Å UMARSKI LIST 1-2/1962

čija forma živi na ribizlima. Taj se parazit javio u Njemačkoj, odakle je prešaou sve dijelove Evrope pa je došao čak i u Ameriku i tako uništio u nekolikogodina cijele masive borovca različitih starosti. Pokazalo se, da P. Strobusmanje trpi od te bolesti, ako je posađen među listačama, te ga u novije vrijemeupotrebljavaju više za očetinjavanje nego za osnivanje čistih sastojina (Perrin).Prema planu Komiteta za pošumljavanje Francuske, američki borovac dolaziu obzir za pošumljavanje u sjevernoj, zapadnoj i centralnoj Francuskojkao drugorazredna četinjava vrsta drveća na svim terenima gdje nema vapna.U Njemačkoj se američki borovac počeo saditi pred 250 godina. Premajednoj statistici iz 1927. godine stanje američkog borovca u Njemačkoj biloje ovakovo:oko 6,8 ha 90-godišnjih sastojina;oko 140 ha sastojina od 61—90 godine;oko 500 ha grupe različitih starosti.U Njemačkoj imaju slična iskustva s američkim borovcem kao u Francuskoj.Evo što o borovcu piše Köstler. P. Strobus je poluskiofilna vrsta drveća;zahtjevi na tlo su maleni, tako da dobro uspijeva na osiromašenim tlima, kaoi na vlažnim zemljištima. Brzo raste: produkcija drvne mase je velika. Vrlo jepovoljna vrsta za pošumljavanje siromašnih, pjeskovitih terena, ali rđa na korije vrlo' opasna.Komisija za P. Strobus izdala je 1935. godine Uputstva za sadnju te vrsteu Njemačkoj. Osnivanje čistih sastojina P. Strobusa danas je napušteno;sve se više preferiraju mješovite sadnje američkog borovca i drugih lista ča ičetinjača.U novije vrijeme je u Njemačkoj E. Hengst (1959.) izradio tabelu drvnihmasa za američki borovac. To je dvoulazna tabela, koja na temelju prsnogpromjera i visine stabla iskazuje drvnu masu stabla. Donosimo je u tabeli 6.U toku naših istraživanja srušili smo i analizirali 33 stabla američkog borovca.Radi ilustracije navodimo primjer pokusne plohe u D. Stubici, gdjesmo na pokusnoj plohi srušili i analizirali 18 stabala.Originalna tarifa (vi) američkog borovca u 35. godišnjoj sastojini (D. Stubica)nalazi se u tabeli 7. Analogna tarifa (v2), koju smo konstruirali na temeljuvisina oborenih stabala i Hengstovih dvoulaznih tabela ne pokazuje velikaodstupanja od originalne tarife, što ukazuje na to, da možemo Hengstove tablicekoristiti za utvrđivanje drvne mase američjkog borovca. To nam pokazujui tarifni pravci na logaritamskom papiru. Primjenom tarifa (vi) i (V2) dobilismo» na pokusnoj plosi u D. Stubici ove drvne mase: Mi = 225,96 mVha;M2 = 245,08 m 3 /ha; razlika iznosi 8%.10DemV2 m 3 0,038vi m? 0,039120,0580,063140,0870,099160,1230,145180,1660,192200,2150,248220,2750,318240,3430,390260,4250,478280,5100,550Tabela 7300,6050,65032DemV2 m 3 0,756vi ni 3 0,716340,8350,874360,9681,000381,1141,140401,2721,280421,4481,450441,6501,620461,8401,800482,0501,970502,2702,16025