb
- Page 48 and 49: S obzirom na veliku štetnost ove b
- Page 50 and 51: TABELIA Iff-II"matično stabloParen
- Page 52 and 53: Visine,biljaküHgighj of seedlingsV
- Page 54: TABELA IIIPodaci o dvogodišnjim bi
- Page 57 and 58: Ijine biljaka je približno jednako
- Page 59 and 60: Karakteristično' je, da križanci,
- Page 62 and 63: TAEELA VIII .Podaci o dvogodišnjim
- Page 64 and 65: LITERATURA1. Bel Ion, S.: 1954 Wini
- Page 66 and 67: ne republike i pravo na upotrebu dr
- Page 68 and 69: Propisom narodne republike može se
- Page 70 and 71: Glava IIIARONDACIJA ŠUMAClan 42.Ar
- Page 72 and 73: 5. ako ne primjenjuje propisane mje
- Page 74 and 75: UKAZo proglašenju Zakona o šumama
- Page 76 and 77: vrednoj organizaciji donosi općins
- Page 78 and 79: zacija) koji gospodare šumama odlu
- Page 80 and 81: 2. Uputstvo za suzbijanje gubara (
- Page 82 and 83: Dr Ivo ČvoriščecDana 9. prosinca
Glavica, Sijaset i Borova) i u području Jurjevo 2 (Uijaševica i Borova draga).Autohtone borove sastojine postoje i drugdje, na grebenima Velebita, i grupena dolomitima Vel. Kapele u Senjskoj draži; čitav areal je disjuntktan od jadranskeobale do oko 1.200 (1.400) m n. v. (Autohtone sastojine crnog bora sui u unutrašnjosti, na Maloj Kapeli i Ličkoj Plješivici nedaleko Plitvičkih jezera,ali nisu predmet ovih razmatranja.) Mogu se izlučiti za sjemenske baze. Sastojineiznad Jurjeva treba izlučiti kao prirodan i turistički rezervat, napose otkadje (god. 1961.) izgrađen automobilski put za potrebe NE Grabova; ovaj komplekssastojina crnog bora dopire do obale mora, pa je u tom pogledu jedinstven naZemlji (v. si. br. 1).Slika br. 1 — Pogled na autohtonu sastojinu crnog bora (Pinus nigra) iznad obalnogmjesta Jurjevo kod Senja, u području buduće hidroelektrane Grabova. Čitavušumu trebalo bi proglasiti prirodnim i turističkim rezervatomUloga kultura je različita. Možemo- ih razvrstati u tri grupe: 1. kulture kojimaje prvenstven zadatak da što više smanje loš utjecaj ekoloških faktora,ukupno 39; 2. kulture kojima je osnovni zadatak da služe za estetsko oblikovanjekrajolika i rekreaciju, ukupno 10; 3. kulture kojima je bio- glavni zadatak dastvore ekološke preduvjete za druge vrste drveća, ukupno 41. Poslije izgradnjejadranske magistrale broj postojećih kultura u zelenom pojasu odn. za unapređivanjekrajolika nešto se bio povećao i tako relativno smanjio broj kulturaiz cstale dvije grupe. Kultura Tomišić draga, iznad kanjona 'kod Kozice (izmeđuSenja i Novoga) na jadranskoj magistrali, može služiti za brdski camping, kad33
Change language