Bilten Vrhovnog suda za 2001. godinu - Sudovi Crne Gore

F O R U M I U R I D I C U S

Miodrag ondovi 1sudija Vrhovnog suda RCGDOKAZIVANJE U KRIVI NIM STVARIMACilj krivi nog postupka je utvrdjivanje da li je izvr enokrivi no djelo, ko ga je izvr io, da li je izvr ilac krivi nog djelakrivi no odgovoran i da li se na njega mo e primijeniti kazna ilidruga krivi na sankcija, te da se ta sankcija i izrekne ako suispunjeni propisani uslovi. To zna i da se svrha krivi nog procesauop te sastoji u tome da omogu i primjenu materijalnog krivi nogprava na konkretan slu aj. Pravila krivi nog procesa propisana su una em pravnom sistemu Zakonom o krivi nom postupku koji u l.1.st.1. sadr i odredbu da se tim pravilima osigurava da niko nevin nebude osudjen a da se krivcu izrekne krivi na sankcija pod uslovimakoje predvidja krivi ni zakon i na osnovu zakonito sprovedenogpostupka.U su tini izlaganja ove teme bi e: ko vr i dokazivanje; ta ikada u tom pravcu preduzima sud (istra ni sudija ili vije e) u svakojod faza postupka, koje radnje preduzima ili mo e preduzimatipolicija i u emu se sastoji aktivnost stranaka i branioca; zatim, kojasu to dokazna sredstva i istra ne radnje; na kojim dokazima sepresuda zasniva i na kojim dokazima se presuda ne mo e zasnovati.Poznato je da na krivi ni postupak predstavlja mje oviti tipkrivi nog postupka koji, dakle, u sebi sadr i elemente akuzatorskogi inkvizitorskog sistema, kao i u ostalim zemljama kontinentalne1 Miodrag ondovi - ro en 1938 u Pljevljima. Pravni fakultet zavr io 1961. uBeogradu. Pripavnik od 1963-1965, sudija Osnovnog suda u Pljevljima od1965-1970, advokat od 1970-1972, predsjednik suda u Pljevljima od 1972-1976, Okru ni tu ilac u Bijelom Polju od 1976-1982, zamjenik Republi kogjavnog tu ioca od 1982-1994 god, sudija Vrhovnog suda od 1994.5

Evrope, pri emu je veoma izra ena aktivnost suda na pronala enju iutvrdjivanju dokaza i injenica neophodnih za dono enje odluke.Medjutim, istra ivanje i utvrdjivanje injenica u krivi nompostupku bitno se razlikuje od istra ivanja i utvrdjivanja injenicana drugim podru jima djelatnosti. Naime, sud mora donijeti odlukupri emu ponekad nije mogao utvrditi sve injenice. Isto tako, ukrivi nom postupku ne postoji potpuna sloboda u izboru i primjenimetoda za utvrdjivanje injeni nog stanja, ve postoje odredjeneforme postupanja koje je zakon ustanovio radi za tite drugihinteresa, a ne interesa saznanja istine u postupku. Jednim op timsagledavanjem zakonom propisanih pravila u na em procesnompravu, utvrdjuje se da se sav taj veliki broj pravila mo e svesti nadvije osnovne kategorije i to: prvo, na propise kojima se nastojiosigurati cjelovito i kvalitetno saznanje potrebnih injenica i drugo,na propise kojima se za ti uju ljudska prava i slobode okrivljenog ilica iz ijih se iskaza dokazi sastoje.U krivi nom postupku utvrdjuju se tri vrste injenica: a)injenice ili okolnosti koje postoje ili koje su postojale u stvarnosti,a na koje se nadovezuje primjena materijalnog ili procesnog prava(pravno relevantne injenice); b) okolnosti koje nijesu pravnorelevantne, ali iz ijeg postojanja sa ve om ili manjomvjerovatno om mo emo, na osnovu iskustva, logi ki zaklju iti dapostoji neka pravno relevantna injenica ( injenice - indicije) i c)okolnosti putem kojih se mo e provjeriti vjerodostojnost dokaza kaoizvora saznanja o pravno relevantnim injenicama ili indicijama(pomo ne injenice).Na krivi ni postupak je podijeljen u dvije osnovne faze: a)predhodni postupak koji sadr i odredbe o istrazi i o stavljanju podoptu bu i odredjeni broj odredbi koji se odnose na preduzimanjeodredjenih radnji i prikupljanje dokaza prije pokretanja formalnogkrivi nog postupka i b) glavni postupak. U obje faze postupka ulogasuda je dominantna.6

Dokazivanje u fazi istrageTako je u fazi istrage najva nija funkcija suda tj. istra nogsudije. Kad primi zahtjev za sprovodjenje istrage, istra ni sudijarazmatra materijal koji mu je uz zahtjev prilo en i ako se slo i sazahtjevom donije e rje enje o sprovodjenju istrage, kog momentaistraga po inje te i. Medjutim, prije dono enja rje enja morasaslu ati osumnji enog, osim ako psotoji opasnost od odlaganja.Materijal koji ovla eni tu ilac dostavlja istra nom sudiji i naosnovu koga ovaj zaklju uje da li postoji osnovana sumnja da jeosumnji eni u inio krivi no djelo, naj e e je prikupljen od stranepolicije i to bilo samoinicijativno u vr enju poslova otkrivanjakrivi nih djela, ili po zahtjevu dr avnog tu ioca. Dalji tokprikupljanja dokaza i utvrdjivnaja injenica isklju ivo je u rukamaistra nog sudije. Ovako velika ovla enja istra nog sudije u pogleduutvrdjivanja injenica ostavljaju bojazan gre ke zbog mogu nosti"fiksiranja" na samo jednu odredjenu verziju dogadjaja, koju savelikom revno u istra uje. Medjutim, tu opasnost smanjuju irokopostavljena prava stranaka da u istrazi predla u preduzimanjeodredjenih ranji, da tim radnjama prisustvuju i da kroz uvid u spiseimaju pregled nad prikupljenim dokaznim materijalom.Ovdje u se zadr ati samo na nekim radnjama dokazivanjakoje mogu biti interesantne sa stanovi ta za tite ljudskih prava iosnovnih sloboda, a to su a) ispitivanje okrivljenog, b) saslu anjesvjedoka i c) pretresanje stana i lica.a) Ispitivanje okrivljenogPrilikom prvog ispitivanja saop ti e se okrivljenom za ta seokrivljuje i osnovi sumnje koji stoje protiv njega. Takodje e mu sesaop titi da nije du an da iznese svoju odbranu niti da odgovara napostavljena pitanja. Ako ne e da odgovara, pou i e se da time mo eote ati prikupljanje dokaza u svoju odbranu. Mo e mu se dozvolitida prilikom ispitivanja koristi svoje bilje ke. Okrivljenom sesaop tava da ima pravo da uzme branioca koji mo e prisustvovati7

njegovom ispitivanju i omogu e mu, ako to eli, da u roku od 24asa nadje branioca. Ako je okrivljeni nijem, gluv ili nesposoban dase sam brani uspje no, ili ako se postupak vodi zbog krivi nog djelaza koje se mo e izre i smrtna kazna (u toku je izmjena materijalnogzakona za njeno ukidanje), okrivljeni mora imati branioca. Prilikomispitivanja, okrivljenom se omogu ava da se u nesmetanomizlaganju izjasni o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sveinjenice koje mu slu e za odbranu. Istra ni sudija ne smijepovrijediti slobodu njegovog kazivanja i mora paziti da ne podcijenizna aj tog kazivanja i njegovu vezu sa konkretnom krivi nom stvari.Postavljena pitanja moraju biti jasna, odredjena i formulisana takoda ih okrivljeni sobzirom na svoju razvijenost i obrazovaje mo erazumjeti. Pitanja ne smiju biti sugestivna niti pak kapciozna,odnosno ne smiju predstavljati klopku za okrivljenog kako bi daoodgovor koji on ustvari ne eli. Posebno je zabranjeno da se premaokrivljenom upotrijebe sila, prijetnja ili druga sli na sredstva da bise do lo do njegove izjave ili priznanja.Okrivljeni mo e biti suo en sa svjedokom ili drugimokrivljenim ako se njihovi iskazi ne sla u.Okrivljenom se mo e dozvoliti da svoj iskaz sam kazuje uzapisnik.Priznanje okrivljenog ne oslobadja istra nog sudiju daprikuplja i druge dokaze.b) Saslu anje svjedokaKao svjedoci saslu avaju se lica za koja je vjerovatno da emo i da daju obavje tenja o krivi nom djelu i u iniocu i o drugimva nim okolnostima.Ne mo e se saslu ati kao svjedok lice koje bi svojimiskazom povrijedilo du nost uvanja dr avne slu bene ili vojnetajne dok ga nadle ni organ ne oslobodi te du nosti, kao ni branilac8

o onome to mu je okrivljeni kao svom braniocu povjerio, osim akoto sam okrivljeni zahtijeva.Od du nosti svjedo enja oslobodjeni su: bra ni drugokrivljenog, srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji, srodnici upobo noj liniji do tre eg stepena zaklju no, kao i srodnici po tazbinido drugog stepena zaklju no, usvojenik i usvojilac okrivljenog,vjerski ispovjednik o onome to mu je okrivljeni ispovijedio. Licekoje ima pravo da uskrati svjedo enje prema jednom od okrivljenih,oslobodjeno je od du nosti svjedo enja i prema ostalim okrivljenim,ako se njegov iskaz prema prirodi stvari ne mo e ograni iti samo naostale okrivljene.Svjedok nije du an da ogovara na pojedina pitanja ako jevjerovatno da bi time izlo io sebe ili svog bliskog srodnika (to je ististepen srodstva, kao onaj o kome je bilo rije i) izlo io te kojsramoti, znatnoj materijalnoj teti ili krivi nom gonjenju.Svjedoci se saslu avaju ponaosob i bez prisustva ostalihsvjedoka.Svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetupoznato, a zatim mu se postavljaju pitanja radi provjeravanja,dopune i razja njenja. Prilikom saslu anja svjedoka nije dozvoljenoslu iti se obmanom, niti postavljati takva ptianja u kojima je vesadr ano kako bi trebalo odgovoriti. Svjedoci se mogu suo iti, akose njihovi iskazi razilaze. Kona no, od svjedoka se mo e zahtijevatida polo i zakletvu. U istrazi se to mo e u initi samo pred sudijom ito ako je vjerovatno da zbog bolesti ili drugih razloga ne e mo i dadodje na glavni pretres. Razumije se da se sila i prijetnja ne smijeupotrijebiti.c) Pretresanje stana i licaPretresanje stana i ostalih prostorija okrivljenog ili drugihlica mo e se preduzeti ako je vjerovatno da e se pretresanjemokrivljeni uhvatiti ili da e se prona i tragovi krivi nog djela ili9

predmeti va ni za krivi ni postupak. Lice se mo e pretresti kad jevjerovatno da e se pretresanjem prona i tragovi i predmeti va ni zakrivi ni postupak.Pretresanje naredjuje sud pismenom naredbom koja se prijepo etka pretresa predaje licu kod koga e se ili na kome e se pretresizvr iti. Pretresanju se mo e pristupiti i bez predhodne predajenaredbe ako se predpostavlja oru ani otpor ili ako je potrebno da sepretresanje izvr i odmah i iznenada ili ako se pretresanje ima izvr itiu javnim prostorijama. Dr alac stana pozva e se da prisustvujepretresanju. Prostorije i namje taj otvori e se silom samo ako njihovdr alac ne e da ih otvori. Pretresanju e prisustvovati dva punoljetnasvjedoka.O svakom pretresanju stana i lica sastavlja se zapisnik kojislu i kao dokaz u krivi nom postupku.Izuzetno, ovla ena slu bena lica - policija mogu i beznaredbe da udju u tudj stan i druge prostorije i da po potrebi izvr epretresanje ako dr alac stana to eli, ako neko zove u pomo , ako jepotrebno da se uhvati u inilac krivi nog djela koji je na djeluzate en ili radi bezbjednosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugojprostoriji nalazi lice koje se po naredbi nadle nog dr avnog organaima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koje se tu sklonilo od gonjenjaili ako je o igledno da se druga ije ne bi mogli obezbijediti dokazi.Ako se radi samo o ula enju onda se dr aocu stana izdaje potvrdakoja je dokaz u postupku, a ako se pri tome vr i i pretresanje onda sesa injava zapisnik koji takodje slu i kao dokaz u krivi nompostupku.Policija mo e bez naredbe o pretresanju izvr iti pretresanjelica prilikom izvr enja rje enja o privodjenju ili prilikom li enjaslobode, ako psotoji sumnja da to lice posjeduje oru je ili orudje zanapad, ili ako postoji sumnja da e odbaciti, sakriti ili uni titipredmete koje treba od njega oduzeti kao dokaz u krivi nompostupku.10

mo e postavljati pitanja saoptu enima, svjedocima i vje tacima,stavljati primjedbe i davati obja njenja u pogledu njihovih iskaza.Pri ispitivanju optu enog na glavnom pretresu shodno seprimjenjuju odredbe koje va e za ispitivanje okrivljenog u istrazi.Ako optu eni ne e da odgovara, pro ita e se njegov iskaz iz istrageili eventualno sa ranijeg glavnog pretresa. Kad predsjednik vije azavr i ispitivanje, lanovi vije a mogu neposredno postavljatipitanja. Optu eni se u toku glavnog pretresa mo e dogovarati sasvojim braniocem, ali se ne mo e savjetovati sa svojim braniocemkako e odgovoriti na postavljeno pitanje.Po to se ispita optu eni, glavni pretres se nastavljaizvodjenjem dokaza. Dokazivanje obuhvata sve injenice za kojesud smatra da su va ne za pravilno presudjenje.Stranke i o te eni mogu do zavr etka glavnog pretresapredlagati da se izvide nove injenice i pribave novi dokazi, a moguponoviti i one predloge koje je predsjednik vije a ili vije e ranijeodbilo.Vije e mo e odlu iti da se izvedu dokazi koji nijesupredlo eni ili od kojih je predlaga odustao.Priznanje optu enog na glavnom pretresu, ma kako bilopotpuno, ne oslobadja sud od du nosti da izvodi i druge dokaze.Nakon zavr enog glavnog pretresa sud donosi jednu od trivrste presuda - osudjuju u, oslobadjaju u ili odbijaju u. Ovdje sepostavlja pitanje sa kojom uvjerljivo u moraju biti utvrdjeneinjenice na kojima se osniva presuda. Jasno je da sud moranastojati da sa izvjesno u utvrdi da li pravno relevatne injenicepostoje ili ne postoje. Medjutim, de avaju se slu ajevi da, i poredsvih nastojanja suda, ostane sumnja da li neka injenica postoji ili nepostoji. Pravo je, rje avaju i ovaj problem, zauzelo na elan stav dasud kada, u momentu dono enja presude, sumnja da li odredjenapravno relevantna injenica postoji ili ne postoji, mora postupiti kaoda odnosna injenica postoji, odnosno ne postoji, zavisno od toga taje povoljnije za okrivljenog. Ovaj na elni stav, kao to je poznato,12

izra ava se pravilom: "u slu aju sumnje, sudi u korist okrivljenog",koje je vi e poznato u njegovoj kratkoj formulaciji na latinskomjeziku: "in dubio pro peo".Dokazivanje u albenom postupkuU postupku povodom albe protiv presude mo e do i doutvrdjivanja injenica samo izuzetno i to samo ako albeni sudodlu i da sam odr i pretres i izvede odredjene dokaze. Naime, sudkoji odlu uje po albi ovla en je samo da ispita pravilnost ipotpunost utvrdjenog injeni nog stanja u presudi ni eg suda, priemu mo e jedino ustanoviti da postoje okolnosti koje dovode usumnju zaklju ak ni eg suda o postojanju ili nepostojanju injenica,a ne mo e sam utvrditi te injenice u svojoj odluci. Ovo zato to jena e procesno krivi no pravo prihvatilo ve spomenuto na eloneposrednog izvodjenja dokaza i ocjene dokaza.Na sjednici albenog suda ispituje se injeni no stanje samoako je izjavljena alba po tom osnovu, a ne po slu benoj du nosti.Ukoliko nadje da relevatne injenice nijesu pravilno ili potpunoutvrdjene ukinu e prvostepenu presudu i stvar vratiti na novosudjenje. Ovdje je bitno naglasiti da se u albi mogu iznositi noveinjenice i novi dokazi, ali je alilac du an da navede razloge za toih ranije nije iznio. Pozivaju i se na nove injenice alilac je du anda navede dokaze kojima bi se te injenice imale dokazati, apozivaju i se na nove dokaze, du an je da navede injenice kojepomo u tih dokaza eli da doka e.I pored toga to albeni sud injeni no stanje ispituje samoako se ono albom pobija, taj sud dolazi u priliku da to injeni nostanje posredno ispituje. Ovo se de ava kad po slu benoj du nosti( l.376. st.1. ta .1. ZKP) ispituje postojanej apsolutno bitne povredeodredaba krivi nog postupka iz l.364. st.1. ta .11. ZKP. U velikombroju slu ajeva albeni sud je tada u prilici da, utvrdi nedostatak ilipogre ku u utvrdjenju injeni nog stanja. To e se desiti ispituju iispravnost i potpunost razloga o utvrdjenim injenicama koje je13

prvostepeni sud iznio u svojoj presudi. Navedena apsolutno bitnapovreda odredaba krivi nog postupka, pored ostalog, postoji akoni i sud nije: a) odredjeno i potpuno izlo io koje injenice i iz kojihrazloga uzima kao dokazane ili nedokazane ili ako pri tome nije daoocjenu vjerodostojnosti protivrje nih dokaza; b) odredjeno i potpunoizlo io iz kojih je razloga odbio predlog da se izvede neki dokaz i c)odredjeno i potpuno izlo io kojim se razlozima rukovodio priutvrdjivanju postojanja krivi nog djela i krivi ne odgovornosti.Utvrdiv i, dakle, da ni i sud u obrazlo enju presude nije odredjeno ipotpuno izlo io injenice koje je uzeo kao dokazane, odnosno da jeneodredjeno i nepotpuno dao ocjenu dokaza (naro ito protivrje nih)usled ega se ne mogu sa sigurno u donijeti zaklju ci o postojanjuili nepostojanju injenica, albeni sud je zapravo ustanovio i to dapostoji sumnja u pravilnost i potpunost injeni nog stanjautvrdjenog u presudi ni eg suda. Isto tako, ustanoviv i da presudanema razloga u pogledu odbijanja nekog dokaznog predloga naglavnom pretresu ili su ti razlozi nejasni i protivrje ni, vi i sud jeustvari zaklju io da je to odbijanje dovelo do toga da neka odlu nainjenica nije utvrdjena, ili da je pogre no utvrdjena. (npr. odbijenpredlog da se saslu aju svjedoci na okolnost nu ne odbrane, a sud toodbijanje u presudi ne obrazla e).Dokazi koje je prikupila policijaRadi preglednosti daljeg izlaganja, potrebno je osvrnuti sene to unazad, na fazu koja predhodi formalnom krivi nompostupku, a ti e se dokaza koje u toj fazi prikuplja policija.Poznato je da je jo od 1967. godine djelatnost policije(osim kad je ovla ena od strane istra nog sudije) ima neformalnikarakter. Stoga se kao veoma va na pitanja postavilo pitanje zna ajapodataka i materijala koje je o krivi nom djelu i po iniocu prikupilapolicija na neformalan na in.Prema odredbi l.151. ZKP, ako postoje osnovi sumnje (neosnovana sumnja) da je izvr eno krivi no djelo za koje se goni po14

