12.07.2015 Views

PITANJA ZA ISPIT –STRUČNI DIO 1. Održavanjem čistoće tijela ...

PITANJA ZA ISPIT –STRUČNI DIO 1. Održavanjem čistoće tijela ...

PITANJA ZA ISPIT –STRUČNI DIO 1. Održavanjem čistoće tijela ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

) 10 otkucaja u minutic) 20 otkucaja u minuti57. Slabo punjen i „razvučen“ puls koji se teško palpira naziva se:a) ekstrasistolijab) fliforman pulsc) asistolija58. Napad tahikardije od 130 do 250 otkucaja u minuti, koji se javlja iznenada uintervalima naziva se:a) tahiaritimijab) paroksizmalna tahikardijac) apsolutna aritmija59. Oksidacijski proces metabolizma u stanicama organizma pri kojem se trošikisik, a izlučuje ugljični dioksid naziva se:a) vanjsko disanjeb) ventilacija plućac) stanično ili unutarnje disanje60. Eupnea je:a) normalna brzina disanjab) ubrzano disanjec) prestanak disanja6<strong>1.</strong> Apnea je:a) normalna brzina disanjab) ubrzano disanjec) prestanak disanja62. Bradipnea je:a) usporeno disanjeb) ubrzano disanjec) prestanak disanja63. Tahipnea je:a) normalna brzina disanjab) ubrzano disanjec) prestanak disanja64.Zaduha ili dispnoja je:a) prestanak disanjab) subjektivan osjećaj nestašice zrakac) objektivno otežano disanje65. Hiperpnea je patološki oblik disanja koji ćemo prepoznati po:a) dubokom i učestalom disanjub) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>c) dubokom i šumnom disanju66. Ortopnea je patološki oblik disanja koji ćemo prepoznati poa) dubokom i učestalom disanjub) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>


c) dubokom i šumnom disanju67. Kussmaulovo disanje patološki je oblik disanja koji ćemo prepoznati po:a) dubokom i učestalom disanjub) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>c) dubokom i šumnom disanju68. Cheyne- Stokesovo disanje patološki je oblik disanja koji ćemo prepoznatipo:a) smjenama relativno dugotrajnog prestanka disanja s postupno sve dubljim, azatim sve plićim disanjemb) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>c) dubokom i šumnom disanju69. Biotovo disanje patološki je oblik disanja koji ćemo prepoznati po:a) smjenama relativno dugotrajnog prestanka disanja s postupno sve dubljim, azatim sve plićim disanjemb) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>c) ništa od navedenog nije točno70. Biotovo disanje patološki je oblik disanja koji ćemo prepoznati po:a) smjenama relativno dugotrajnog prestanka disanja s postupno sve dubljim, azatim sve plićim disanjemb) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>c) apnei koja se smjenjuje s nekoliko plitkih nepravilnih udisaja7<strong>1.</strong> Kussmaulovo disanje patološki je oblik disanja koji ćemo prepoznati po:a) dubokom i učestalom disanjub) dubokom i šumnom disanjuc) ništa navedeno nije točno72. Cheyne- Stokesovo disanje patološki je oblik disanja koji ćemo prepoznatipo:a) dubokom i učestalom disanjub) dubokom i učestalom disanju koji prisiljava bolesnika da zauzme uspravanpoložaj <strong>tijela</strong>c) ništa od navedenog nije točno73. Veličina arterijskog krvnog tlaka ovisi o:a) količini krvi i radu srcab) anatomiji krvnih žilac) kongruentnosti krvnih žila74. Krvni tlak u kojem se razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlaka smanjujenaziva se:a) divergentan tlakb) kongruentan tlakc) konvergentan tlak


