Å UMARSKI LIST 1-2/1962

PROBLEM PROIZVODNOSTI KULTURA CRNOG BORAU SUBMEDITERANSKOJZONIPrilog proučavanju introdukcije crne topole i drugih vrsta dendrofloreJ. ŠAFARMada su na području Hrvatskog primorja tokom posljednjih sedamdesetgodina (u Istri čltavo> stoljeće) postignuti razmjerno' veliki rezultati u pošumljavanjucrnim borom, ipak smatramo da je obnova šumske vegetacije na primorskomkršu još uvijek problem. Sadržaj problema nije u utvrđivanju sjemenskihbaza, tehnici pošumljavanja ili meliorativnosti navedene četinjače. Ova su pitanjamnogo tretirana, pa su i pronađena sve bolja rješenja. Problem je u malojproizvodnosti sastojina crnog bora: ne samo umjetno osnovanih nego i autohtonih.U vezi s iznesenim ukratko* ćemoi razmotriti: 1. prosječno sadašnje stanjekultura crnog bora ,2. problem obnove kultura i pošumljivanje. 3. problemizbora vrsta i oblika smjese.Značenje i razvojno stanje borovih kulturaNa području submediteranske zone šumarija Crikvenica, Novi, Senj i Jablanac(primorske padine masiva Velike Kapele i Velebita )imamo danas 90 kulturacrnog bora većih od 1 ha površine do oko- 25 ha i starih 20—70 godina; ukupnapovršina, nažalost, nije poznata, jer u nepotpuno dobivenim podacima površinesu većinom iskazane za branjevine u kojima se nalaze kulture. (Kulture mlađeod 20 godina nisu predmet ovih razmatranja.) Mnoge branjevine ograđene susuhim zidom; samo' na području bivšeg Inspektorata za pcšumljavanje Krša uSenju (osnovanog gcd. 1878.) podignuto' je do godine 1936. oko 250 km suhogzida. Bila su osnovana četiri rasadnika; danas postoje tri: dva nedaleko Vratnika(osnovana god. 1880 i 1886—1890) i jedan kod Crikvenice. Nadmorske visine položajakultura su od 10 do 700 m, ekspozicije njihovih staništa prosječno suprisojne, petrografska podloga većinom je vapnenac i manje dolomit; tla sukarbonantna skeletna i skeletoidna, rijetko^ gdje duboka, uglavnom strukturna.Oko 90''/o kultura je u području zajednice crnog graba (Seslerieto-OstryetumHorv.), ostale su na granici zone crnog graba i bijelog graba i zone crnog grabai bukve; neznatno i u prirodnim enklavama hrasta kitnjaka (u Senjskoj draži).Prema topografskim područjima, ukupno je kultura u područjima: Crikvenica24, Novi 13, Krivi Put 11, Senj 22, Jurjevo 10 i Jablanac 10; cd toga supet uglavnom autohtone sastojine (v. si. br. 1 i 2): u području Senj 3 (Borova* Zbog malog raspoloživog prostora ne možemo se ovdje upuštati u dublja razmatranja(elaborat zauzima oko 200 strana).32