slu benoj du nosti, policija - organi unutra njih poslova du ni su dapreduzmu potrebne mjere da se pronadje u inilac, da se on nesakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i obezbijede tragovi krivi nogdjela i predmeti koji mogu poslu iti kao dokaz, kao i da prikupe svaobavje tenja koja bi mogla biti od koristi za uspje no vodjenjekrivi nog postupka. Radi izvr enja ovih zadataka, policija mo e,pored ostalog, da tra i obavje tenja i od gradjana. U tu svrhupolicija mo e i pozivati gradjane. Medjutim, policija u obavljanjuovih radnji ne mo e gradjane saslu avati u svojstvu okrivljenog,svjedoka ili vje taka. Na osnovu prikupljenih obavje tenja, policijasastavlja krivi nu prijavu koju dostavlja tu iocu, ali se u nju neunosi sadr ina izjava koje su u razgovoru sa policijom dali pojedinigradjani. Uz krivi nu prijavu dostavlja se i sav drugi materijal kojislu i tu iocu pri odluci da li e podnijeti zahtjev za sprovodjenjeistrage, a istra nom sudiji da ocijeni da li postoji osnovana sumnjada je odredjeno lice u inilo krivi no djelo i da li e donijeti rje enjeda se istraga sprovede.Nakon zavr ene istrage, istra ni sudija je du an da iz spisaizdvoji i zatvori u poseban omot, koji se uva kod istra nog sudije,sva obavje tenja (zapisnike i slu bene zabilje ke) koja su policijidali okrivljeni i lica koja se ne mogu saslu ati kao svjedoci ( l.226) ikoja su oslobodjeni du nosti svjedo enja ( l.227).Na kojim dokazima se zasniva presudaPo zavr etku dokaznog postupka branilac ili sam optu eniizlo i e odbranu i osvrnuti se na navode tu ioca, a zatim se vije epovla i na vije anje i glasanje radi dono enja presude.Postavlja se pitanje na kojim dokazima se presuda zasniva.Odgovor daje zakon u l.347., prema kojoj odredbi sud zasnivapresudu isklju ivo na dokazima koji su izvedeni na glavnompretresu. Nikakvi drugi dokazi ili materijali koji nijesu bili predmetuvida ili ispitivanja na glavnom pretresu ne mogu biti osnov zadono enje presude. Ova odredba nikako ne zna i da u slu aju15

neslaganja iskaza okrivljenog ili svjedoka datih u istrazi i onih datihna glavnom pretresu obavezno treba dati prednost onim datim naglavnom pretresu. ta e biti prihva eno zavisi od rezultatapretresanja. Presuda se, dakle, mo e zasnivati na iskazu okrivljenogili svjedoka datom u sitrazi, iako je on na glavnom pretresu taj iskazpromijenio, jer iako je dat u istrazi, taj iskaz je bio predmet glavnogpretresa, odnosno kao dokaz je bio iznijet na glavnom pretresu.Ocjenjuju i dokaze po slobodnom uvjerenju sud ne sudi po op temutisku, ve je du an da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedina no i uvezi sa ostalim dokazima i da na osnovu takve ocjene izvedezaklju ak da li je neka injenica dokazana.Na kojim dokazima se presuda ne mo e zasnivatiNajzad, postavlja se pitanje na kojim dokazima se presudane mo e zasnivati. U tom pogledu na procesni zakon sadr i vi eodredaba. Pravilnije je, ini nam se govoriti o tome da jedan brojodredbi zabranjuje odredjene na ine pribavljanja dokaza, a da drugizabranjuje da se u krivi nom postupku izvedu dokazi odredjenevrste u odredjenim slu ajevima. U oba slu aja presuda se na ovimdokazima ne mo e zasnivati.Zakon o krivi nom postupku izri ito zabranjuje pribavljanjeiskaza okrivljenog silom, prijetnjom ili sli nim sredstvima,medicinskim intervencijama ili sredstvima kojima se uti e na volju,te kapcioznim i sugestivnim pitanjima i obmanom. Pored propisaZKP koji zabranjuju odredjene na ine pribavljanja nekih dokaza,na krivi ni zakon inkrimini e razli ita pona anja kojima seponekad dolazi do dokaza za potrebe krivi nog postupka(iznudjivanje iskaza; zlostavljanje u vr enju slu be, protivpravnoli enje slobode, naru avanje nepovredivosti stana, protivzakonitopretresanje, povreda tajnosti po tanskih po iljki, neovla enoprislu kivanje i tonsko snimanje i dr.). Sva ta pona anja koja supredvidjena kao krivi na djela, predstavljaju zabranjeni na inpribavljanja dokaza.16

Iz propisa koji se odnose na ispitivanje okrivljenog, slijedida se pod nezakonito izvedenim ovim dokazom ima smatrati slu ajako okrivljenom nije dato upozorenje koje se odnosi na pravo naprovodjenje na njegov jezik, na pravo da se upozna sa osnovimasumnje, na pravo da uskrati iskaz i na pravo da mo e uzeti branioca.Tu spada i slu aj kad je okrivljeni ispitan bez prisustva branioca kadje njegovo prisustvo obavezno.Kad je u pitanju iskaz svjedoka, tu, takodje, imamo pravilakojima se tite odredjena prava gradjana ili neke druge vrijednostikoje ponekad mogu biti suprotne saznanju istine u krivi nompostupku. To su odredbe o tome ko ne mo e biti saslu an kaosvjedok i odredbe o oslobodjenju du nosti svjedo enja. Odredbamao isklju enju nekih lica od svjedo enja rje ava se sukob interesasaznanja istine i o uvanja tajne o nekim injenicama u korist ovogzadnjeg, odnosno odredbama o pravu da uskrati iskaz oslobadja seodredjeni krug lica moralne dileme koja bi ih pogadjala kod togprava ne bi imala.U vezi sa ranije eventualno datim iskazima ovih lica, kao i uvezi sa obavje tenjima koja je policija dobila od ovih lica iokrivljenog u predkrivi nom postupku treba ukazati na odredbul.83. i 84. Zakona o krivi nom postupku. O postupanju po l.83.ZKP, dakle o izdvajanju iz spisa ovih iskaza nakon zavr ene istrage,ve je bilo rije i. Medjutim, po odredbi l.84. st.1. ZKP, izuzetno ipod odredjenim uslovima mogu se na glavnom pretresu koristiti izapisnici i obavje tenja koji su izdvojeni po odredbi l.83. ZKP.Kori enje tih iskaza ili obavje tenja u drigim slu ajevimapredstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba krivi nog postupka.Va no je, takodje, re i da se radnici policije ne mogu saslu ati kaosvjedoci na okolnosti ta im je okrivljeni ili svjedok rekao u tokuprikupljanja obavje tenja.Kona no, nalazimo da se mo e re i da su pravila na egkrivi nog postupka uglavnom na nivou medjunarodnih standarda oza titi ljudskih prava i osnovnih sloboda, bar kad je u pitanju17

dokazivanje relevantnih injenica, ne ulaze i, pri ovoj ocjeni, uostale odredbe koje se ti u li enja slobode, prava na odbranu i dr.,to i nije bilo predmet ovog izlaganja.18

S U D S K A P R A K S A

IGRA ANSKO MATERIJALNO PRAVOOBLIGACIONO PRAVOOp ta ponuda( lan 33. ZOO)Cjenovnici prodavca predstavljaju stalnu op tu ponudukoja se ti e uslova prodaje radi ega se ima smatrati da je kupacpristao na pla anje u skladu sa va e im cjenovnikom akodruga ije nije ugovoreno ili to ne proizilazi iz okolnosti slu aja.Iz obrazlo enja:"Putem vje taka finansijske struke je utvr eno da je izposlovnog odnosa stranaka zaklju no sa 1995.godinom, tu eni samodjelimi no avansnim uplatama upla ivao naru enu robu u skladu sava e im cjenovnicima tu ioca. Me utim, razlika je nastala uintervalu poslije 28.06.1995.godine, kada se isporukama izvr enimdo 14.07.1995.godine potra ivanje tu ioca uve alo za 3.107,00dinara. Razlika se opravdano potra uje na bazi prezentiranihcjenovnika tu ioca iz kojih je vje tak utvrdio da su na dan izvr enihuplata bile va e e pove ane cijene koje tu eni nije ispo tovao. Pritom je bez pravnog zna aja da li je tu eni sa njima bio upoznat ili jepla anje vr io po cijenama koje su do tada bile na snazi.Tu ilac kao prodavac ima pravo da zahtijeva cijenu u skladusa uslovima prodaje koje je sam utvrdio na bazi cjenovnika, jer se

on smatra stalnom op tom ponudom potencijalnim kupcima, ako sedruga ije ne ugovori ili to ne proizilazi iz okolnosti slu aja - lan33. Zakona o obligacionim odnosima, radi ega se ima smatrati da jetu eni kao kupac unaprijed pristao na uslove iz cjenovnika kao op teponude za zaklju enje ugovora kao i njihove izmjene i dopune."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.94/2000 od 29. maja 2001.)22

Bitna zabluda i nesporazum( l. 61. i 63. ZOO)U slu aju zablude o predmetu ugovora ne primjenjuje sepravilo o ru ljivim ugovorima iz lana 61. ZOO, ve pravilo iz lan63. ZOO pa se u tom slu aju tu bom mo e zahtijevati utvr enje daugovor nije nastao.Iz obrazlo enja:"Prema odredbi lana 61. stav 1. ZOO zabluda je bitna akose odnosi na bitna svojstva predmeta, na lice sa kojim zaklju ujeugovor, ako se zaklju uje s obzirom na to lice kao i na okolnostikoje su po obi ajima u prometu ili po namjeri stranaka smatrajuodlu nim a stranka koja je u zabludi ne bi ina e zaklju ila ugovortakve sadr ine. Bitna zabluda ini ugovor ru ljivim i daje pravo naponi taj strani koja je u zabludi ako je pri zaklju enju ugovorapostupila sa pa njom koja se u prometu zahtijeva - lan 61. stav 2.ZOO. Me utim, kada je rije o zabludama koje dovode donesporazuma - zabludi o prirodi ugovora, ili o osnovu, ili opredmetu obaveze ugovor ne nastaje - lan 63. ZOO. Tada se neprimjenjuju pravila o ru ljivim ugovorima, obzirom da zbog ovihzabluda ugovor i ne nastaje, pa se tu bom mo e zahtijevatiutvr enje da takav ugovor nije nastao, a ne poni taj ugovora."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br. 337/2000 od 22.novembra 2001.)23

se unaprijed ne zna koliko e dugo ivjeti primalac izdr avanja, tekakav e biti ekonomski efekat ugovora po davaoca izdr avanja. "(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 181/2001 od 25. septembra 2001.)25

Sticanje bez pravnog osnova( lan 210. stav 1. ZOO)O potra ivanju iz pravnog posla koji nije prestao nazakonom propisan na in, ne mo e se odlu ivati po pravilima osticanju bez osnova (neosnovanom oboga enju).Iz obrazlo enja:"Pri nesporno utvr enom injeni nom stanju da jepotra ivanje tu ioca bilo zasnovano na navodno neizmirenimobavezama iz zaklju enog Sporazuma stranaka br.09-2888 od29.08.1986.godine (kako je zaveden kod tu enog) i aneksima I, II iIII uz ovaj Sporazum, te da ovaj Sporazum nije nikada raskinut, veje, naprotiv, realizovan predajom stana, kao predmeta obaveze, i topo navodima tu ioca po etkom 1991.godine,a tu enika22.01.1992.godine, neosnovano je isticanje tu ioca da navodnurazliku u cijeni mo e potra ivati osnovom pravnog instituta sticanjabez osnova, odnosno neosnovanog oboga enja, jer za to nisuispunjeni uslovi iz lana 210. stav 1. ZOO. Sticanje bez osnovapodrazumijeva da nije postojao punova an pravni osnov ili da je tajosnov kasnije otpao.Zato budu i je izvr ena primopredaja stana, a sa injen iZapisnik o kona nom obra unu za stambeno - poslovnu zgradu ucjelini br.1532 od 24.09.1990.godine, a tu ba podnijeta tek25.05.1998.godine, to stoji istaknuti prigovor zastarjelostipotra ivanja u smislu lana 374. ZOO, kako to pravilno zaklju uje iprvostepeni sud."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.250/2000 od 17. septembra 2001.)26

Ugovorna odgovornost za tetu( l.262.st.2. i l. 266.st.1. ZOO)Naknada zaisklju ivo u novcu.tetu zbog povrede ugovora dosudjuje seIz obrazlo enja:"U postupku koji je prethodio dono enju pobijane presudeutvrdjeno je da je dana 28.08.1990.godine, medju strankamazaklju en ugovor, kojim se tu eni obavezao da u ime i za ra untu ioca izgradi poslovnu prostoriju povr ine 28,48m 2 , u objektu S-45/II na lokaciji "Golubovina" u Budvi. Aneksom ugovora od15.03.1991.godine, stranke su saglasno konstatovale da stvarnapovr ina poslovne prostorije iznosi 37,18 m 2 , te u skladu s timutvrdili njenu cijenu. Nije sporno da su obaveze u skladu sapomenutim aneksom ugovora ispunile obje stranke, tj. da je tu ilacplatio cijenu a tu eni mu predmetnu poslovnu prostoriju predao udr avinu.Polaze i od toga da je stvarna cijena 1m 2 , navedeneposlovne prostorije, bila znatno ni a od one koju je platio, tu ilac jesmatrao da mu na ime te razlike u cijeni pripada pravo na naknadutete, pa je u skladu s tim i postavio zahtjev da mu tu eni predaposlovnu prostoriju povr ine 30,97 m 2 , na istoj ili pribli no istojlokaciji.Medjutim, ni estepeni sudovi su pravilno odlu ili kada suovaj tu beni zahtjev odbili kao neosnovan. Ovo zbog toga to, iakoto u Zakonu o obligacionim odnosima nije izriu ito propisano,naknadu tete, zbog povrede ugovora, kakav je slu aj u ovoj stvari,du nik uvijek ispla uje u novcu to zna i da u oblasti ugovorneodgovornosti ne postoji naturalna naknada tete. Po to se naknadaza tetu zbog povrede ugovora uvijek izra ava u novcu, du nik27

mo e biti obavezan samo na to da plati naknadu a ne i da u ini ne todrugo.S obzirom na iznijete razloge, kao i injenicu da je tu enipredajom poslovne prostorije ispunio ugovornu obavezu,ni estepeni sudovi su pravilno postupili kada su odbili kaoneosnovan tu beni zahtjev kojim je tra eno, da tu eni, po osnovunaknade tete, prouzrokovane vi e napla enom cijenom, obave e napredaju poslovne prostorije od 30,97 m 2 ."(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 462/99 od 06. decembra 2001.)28

Pobijanje pravnih radnji du nika( l.281. stav 2. i l.284. ZOO)U pobojnim parnicama pravna radnja du nika se neponi tava, niti se utvr uje njena ni tavost, ve se u odnosu natre e lice utvr uje da je bez pravnog djestva prema tu iocu i samokoliko je potrebno za ispunjenje njegovih zahtjeva.Iz obrazlo enja:"U konkretnom spornom odnosu ne mo e se smatrati da jeUgovor o kupoprodaji koji je zaklju en nakon odobrenog prinudnogporavnanja izme u prvotu enog i njegovih povjerilaca, ni tav usmislu lana 103. stav 1. ZOO sve i da je zaklju en protivno odredbilana 28. stav 3. Zakona o prinudnom poravnanju, ste aju ilikvidaciji (ZPPSL) kojom se du nik ograni ava u vr enjuovla enja do zaklju enja predmetnog poravnanja.Pravni poslovi preduzeti protivno ovoj zabrani nijesuni tavi, ve nemaju pravno dejstvo prema povjeriocima ako je tre elice nesavjesno, tj. ako je znalo ili moralo znati da ti poslovi izlazeiz okvira teku eg poslovanja i da za te poslove nije dobio potrebnoodobrenje - lan 28. stav 4. ZPPSL.Budu i da je prinudno poravnanje odobreno rje enjemPrivrednog suda u Beogradu II Pp br.19/97 od 16.09.1997.godine, asporni ugovor zaklju en 04.03.1998.godine, tj. nakon odobrenogprinudnog poravnanja, to za zaklju enje tog ugovora nije bilopotrebno odobrenje predsjednika vije a ili upravnika prinudnogporavnanja, kako je to pogre no zaklju io prvostepeni sud, nitiizostanak takvog odobrenja, ak i da je ono bilo potrebno,predstavlja razlog ni tavosti ugovora, ve razlog za pobijanje.Naime, ukoliko du nik pravnim radnjama teti povjeriocutakve pravne radnje mogu se pobijati samo tu bom za pobijanje29

pravnih radnji. Pravo na pobijanje ima svaki povjerilac ije jepotra ivanje dospjelo, pod uslovima iz lana 281. ZOO. Tu ba zapobijanje podnosi se protiv tre eg lica sa kojim je ili u iju korist jepreduzeta pravna radnja - l.283. stav 2. ZOO. U pobojnimparnicama pravna radnja se ne poni tava, niti se utvr uje njenani tavost, ve se utvr uje da je bez pravnog dejstva prema tu iocu isamo koliko je potrebno za ispunjenje njegovih zahtjeva - l.284.ZOO. Dakle, tu ba za utvr enje ni tavosti ugovora i tu ba zapobijanje pravnih radnji, su dvije razli ite tu be, razli ita je pasivnalegitimacija, petitum tu benog zahtjeva i pravne posledice."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.311/2000 od 30. januara 2001.)30

Zamjena ispunjenja i pravo na zateznu kamatu( lan 308. stav 1. ZOO)Kada je obaveza pla anja duga prestala zamjenomispunjenja inidbom, tada tu ilac nema pravo na zateznu kamatu.Iz obrazlo enja:"Prema sadr ini spisa u postupku pred prvostepenim sudomutvr eno je da je tu eni dugovao tu iocu po ra unu br.612 od12.07.1995.godine iznos od 12.224,30 dinara, da su se strankedogovorile da mu tu eni umjesto pla anja ovog duga isporu i bijelutehniku u istoj vrijednosti. Tu eni je u skladu sa tim sporazumomisporu io tu iocu dana 21.03.1996.godine 7 fri idera i 4 zamrziva a.Tu beni zahtjev odnosi se na kamatu u skladu sa Zakonomo visini stope zatezne kamate na iznos od 12.224,30 dinara po ev od12.07.1995.godine, do 21.03.1996.godine.Prvostepeni sud je pogre no primijenio materijalno pravokada je usvojio tu beni zahtjev.Tu ilac je u sporazumu sa tu enikom umjesto pla anja dugaprimio ne to drugo - zamjena ispunjenja, pa je u smislu lana 308.stav 1. ZOO. prestala nov ana obaveza tu enog u momentu prijemadruge stvari. Sa njom su prestale i sporedne obaveze koje su porednje postojale, pa tu ilac nema pravo na kamatu na glavni dug."(Presuda Vrhovnog suda P .br.321/99 od 21. februara 2001.)31