75. Krvni tlak u kojem se razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlakapovećava naziva se:a) divergentan tlakb) kongruentan tlakc) konvergentan tlak76. Krvni tlak u kojem je razlika između sistoličkog i dijastoličkog tlakaprimjerena dobi i normalne je vrijednosti naziva se:a) divergentan tlakb) kongruentan tlakc) konvergentan tlak77. Trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka iznad 160 mmHg, a dijastoličkogiznad 95 mmHg naziva se:a) hipotenzijab) normotenzijac) hipertenzija78. Mokraća se može pregledati:a) prostim okomb) različitim fiziološkim pretragamac) ništa od navedenog nije točno79. Diureza je količina mokraće izlučena:a) tijekom 24 satab) u jednom aktu mokrenjac) tijekom 8 sati80. Normalne vrijednosti specifične težine mokraće kreću se u rasponu od:a) 998 – 1012 g/cm/24 satab) 1015 -1025 g/cm/24 satac) 1019 – 1030 g/cm/24 sata8<strong>1.</strong> Anurija je:a) potpuni prestanak stvaranja mokraćeb) smanjeno stvaranje mokraćec) povećano stvaranje mokraće82. Oligurija je:a) potpuni prestanak stvaranja mokraćeb) smanjeno stvaranje mokraćec) povećano stvaranje mokraće83. Poliurija je:a) potpuni prestanak stvaranja mokraćeb) smanjeno stvaranje mokraćec) povećano stvaranje mokraće84. Retencija mokraće je:a) potpuni prestanak stvaranja mokraćeb) zastoj mokraće u mokraćnom mjehuruc) povećano stvaranje mokraće85. Inkontinencija mokraće jest:a) potpuni prestanak stvaranja mokraće


) zastoj mokraće u mokraćnom mjehuruc) nekontrolirano mokrenje ili nesposobnost zadržavanja mokraće86. Nikturija je:a) noćno mokrenjeb) zastoj mokraće u mokraćnom mjehuruc) povećano stvaranje mokraće87. Proteinurija je:a) noćno mokrenjeb) zastoj mokraće u mokraćnom mjehuruc) povećana količina bjelančevina u mokraći88. Hematurija:a) nalaz krvi u mokraćib) zastoj mokraće u mokraćnom mjehuruc) nalaz glukoze u mokraći89. Makrohematurija je:a) nalaz krvi u mokraći vidljive bez pomagalab) zastoj mokraće u mokraćnom mjehuruc) nalaz glukoze u mokraći90. Mikrohematurija je:a) nalaz gnoja u mokraćib) mikroskopski nalaz krvi u sedimentu mokraćec) nalaz acetona u mokraći9<strong>1.</strong> Glikozurija je:a) nalaz krvi u mokraćib) nalaz glukoze u mokraćic) nalaz gnoja u mokraći92. Polakisurija je:a) nekontrolirano mokrenjeb) bolno mokrenjec) učestali podražaji i mokrenje malih količina93. Leukociturija je:a) nalaz krvi u mokraćib) nalaz povećanog broja leukocita u mokraćic) nalaz gnoja u mokraći94. Piurija je:a) nalaz krvi u mokraćib) nalaz povećanog broja leukocita u mokraćic) makroskopski vidljiv gnoj u mokraći95. Bakteriurija je:a) nalaz bjelančevina u mokraćib) nalaz mikroorganizama u mokraćic) nalaz gnoja u mokraći96. Cilindrurija je:a) nalaz glukoze u mokraći


) nalaz proteina u mokraćic) nalaz patoloških cilindara u mokraći97. Mokraća je tamnosmeđa, nalik tamnom pivu:a) ako se u njoj nalazi povećan broj eritrocitab) ako se izlučuje mala količina urinac) ako se u mokraći nalazi povećana količina žučnih boja98. Hipostenurija je:a) nesposobnost koncentracije mokraće iznad 100<strong>1.</strong>b) nesposobnost koncentracije mokraće iznad 1010.c) sve navedeno je točno99. Isostenurija je:a) nesposobnost koncentracije mokraće iznad 100<strong>1.</strong>b) nesposobnost koncentracije mokraće iznad 1010.c) sposobnost koncentracije mokraće iznad 1010.100. Čin eliminacije sadržaja crijeva naziva se:a) defekacijab) fecesc) konzistencija10<strong>1.</strong> Vrste bakterija i parazita u stolici može se utvrditi:a) fizikalnim pretragamab) mikrobiološkim pretragamac) kemijskim pretragama102. Količina, konzistencija, oblikovanost, boja, zadah i primjese u stolici mogu sepregledati:a) fizikalnob) kemijskic) mikrobiološki103. Primjese krvi, žući i masti, te pH stolice mogu se utvrditi slijedećim pretragama:a) fizikalnob) kemijskic) mikrobiološki104. Zatvor ili zastoj stolice odnosno rijetko i neredovito pražnjenje stolice naziva se:a) dijarejab) opstipacijac) inkontinencija105. Pojava crne stolice, kao posljedice krvarenja u gornjim probavnim putovimanaziva se:a) hematemezab) melenac) hemoptoa106. Zbog manjka žučnih boja ili opstrukcije glavnog žučnog voda boja stolice bit će:a) crnab) bijelac) crvena