Po etak toka zastarjelosti( lan 324. st.1. i l. 361. st.1. ZOO)Ako je obaveza du nika dospjela ili njena dospjelostproizilazi iz prirode pravnog posla, kasnije ispostavljanje faktureima samo zna aj opomene za pla anje koje ne uti e na tok zastare.Iz obrazlo enja:"U konkretnom slu aju dio utu enog potra ivanja po polisibr.0011508 od 01. 06. 1994.godine u iznosu od 3.434,05 dinara i popolisi br.0062550 od istog datuma u iznosu od 41.422,62 dinara,dospio je za pla anje danom potpisivanja polisa, kako to proizilaziiz sadr ina samih tih polisa, radi ega rok zastare te e od narednogdana od dana dospjelosti, tj. 02. 06. 1994. godine. To proizilazi izsadr ine odredbe lana 361. stav 1. ZOO kojom je propisano dazastarjelost po inje te i prvog dana kad je povjerilac imao pravo dazahtijeva ispunjenje obaveze, ako zakonom za pojedine slu ajevenije to drugo propisano.Budu i je tu ba u predmetnoj pravnoj stvari podnijeta20.06.1997.godine, dakle, po isteku trogodi njeg roka zastarjelosti izcitirane odredbe lana 380. stav 3. ZOO, to je u navedenom dijelupobijanu presudu valjalo preina iti i tu beni zahtjev odbiti kaoneosnovan.Pri tom je bez pravnog zna aja to je tu ilac nakonizdavanja polisa, u oktobru mjesecu iste godine ispostavio fakturepozivaju i tu enog na pla anje, jer se fakturom ne mo e pomjeratirok dospjelosti koji je zakonom odre en, tako da one u konkretnom32

slu aju imaju samo zna aj opomene za pla anje koji ne uti e na danzastare niti se prekida."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.88/2000 od 15. maja 2001.)33

Zastarjelost potra ivanja( lan 366. ZOO)Iz obrazlo enja:"Po ocjeni ovoga suda, u konkretnom slu aju, nije nastupilazastarjelost potra ivanja, na koju ukazuje tu eni u podnijetojreviziji. Ovo zbog toga to je tu eni dopisom V.P.5437-7 od29.04.1996.godine, upu en im Vojno ra unskom centru Beograd,radi isplate iznosa od 920.000,00 onda njih dinara, na imenematerijalne tete, po rje enju pom.Vojne Po te Op.br.204/92 od08.05.1992.godine, ne samo priznao dug, kako to tu eni navodi, vese tu eni u su tini odrekao zastarjelosti, u smislu odredbe lana 366.Zakona o obligacionim odnosima. Naime, kako je lije enje tu iocazavr eno 18.03.1992.godine, to je 18.03.1995.godine proteklo trigodine za potra ivanje naknade predmetne tete, a po to naprijedpom.dopis tu enog datira od 29.04.1996.godine, dakle poslijeproteka vremena odre enog za zastarjelost ( l.365. ZOO), to seosnovano zaklju uje da se tu eni, kao du nik, odrekao odzastarjelosti, pa sa tog razloga zastarjelost u konkretnom slu aju nijenastupila. Zastarjelost nije nastupila ni za pretrpljeni strah, kako seto u reviziji isti e, jer je tu ilac po zavr enom lije enju, saznao zaobim tete koju potra uje po tom osnovu, pa je bez uticaja to kada jetu ilac povrije en."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.247/2000 od 23. februara 2001.)34

Zastarjelost kad postoje procesne smetnje za vo enje krivi nogpostupka( lan 377. stav 1. ZOO)Ako parni ni sud utvrdi postojanje odre enog krivi nogdjela za koje je izostalo vo enje krivi nog postupka, bilo sa kograzloga, zastarjelost naknade tete treba cijeniti u smislu lana377. stav 1. ZOO.Iz obrazlo enja:"Prema stavu dosada nje sudske prakse, zastarjelostpotra ivanja naknade tete prouzrokovane krivi nim djelom cijenise po odredbama lana 377. Zakona o obligacionim odnosima, uslu aju kada je pravosna nom osu uju om krivi nom presudomutvr eno postojanje krivi nog djela i ogovornost lica za u injenokrivi no djelo.Me utim, u slu aju postojanje procesnih smetnji zbog kojihje bilo apsolutno nemogu e da se protiv u inioca krivi nog djelapostupak pokrene i okon a, bilo zato to je u inilac tete umro, ili jenedostupan organima gonjenja, ili je nepoznat, ili u slu aju vi eizvr ilaca, parni ni sud je ovla en da, kao prethodno pitanje, utvrdida li je teta prouzrokovana takvom radnjom koja u sebi sadr ielemente krivi nog djela, s obzirom da krivi no djelo mo e postojatii kada do e do izostanka krivi nog postupka. Pri tome, valjaukazati, da djelovanje parni nog suda nije usmjereno na utvr ivanjekrivi ne odgovornosti ( to se mo e utvrditi samo u krivi nompostupku), ve da bi se, saglasno na elu pru anja ja e za tite pravuo te enog na naknadu tete prouzrokovane krivi nim djelom,primijenila posebna pravila o zastarjelosti zahtjeva za naknadu tete,prema odredbi pom.zakonskog propsa ( l.377. ZOO)."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.469/2000 od 05. maja 2001.)35

Zastoj zastarijevanja( l.383 i l.384. ZOO)Zastarjelost potra ivanja koje nije moglo po eti da te ezbog odre enog zakonskog izroka (tzv.zastoj zastarijevanja),po inje da te e po prestanku tog uzroka.Iz obrazlo enja:"Po ocjeni Vrhovnog suda, izlo eno pravno shvatanjedrugostepenog suda o nastupanju zastarjelosti potra ivanja zanaknadu tete se ne mo e prihvatiti. Ovo iz razloga to je odredbomlana 383. ZOO propisano da zastarijevanje ne te e za svo vrijemeza koje povjeriocu nije bilo mogu e zbog nesavladivih prepreka dasudskim putem zahtijeva ispunjenje obaveze. U konkretnom slu aju,kako to pravilno nalazi prvostepeni sud, tu ioci su zbog rata u biv ojSR BiH, koji je formalno okon an tek potpisivanjem Dejtonskogsporazuma (21.11.1995.godine), bili sprije eni da, od momentasaznanja za smrt svog sina, odnosno supruga i oca(10.05.1992.godine), ostvare svoje pravo pred stvarno i mjesnonadle nim sudom u P. Za to vrijeme zastarijevanje nije moglo po etida te e zbog naprijed navedenog (zakonskog) uzroka, pa je onopo elo te i kad je taj uzrok prestao, u smislu odredbe l.384. st.1.ZOO, tj. za to vrijeme je nastupio tzv. zastoj zastarijevanja. Kako jetu ba u ovoj stvari podnijeta 31.10.1997.godine, a naprijedpom.Dejtonski sporazum je zaklju en 21.11.1995.godine, toproizilazi da potra ivanje tu ilaca nije zastarjelo, u smislu odredbel.376. st.1. ZOO, kako to pravilno zaklju uje i prvostepeni sud."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.502/2000 od 05. maja 2001.)36

Prekid zastarjelosti potra ivanja( lan 387. stav 2. ZOO)Ukoliko su akceptni nalazi predati radi namirenja iliobezbje enja odre enog potra ivanja povjerioca, danom predajenastupio je prekid zastarjevanja, bez obzira iz kojih razlogaakceptni nalozi nijesu realizovani.Iz obrazlo enja:"Osnovano se albom tu enog - protivtu ioca navodi da jeprvostepeni sud odbijaju i protivtu beni zahtjev zbog zastarjelostipotra ivanja, a polaze i od odredbe lana 387. stav 2. ZOO, kojomje propisano da se priznanje duga mo e u initi i na posredan na in,davanjem obezbe enja, bio du an da ispita da li je predaja bjankoakceptnih naloga u injena radi realizacije kamatnih potra ivanja iline. Bez obzira to je vje tak konstatovao da su obra uni na bazinaloga naknadno sa injavani i dostavljeni tu iocu - protivtu enom(ta .6. osnovnog nalaza), prvostepeni sud je po slu benoj du nosti( lan 7. stav 3. ZPP) trebalo da ispita kada i u koje svrhe, te za kojekonkretno obaveze su akceptni nalozi izdati i predati tu enom -protivtu iocu, te ko ih je potpisao, vode i pri tom ra una da suakceptni nalozi sredstvo pla anja a samo po izri itom sporazumusaugovara a mogu biti sredstvo obezbe enja i to konkretnihobaveza. Ukoliko su akceptni nalozi predati za namirenje kamatnogpotra ivanja, tu eni kao protivtu ilac mogao bi se sa uspjehompozivati na prekid zastarjelosti u pogledu kamatnog potra ivanja iz1995.godine s pozivom na navedenu odredbu lana 387. stav 2.ZOO."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .70/2000 od 19. marta 2001.)37

Ugovor o cesiji - pravno dejstvo( l.436. stav.1. i l.440. ZOO)Ne postoji mogu nost raskida ugovora o cesiji zbog togato du nik nije ispunio obavezu prema prijemniku.Iz obrazlo enja:"U postupku pred prvostepenim sudom utvr eno je da jeizme u tu ioca kao prijemnika i drugotu enog kao ustupiocazaklju en ugovor o cesiji br.483 od 21.01.1999.godine. Timugovorom drugotu eni je ustupio tu enom svoje potra ivanje koje jeimao prema prvotu enom u iznosu od 262.791,47 dinara. lanom 2.Ugovora predvi eno je da ustupanjem ovog potra ivanjadrugotu eni izmiruje obaveze prema tu enom do iznosa ustupljenogpotra ivanja. Nije sporno da prvotu eni nije platio tu iocuustupljeno potra ivanje.Polaze i od ovakvog utvr enja pravilno je prvostepeni sudprimijenio materijalno pravo kada je u odnosu na prvotu enogusvojio tu beni zahtjev.Neosnovani su navodi albe prvotu enog da je tu ilacraskinuo Ugovor o cesiji, pa da je raskidom ugovora prestao pravniosnov potra ivanja tu ioca.Pravno dejstvo cesije sastoji se u tome to potra ivanjeprelazi sa ustupioca na prijemnika. Ustupilac prestaje biti povjerilaci na njegovo mjesto dolazi prijemnik kao novi povjerilac ( lan 436.stav 1. ZOO.). Za odnos ustupioca i du nika cesija zna i prestanakustupio evog prava da od du nika zahtijeva ispunjenje. Dakle,ugovor o cesiji u momentu zaklju enja ne stvara obaveze ni za jednustranu (ustupioca i prijemnika) tako da bi neizvr enje jedne obavezepovla ilo za sobom mogu nost raskida ugovora zbog neispunjenja.38

Stoga raskid ugovora o cesiji zbog toga to du nik nije ispunioobavezu prema prijemniku nije mogu ."(Presuda Vrhovnog suda RCG, P .br.369/99 od 21. februara 2001.)39

Prava zakupca kad stvar ima neki nedostatak( lan 578. ZOO)Ako zakupljena stvar u momentu predaje ima nekimaterijalni nedostatak, ili ako nema neko svojstvo koje po obi ajuili ugovorom treba da ima, zakupac nije ovla en da sam vr iotklanjanje tih nedostataka i te tro kove prebije sa potra ivanjemzakupnine.Iz obrazlo enja:"Bez zna aja su navodi albe koji se odnose na isticanje daje na poslovnim prostorijama za upotrebu radi koje je ugovorzaklju en izvr io nu ne opravke, pa je to potra ivanje trebalo prebitisa potra ivanjem zakupnine.Naime, prava zakupca u slu aju da zakupljena stvar u asupredaje ima neki materijalni nedostatak, kao i u slu ajevima kadazakupljena stvar nema neko svojstvo koje po ugovoru ili obi ajutreba da ima, regulisana su odredbom lana 578. ZOO. Ako stvar utrenutku predaje ima neotklonjive nedostatke zakupac mo eraskinuti ugovor ili zahtijevati sni enje zakupnine. U slu aju dazakupljena stvar ima neki nedostatak koji se mo e otkloniti, apredaja u roku nije bitan sastojak ugovora, zakupac je du an odreditizakupodavcu naknadni primjereni rok za otklanjanje nedostataka.Ako zakupodavac ne otkloni nedostatak u ovom naknadnom rokuzakupac sti e pravo da raskine ugovor ili zahtijeva sni enjezakupnine.Tu eni do zaklju enja glavne rasprave nije dokazao da jestvar u trenutku predaje imala materijalne nedostatke niti da jepostupio u skladu sa lanom 578. stav 2. ZOO da bi imao pravo na40

sni enje zakupnine a nesporno je da je ugovor o zakupu prestaoistekom vremena na koji je zaklju en."(Presuda Vrhovnog suda P .br.271/2000 od 06. novembra 2001.)41

Odgovornost osigurava a motornih vozila( lan 941. st.1. ZOO)Odgovornost osiguravaju e organizacije izvedena je izodgovornosti njenog osiguranika - korisnika, odnosno vlasnikamotornog vozila za tetu koju je njegovom upotrebomprouzrokovao tre im licima i uslovljena je postojanjem i obimomodgovornosti osiguranika.Iz obrazlo enja:"U postupku koji je prethodio dono enju prvostepenepresude utvrdjeno je da je do povredjivanja tu ioca do lo isklju ivonjegovim propustima, odnosno da do tetnog dogadjaja nije do loradnjama tu enikova osiguranika. Kod takvog stanja stvarini estepeni sudovi su pravilno postupili kad su odbili kao neosnovanpostavljeni tu beni zahtjev. Ovo zbog toga to je tu ena kaozajednica osiguranja - kao osigurava u obavezi da naknadi tetukoju je korisnik, odnosno sopstvenik motornog vozila du an danaknadi na osnovu pravila o naknadi tete predvidjenih odredbamaZakona o obligacionim odnosima, kod koje se osigurao korisnik,odnosno sopstvenik motornog vozila. Dakle, odgovornost tu enogkao osiguravaju e organizacije izvedena je iz odgovornostikorisnika odnosno vlasnika motornog vozila za tetu koju jenjegovom upotrebom prouzrokovao tre im licima i uslovljena jepostojanjem odgovornosti samog tog osiguranika. Slijedom toga, priinjenici da do korisnika - voza a vozila nema krivice za nastanaktetnog dogadjaja, tu ena nije u obavezi da naknadi nastalu tetu.Jer, obaveza tu ene kao osigurava a ograni ena je odgovorno unjenog osiguranika - korisnika odnosno vlasnika motornog vozila,tako da kad do vlasnika - voza a vozila, nema krivice za tetu, i akoje, kao to je to slu aj u ovoj pravnoj stvari, pored toga i njegovaobjektivna odgovornost zbog krivice tu ioca u potpunosti42

isklju ena, tako da tu ena kao zajednica osiguranja nije u obavezi datu iocu naknadi nastalu tetu, sve saglasno odredbama iz l. 940 i941. Zakona o obligacionim odnosima u vezi sa pripisima iz l.154.st.1. istog Zakona."(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 559/2000 od 28. juna 2001.)43

PORODI NO PRAVOPovjeravanje djece po razvodu braka( lan 68.st.1. Zakona o porodi nim odnosima)Ako se roditelji prilikom razvoda braka ne sporazumiju otome kome e se od njih povjeriti njihova djeca ili ako njihovsporazum ne odgovara interesima djece, sud je po zakonu du anda po to ispita sve okolnosti, odlu i o uvanju, vaspitanju iizdr avanju djece.Iz obrazlo enja:"Osnovni princip porodi nog prava za rje enje pitanjapolo aja djece iz razvedenog braka je da sud po slu benoj du nosti,vode i ra una isklju ivo o interesima djece, mora ubrakorazvodnom sporu da raspravi i odlu i o uvanju, vaspitanju iizdr avanju djece, s tim to se bra ni drugovi (prilikom razvodabraka), mogu sporazumjeti ko e od njih uvati, podizati vaspitavatii izdr avati djecu i na koji e to na in obavljati. No, sud e cijenititaj sporazum, ali je du an da sam odlu i o ovom pitanju i akoodgovara interesima djece, on mo e da usvoji taj sporazum.Ako se roditelji ne sporazumiju o tome kome e se od njihpovjeriti njihova djeca ili ako njihov sporazum ne odgovara dje ijiminteresima, sud je po zakonu du an da, po to ispita sve okolnosti,odlu i o uvanju, vaspitanju i izdr avanju djece. Odluka suda u tomdijelu mo e biti i takva kao to je to slu aj u ovoj pravnoj stvari, dajednu djecu povjeri ocu, drugu majci.Odluka ni estepenih sudova da djecu treba podijeliti, pasinove povjeriti ocu, k erke majci temelji se na mi ljenju organastarateljstva datog na "osnovu dogovora sa roditeljima da vidjenja44

(kontakte) roditelja i djece treba obavljati najmanje dva vikenda umjesecu, a du e boravke (vidjenja) uz medjusobni dogovor isaglasnost roditelja i djece, za to su se roditelji i djeca takodjesaglasili, nalaze i pri tome (sudovi) da takvo rje enje odgovara iinteresima djece.Medjutim, ovaj sud nalazi, sti e se utisak, da se ovakvomodlukom vi e vodilo ra una o eljama roditelja (bar jednog poonome kako je tra eno u toku postupka) a manje o interesima djece,a naime, nije ispitivano da li bi odvajanje bra e i sestre imalonegativan uticaj na njihov psihi ki razvoj, iako se prilikomodlu ivanja o povjeravanju djece na uvanje i vaspitanje sudrukovodi isklju ivo njihovim interesima. Svakako, pri tome trebanaro ito voditi ra una o izvjesnim injenicama i okolnostima,odlu uju im za pravilno podizanje i vaspitanje djece, kao to suuzrast, zdravlje, naro ito osobine roditelja i djece, uslovima njihovaivota, stambenim i imovinskim prilikama, elji djece itd...,, to jesve do sada izostalo, a to je i dovelo, bar za sada, do pogre neprimjene materijalnog prava."(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 31/2000 od 02.februara 2001.)45

Punova nost izjave o priznanju vanbra nog o instva( lan 102 Porodi nog zakona)Mu karac koji je, smatraju i sebe ocem vanbra nogdjeteta, dao izjavu o priznanju o instva pred mati arem, kaojednim od na ina priznanja o instva, mo e tra iti samo poni tajizjave o priznanju, ali ne i osporavati vanbra no o instvoutvrdjeno priznanjem, putem tu be za utvrdjenje da nije otacdjeteta.Iz obrazlo enja:"Odbacuju i podnijetu tu bu kao neblagovremenu,prvostepeni sud je na ao, a drugostepeni odbijanjem albe tu ioca toprihvatio, da se tu ba za osporavanje o instva mo e podnijeti u rokuod 6 mjeseci, od dana saznanja za injenice da lice koje je umati nim knjigama upisano kao otac to nije, a obzirom da tu ilactvrdi ..., iz ega proizilazi da je ve tada mislio da dijete nijenjegovo, to je o ito da je rok (subjektivni) od 6 mjeseci, i objektivniod 5 godina iz l. 107. Porodi nog zakona protekao, pa je tu ba uovoj pravnoj stvari neblagovremena."Oredbama iz l. 107. Porodi nog zakona predvidjeno je damu mo e osporavati o instvo djeteta koje je rodjeno u braku iliprije isteka 300 dana od prestanka braka ako smatra da mu nije otac,s tim to tu ba za osporavanje o instva, mo e podnijeti u roku od 6mjeseci od dana saznanja za injenicu da on nije otac, ali najkasnijedo navr ene 5 godine ivota djeteta. To se sve odnosi, po nala enjuovoga suda, na osporavanje bra nog o instva, ali ne i naosporavanje vanbra nog o instva. Osporavanje vanbra nog o instvaodnosi se samo na osporavanje o instva u injenog priznanjem, kaoto je to slu aj u ovoj pravnoj stvari. Pravo na tu bu za osporavanjepriznatog vanbra nog o instva imaju, po nala enju ovoga suda,mu karac koji sebe smatra ocem djeteta, dijete i majka djeteta.46

Dakle, mu karac koji sebe smatra ocem vanbra nog djeteta i koji jeizjavu o priznanju o instva dao pred mati arem (jedan od na inapriznanja o instva), ne mo e s uspjehom tra iti da se utvrdi da nijeotac djeteta - ne mo e osporavati vanbra no o instvo. Pravo daospori vanbra no o instvo koje je utvrdjeno priznanjem nekogmu karca i koje je upisano u mati nu knjigu rodjenih ima, poreddjeteta i majke djeteta, mu karac koji se smatra ocem djeteta.Medjutim, izjava o priznanju o instva, mo e biti poni tenaako nijesu bile ispunjene zakonom utvrdjene predpostavke za njenupunova nost. Razlozi za ni tavost izjave o priznanju vanbra nogo instva mogu biti apsolutne ili relativne prirode. To pravo - pravona tu bu radi poni taja izjave o priznanju o instva imaju osobe kojesu takvu izjavu dali, razumije se ako je takva izjava data podprinudom, u zabludi ili usled prevare, kako je to predvidjenoodredbama iz l. 102. Porodi nog zakona, s tim to se ukazuje dadejstvo sudske odluke (pravnosna ne ) o poni taju izjave opriznanju o instva, ogleda se u tome to se smatra da priznanjeo instva nije ni bilo u injeno. Izjava o priznanju o instva ne mo ese opozvati kako je to predvidjeno naprijed navedenom zakonskomodredbom. Ni estepeni sudovi se nijesu ovim bavili, zbog egamaterijalno pravo nije pravilno primijenjeno, pa je ovaj sud ukinuooba rje enja i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovnipostupak."(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 273/2001 od 02. novembra 2001.)47

RADNO PRAVOUspostavljanje radnog odnosa na neodredjeno vrijeme( lan 11.st.3. Zakona o radnom odnosu )Sud ne prekora uje svoja ovla enja kada utvrdjuje da jedo lo do uspostavljanja radnog odnosa na neodredjeno vrijeme,jer do preobra aja radnog odnosa dolazi po samom zakonu pa jebez zna aja to o tome u preduze u nije donijeta odluka.Iz obrazlo enja:"Predmet spora je ocjena zakonitosti rje enja tu enog oprestanku radnog odnosa tu ilje i utvrdjenje da je tu ilja uspostavilaradni odnos na neodredjeno vrijeme.Prema lanu 11.st.1. Zakona o radnim odnosima,privremeno pove anje obima posla (u ugostiteljstvu) ne mo e trajatidu e od devet mjeseci. Medjutim, rad tu ilje na radnom mjestusobarice, pa potom konobara, nastavljen je i po isteku tog roka,neprekidno du e od etiri godine, sve do dono enja rje enja oprestanku radnog odnosa. To ukazuje da je privremeno pove anjeobima rada postalo trajno. Usled toga je, na osnovu lana 11.st.3.Zakona o radnim odnosima, do lo do preobra aja radnog odnosa naodredjeno vrijeme u radni odnos na neodre eno vrijeme, to suni estepeni sudovi i deklarisali, pravilno poni tavaju i kaonezakonito rje enje tu enog o prestanku radnog odnosa tu ilje.U postupku pred prvostepenim sudom je utvrdjeno da jetu ilja radni odnos na odredjeno vrijeme zasnovala javnimogla avanjem, da ispunjava uslove za vr enje poslova na kojimaradi, a utvrdjeno je i da je zasnovala radni odnos zbog privremenog48

pove anog obima posla (osporeno rje enje o prestanku radnogodnosa) - to se revizijom neosnovano dovodi u pitanje."(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 142/2000 od 07. februara 2001.)49

Raspored rada u drugo mjesto( lan 38 Zakona o unutra njim poslovima RCG)Raspored u drugo mjesto rada zadire u li no pravo naizbor mjesta zaposlenja, radi ega se mo e odrediti jedino ako jetakva mogu nost predvidjena zakonom ili kolektivnim ugovorom.Iz obrazlo enja:"U konkretnom slu aju rije je o rasporedu na drugo radnomjesto i u drugo mjesto rada, u drugo geografsko mjesto, to jeobjektivno slo enija i nepovoljnija situacija za zaposlenog, pa timprije rje enje obavezno mora da sadr i razloge zbog kojih sezaposleni rasporedjuje na drugo radno mjesto, u drugo mjesto radaili na druge poslove. Takav raspored se mo e odrediti jedino ako jetakva mogu nost predvidjena, bilo zakonom, bilo kolektivnimugovorom.No, Zakon o unutra njim poslovima (Sl.list RCG" br. 24/94i 29/94) na kome se temelje pobijana rje enja ne sadr i propis orasporedjivanju zaposlenog na rad iz mjesta prebivali ta u drugomjesto rada. Takvo rasporedjivanje - trajno rasporedjivanje na rad udrugo geografsko mjesto ne sadr i ni Zakon o dr avnimslu benicima ("Sl.list RCG",br. 45/91), Zakon o radnim odnosima("Sl.list RCG",br. 29/90 - o privremenom rasporedu da - l. 13, i14). Zakon o osnovama radnih odnosa ("Sl.list SRJ",br. 29/96), kaoni Op ti kolektivni ugovor ("Sl.list RCG",br. 35/95). Osporenarje enja zasnivaju se na odredbi lana 38 Zakona o unutra njimposlovima. Ona se odnosi, medjutim, na trajno rasporedjivanjeslu benika u sjedi tu organa, a ne izvan njega. Ministarstvounutra njih poslova je, obzirom na prirodu poslova koje obavlja,obrazovalo centre bezbjednosti sa njihovim odredjenim sjedi tima iizvan sjedi ta samog Ministarstva, tako da se sjedi te Ministarstvane mo e poistovjetiti sa sjedi tem podru nih centara bezbjednosti.50

Ta razlika ne podrazumijeva da se trajno rasporedjivanje iz sjedi taMinistarstva ili iz jednog u drugi podru ni centar bezbjednostismatra trajnim rasporedjivanjem u istom organu. Dakle, mogu nostrasporedjivanja zaposlenog iz jednog u drugo mjesto rada, u drugogeografsko mjesto, nije predvidjena ni jednim op tim ni specijalnimzakonskim propisom. ak i za slu aj da takva mogu nost nijeisklju ena, to se revizijom tvrdi, pobijana rje enja nijesu mogla bitidonijeta bez izri ito propisanih uslova za takvo rasporedjivanje. Tiuslovi nijesu propisani iako bi zna aj i posledice rasporedjivanja narad iz jednog u drugo mjesto rada moralo biti uredjeni zakonom ilikolektivnim ugovorom. Jer, u pitanju je pravo radnika koje ulazi ukrug njegovih egzisticijalnih pitanja. Stoga je to izuzetak od op tegpravila, a takvi izuzeci moraju biti izri ito predvidjeni, bilozakonom, bilo kolektivnim ugovorom. To se odnosi, prije svega nadr avu kao poslodavca i to u svim domenima, pa i u okviru radnogzakonodavstva, jer osnovna je obaveza dr ave da obezbijediostvarivanje osnovnih prava gradjana u duhu pravila da sve toustavom i zakonom nije propisano, za dr avu i njene organe jezabranjeno. To pitanje egzistencijalne prirode o igledno se mo edovesti u vezi ustavnog prava na rad ( l. 52. Ustava RCG) kojegarantuje slobodan izbor zanimanja i zapo ljavanje, a kroz pravo naslobodno zapo ljavanje nesumnjivo se titi i pravo na izbor mjestazaposlenja. Osim toga, to egzistencijalno pitanje, vezano je i zaUsavom utvrdjeno na elo posebne za tite porodice ( l. 59.st.1.Ustava RCG) koje opredjeljuje one op te vrijednosti na kojima trebada se zasniva pravno uredjenje odnosa u porodici odnosno daporodica uvijek treba da u iva posebnu za titu. To je i logi no,budu i da je svako dru tvo posebno zainteresovano da za titi onudru tvenu grupu - porodicu (njeno jedinstvo i porodi ni mir), kojaobezbjedjuje, pored ostalog, i biolo ku reprodukciju samog dru tva.Slijedom re enog tu ena u odsustvu izri ito zakonompropisane mogu nosti rasporedjivanja u drugo mjesto rada, kao iuslova potrebnih za takvo rasporedjivanje nije ni mogla donijeti51

pobijana rje enja, zbog ega su ni estepeni sudovi pravilno postupilikad su usvojili postavljeni tu beni zahtjev."(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 243/2000 od 26. decembra 2001.)52

Sadr aj oglasa za rje avanje stambenih potreba radnika(Uskla enost sa op tim aktom)Kada je pravilnikom o rje avanju stambenih potrebazaposlenih odre en sadr aj oglasa za rje avanje stambenihpotreba zaposlenih, oglas u skladu sa pravilnom treba da sadr ipodatke o svim stanovima, koji se daju u zakup ili se zamjenjuju.Iz obrazlo enja:"Prema odredbi lana 43. stav 1. ta .2. Pravilnika tu enog,oglas za rje avanje stambenih potreba zaposlenih, pored ostalog,treba da sadr i podatke o stanovima koji se prodaju po tr i nim ilipovoljnijim uslovima ili daju u zakup ili se zamjenjuju. Ukonkretnom slu aju, raspisani oglas tu enog za davanje u zakupstanova zaposlenim kod tu enog, od 29.09.1998.godine, jesadr avao podatke za dva stana: stan br.33/I povr ine 72,84 m 2(dvosobni) VI sprat, koji je dat u zakup, i stan br.23/II,povr ine72,84 m 2 (dvosobni) VI sprat, koji je dat u zakup, dok nije sadr avaopodatke za stan br.23. u ulici Vladimira Rolovi a br.4. "Tri kule",povr ine 49,40 m 2 , koji je kako iz spisa proizilazi, dat u zakupradniku tu enog. Po ocjeni ovog suda, u cilju ispo tovanja citiraneodredbe Pravilnika tu enog, u oglasu tu enog je trebalo navestipodatke o istom stanu, pa, po to tako nije postupljeno, ne bi semoglo smatrati da je postupak rje avanja stambenih potreba kodtu enog zakonito sproveden, pri emu se ukazuje da su tu iocipodnijetom tu bom tra ili poni taj i te odluke tu enog (br.4101-2372/1)."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.322/2000 od 09. marta 2001.)53

Povra aj otpremnine( l. 43. st.1. ta .4. Zakona o osnovama radnih odnosa i l.36. st.5.Zakona o radnim odnosima)Za povra aj otpremnine ima osnova samo ako su dobijenasredstva zloupotrijebljena odnosno iskori ena suprotno svrsi zbogkoje su dodijeljena.Iz obrazlo enja:"U ovoj stvari nije sporno da je tu ena dana07.07.1998.godine, pismeno izjavila elju da joj je kao tehnolo komvi ku, u skladu sa lanom 43. stav 1. ta .4. Zakona o osnovamaradnih odnosa, prestane radni odnos kod tu ioca, uz obavezu da eotpremninu od 24. mjese ne zarade upotrijebiti za svoje dalje radnoanga ovanje. Istoga dana sranke su zaklju ile sporazum o prestankuradnog odnosa tu ene, uz obavezu tu ioca da joj isplati 47.312,64dinara, koje predstavlja iznos naknade u visini od 24. zarade tu ene.Nije sporno da je ova naknada ispla ena tu enoj kao i to da jerje enjem nadle ne komisije Republi kog fonda PIO od27.10.1998.godine, tu ena ogla ena invalidom rada prve kategorije ipenzionisana. Smatraju i da tu ena primljeni nov ani iznos nijeupotrijebila u skladu sa odredbama lana 36. st.1. Zakona o radnimodnosima, tu ilac je postavio zahtjev za njegov povra aj.Oslanjaju i se na sadr inu pismenih potvrda izdatih odstrane MZ Budimlja i Zemljoradni ke zadruge Budimlja, utvr enoje da je nov ana sredstva koja su joj dodijeljena na ime otpremnine,u avgustu i septembru 1998.godine, tu ena upotrijebila za nabavkugra evinskog materijala za izgradnju objekta - tale, koji bi sekoristio kao mini farma. Imaju i to u vidu, kao i injenicu da uvrijeme kada je ostvarila pravo na otpremninu, tu ilja nije znala nitimogla znati, da e kratko vrijeme nakon toga biti progla enainvalidom rada prve kategorije i penzionisana, ni estepeni sudovi su54

pravilno odlu ili kada su tu beni zahtjev za povra aj primljeneotpremnine odbili kao neosnovan. Jer, kao to je re eno, tu ilja jesporni nov ani iznos upotrijebila za unapre enje svogpoljoprivrednog gazdinstva zbog ega u smislu lana 36. stav 5.Zakona o radnim odnosima, nema osnova za njegov povra aj. Sdruge strane ni injenica to je tu ena penzionisana kratko vrijemepo ostvarenju prava na otpremninu, ne mo e biti osnov za njenpovra aj. Jer, osim to tu ena nije znala ni mogla znati da e bitipenzionisana, uz to nije ni mogla uticati na ostvarenje tog prava.Samim tim, tu ena nije bilo ime zloupotrijebila ostvareno pravo naotpremninu pa u odsustvu te okolnosti, nema ni osnova zahtjev zapovra aj otpremnine, zbog ega su ni estepeni sudovi pravilnoodlu ili kada su u skladu sa lanom 36. stav 5. Zakona o radnimodnosima, odbili tu beni zahtjev."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br. 396/2000 od 22.marta 2001.)55

Rje enje o rasporedu na radno mjesto - pravno dejstvo( l.16. i l.69. st.1. Zakona o osnovama radnih odnosa)Rje enje o rasporedu na radno mjesto je kona no, radiega izjavljeni prigovor nema suspenzivno dejstvo, bez obzira nadatu pravnu pouku.Iz obrazlo enja:"Ni estepeni sudovi su pravilno na li i pravilno zaklju ili datu iocu ne pripada isplata tra ene izgubljene zarade, jer mu je biloomogu eno da radi i da tu zaradu ostvari, tako da do tu enog nemakrivice to tu ilac nije radio, pa nema ni njegove odgovornosti natetu, ve krivica za nepostupanje po naprijed pom.rje enju orasporedu le i, upravo, na strani tu ioca. Prema odredbi lana 16.Zakona o osnovama radnih odnosa ("sl.list SRJ", br.29/96), uslu ajevima potrebe procesa i organizacije rada zaposleni mo e bitiraspore en na svako radno mjesto koje odgovara stepenu i vrstinjegove stru ne spreme, znanju i sposobnostima. U konkretnomslu aju, tako je i bilo, pa je tu ilac, u skladu sa njegovom stru nomspremom, raspore en na poslove i radne zadatke konobara u hotelu" avnik", po kom rje enju tu ilac, svojom voljom, nije postupio.to se pak ti e tu io evog isticanja, u tom pravcu, daizjavljeni prigovor na pom.rje enje ima suspenzivno dejstvo, ovajsud smatra da izjavljeni prigovor takvo dejstvo nema. Ovo, poredostalog, i sa razloga to u smislu odredaba Zakona o osnovamaradnih odnosa (koji je stupio na snagu 4.jula 1996.godine), tu ilacnije ni imao pravo na izjavljivanje prigovora protiv rje enja orasporedu na pom. radno mjesto konobara, radi ega je ono bilokona no, te je tu ilac imao pravo da pokrene spor kod nadle nog56

suda, radi za tite svojih prava, u smislu odredbe l.69. st.1. Zakonao osnovama radnih odnosa."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev br.142/01 od 21.septembra 2001.)57

Pripadnik rezervnog sastava policije - pravo na zaradu( lan 49. Zakona o osnovama radnih odnosa)Pripadniku rezervnog sastava policije dok je anga ovan utom svojstvu, ne pripada naknada zarade od poslodavca kod kojegje stalno raspore en.Iz obrazlo enja:"U postupku koji je prethodio dono enju pobijane iprvostepene presude je utvr eno da se tu ilac, u vremenskomperiodu od 14.04. do 31.12.1999.godine, nalazio u rezervnomsastavu policije, kod MUP-a RCG, OB Ro aje, do ega je, premaizvje taju istog organa od 19.10.2000.godine, do lo po njegovojvolji. Za vrijeme anga ovanja kao pripadanika rezervnog sastava (pougovoru o radu), tu iocu je ispla ivana zarada u skladu sa propisimaMUP-a, kako to proizilazi iz naprijed pom.izvje taja, kao i izizvje taja istog organa od 04.10.2000.godine, dok mu radni odnoskod tu enog, gdje je zaposlen na neodre eno vrijeme, na poslovimama inbravara, miruje, kako to proizilazi iz tu enikovog odgovora natu bu.Kod takvog stanja stvari, prvostepeni i drugostepeni sudpravilno nalaze i pravilno zaklju uju da je neosnovano potra ivanjetu ioca prema tu enom, u tom pravcu da mu tu eni, za naprijednavedeni vremenski period, isplati naknadu zarade u iznosima bli enavedenim u izreci prvostepene presude. Pozivanje tu ioca naodredbu lana 49. stav 1. Zakona o osnovama radnih odnosa ("Sl.listSRJ", br2/96), u konkretnom slu aju, nema nikakvog osnova, kakoto pravilno nalaze ni estepeni sudovi. Ovo zbog toga to seanga ovanje tu ioca, u naprijed navedenog svojstvu, - kaopripadanika rezervnog sastava MUP-a RCG, ne mo e, s obzirom nakrug lica nikako podvesti pod pom.zakonsku odredbu, niti bi tu eni,po tom osnovu, bio u obavezi da tu iocu isplati naknadu zarade, ve58

to treba da u ini organ kod kojeg se tu ilac nalazi na radu (pougovoru o radu na odre eno vrijeme), kako to pravilno nala eni estepeni sudovi."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.259/01 od 23.novembra 2001.)59