107. Crvena boja stolice obično nastaje kod:a) krvarenja iz gornjih dijelova probavnog traktab) krvarenja iz donjih dijelova probavnog traktac) krvarenja iz želuca108. U svrhu radioloških pretraga dijagnostičkom klizmom se daje:a) fiziološka otopina NaClb) kontrastno sredstvoc) tri do četiri žlice parafinskog ulja109. Klizma za čišćenje i ispražnjavanje crijeva osim vode može sadržavati:a) kontrastno sredstvob) otopinu lijekac) tri do četiri žlice parafinskog ulja110. Centar refleksa za kašalj nalazi se:a) frontalnom režnju velikog mozgab) produženoj moždinic) limbičkom sustavu11<strong>1.</strong> Kod kardiogenog edema pluća kašalj je:a) sluzavb) sluzavognojanc) pjenušav112. Kod bakterijske upale pluća kašalj je:a) sluzavb) sluzavognojanc) pjenušav113. Kod virusne upale pluća kašalj je:a) sluzavb) sluzavognojanc) pjenušav114. Upalne stanice i stanice malignih tumora u iskašljaju traže se:a) kemijskim pretragamab) citološkim pretragamac) mikrobiološkim pretragama115. Viskoznost iskašljaja utvrđuje se:a) kemijskim pretragamab) citološkim pretragamac) fizikalnim pretragama116. Hemoptiza je:a) primjesa krvi u iskašljajub) iskašljavanje većih količina krvic) crne i gnojne primjese u iskašljaju120. Hemoptoa je:a) primjesa krvi u iskašljajub) iskašljavanje većih količina krvic) crne i gnojne primjese u iskašljaju


12<strong>1.</strong> Hematemeza je:a) iskašljavanje većih količina krvib) povraćanje svježe krvi tamnocrvene boje ili sadržaja nalik talogu crne kavec) pojava krvi u stolici122. Otvor napravljen kirurškim putem na stjenci želuca i izveden kroz prednju trbušnustjenku naziva se:a) kolostomab) ileostomac) gastrostoma123. Temperatura hrane kojom se bolesnik hrani putem gastrostome mora biti:a) 18 - 22˚Cb) 32 - 34˚Cc) 35 - 37˚C124. Za pojavu infekcije važno je pet čimbenika koji tvore lanac. Kako se on zove:a) Vormihov lanacb) Vogralikov lanacc) Vinterov lanac125. Izvor zaraze može biti:a) probavni traktb) kontaminirano tloc) koža126. Sposobnost mikroorganizama da izazovu bolest zove se:a) inkubacijab) virulencijac) rezistencija127. Prirođena ili stečena sposobnost zaštite od infekcije i bolesti zove se:a) inkubacijab) virulencijac) rezistencija128. Obavezno pranje ruku osoblja u bolnicama uveo je:a) Louis Pasteurb) Joseph Listerc) Ignaz Philipp Semmelweis129. Način rada koji u medicini, osobito u kirurgiji i liječenju rana, isključuje svakumogućnost vanjske kontaminacije radnog polja i svega što se pri radu upotrebljavanaziva se:a) asepsab) sepsac) septikemija129. Bakteriostatično djelovanje dezinficijensa podrazumijeva:a) sprečavanje rasta i razvoja bakterijab) kočenje i usporavanje rasta i razvoja mikroorganizamac) uništavanje ili ubijanje bakterija, virusa i gljivica