Invalidi rada - obim za tite( lan 52. i 55. Zakona o osnovama penzijskog i invalidskogosiguranja i lan 24. Op teg i l. 24. Posebnog kolektivnogugovora.)Invalid rada (III kategorije) mo e biti upu en na prinudniodmor sa pravom na naknadu u visini od 50% zarade, kao i ostalizaposleni.Iz obrazlo enja:"Polaze i od injeni nog utvr enja prvostepenog suda, kojeprihvata i drugostepeni sud, u ovoj stvari je pravilno primijenjenomaterijalno pravo kada je odlu eno odbijanjem tui benog zahtjeva,bli e navedenog u izreci prvostepene presude, koju je, odlu uju i oalbi tu ioca potvrdio i drugostepeni sud, a albu odbio kaoneosnovanu. Naime, prvostepeni i drugostepeni sud i pravilnozaklju uju da je prema odredbama lan 24. Op teg kolektivnogugovora i lan 41. Posebnog kolektivnog ugovora, tu eni mogaouputiti tu ioca na prinudni odmor, bez obzira to se radi o invalidurada III kategorije, odnosno da prema pom.odredbama, kao ni premaodredbama Zakona, nije predvi eno nikakvo ograni enje za invaliderada, kada se pojavi potreba za upu ivanje radnika na prinudniodmor. Sledstveno tome, rje enje tu enog od 04.03.2000.godine, oupu ivanju tu ioca na prinudni odmor, za vrijeme od 01.03.do31.03.2001.godine, te odre ivanju visine naknade za to vrijeme, uprocentu od 50% zarade koju bi ostvario da je bio na radu, jezakonito, pa je stoga i neosnovan postavljeni tu beni zahtjev.Isto tako, ni odredbama ( l.52. i 55) Zakona o osnovamapenzijskog i invalidskog osiguranja ("Sl.list SRJ", br.30/96), na kojise u reviziji ukazuje, nije predvi eno ograni enje o upu ivanjuinvalida rada na prinudni odmor, niti je, pak, predvi eno da invalidirada, u slu aju upu ivanja na prinudni odmor, imaju pravo na60

preostali dio naknade od 50% od zarade koju bi ostvarili da su bilina radu, kako se to revizijom eli predstaviti. Naprotiv, pomenutimodredbama tog Zakona kao i drugim koje se na to odnose, supredvi ena i propisana prava po osnovu preostale radne sposobnosti,kojim propisima prava po osnovu preostale radne sposobnosti,kojim popisima se ne dira u uslove i na in,niti u visinu naknade,kada je u pitanju upu ivanje radnika na prinudni odmor (pa i kada seradi o radnicima sa izmjijenjenom radnom sposobno u), to jeregulisano, kako je ve navedeno, odredbama Op teg i Poslovnogkolektivnog ugovora."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.80/01 od 07. septembra 2001.)61

Radna obaveza - Pona anje koje (ne) teti ugledu slu be( lan 57.stav 7. Zakona o unutra njim poslovima)Fizi ki napad na biv. suprugu i njenog oca, izazvanporeme enim odnosima povodom vidjenja zajedni ke djece nepredstavlja povredu radne obaveze uvanja ugleda slu be iz lan57.stav 7. Zakona o unutra njim poslovima.Iz obrazlo enja:"Neosnovano se revizijom ukazuje na pogre nu primjenumaterijalnog prava. U ovoj stvari nije sporno da je pobijanimodlukama tu enog, tu ilac ogla en krivim, zbog toga to je dana14.10.1997.godine, u prostorijama tamparije "Print" u Podgorici,fizi ki napao svoju biv. suprugu NN, tako to ju je vi e puta udariopesnicom u predjelu glave i itavog tijela, govore i joj tomprilikom: "kurvo, ukrala si mi djecu, ubi u te", kao i zbog toga to jeistog dana u ul. 18.jula u Podgorici vrijedjao svog biv eg tasta NN irukama hvatao za lice, pa mu je primjenom lan 57. stav 1. ta .7.zbog povrede radne obaveze - pona anja koja teti ugledu organaunutra njih poslova, izre ena mjera prestanka radnog odnosa.Polaze i od toga da povreda radne obaveze, zbog koje mu jeizre ena disciplinska mjera i tu io evog rada ne postoji uzajamnaveza, ni estepeni sudovi su pravilno zaklju ili da tu ilac nije po iniopovredu radne obaveze iz lan 57.stav 7. Zakona o unutra njimposlovima, te u skladu sa tim usvojio tu beni zahtjev. Jer, da bi tapovreda, tj. pona anje koje teti ugledu slu be, predstavljalopovredu radne obaveze, u smislu citiranog propisa, neophodno je daje ista po injena na radu ili u vezi sa radom, te da se njome naru avaradna disciplina. S toga, sama injenica to je tu ilac u konkretnojprilici zbog poreme enih odnosa sa svojom biv. suprugom i njenomrodbinom, u vezi vidjanja svoje djece, prekr io pravila dru tvene62

discipline, ne mo e ni imati karakter povrede radne obaveze asamim tim ni osnov za izricanje disciplinske mjere."(Presuda Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 163/2001 od 11. septembra 2001.)63

Pravna naknada tete i zastarjelost vo enja disciplinskogpostupka( l.59. stav 3. Zakona o osnovama radnih odnosa i l.154. Zakona oobligacionim odnosima.)Krivica radnika za povredu radne obaveze koja mu jestavljena na teret, od odlu nog je zna aja na ostvarenje prava nanaknadu tete zbog izostanka zarade i kad je disciplinska mjeraprestanka radnog odnosa poni tena zbog zastarjelosti.Iz obrazlo enja:"Polaze i od toga da su odluke o izre enoj disciplinskojmjeri prestanka radnog odnosa poni tene zbog nastupanjazastarjelosti vo enja disciplinskog postupka, ni estepeni sudovi suusvojili tu beni zahtjev za naknadu tete zbog izostalih primanja zaperiod bli e ozna en u izreci prvostepene presude. Pri tomeni estepeni sudovi nijesu se bavili time, iako je to trebalo, da li jetu ilac u inio te u povredu radne obaveze koje mu je stavljena nateret, kao i da li je odgovoran za tu povredu. Prema lanu 154.Zakona o obligacionim odnosima za tetu se odgovara po osnovukrivice odnosno po osnovu ogovornosti od opasne stvari ilibavljenja opasnom djelatno u, bez obzira na krivicu. S obzirom nato bilo je potrebno da se razjasni da li postoji osnov odgovornostitu enog za za titu u okviru cijelog spornog perioda obuhva enogtu bom. Osnov odgovornosti tu enog postojao bi samo od onogmomenta kada je nastupila zastarjelost za dalje vo enjedisciplinskog postupka kada su nadle ni disciplinski organi tu enogbili u obavezi da postupak obustave i tu ioca vrate na rad. S drugestrane, za vrijeme do nastupanja zastarjelosti, kada je u pitanjuzahtjev za naknadu izgubljene zarade, bilo je neophodno utvrditi da64

li se radi o teti nastaloj krivicom tu ioca, od ega zavisi i osnovodgovornosti tu enog za tetu u ovom dijelu."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.165/01 od 11. septembra 2001.)65

Nepostojanje povrede na radu( lan 62. stav 5. Zakona o osnovama radnih odnosa)Radnik koji je pretrpio povredu na putu od ku e do posla,nema pravo na naknadu tete od poslodavca, jer se to ne mo esmatrati povredom na radu ili u vezi s radom.Iz obrazlo enja:"Iz podnijete tu be i ostalih spisa predmeta proizilazi datu ilac potra uje predmetnu naknadu tete od tu enog zbog povredena radu, tvrde i da se odnosnog dana (07.08.1997.godine) povrijediona putu od ku e do posla. Me utim, nezavisno od toga da li je tatu io eva tvrdnja ta na ili nije, drugostepeni sud pravilno nalazi datu iocu zbog takve povrede ne bi pripadalo pravo da od tu enogtra i naknadu predmetne tete. Ovo zbog toga to je odredbom lana62. stav 5. Zakona o osnovama radnih odnosa propisano da akozaposleni pretrpi povredu ili tetu na radu ili u vezi s radomposlodavac je du an da mu nadoknadi tetu. Iz ovoga proizilazi da jepotrebno da postoji osnov i uslovi odgovornosti poslodavca. Ukonkretnom slu aju, kako to pravilno nalazi drugostepeni sud, togosnova nema, jer takva povreda nije u uzro noj vezi sa procesomrada kod poslodavca, jer nije rezultat propusta u obezbje enjuuobi ajenih uslova rada. Sledstveno tome, drugostepeni sud pravilnonalazi, da u konkretnom slu aju nema ni objektivne odgovornosti usmislu lana 174. ZOO, niti pak subjektivne odgovornosti,tj.ogovornosti po osnovu krivice u smislu l.154. ZOO, pa serevident u svemu upu uje na razloge drugostepene presude, kojeovaj sud u cjelosti prihvata."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.275/01 od 23. novembra 2001.)66

Neopravdani izostanak s posla( lan 64. stav 1. ta .4. Zakona o osnovama radnih odnosa)Zaposleni ini povredu radne obaveze neopravdanogizostanka s posla ukoliko se po isteku prinudnog odmora ne javina posao.Iz obrazlo enja:"U postupku koji je prethodio dono enju pobijane presude jeutvr eno da je tu iteljica, odlukom tu enog od 17.09.1998.godine,sa jo 11. radnika tu enog, upu ena na pla eno odsustvo (prinudniodmor) jo 6 ( est) mjeseci, odnosno, u vremenskom periodu od18.09.1998.godine, produ eno jo do 18.aprila 1999.godine. Nadaljeje utvr eno da se tu ilja po isteku zadnjeg prinudnog odmora nijejavila na posao, dok su se svi ostali radnici tu enog, koji su biliupu eni na pla eno odsustvo, nakon isteka roka iz naprijedpom.odluke, javili na svoja radna mjesta, kako je to izjavio svjedokkoji je zaposlen kao sekretar tu ene kole. Isti svjedok je izjavio i toda se tu ilja njemu javila 05.juna 1999.godine, u vezi zarade kojunije mogla da primi, zbog toga to je direktor kole protiv istepokrenuo disciplinski postupak.Kod takvog stanja stvari, drugostepeni sud je pravilnozaklju io da je tu iteljica u vremenskom periodu od 18, odnosno19.aprila do 04.juna 1999.godine, neopravdano izostala sa posla, teda je osporeno rje enje tu enog, kojim je tu ilji utvr en prestanakradnog odnosa, u smislu odredbe lana 64. stav 1. ta .4. Zakona oosnovama radnih odnosa, na zakonu zasnovano. O tome supobijanom presudom dati valjani razlozi, koje prihvata i ovaj sud,bez potrebe da se isti ponavljaju, pa se revident u svemu upu uje na67

ve date razloge drugostepenog suda. Stoga je reviziju tu iteljicevaljalo odbiti kao neosnovanu."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.77/01 od 18. juna 2001.)68

Neobavje tavanje o opravdanosti odsustva sa posla( lan 64. stav 1. ta .4. Zakona o osnovama radnih odnosa)Propust radnika da o odsustvu i razlozima odsustva s poslaobavijesti nadle ni organ, ne mo e biti osnov za prestanak radnogodnosa.Iz obrazlo enja:"Predmet spora je ocjena zakonitosti rje enja tu enog oprestanku radnog odnosa tu iocu zbog neopravdanog izostajanja sposla pet radnih dana uzastopno, po lanu 64. stav 1. ta .4. Zakona oosnovama radnih odnosa.Polaze i od utvr enog injeni nog stanja ni estepeni sudovisu pravilno primijenili materijalno pravo, kada su usvojili tu benizahtjev.Iz injenica utvr enih u postupku pred prvostepenim sudomproizilazi da je odsustvo tu ioca sa posla bilo opravdano. Na tuokolnost prvostepeni sud je izvr io uvid u dokaze ljekaraspecijaliste, zdravstveni karton tu ioca i saslu ao ljekara, ime jeprovjerena vjerodostojnost prezentirane medicinske dokumentacije iutvr eno da je stanje zdravlja tu ioca u periodu izostajanja s poslabilo takvo da je sigurno trebao biti na bolovanju."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.390/2000 od 22. marta 2001.)69

IIGRA ANSKO PROCESNO PRAVOSukob nadle nosti( lan 12. stav 1. pod a) Zakona o sudovima)Za su enje u sporu u kojem se pravo svojine nanepokretnosima izvodi iz zaklju enog sporazuma o realizaciji -izgradnji privrednog objekta, stvarno je nadle an privredni sud.Iz obrazlo enja:"Prema odredbi lana 12. st.1. pod a) Zakona o sudovima("Sl.list RCG", br.20/95), privredni sud je nadle an da sudi sporoveiz me usobnih privrednih odnosa izme u preduze a i drugih pravnihlica (osim sporova izme u republika i izme u Federacije iRepublike), izme u imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u viduregistrovanog zanimanja obavljaju privrednu djelatnost i izme upravnih lica i imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u viduregistrovanog zanimanja obavljaju privrednu djelatnost.Pod me usobnim privrednim sporovima podrazumijevaju sesporovi iz me usobnih privrednih odnosa iz djelatnosti i drugihaktivnosti privrednih subjekata na tr i tu.Dakle, za postojanje nadle nosti privrednih sudova potrebnoje da su ispunjeni subjektivni i objektivni kriterijumi. Pri tom, da liodre eni spor izme u pravnih lica proizilazi iz me usobnogprivrednog odnosa, bitno je da li je nastao iz odnosa u proizvodnji,prometu roba i vr enju usluga na tr i tu, zna i iz njihovogposlovanja, bez obzira da li su registrovani za obavljanje privrednedjelatnosti.70

Kako se u konkretnom slu aju radi o sporu nastalompovodom zaklju enog Ugovora br.7506 od 03.10.1999.godine orealizaciji - izgradnji apartmanskog naselja Kamenovo, i da setu bom tra i da se utvrdi da je tu ilac suvlasnik na dvije tre ineidealnog dijela navedenih nekretnina, na osnovu ulaganja u skladusa lanom 4. Ugovora, a ne u sticanju svojine u smislu Zakona oosnovama svojinsko-pravnih odnosa, to je u pitanju spor izme usobnog privrednog odnosa izme u privrednih subjekata bli enazna enih u citiranoj odredbi l.12. st.1. pod a) Zakona osudovima."(Presuda Vrhovnog suda RCG R.br.4/2001 od 22. novembra 2001.)71

Sukob nadle nosti( lan 12. stav 1. pod g) Zakona o sudovima)Za su enje u sporu radi utvr ivanja ni tavosti ugovora ozakupu u kome su odlu uju i statusno svojstvo zakupodavca injegovo pravo za raspolaganje osnovnim sredstvima stvarno jenadle an privredni sud.Iz obrazlo enja:"Tu beni zahtjev u ovoj pravnoj stvari upravljen je nautvr ivanje ni tavosti Ugovora o zakupu zaklju enog izme u"Kosovosirovina", kao zakupodavca i DOO "Alga", kao zakupca,ovjerenog kod Osnovnog suda u Nik i u pod OV.br.607/2000 od11.02.2000.godine, sa obrazlo enjem da zakupodavac nemasvojstvo pravnog lica, ve ima status poslovne jedinice tu ioca,zbog ega nije bio ovla en za raspolaganje nekretninama iz posjed.lista 260, KO Rube a, a koje se sastoje od ku e i zgrada pov ine 325m 2 i dvori ta 7500 m 2 . Iz sadr ine zaklju enog ugovora proizilazi daje predmet zakupa poslovni prostor ustupljen zakupoprimcu radiobavljanja registrovane privredne djelatnosti, uz njegovu obavezu dasvakomjese no na ime zakupnine ispla uje iznos u visinigarantovanih li nih dohodaka radnika zakupodavaca za teku imjesec.Kako odluka u predmetnoj pravnoj stvari zavisi odstatusnog svojstva zakupodavca, njegovog ovla enja da samostalnoodlu uje o raspolaganju osnovnim sredstvima, te rentabilnostinjihovog neposrednog kori enja, odnosno promjene funkcije radisticanja dobiti i pokri a tro kova poslovanja do visine zaraderadnika, to se ima smatrati da je u pitanju spor iz statusnih odnosastranaka za koji je u smislu lana 12. stav 1. ta ka g) Zakona osudovima ("Sl.list RCG", br.20/95) nadle an privredni sud a ne spor72

o imovinskopravnom odnosu u smislu lana 10. stav 2. ta ka a)Zakona, za koji bi bio nadle an osnovni sud."(Presuda Vrhovnog suda RCG R.br.35/2001 od 10. jula 2001.)73

Sukob nadle nosti( lan 12. stav 1 pod 2. Zakona o sudovima)Za su enje u sporu iz privrednopravnog posla koji je saprivrednim subjektom zaklju ilo sportsko dru tvo radi sticanjadobiti stvarno je nadle an privredni sud.Iz obrazlo enja:"Prema odredbi lana 12. st.1. pod a) Zakona o sudovima("Sl.list RCG", br.20/95), privredni sud je nadle an da sudi sporoveiz me usobnih privrednih odnosa izme u preduze a i drugih pravnihlica (osim sporova izme u republika i izme u Federacije iRepublike), izme u imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u viduregistrovanog zanimanja obavljaju privrednu djelatnost i izme upravnih lica i imalaca radnji i drugih pojedinaca koji u viduregistrovanog zanimanja obavljaju privrednu djelatnost.Dakle, za postojanje nadle nosti privrednih sudova potrebnoje da se ispunjeni subjektivni kriterijum koji se odnosi na subjekte usporu i objektivni koji se odnosi na privrednopravne odnose kaopredmet spora.Pri tome za opredjeljenje da li navedeni spor izme upravnih lica proizilazi iz privrednog odnosa, bitno je da li je nastaoiz odnosa u proizvodnji, prometu robe i vr enju usluga na tr i tu iliiz njegovog privrednog poslovanja, bez obzira da li su registrovaniza obavljanje privrednih djelatnosti.U konkretnom slu aju radi se o sporu nastalom izme utu ioca - sportskog ribolovnog dru tva, kao pravnog lica i tu enihkao privrednih subjekata, a povodom realizacije zaklju enogSamoupravnog sporazuma o zajedni kom ulaganju sredstava zaizgradnju mrestili ta i pastrmskog ribnjaka u Nik i u. Dakle,parni ne stranke javljaju se kao suinvestitori navedenog objekta, sa74

ciljem sticanja dobiti a srazmjerno ulo enom radu i sredstvima ( l.6.i 8. Sporazuma). Stoga se radi o sporu koji poti e iz registrovaneprivredne djelatnosti jedne od stranaka (tu enog) i privrednedjelatnosti druge strane kao uzgredne, budu i da tu ilac potra ujenaknadu tete zbog neispunjenja ugovorene obaveze (Ugovor odugoro noj poslovnoj saradnji od 26.01.1993.godine, zaklju en urealizaciji Sporazuma ( lan 8.) o izgradnji mrestili ta i ribnjaka),kojim su se tu eni obavezali da obezbje uju 200.000 komada ribljemla i patrmke za poribljavanje voda, bez naknade.Osim toga, da se zaklju iti da na osnovu Samoupravnogsporazuma tu ilac ima svojstvo ovla enog subjekta u javnomre imu kori enja voda kao dobra od op teg interesa, jer lan 7.Sporazuma upu uje na gazdovanje vodama kao privrednopravnudjelatnost, a lan 2. Ugovora da se poribljavanje vr i u skladu saPlanom poribljavanja mirnih i teku ih voda. Prema tome u pitanju jespor iz me usobnog privrednog odnosa u smislu citirane odredbelana 12. st.1. pod a) Zakona o sudovima, za koji je stvarnonadle an privredni sud, konkretno Privredni sud u Podgorici."(Presuda Vrhovnog suda RCG R.br.54/2001 od 07. novembra 2001.)75

Sukob nadle nosti( lan 23. stav2. ZPP)Za su enje u sporu za naknadu tete zbog oduzimanjarobe bez pravnog osnova u vr enju javnih ovla enja stvarno jenadle an osnovni sud.Iz obrazlo enja:"Tu ioci se u predmetnoj stvari legitimi u kao obi nafizi ka lica kojima je teta pri injena oduzimanjem robe bezpravnog osnova, a koja je navodno bila namijenjena za izgradnjuporodi nih ku a i samim tim kao li no vlasni tvo bila uskladi tenakod tre etu enog. Osim toga i pasivna legitimacija prvotu enestranke - op tine zasniva se na njenom svojstvu vr ioca javnihovla enja, a ne subjekta privrednopravnog odnosa kojidru tvenopoliti ka zajednica mo e zasnivati kao obi ancivilnopravni subjekat.Kako je stoga predmet spora opredijeljen kao obi animovinskopravni zahtjev i to vanugovorne prirode, za koji je uskladu sa ovla enjem iz lana 10. Zakona o sudovima ("Sl.listRCG, br20/95) stvarno i mjesno nadle an Osnovni sud u B., to je naosnovu izlo enog odlu eno kao u izreci - lan 22. stav 3. ZPP-a."(Rje enje Vrhovnog suda RCG R.br.39/01 od 14.septembra 2001.)76

Svojinska transformacija i ste eno pravo na otkup stana( l. 55 i l. 56. Zakona o eta noj svojini )injenica to je u medjuvremenu do lo do svojinsketransformacije i da predmetni stan nije u dru tvenoj svojini je bezuticaja na ste eno pravo predlaga a za otkup stana.Iz obrazlo enja:"Iz utvrdjenog injeni nog stanja proizilazi da se predlaga ,kao nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu, obra aozahtjevom za otkup stana protivniku predloga, kao vlasniku stana au skladu sa odredbom lana 56. stav 1. Zakona o eta noj svojini.Protivnik predloga je odbio zaklju enje ugovora o otkupu stana, paje podnosilac zahtjeva (predlaga ) zahtijevao od suda dono enjerje enja u vanparni nom postupku, kojim e se izvr iti otkup stana,u smislu lana 56. stav 6. Zakona o eta noj svojini.Neosnovano se revizijom ukazuje da sud nije bio ovla enda samim rje enjem "vr i" otkup predmetnog stana, ve samo daodlu uje o osnovanosti predloga za dono enje rje enja uvanpravi nom postupku koje zamjenjuje ugovor o otkupu stana.Zakonom o eta noj svojini u lanu 56. stav 6. je odredjenoda ako vlasnik stana odbije zaklju enje ugovora o otkupu stana,podnosilac zahtjeva mo e zahtijevati od nadle nog suda dono enjerje enja u vanparni nom postupku, kojim e se izvr iti otkup stana.Nije osnovan ni navod revizije da se svojinskomtransformacijom ugasilo pravo nosioca stanarskog prava na otkupstana po Zakonu o eta noj svojini.77

Prema tome, bili su ispunjeni svi uslovi propisani u l. 55. i56. Zakona o eta noj svojini da prvostepeni sud usvoji predlogpredlaga a i donese rje enje o otkupu predmetnog stana."(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev.br.288/2001 od 30. maja 2001.)78

Smrt vlastodavca i granice ovla enja punomo nika( lan 100 stav 1. ZPP-a)Punomo nik kome je dato ovla enje da mo e vr iti sveparni ne radnje u postupku ne mo e podnositi tu bu - predlog nitivr iti parni ne radnje kad je vlastodavac umro jo prije pokretanjaparnice, odnosno sudskog postupka.Iz obrazlo enja:"Prema utvrdjenom injeni nom stanju, a to nije ni sporno,vlastodavac NN je umro prije pokretanja sudskog postupka za otkupstana.Po pravilnom shvatanju odredbe stava 1. lana 100 Zakonao parni nom postupku, u takvom slu aju, kako se to navodi i upobijanom rje enju, ovla enje dato punomo jem ugasilo semomentom smrti vlastodavca, jer se ovla enje po toj odredbi dajeza radnje nakon pokretanja postupka. "(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 496/2000 od 04. maja 2001.)79

Trajanje prava pronalaza a tehni kog unapredjenja( lan 109 Zakona o patentu )Protekom odredjenog roka tehnni ko unapredjenje postajeslobodno djelo, unapredjenje kojim se poslodavac mo e koristitibez vremenskog ograni enja i obaveze da za neki drugi vremenskiperiod - izvan onog od pet godina od po etka primjenjivanja,pronalaza u pla a naknadu.Iz obrazlo enja:"Prema injeni nom stanju utvrdjenom pred prvostepenimsudom proizilazi - da je tu ilac, kao radnik tu enog dana04.12.1992.godine podnio zahtjev za inovaciju i da je Odlukomnadle nog organa tu enog od 15.10.1997.godine usvojen predlog zainovaciju i priznato isto kao tehni ko unapredjenje koje je uprimjeni od 1984.godine.Kod takvog stanja stvari prvostepeni sud je usvojiopostavljeni tu beni zahtjev nalaze i, pri tome, da inovacija podozna enim nazivom predstavlja "tehni ko unapredjenje budu i da jekao takvo priznato" kona nom odlukom nadle nog organa tu enogod 15.10.1997.godine, te da tu iocu pripada pravo na tra enunaknadu, s tim to, dalje, nalazi da njegovo potra ivanje nijezastarjelo i pored toga to "petogodi nji rok zastare bi imao te i odpo etka primjenjivanja tehni kog unapredjenja" obzirom "da jetu iocu inovacija ... priznata kao tehni ko unapredjenje15.10.1997.godine." Tu ilac kao autor tehni kog unapredjenja "nemo e trpjeti tetne posledice - izgubiti pravo na naknadu" zbog toga" to je tu eni eksploatisao njegovu inovaciju prije nego to sunadle ni organi tu enog donijeli odluku o priznavanju inovacije ...",pozivaju i se pri tome na propise iz l. 107. Zakona o patentima.Ovakvo stanovi te ni estepenog suda ne mo e se prihvatiti.Naime, pronalaskom iz radnog odnosa, tehni kim unapredjenjem80

stvorenim u radnom odnosu poslodavac i pronalaza , shodnoZakonu o patentima, sti u odredjena prava i obaveze ( l. 96-98).Tako, pravo na za titu pronalaska, koji zaposleni stvori u vezi saaktivnostima poslodavca u uslovima koje je on obezbijedio, imazaposleni, s tim to poslodavac ima pravo ekonomskogiskori avanja tog pronalaska, uz obavezu da zaposlenom isplatinaknadu u skladu sa odredbama iz l. 99. Zakona o patentima koji seodnose na kriterijume za utvrdjivanje visine naknade i na ina ivremena njenog pla anja. Odredbama iz l. 109 Zakona o patentimaje predvidjeno da se na tehni ko unapredjenje, kao to je to slu aj uovoj pravnoj stvari, shodno primjenjuju odredbe Zakona o patentimao pronalascima iz radnog odnosa, s tim to prava autora tehni kogunapredjenja traju pet godina od po etka primjenjivanja. To zna i daje pravo pronalaza a tehni kog unapredjenja na tra enje naknade zanjegovo ekonomsko iskori avanje vremenski ograni eno na petgodina od po etka primjenjivanja (ne radi se o petogodi njem rokuzatarjelosti kako to pogre no nalazi prvostepeni sud, bez obzira tosamo pravo na ekonomsko iskori avanje tehni kog unapredjenjanije vremenski ograni eno. Pronalaza gubi pravo, po nala enjuovoga suda, na tra enje naknade po ozna enom pravnom osnovu, zaneki drugi vremenski period njegovog ekonomskog iskori avanja.Pravo na naknadu na ime ekonomskog iskori avanja prestajeistekom odredjenog broja godina (pet) poslije po etka ekonomskogiskori avanja odredjenog tehni kog unapredjenja. Protoekomodredjenog roka tehni ko unapredenje postaje slobodno djelo,unapredjenje kojim se poslodavac mo e koristiti bez vremenskogograni enja i obaveze da za neki drugi vremenski period - izvanonog od pet godina od po etka primjenjivanja, pronalaza u pla anaknadu.Slijedom toga, pri injenici da tu ilac kao pronalazaodredjenog tehni kog unapredjenja tra i naknadu za njegovoekonomsko kori enje za period, tamo bli e ozna en, ali ne zaperiod od pet godina od po etka njegovog primjenjivanja (1984-1989 godine), to tu eni nije u obavezi da mu isplati tra enu81

naknadu. Ovo bez obzira to je tu eni otpo eo sa njegovimkori enjem prije kona nog regulisanja pitanja naknade, odnosnoprije pravnosna nosti odluke nadle nog suda, jer tu iocu je kaopronalaza u stajala mogu nost tr enja pravne za tite, shodnoodgovaraju im odredbama Zakona o patentima, pronalaska koji jestvorio izvr avaju i svoje redovne radne obaveze i prije nego to muje odlukom nadle nog organa usvojen predlog za inovaciju podtamo navedenim nazivom i priznali isto kao tehni ko unapredjenje."(Presuda Vrhovnog suda RCG, G .br. 1/2000 od 18. juna 2001.)82

Granice vje ta enja( lan 250 ZPP)Vje tak u davanju mi ljenja ne smije iza i iz okvira svojestruke i ne smije se upu tati u obja njenja i tuma enja odredjenihpropisa kao ocjenu vjerodostojnosti iskaza svjedoka, ve je to stvarsamostalne ocjene suda.Iz obrazlo enja:"Zaklju ak o osnovanosti tu benog zahtjeva ni estepenisudovi temelje na utvrdjenju, oslanjaju i se na mi ljenjaanga ovanih vje taka - ljekara odgovaraju e specijalnosti, da "sadapok. NN u vrijeme sa injavanja testamenta nije bio sposoban zarasudjivanje i slobodno izra avanje svoje volje, odnosno da isti nijeposjedovao testatorsku sposobnost", kao i zbog toga (prvostepenisud) to se iz "zapisnika o sastavljanju sada spornog testamenta nemo e vidjeti tj. u istom ne stoji konstatacija sudije koji je sa inioodnosni testament da je isti testator zaista i pro itao."Medjutim, ovaj sud nalazi da sa gledi ta pravilne primjenematerijalnog prava, u ovoj pravnoj stvari nije bar za sada, nanesumnjiv na in utvrdjeno da zavje talac u vrijeme pravljenjatestamenta nije bio sposoban za rasudjivanje. Ovo zbog toga to jeza punova nost testamenta kao jednostranog pravnog akta za slu ajsmrti potrebno da je zavje talac u vrijeme pravljenja testamenta biosposoban za rasudjivanje. Sposobnost za rasudjivanje predstavljamogu nost zavje taoca da shvati stvarni i pravni zna aj svoje izjavevolje. I obratno - ovjek koji ne mo e shvatiti stvarni i pravni zna ajsvoje izjave volje, nesposoban je za rasudjivanje. Testament jeni tav, ako u vrijeme njegovog pravljenja zavje talac nije biosposoban za rasudjivanje, kako je to predvidjeno odredbama iz l.59. st.2. Zakona o nasledjivanju.83

Postojanje zavje tao eve sposobnosti se pretpostavlja.Istina, pretpostavka je oboriva, a dokazivanje nepostojanjazavje tao eve sposobnosti tereti onoga ko se na to poziva tj. ko tvrdisuprotno pretpostavci.Da li je, u nekom slu aju, bila isklju ena sposobnostrasudjivanja zavje taoca sud utvrdjuje na osnovu svih okolnosti,izumaju i pri tom u obzir i nalaz i mi ljenje vje taka - ljekaraodgovaraju e specijalnosti.Ni estepeni sudovi utvrdjuju na temelju nalazaanga ovanog vje taka - neuropsihijatra Dr. NN da je zavje talacbolovao od mo danog organskog psiho sindroma, koji se zasniva naodredjenim podacima i injenicama to ih je uzeo u obzir izkazivanja odredjenih svjedoka (ne svih i ne sasvim jasnihkazivanja), to je poslu ilo kao osnova za zaklju ak ni estepenihsudova o osnovanosti tu benog zahtjeva, mada za tako dati nalazvje taka i zaklju ak ni estepenih sudova nema upori ta u prilo enojmedicinskoj dokumentaciji. U tom pravcu razlozi za prihvatanjenalaza vje taka medicinske struke, u odnosu na sadr inu spisa -psimeno i usmeno obrazlo enje nalaza i mi ljenja vje taka slu imedicinska dokumentacija, odnosno da kao podloga vje taku zadavanje nalaza i mi ljenja slu i pribavljena medicinskadokumentacija iz perioda koji je prethodio pravljenju testamenta.Nasuprot tome, anga ovani vje tak, a samim tim i ni estepenisudovi oslanjaju se na kazivanje ispitanih svjedoka, iako oni usvojim kazivanjima nijesu bili jedinstveni i sasvim odredjeni.Ni estepeni sudovi gube iz vida da podatke iz iskazasvjedoka vje tak po pravilu mo e uzimati u obzir samo u slu ajuako se oni objektivno sla u sa podacima i elementima koji suobjektivno utvrdjeni, te u takvom slu aju slu e kao dopuna ilipotvrda ve utvrdjenih ili postoje ih podataka, odnosno injenica.Ako sud na osnovu medicinske dokumentacije nije mogao da utvrdida je zavje talac u vrijeme pravljenja testamenta bio nesposoban zarasudjivanje, onda je u rje enju o odredjivanju vje ta enja sud bio84

du an, ukoliko je bilo im dovedena u sumnju zdravstvenasposobnost zavje taoca, ukazati na izjave svjedoka koje vje taktreba koristiti, to je u konkretnom slu aju izostalo, a ne da njemuprepusti ocjenu njihovih kazivanja - da vr i ocjenu vjerodostojnostiiskaza svjedoka. To je jedna od gre aka koje vje tak mo e u initi,odnosno koju je, u konkretnom slu aju, u inio. Ocjena iskazasvjedoka je isklju ivo pravo suda i vje tak nikad ne mo e znati kakoe sud ocijeniti koji dokaz pa i iskaz svjedoka. Kad nalaz i mi ljenjevje taka zavisi od konkretnog injeni nog utvrdjenja, a postojerazli ite injenice koje mogu biti odlu uju e, vje tak mo e datialternativno mi ljenje pod odgovaraju om injeni nompretpostavkom. U takvim slu ajevima sud ocjenjuje koje emi ljenje vje taka prihvatiti, zavisno od toga koju injenicu utvrditikao istinitu.Vje tak ne smije iza i iz okvira svoje struke i da se upu ta,kao to je to slu aj u ovoj pravnoj stvari (neuropsihijatar Dr. NN), uobja njenja i tuma enja odredjenih propisa i drugih problema kojene spadaju u njegov domen vje ta enja. Tako, anga ovani vje taknalazi da je evidentno "da su sastavlja i testamenta ... znali da osobasa 87 godina ivota mora imati ljekarsko uvjerenje o svojojtestatorskoj sposobnosti", te da "nije ta na konstatacija iz zapisnikao sastavljanju testamenta..." koja se odnosi na konstataciju "sudijeda je pro itao sadr inu testamenta i da je testator izjavio da jenjegova volja vjerno ubilje ena u zapisnik", jer testator kako vje taknavodi "nije mogao da uje, pa samim tim i razumije pro itani teksttestamenta, a sporno je da li ga je mogao i pro itati", to jeneprihvatljivo, zbog ega je sve uva ena revizija, jer u injenipropusti ukazuju da nije, bar za sada, sa sigurno u utvrdjeno dazavje talac u vrijeme pravljenja testamenta nije bio sposoban zarasudjivanje, te su u skladu sa tim ukinute presude ni estepenihsudova i predmet vra en prvostepenom sudu na ponovno sudjenje."(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev.br. 94/2000 od 09. marta 2001.)85

Pravosna no presu ena stvar( lan 333. stav 2. ZPP)Za postojanje pravosna no presu ene stvari mjerodavno jeda postoje identitet stranaka uklju uju i i pravne sledbenikeidentitet zahtjeva i identitet injeni nog osnova.Iz obrazlo enja:"Neosnovani su navodi podnijete revizije, da nijesu biliispunjeni potrebni uslovi za odbacivanje tu be, zbog postojanjapravosna no presu ene stvari u smislu odredbe lan 333. stav 2.ZPP, jer, da navodno, nema identiteta stranaka, identiteta zahtjeva iidentiteta injeni nog osnova. Ovo zbog toga to je, po ocjeni ovogasuda, prije svega, ispunjen uslov koji se ti e identiteta stranaka, jerse, pored tu ioca na tu ila koj strani pojavljuju umjesto svogpravnog prethodnika (u predmetu R.br.169/84) predlaga i. Nadalje,ispunjen je i uslov koji se ti e identiteta zahtjeva, jer se ovdjezahtjev tu ilaca odnosi na odre ivanje naknade, odnosno, naknadutete, za dio nekretnina od 1/5 koji je pripadao njihovoj majci,odnosno babi tu ioca, a kao to je naprijed navedeno, za taj dionekretnina je odre ena pravilna naknada prema poravnanjuzaklju enom u predmetu R.br.169/84 od 07.04.1987.godine. Ikona no, u ovoj stvari je ispunjeni tre i uslov, koji se ti e identitetainjeni nog osnova, jer se naknada tete u ovoj stvari tra i dionekretnina od 1/5 koje su eksproprisane, po rje enju oeksproprijaciji br.03-633/1 od 29.02.1984.godine (odnosnozaklju ku o ispravci tog rje enja br.03-633/1/2 od 05. 03. 1984.godine), dok je u postupku pred prvim sudom nesumnjivo86

azja njeno da je i za taj dio nekretnina (od 1/5 koji je pripadaopok.), odre ena naknada prema poravnanju u predmetu Rbr.169/84."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.456/2000 od 23. marta 2001.)87