130. Baktericidno djelovanje dezinficijensa podrazumijeva:a) sprečavanje rasta i razvoja bakterija i virusab) kočenje i usporavanje rasta i razvoja mikroorganizamac) uništavanje ili ubijanje bakterija13<strong>1.</strong> Inhibitorno djelovanje dezinficijensa podrazumijeva:a) sprečavanje rasta i razvoja bakterija i virusab) kočenje i usporavanje rasta i razvoja mikroorganizamac) uništavanje ili ubijanje bakterija, virusa i gljivica132. Prirodna metoda dezinfekcije je:a) pranjeb) taloženjec) čiščenje133. Mehanička metoda dezinfekcije je:a) pranjeb) taloženjec) filtracija134. Termička metoda dezinfekcije je:a) sunčeva svjetlostb) spaljivanjec) ventilacija135. Anorgansko dezinfekcijsko sredstvo je:a) lužinab) formaldehidc) alkoholi136. Organsko dezinfekcijsko sredstvo je:a) lužinab) formaldehidc) Kalijev permanganat137. Sterilizacija etilen oksidom provodi se pri temperaturi od:a) 120 - 128˚Cb) 54 – 55˚Cc) 180˚C138. Jedna od osnovnih mjera u sprječavanju intrahospitalnih infekcija jest:a) pravilna uporaba zaštitne odjeće i obućeb) pravilno rukovanje sterilnim materijalom i lijekovimac) pranje ruku139. Antiseptičnim pranjem ruku:a) uklanjaju se tranzitni mikroorganizmib) uklanja se i uništava većina mikroorganizamac) uklanjaju se mikroorganizmi iz okoline140. Lijekovi prema porijeklu mogu biti:a) biljnib) mineralnic) umjetni


14<strong>1.</strong> Svaki lijek mora imati definiranu:a) koncentraciju i oblikb) bojuc) čvrstoću142. Pod pojmom – enteralno unošenje lijeka u organizam – podrazumijevamo:a) perkutanob) intrakutanoc) sublingvalno143. Kad se lijek daje intramuskularno, igla se uvodi okomito, pod kutom:a) 45 stupnjevab) 90 stupnjevac) 180 stupnjeva144. Izotonične infuzijske otopine sadrže:a) jednaku količinu otopljenih kristala kao krvna plazmab) manju količinu otopljenih kristala nego krvna plazmac) veću količinu otopljenih kristala nego krvna plazma145. Hipotonične infuzijske otopine sadrže:a) jednaku količinu otopljenih kristala kao krvna plazmab) manju količinu otopljenih kristala nego krvna plazmac) veću količinu otopljenih kristala nego krvna plazma146. Hipertonične infuzijske otopine sadrže:a) jednaku količinu otopljenih kristala kao krvna plazmab) manju količinu otopljenih kristala nego krvna plazmac) veću količinu otopljenih kristala nego krvna plazma147. Plastična Venturi maska služi za:a) otvaranje dišnog putab) primjenu specifičnih lijekovac) primjenu kisika148. Stalna koncentracija kisika u inkubatorima mora biti:a) do 21 %b) do 40 %c) do 65 %149. Indikacije za primjenu kisika, brzina njegovog protoka i koncentracija ovise:a) o koncentraciji respiracijskih plinova u arterijskoj krvib) o stanju svijesti bolesnikac) o brzini disanja150. Svježe smrznuta plazma može se čuvati godinu dana, ali na stalnoj temperaturiod:a) + 4 ˚Cb) – 30 ˚Cc) – 260 ˚C15<strong>1.</strong> ACD otopina antikoagulansa omogućava upotrebu krvi do:a) do 28 danab) do 21 danc) do 35 dana


152. CPD-A1 otopina antikoagulansa omogućava upotrebu krvi do:a) do 28 danab) do 21 danc) do 35 dana153. Krv se za primjenu (transfuziju) može zagrijati na:a) sobnoj temperaturi – 30 minutab) u vrućoj vodi – 10 minutac) na vrućem radijatoru – 15 minuta154. Rana poslijetransfuzijska reakcija je:a) hemolitička reakcijab) hepatitis Bc) hepatitis C155. Rana poslijetransfuzijska reakcija je:a) AIDSb) febrilna reakcijac) hepatitis C156. Rana poslijetransfuzijska reakcija je:a) AIDSb) zračna embolijac) hepatitis A157. Prva škola za sestre na području Austrije koju su polazile i hrvatske sestreosnovana je 1882. u:a) Bečub) Klagenfurtuc) Insbruku158. U NR Hrvatskoj postojala je samo jedna škola za sestre sve do:a) 192<strong>1.</strong> godineb) 1947. godinec) 195<strong>1.</strong> godine159. Prvo tumačenje zdravstvene njege 1859. godine dala je:a) Virginia Hendersonb) Florence Nightingalec) Dorothea Orem160. Prvi udžbenik za sestre napisala je Berta Hamer godine:a) 1905.b) 1922.c) 1933.<strong>ISPIT</strong>NA LITERATURA:Nada Prlić: „Osnove zdravstvene njege“

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!