Propust da se odlu i po jednoj od izjavljenih albi( l.354. st.1. u vezi l.365. st.1. ZPP)Ako drugostepeni sud nije odlu io po albi jedne odstranaka, postoji bitna povreda odredaba postupka.Iz obrazlo enja:"Podnijetom revizijom se u prvom redu ukazuje da sutu iteljice, preko svog punomo nika, ulo ile albu protivprvostepene presude, osporavaju i istu u dijelu koji se odnosi nastav II i III izreke iste presude, ali da drugostepeni sud, kako se tovidi iz pobijane presude, nije odlu io o podnijetoj albi tu iteljica,ime je po inio bitnu povredu odredaba postupka iz l.354. st.1. uvezi l.365. st.1. ZPP. U dokaz ove svoje tvrdnje, tu iteljice uzreviziju prila u fotokopiju podnijete albe, koja je kod prvostepenogsuda primljena 01.03.2000.godine, dok u spisima predmeta, tako e,postoji primjerak podnijete albe tu iteljica, na kojoj je utisnutprijemni tambilj prvostepenog suda, iz koga se vidi da je ista kodprvostepenog suda, zaista, primljena dana 01.03.2000.godine.Postupaju i na izlo eni na in, drugostepeni sud je po iniobitnu povredu odredaba postupka, iz l.354. st.1. u vezi l.365. st.1.ZPP, na koju se revizijom ukazuje, jer nije ispitao prvostepenupresudu u ovom dijelu u kome su istu tu iteljice pobijale. Kako jetakav propust drugostepenog suda mogao biti od uticaja nadono enje zakonite i pravilne presude, to je pobijanu presudu valjaloukinuti i predmet vratiti drugostepenom sudu na ponovno su enje."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.50/01 od 05. maja 2001.)88

Naknadno obrazlo enje albePostoji apsolutno bitna povreda odredaba parni nogpostupka iz lana 354. stava 2. ta .8. ZPP ako drugostepeni sud priodlu ivanju o albi nije uzeo u obzir naknadno dato obrazlo enje,koje mu je prije toga bilo dostavljeno.Iz obrazlo enja:"Po to je alba tu enog protiv prvostepene presude bilaizjavljena zbog svih zakonsih razloga, kako je gore navedeno, tepo to je drugostepeni sud odlu ivao o albi tu enog, kao o albi bezrazloga, kako je gore navedeno, a iz sporednih izvi aja proizilazi damu je obrazlo enje podnijete albe bilo dostavljeno prijeodlu ivanja o podnijetoj albi, to je drugostepeni sud, postupaju i naizlo eni na in, po inio bitnu povredu odredaba ZPP iz lana 354.stav 2. ta .8. na koju se revizijom ukazuje, zbog ega se pobijanapresuda mora ukinuti i predmet vratiti drugostepenom sudu naponovno su enje. U ponovnom postupku, drugostepeni sud eotkloniti povredu odredaba postupka, na koju je ukazano ovimrje enjem, uzimaju i u obzir i podnijeto obrazlo enje albe tu enog,pa e, nakon toga ponovo odlu iti u ovoj stvari."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.3/2000 od 23. marta 2001.)89

Apsolutno bitna povreda postupka( lan 354. stav 2. ta .14.ZPP-a)Sud ini aspolutno bitnu povredu postupka ako se samopoziva na stru no i kvalitetno ura en nalaz vje taka, bez njegovekonkretne ocjene u sklopu spornih injenica.Iz obrazlo enja:"Ukidnim rje enjem ovog suda P .br.302/99 od 18.aprila2000.godine, ukazano je prvostepenom sudu da je njegova presudaP.br.1281/96 od 11.januara 1999.godine donijeta uz apsolutno bitnupovredu postupka iz lana 354. stav 2. ta .14. ZPP-a, jer nemarazloga o odlu nim injenicama, posebno da se sud samo poziva nastru no i kvalitetno obavljeno vje ta enje, bez sopstvene ocjeneprovedenih dokaza, tako da se presuda ne mo e ispitati.U ponovnom postupku prvostepeni sud nije otkloniou injene propuste, zbog ega se presuda ponovo mora ukinuti, s timda se predmet ustupi drugom vije u na ponovno su enje.Naime, lanom 7. stav 1. ZPP-a propisano je da je suddu an da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisiosnovanost zahtjeva, dok je lanom 8. istog zakona propisano dakoje e injenice uzeti kao dokazane, odlu uje sud po svomuvjerenju, na osnovu savjesne i bri ljive ocjene svakog dokazazasebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultatacjelokupnog postupka.U konkretnom slu aju prvostepeni sud je samo konstatovaoda je spor nastao iz zaklju enog Ugovora stranaka br.22/96 od05.06.1996.godine, o izvo enju zidarskih i tesarskih radova nastambenim objektima Dubovica Lux u B. kao i da su sporni osnov ivisina tu benog zahtjeva. Izostala je analiza sadr ine zaklju enogugovora stranaka u pogledu preuzetih prava i obaveza ( l.5 i 6.90

Ugovora), izvr enje tih obaveza u periodu od prestanka radova iraskida ugovora, ocjena sadr ine nalaza vje taka vezano zarealizaciju zaklju enog ugovora, smetnje da on bude uspje norealizovan, ijom je krivicom do lo do raskida ugovora, odnosnoanaliza provedenog dokaza vje ta enjem i to je tim dokazomutvr eno u pogledu visine tu benog zahtjeva.Postupaju i na izlo eni na in prvostepeni sud je po inioapsolutno bitnu povredu postupka iz lana 354. stav 2. ta .14. ZPPa,budu i se zbog nedostatka razloga o odlu nim injenicamapresuda ne mo e ispitati, a to predstavlja ukidni razlog o emu sudmora voditi ra una po slu benoj du nosti, a na ta se i albomukazuje."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.138/2001 od 17. jula 2001.)91

Izvr na ispravaRje enje istra nog sudije, kojim se povjeriocu naknadaodre uje za izvr eno vje ta enje, predstavlja punova nu izvr nuispravu u smislu odredom l.16. i 17. stav 1. ZIP-a.Iz obrazlo enja:"Prema odredbama l.16. i l.17. stav 1. Zakona o izvr nompostupku, punova nu izvr nu ispravu predstavlja i rje enje suda, bezobzira da li je ono doneseno u parni nom ili krivi nom postupku,ako ispunjava uslove iz l.18. i l.20. ZIP-a.Rje enja na osnovu kojih je doneseno pobijano rje enje,predstavljaju izvr ne isprave, jer su u njima, nasuprot navodimazahtjeva za za titu zakonitosti, nazna eni povjerilac i du anik(Osnovni sud) i obim njegove obaveze.Bez zna aja su navodi u zahtjevu za za titu zakonitostu, dase sredstva na ime tro kova krivi nog postupka izdvajaju iz bud etadu nika na posebnom ra unu. Stoga je Osnovni sud pravilno odlu iokada je odbio prigovor du nika izjavljen na rje enje o dozvoliizvr enja na osnovu pomenutih rje enja, kao neosnovan, pa jevaljalo i zahtjev za za titu zakonitosti odbiti kao neosnovan."(Presuda Vrhovnog suda RCG Gzz.br.22/01 od 19.septembra 2001.)92

Pravilna primjena materijalnog prava( lan 385. stav 1. ta .3. ZPP-a)Bez uticaja je na pravilnu primjenu materijalnog pravaokolnost da se sud nije pozvao i na poseban propis kada ne postojerazlike u zakonskim rje enjima u odnosu na odgovaraju e odredbeop teg propisa.Iz obrazlo enja:"Revizijom se ukazuje da se sporni odnos nije mogao rije itiprimjenom odredaba lana 56. - 60. Zakona o osnovama radnihodnosa, ve primjenom specijalnih zakona - Zakona o osnovamasistema dr avne uprave i o saveznom izvr nom vije u i saveznimorganima uprave, i primjenom odredaba Zakona o citiranoj odredbi.Me utim, osporene odluke tu enog donijete su s pozivom naodredbe Zakona o osnovama radnih odnosa.Odredbe Zakona o osnovama radnih odnosa, koje suprimijenili ni estepeni sudovi, a koje se odnose na praviladisciplinskog postupka i rokove zastarjelosti, ne razlikuju se ododgovaraju ih odredbi Zakona o osnovama sistema dr avne uprave io saveznom izvr nom vije u i saveznim organima uprave ( lan 365.- 384).Polaze i od utvr enog injeni nog stanja i mjerodavnogmaterijalnog i procesnog prava bez uticaja je na pravilnu primjenumaterijalnog prava to to se sud nije pozvao i na poseban propis,kada ne postoje razlike u zakonskim rje enjima u odnosu naodgovaraju e odredbe op teg propisa.Povrede procesnog prava, u injene u disciplinskompostupku, su takve prirode da su bitno uticale na zakonitost93

donesnih odluke i morale su dovesti do poni taja odluka o izre enojmjeri, a do lo je i do zastarjelosti vo enja disciplinskog postupka."(Presuda Vrhovnog suda RCG Rev.br.275/2000 od 07. februara 2001.)94

IIIKRIVI NO MATERIJALNO PRAVOKrivi no djelo ubistva( lan 30. stav 1. KZ RCG u vezi lana 19. KZ SRJ)O te eni kao tu ilac u nastavku krivi nog gonjenjapodno enjem zahtjeva za sprovo enje istrage zbog krivi nog djelaubistva u poku aju iz lana 30. stav 1. KZ RCG u vezi lana 19.KZ SRJ, nije ovla en da radnju iz istog ivotnog doga aja koja jepredmet postupka, kvalifikuje kao te e krivi no djelo od onog kojeje okvalifikovao javni tu ilac.Iz obrazlo enja:"Istra ni sudija je, postupaju i po zahtjevu o te enog kaotu ioca za sprovo enje istrage, ocjenjuju i sve podatke iz materijalaprikupljenog u predkrivi nom postupku, na ao da ne postojiosnovana sumnja da su osumnji eni izvr ili krivi no djelo koje im jestavljeno na teret pa je izjavio naslaganje sa zahtjevom zasprovo enje istrage, nakon ega je o tom neslaganju odlu ilo vije eprvostepenog suda pobijanim rje enjem.I po nala enju ovog suda, prvostepeni sud je u pobijanomrje enju dao jasne i dovoljne razloge zbog ega nalazi da nemamjesta sprovo enju istrage protiv osumji enih za ozna eno krivi nodjelo. Naime, iz spisa predmeta se utvr uje da je povodom krivi nogdoga aja, a to ne spori o te eni kao tu ilac, protiv osumnji enihvo en krivi ni postupak kod Osnovnog suda u Beranama, pooptu nici Osnovnog tu ioca u Beranama i da su .R. i .B. ogla enikrivim zbog krivi nog djela te ka tjelesna povreda iz lana 36. stav1. KZ RCG. Valja ista i da je postupak protiv sada osumnji enih95

.B. i .R. zbog krivi nog djela te ka tjelesna povreda iz lana 6.stava 1. KZ RCG vo en po zahtjevu ovla enog dr avnog tu ioca, akako isti nije pravosna no okon an, to o te eni kao tu ilac u ovojfazi postupka po zakonu nije mogao da isti ivotni doga ajkvalifikuje kao te e krivi no djelo, a imaju i u vidu i stanjedokaznog materijala iz predkrivi nog postupka, pravilno je vije eprvostepenog suda na lo da nema osnovane sumnje da suosumnji eni izvr ili krivi no djelo ubistva u poku aju iz l.30. st.1.KZ RCG u vezi l.19. KZ SRJ i da stoga nema mjesta sprovo enjuistrage, te je uva ilo neslaganje istra nog sudije sa zahtjevomo te enog kao tu ioca za sprovo enje istrage o emu su upobijanom rje enju dati jasni i uvjerljivi razlozi koje i ovaj sud usvemu prihvata."(Presuda Vrhovnog suda RCG K .br.184/2001 od 11. oktobra 2001.)96

IVKRIVI NO PROCESNO PRAVOPovreda odredaba krivi nog postupka( lan 364. stav 1. ta .5. ZKP)Kad o te eni u postupku tra i krivi no gonjenje nekog licazbog krivi nog djela koje se goni po slu benoj du nosti, a sud upostupku okrivljenog oglasi krivim zbog krivi nog djela koje segoni privatnom tu bom, smatra se da je postojao zahtjevovla enog tu ioca i za krivi no djelo za koje je okrivljeni ogla enkrivim.Iz obrazlo enja:"Iz spisa predmeta predmeta se utvr uje da je Vi i sud uBijelom Polju presudom K .br.226/2000 od 06.VI 2000.godine,odbio kao neosnovanu albu branioca optu enog K.B. koji jepresudom Osnovnog suda u Beranama, ogla en krivim zbogkrivi nog djela utaje iz l.154. st.1. KZ RCG. Ina e, optu enom jestavljeno na teret da je izvr io krivi no djelo prevare iz l.149. st.1.KZ RCG, koje se goni po slu benoj du nosti. U presudi Vi eg sudaje navedeno da je bilo zahtjeva ovla enog tu ioca jer se o te enapridru ila krivi nom godnjenju protiv optu enog preduzimaju i i nataj na in krivi no gonjenje za krivi no djelo za koje je optu eni iosu en.Po ocjeni i ovog suda, ne stoji navod u zahtjevu Dr avnogtu ioca RCG da nije bilo zahtjeva ovla enog tu ioca zbogkrivi nog djela za koje je optu eni ogla en krivim, jer kod injeniceda je o te ena tra ila krivi ni progon - pridru ila se krivi nom97

godnjenju, a sud nije vezan pravnom ocjenom djela u pitanju, kakoje to propisano u l.346. st.2. ZKP, pravilno su postupili sudovi kadasu na li da postoji zahtjev ovla enog tu ioca i zbog krivi nog djelautaje iz l.154. st.1. KZ RCG, koje se i ina e goni po privatnoj tu bi.Prema tome, neprihvatljivi su navodi Dr avnog tu ioca da ukonkretnom slu aju nije bilo optu be ovla enog tu ioca i da je Vi isud u Bijelom Polju u postupku odlu ivanja u inio povredu odredbel.364. st.1. ta .5. ZKP."(Presuda Vrhovnog suda RCG Kzz.br.2/2001 od 24. januara 2001.)98

Nadle nost zahtjeva za za titu zakonitosti( lan 417. stav 4. ZKP/86)Dr avni tu ilac RCG nije ovla en za podno enje zahtjevaza za titu zakonitosti protiv presude Vrhovnog suda RCG kojom jeodlu eno u drugom stepenu jer je zahtjev podnesen zbog povredeSaveznog zakona - lan 417. stav 4. ZKP/86.Iz obrazlo enja:"Iz spisa predmeta se utvr uje da je optu eni B.M. ogla enkrivim zbog krivi nog djela silovanja iz lana 86. stav 1. KZ RCG,presudom koju je donio Vi i sud u Podgorici kao prvostepeni, a poalbi branioca optu enog odlu ivao je Vrhovni sud RCG svojompresudom K .br.121/2000 od 18.12.2000.godine, kojom je albuodbio kao neosnovanu i potvrdio presudu prvostepenog suda.Imaju i prednje injenice u vidu o igledno je da je zahtjev za za tituzakonitosti podnesen od strane Dr avnog tu ioca RCG koji nije bioovla en da podno enje zahtjeva za za titu zakonitosti protivpresude Vrhovnog suda RCG, nego Savezni tu ilac o kome odlu ujeSavezni sud - lan 417. stav 4. ZKP.Stoga je ovaj sud primjenom lana 419. u vezi l.417. stav4. ZKP, donio rje enje kojim je zahtjev odbacio kao nedozvoljen jerje podnesen od neovla enog tu ioca.(Presuda Vrhovnog suda RCG Kzz.br.13/2001 od 06. decembra 2001.)99

VPRIVREDNO PRAVOOsniva ki ulog kao predmet izvr enja za obaveze ulaga a( l. 50 stav 2. Zakona o preduze ima u vezi l. 4 Zakona o bankamai drugih finansijskim organizacijama)Osniva ki ulog predstavlja imovinu akcionarskog dru tva,radi ega se izvr enje mo e odrediti samo na akcijama kojepripadaju du niku.Iz obrazlo enja:"Predmet izvr enja kao objekat radnji izvr enja i sredstavaizvr enja kod namirenja nov anog potra ivanja mo e biti svakadu nikova stvar ili imovinsko pravo, koji nijesu zakonom izuzeti odizvr enja, odnosno ukoliko izvr enje na njima nije zakonomograni eno. Osnovano se, s tim u vezi, u zahtjevu za za tituzakonitosti ukazuje da se u konkretnom slu aju ne radi o nov animsredstvima i imovini du nika ve o imovini tamo ozna ene banke -sasvim drugog pravnog subjekta iji je jedan od osniva a du nik saulogom koji predstavlja 52% osniva kog kapitala banke, tako da sudnije mogao donijeti rje enje o izvr enju kojim je odredio predlo enoizvr enje i rje enje kojim je odbijen prigovor du nika kaoneosnovan. Za nov ana sredstva upla ena u osniva ki kapital banke,odnosno nov ana sredstva koja su osniva ki prenijeli u osniva kikapital, osniva i banke dobijaju akcije, s tim to osniva i ne mogupovla iti sredstva ulo ena u osniva ki kapital banke, niti vi e sanjima slobodno raspolagati, saglasno odredbama iz l. 18. Zakona obankama i drugim finansijskim organizacijama. Unijeti ulog ulazi uimovinu akcionarskog dru tva, kojom ono obavlja svoju djelatnost i100

odgovara za svoje obaveze. Ulozi osniva a (osnovni kapital) premaodredbama l. 50.st.2. Zakona o preduze ima u vezi l. 4. Zakona obankama i drugim finansijskim organizacijama, ine po etnuimovinu preduze a odnosno banke. Taj osnovni kapital mora bititrajno obezbijedjen da bi banka odnosno preduze e moglo daobavlja djelatnost zbog koje je osnovana.Slijedom toga, na osniva kom ulogu radi izmirenja obavezeosniva a ne mo e se odrediti izvr enje, jer on predstavlja imovinuakcionarskog dru tva a ne dru tva kao jednog od njegovih osniva a.Osniva i na ulo enim sredstvima gube stvarna prava. To to du niku konkretnom slu aju, dobije odredjene akcije, je bez zna aja, jerakcije ne daju nikakva prava njenom imaocu u pogledu imovineakcionarskog dru tva, jer je imovina dru tva odvojena od imovineakcionara. Akcije daju odredjena lanska prava (imovinska iupravlja ka ili samo imovinska). Izvr enje se ne mo e odrediti naosniva kom ulogu radi izmirenja obaveza osniva a, jer on nepredstavlja imovinu du nika - osniva a, ve samo na akcijamaobzirom da su u njima sadr ana odredjena imovinska prava, pa setek njihovom prodajom i unov enjem mogu namiriti nov anapotra ivanja povjerioca. Jer, prenos akcije ne uti e na pravni polo ajakcionarskog dru tva, obzirom da njiihovim prometom ne dolazi dopromjene u imovini dru tva, ve u imovini lica izmedju kojih se tajpromet obavlja."(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Gzz, br. 13/2001 od 05. oktobra 2001.)101

Svojinska transformacija i ste eno pravo na otkup stana( l. 55 i l. 56. Zakona o eta noj svojini )Nema uticaja na ste eno pravo predlaga a na otkup stanainjenica to je u medjuvremenu do lo do svojinske transformacijei da predmetni stan nije vi e u dru tvenoj svojini.Iz obrazlo enja:"Iz utvrdjenog injeni nog stanja proizilazi da se predlaga ,kao nosilac stanarskog prava na predmetnom stanu, obra aozahtjevom za otkup stana protivniku predlaga a, kao vlasniku stanaa u skladu sa odredbom lana 56. st.1. Zakona o eta noj svojini.Protivnik predlaga a je odbio zaklju enje ugovora o zakupu stana,pa je podnosilac zahtjeva (predlaga a) zahtijevao od suda dono enjerje enja u vanparni nom postupku kojim e se izvr iti otkup stana usmislu lana 56.stav 6. Zakona o eta noj svojini.Neosnovano se revizijom ukazuje da sud nije bio ovla enda samim rje enjem "vr i" otkup predmetnog stana, ve samo daodlu uje o osnovanosti predloga za dono enje rje enja uvanparni nom postupku koje zamjenjuje ugovor o otkupu stana.Zakonom o eta noj svojini u lanu 56.stav 6. je odredjenoda ako vlasnik stana odbije zaklju enje ugovora o otkupu stana,podnosilac zahtjeva mo e zahtijevati od nadle nog suda dono enjerje enja u vanparni nom postupku, kojim e se izvr iti otkup stana.Nije osnovan ni navod revizije da se svojinskomtransformacijom ugasilo pravo nosioca stanarskog prava na otkupstana po Zakonu o eta noj svojini, jer je promjena svojinskih odnosabez uticaja na zasnovane pravne odnose.102

Prema tome, bili su ispunjeni svi uslovi propisani u l. 55. i56. Zakona o eta noj svojini da prvostepeni sud usvoji predlogpredlaga a i donese rje enje o otkupu predmetnog stana."(Rje enje Vrhovnog suda RCG, Rev br. 288/2001 od 30.maja 2001.)103

Mogu nost promjene dru tva lica u dru tvo kapitala( l.143. st.3. i l.186. st.2 i 3. Zakona o preduze ima)Kada su u pitanju dru tva lica, koja se zasnivaju napersonalnoj vezi njihovih osniva a realno su promjene oblika kodtih lica u dru tva kapitala mogu a samo kod komanditnog dru tva.Iz obrazlo enja:"Prvostepeni sud je pobijanim rje enjem odbio predlo eniupis promjene odluka preduze a - Orta kog dru tva "M.C." u jednopersonalno dru tvo sa ograni enom odgovorno u nakon to suosniva i dvo lanog orta kog dru tva M.V. i M.S., obojica izNik i a, zaklju ili ugovor kojim ortak M.V. istupa iz dru tva, adrugi ortak M.S., donosi odluku o promjeni oblika ranijeg dru tva ujedno lano dru tvo sa ograni enom odgovorno u. Pri tom se sudpozvao na odredbu lan 421. stav 2. Zakona o preduze ima kojom jepropisano da se mo e promijeniti oblik preduze a samo ako jenajmanje jednu godinu preduze e bilo upisano u sudski registar, sakonstatacijom da taj rok u konkretnom slu aju nije bio ispunjen.Me utim, iako u konkretnom slu aju stoji zaklju akprvostepenog suda da nije protekao rok od godinu dana od danaranije izvr enog upisa za upis promjene oblika poslovanja, te da suformalno bili ispunjeni uslovi za odlu ivanje na na in kako je toprvostepeni sud odlu io, po nala enju ovog suda, nisu postojali nimaterijalno pravni uslovi za tra enje navedenog upisa. Ovo imaju iu vidu da je u pitanju orta ko dru tvo sa minimalnim brojem od dvalana, te da je istupanjem jednog lana, preostali lan izgubiosvojstvo ortaka budu i nema jednostranog orta kog dru tva, kaopersonalnog, kao i da sa ortakom koji je prethodno istupio izdru tva, nije mogao punova no odlu ivati o promjeni postoje egoblika preduze a u drugi. Istupanjem jednog ortaka u dvo lanomotra kom dru tvu objektivno su ispunjeni uslovi za njegov104

prestanak, jer je fakti ki i pravno orta ko dru tvo prestalo da postojijer se nije moglo svesti na jednog lana.Iako u principu promjena oblika preduze a nepodrazumijeva i prestanak ranijeg pravnog subjekta, kada su upitanju dru tva lica, koja se zasnivaju na personalnoj vezi njihovihosnova a, realne su promjene oblika kod tih lica mogu e samo kodkomanditnog dru tva pod uslovima iz lana 186. stav 2. i 3. Zakonao preduze ima.Orta ko dru tvo, kao dru tvo lica, ne mo e se transformisatiu dru tvo kapitala, jer bi to povla ilo prestanak zakonske solidarneodgovornosti ortaka za obaveze orta kog dru tva do i nakon njegovprestanka - l.135. Zakona o preduze ima. U depersonalizovanomdru tvu kapitala takva odgovornost ne postoji ili se zasniva nadrugom osnovu.Odredbom l.143. st.3. Zakona o preduze ima podpre enim uslovima predvi ena je jedino mogu nost promjeneorta kog dru tva u komanditno dru tvo."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.104/2001 od 27. marta 2001.)105

Zakup i investiciona ulaganja( l. 570. st.1. i l.210. st.1. ZOO)Zakupodavac je du an da snosi tro kove ulaganja uzakupljenu stvar, ako je to u injeno u okviru op teprihva enihstandarda i ako se njihovom izvo enju nije usprotivio.Iz obrazlo enja:"Prema odredbi lana 581. stav 2. Zakona o obligacionimodnosima (ZOO) zakupac je du an upotrebljavati stvar samo onakokako je odre eno ugovorom ili namjenom stvari.Kako je predmetni poslovni prostor bio zakupljen radiobavljanja trgovinske djelatnosti (otvaranja maloprodajnog objekta),dakle za novu i druga iji poslovnu svrhu odnosno namjenu, uzugovorenu obavezu zakupca da o svom tro ku uradi unutra njienterijer prodajnog prostora, po nala enju ovog suda, zakupcu se nemo e osporiti pravo na naknadu za izvo enje radova koji nepredstavljaju demonta u postoje ih i montirajnje novih elemenataprema prirodi djelatnosti, a koje je vje tak kvalifikovao kaoenterijerske radove i koji po ugovoru padaju na teret zakupca, jer suu pitanju radovi koji pove avaju vrijednost objekta. Oni su tako eod trajne koristi i za samog zakupodavca. Ovo posebno imaju i uvidu ekskluzivnost lokacije na kojoj se nalazi poslovni prostor(strogi centar grada), standarde ure enja takve vrste poslovnogprostora, te da je zakupodavac preko svog radnika koji je nastavioda obavlja poslove i za njegov ra un ( lan 7. Ugovora stranaka) -morao biti u toku sa preduzetim investicionim radovima, kao to jenpr. stavljanje mermernih i kerami kih plo ica, nabavke i ugradnjenovih vrata u aluminijskom okviru i preure enje izloga i dr., ali da106

se nije usprotivio. Stoga se ima smatrati da se pre utno saglasio sao igledno korisnim radovima koji ina e padaju na njegovu teret."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.414/99 od 27. maja 2001.)107

Ni tavost upisa u sudski registar( lan 33. ta ka 5. Zakona o postupku za upis u sudski registar i lan250 - 259 Zakona o preduze ima)Za punova nost upisa promjene lica ovla enog zazastupanje uslov je da su odluke o razrje enju ranijeg iimenovanju novog zakonskog zastupnika donijeti od strane organakonstituisanih ili izabranih u zakonom i statutom propisanompostupku.Iz obrazlo enja:"Radi izvr enja predmetnog upisa uz prijavu za promjenulica ovla enog za zastupanje podnijete su u skladu sa odredbomlana 69. stav 1. Uredbe o upisu u sudski registar ("Sl.list SRJ",br.1/97) potrebne isprave i to kako odluka o razrje enju ranijegzakonskog zastupnika, tako i odluka o imenovanju novog licaovla enog za zastupanje, u svojstvu vr ioca du nosti, te ovjerenipotpis lica ovla enog za zastupanje.Me utim, ispituju i postojanje uslova za upis nastalepromjene, registarski sud prema odredbi lana 32. u vezi l.33. i 34.Zakona o postupku za upis u sudski registar ("sl.list SRJ", br.80/94),ispituje i postojanje formalnih uslova, izme u ostalog i da li suisprave donesene u propisanom postupku - l.33. ta .5. Zakona.Smisao navedene odredbe je da registarski sud treba da ispita da li jeodluka donijeta od legalno izabranog upravnog odbora i uzpo tovanje odredbi o kvorumu i proceduri odlu ivanja prilikomizbora ( l.250 -259. Zakona o preduze ima).U ponovnom postupku, prvostepeni sud e u skladu saovla enjem iz lana 38. stav 1. Zakona o postupku za upis u sudskiregistar odrediti ro i te na kome e ispitati navedene okolnosti.Tako e e ispitati da li novoizabrani lanovi Upravnog odbora108

ispunjavaju uslove iz lana 29. Statuta u pogledu visoke stru nespreme odgovaju ih smjerova, s obzirom da se iz rje enja oimenovanju novih lanova upravnog odbora da zaklju iti da jepo tovan princip zastupljenosti u strukturi kapitala, a ne i stru nostikoju podrazumijeva funkcija upravljanja i koji se izri ito Statutomtra i."(Presuda Vrhovnog suda RCG P .br.176/2001 od 19 juna 2001.)109

VIUPRAVNO PRAVOVra anje poljoprivrednog zemlji ta iz dru tvene svojine( lan 1. Zakona o vra anju ranijim vlasnicima poljoprivrednogzemlji ta iz dru tvene svojine)Ako je zemlji te postalo dru tvena svojina putemOsnovnog zakona o eksproprijaciji ("Sl.list FNRJ", br.28/47),postoji zakonski osnov za njegovo vra anje ranijem vlasniku usmislu lana 1. Zakona o vra anju ranijim vlasnicimapoljoprivrednog zemlji ta iz dru tvene svojine ("Sl.list RCG";br.14/92).Iz obrazlo enja:"Iz spisa predmeta se utvr uje da je predmetno zemlji tepre lo u dru tvenu svojinu primjenom Osnovnog zakona oeksproprijaciji ("Sl.list FNRJ", br.28/47), a to zna i da postojizakonski osnov za njegovo vra anje ranijem vlasniku u smisluodredbe l.1. Zakona o vra anju ranijim vlasnicima poljoprivrednogzemlji ta iz dru tvene svojine ("Sl.list RCG", br.14/92).Ina e, u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona zemlji te jebilo u dru tvenoj svojini po Zakonu o pravima i du nostimaSaveznih organa u pogledu sredstava u dru tvenoj svojini koje onikoriste ("Sl.list SFRJ",br.58/80.... 84/90), pa se tu ilac neosnovanopoziva na Zakon o imovini SRJ "Sl.list SRJ", br.41/93), obzirom nasadr inu propisa iz l.19. Zakona o vra anju ranijim vlasnicimapoljoprivrednog zemlji ta iz dru tvene svojine, odnosno namjeruzakonodavca da poslije 03.oktobra 1990.godine, ne dozvoli bilokakvu promjenu statusa zemlji ta koje je do tog datuma bilo110

poljoprivredno i u dru tvenoj svojini. Prema tome, odluka ovra anju poljoprivrednog zemlji ta ranijem vlasniku je pravila i kaotakva nije mogla biti dovedena u sumnju navodima tu be, tako da nestoji ni prigovor tu ioca u pogledu nekih navedenih nedostatkaprovedenog postupka."(Presuda Vrhovnog suda RCG U.br.537/2001 od 12. marta 2002.)111

Pravna priroda akta o rje avanju staqmbenih potrebapenzionera( lan 6. Zakona o upravnim sporovima)Akt Fonda PIO o rje avanju stambenih potrebapenzionera nije upravni akt.Iz obrazlo enja:"Sud je na ao da se akt koji se osporava nije upravni akt usmislu l.6. ZUS-a, utvrdiv i da se, u konkretnoj stvari, radi o sporuiz stambenih odnosa za ije je rje enje, u smislu l.10. st.1. ta .2.alinea H) Zakona o sudovima nadle an osnovni sud."(Rje enje Vrhovnog suda RCG U.br.455/2000 od 14. juna 2000.)112

Upravni akt( lan 6. Zakon o upravnim sporovima)Obavje tenje nadle nog Ministarstva, upu eno pravnimlicima u oblasti prometa ljekova, o stupanju na snagupodzakonskog akta sa upozorenjem na posledice izre ene uinspekcijskoj kontroli nije upravni akt.Iz obrazlo enja:" lanom 6. stav 2. ZUS-a, je propisano da je upravni aktonaj akt kojim dr avni organ, preduze e ili druga organizacija uvr enju javnih ovla enja rje enja o odre enom pravu ili obavezifizi kog lica, pravnog lica ili druge stranke u upravnoj stvari.Predmetni akt jeste donio dr avni organ u izvr enju javnihovla enja, ali to ipak nije upravni akt u smislu l.6. st.2. ZUS-a.Ovo sa razloga to se tim aktom ne rje ava neposredno o obavezamai pravima tu ioca. Predmetni akt ima karakter obavje tenja (stupilaje na snagu Uredba o proizvodnji i prometu ljekova i kakve su njeneodredbe), te da e se izvr iti ispekcijske kontrola.Neprihvatljiv je za ovaj sud stav tu be da je "saop tavanjemprijetnje da e biti izvr en inspekcijski nadzor i preduzete drugemjere direktno povrije en cjelokupan korpus subjektivnih prava".Inspekcijku kontrolu rada apoteka po zakonu vr i Ministarstvozdravlja preko zdravstvenog inspektora ( lan 86. - a Zakona ozdravstvenoj za titi i zdravstvenom osiguranju ("Sl.list RCG", broj39/90... 23/96). Prava kontrolisanog subjekta ne mogu bitipovrije ena najavom vr enja inspekcijske kontrole, kao ni samimvr enjem iste. Ovo sa razloga to se najavom vr enja inspekcijskekontrole ne odlu uje ni o kakvim pravima i obavezamakontrolisanog subjekta, niti se vrije aju njegova prava kako se totvrdi podnijetom tu bom, jer je lanom 12. Zakona o inspekcijskoj113

kontroli propisano da je kontrolisani subjekat du an omogu itiinspektoru nesmetan pristup da izvr i kontrolu, davati obavje tenja istavljati na uvid isprave, odnosno podatke potrebne za vr enjekontrole. Kod navedenih zakonskih odredbi prava kontrolisanogsubjekta mogu biti povrije ena samo dono enjem nezakonitogrje enja u postupku kontrole.(Rje enje Vrhovnog suda RCG U.br.601/2002 od 28. februara 2002.)114

Upis u katastar prava na nepokretnostima( lan 81. Zakona o dr avnom premjeru, katastru i upisima prava nanepokretnostima)Izvr eni upis u katastar mora odgovarati ispravi na osnovukoje je izvr en.Iz obrazlo enja:" lanom 81. Zakona o dr avnom premjeru, katastru iupisima prava na nepokretnostima propisano je da se upis vr iizme u ostalog na osnovu isprave o pravnom poslu sa injene uskladu sa zakonom. Izvr eni upis u katastar mora odgovarati ispravina osnovu koje je izvr en.Prvostepenim rje enjem izvr en je upis hipoteke na osnovuugovora I.br.3799/92 od 12.05.1992.godine. Tim ugovoromutvr ena je kupoprodajna cijena u iznosu od 1.284.253.- dinara ihipoteka radi obezbje enja tog iznosa. Nasuprot takvoj sadr iniisprave na osnovu koje se vr i upis prvostepenim rje enjem jeupisana hipoteka radi obezbje enja duga od 739,20 DEM. To suo igledne suprotnosti koje je tu eni odlu uju i o albi propustio dacijeni.Navedene suprotnosti predstavljaju povredu pravilapostupka iz l.199. st.2. ZUP-a, koje tu eni nasuprot odredbi l.235.st.2. istog zakona nije otklonio."(Presuda Vrhovnog suda RCG U.br.481/2001 od 16. oktobra 2001.)115

Upravni akt( lan 255. Zakona o op tem upravnom postupku)Rje enje upravnog organa donijeto umjesto obavje tenja,nema karakter upravnog akta protiv kojeg se mo e izjaviti alba.Iz obrazlo enja:"Prema l.255. st.2. ZUP-a, mo e se po zahtjevu strankeukinuti ili izmijeniti pravosna no rje enje koje je nepovoljno zastranku (pod uslovima iz stava 1) toga lana. Ako organ na e danema potrebe da se rje enje ukine ili izmijeni, du an je da o tomeobavijesti stranku.Polaze i od navedenog, s obzirom da je prvostepeni organna ao da nema potrebe za ukidanjem rje enja br.954-104-U-470/00od 22.06.2000.godine, na to je bio ovla en shodno citiranompropisu, to pravilno zaklju uje tu eni organ da rje enjeprvostepenog organa donijeto umjesto obavje tenja nema karakterupravnog akta protiv koga se mo e izjaviti alba, pa je albu kaonedopu tanu odbacio."(Presuda Vrhovnog suda RCG U.br.747/2001 od 11. decembra 2001.)116

HONORIS CAUSAPreuzimaju i uredni tvo Biltena Vrhovnog suda Crne Gore,redakcija u novom sazivu, ovim putem, izra ava zahvalnostdosada njoj redakciji a posebno uva enoj koleginici sudiji MrEmiliji Durutovi , dosada njoj glavnoj i odgovornoj uredniciBiltena, ija je inventivnost, velika op ta i pravna kultura, erudnica,specijalisti ka saznanja, radinost, pregala tvo i ljubav prema pozivusudije i prema pravu kao tekovini kulture i vrlini pravde davalape at ne samo ovoj ediciji ve i instituciji Vrhovnog suda iCrnogorskom pravosudju uop te, budu i je, kao spiritus movens,unosila impuls i intonaciju institucionalnom izrazu pravde svojimosobenim li nim izrazom znanja i kulture.Po to istovremeno koleginica Mr Emilija Durutovi odlaziu zaslu enu mirovinu, po sili zakona zbog navr enih uslova zaostvarivanje prava na penziju, a znaju i da e njeno pregala tvo iveliko znanje i dalje biti u funkciji edukacije mladjih nara tajacrnogorskog sudstva, elimo joj sre e, porodi nog mira i topline alii jo mnogo osmi ljenih i realizovanih projekata u oblasti sticanjasaznanja u crnogorskom sudstvu.Redakcija Biltena117

S A D RA JFORUM IURIDICUSMiodrag ondovi : Dokazivanje u krivi nim stvarima...... 5GRA ANSKO MATERIJALNO PRAVOObligaciono pravo............................................................. 21Porodi no pravo ................................................................ 44Radno pravo ...................................................................... 48GRA ANSKO PROCESNO PRAVO.................................. 70KRIVI NO MATERIJALNO PRAVO ................................ 95KRIVI NO PROCESNO PRAVO ...................................... 97PRIVREDNO PRAVO ........................................................ 100UPRAVNO PRAVO............................................................ 110HONORIS CAUSA ............................................................. 117