12.07.2015 Views

studija utjecaja na okoliš za trgovačko - zabavni kompleks - Zagreb.hr

studija utjecaja na okoliš za trgovačko - zabavni kompleks - Zagreb.hr

studija utjecaja na okoliš za trgovačko - zabavni kompleks - Zagreb.hr

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZATRGOVAČKO - ZABAVNI KOMPLEKS„ZAGREB MALL“FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESVEUČILIŠTE U ZAGREBURujan, 2008.


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEIZRAĐIVAČ STUDIJE:SVEUČILIŠTA U ZAGREBUNARUČITELJ:NOSITELJ ZAHVATA:OBJEKT:LOKACIJA:BROJ DOKUMENTA:FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE10000 <strong>Zagreb</strong>, Iva<strong>na</strong> Lučića 5IPRO INŽENJERING d.o.o.Trg Vladimira Mačeka 6<strong>Zagreb</strong>PROMISSIO d.o.oMiramarska 24,10000 <strong>Zagreb</strong>,MB: 1974190Trgovačko-<strong>za</strong>bavni <strong>kompleks</strong> „<strong>Zagreb</strong> – Mall“<strong>Zagreb</strong>A/2002-0908Voditelj izrade studije:prof. dr. sc. Ivan GalasoUstanova: Fakultet strojarstva i brodogradnjePodručje: 1, 5.1, 5.2,Koordi<strong>na</strong>tor izrade studije:dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić, dipl. ing.Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnjePodručje: 3.1, 3.2, 3.3, 3.4, 3.7, 3.8, 4, 5Suradnici:Ime i prezime:dr.sc. Igor Balen, dipl.ingUstanova: Fakultet strojarstva i brodogradnjePodručje: 1., 5.1, 5.2Ime i prezime:Tea Žakula, dipl.ing.Ustanova: Fakultet strojarstva i brodogradnjePodručje: Ustanova: Sonus d.o.o.Područje: 3.1, 4.1.8., 4.2.7., 5.1, 5.2.Ime i prezime:mr. sc. Zdenko Lanović d.i.p.Ustanova: Elipsa – S.Z. d.o.o.Područje: 3.6., 4.2.9.,4.3.10., 5.1.Ime i prezime:Ire<strong>na</strong> BartokUstanova: Fakultet strojarstva i brodogradnjePodručje: tehnička obradaDekanprof. dr. sc. Izvor GrubišićSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


SADRŽAJ1. OPIS ZAHVATA.................................................................................................................11.1 Vodoopskrba .................................................................................................91.2 Odvodnja .....................................................................................................101.3 Elektroenergetski priključak i mjerenje..........................................................121.4 Sustav vatrodojave ......................................................................................121.5 Gromovod<strong>na</strong> instalacija i uzemljenje.............................................................121.6 Termotehničke instalacije.............................................................................131.7 Zaštita od požara .........................................................................................141.8 Zaštita od buke ............................................................................................152. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA ............................................................................163. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU .....................................163.1 Podaci iz planova višeg reda........................................................................163.2 Opis postojećeg stanja okoliša .....................................................................163.3 Meteorološke i klimatološke z<strong>na</strong>čajke...........................................................163.4 Geološki, hidrogeološki i hidrološki podaci...................................................203.4.1 Hidrološki i hidrogeološki odnosi ..............................................................203.4.2 Geološke karakteristike............................................................................223.4.3 Seizmološki podaci ..................................................................................243.5 Infrastruktura ...............................................................................................263.6 Prometni podaci...........................................................................................293.6.1 Lokal<strong>na</strong> brojenja prometa.........................................................................343.6.2 Brojenja prometa <strong>na</strong> makrorazini ..............................................................353.6.3 Broj registriranih motornih vozila ..............................................................353.6.4 Poka<strong>za</strong>telji Grada ....................................................................................363.6.5 Stupanj motori<strong>za</strong>cije.................................................................................373.6.6 Procje<strong>na</strong> Prometne studije Grada <strong>Zagreb</strong>a ...............................................373.6.7 Prosječ<strong>na</strong> i ukup<strong>na</strong> stopa rasta prometne potražnje ..................................383.7 Kulturne vrijednosti ......................................................................................383.8 Flora i fau<strong>na</strong> ................................................................................................413.9 Krajobraz.....................................................................................................413.10 Pedološke karakteristike prostora.................................................................413.11 Stanovništvo................................................................................................423.12 Buka............................................................................................................424. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ......................................................................474.1 Metodologija procjene <strong>utjecaja</strong> .....................................................................47STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


4.2 Opis <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš tijekom građenja ..........................................494.2.1 Utjecaj <strong>na</strong> stanovništvo ............................................................................494.2.2 Utjecaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet..............................................................494.2.3 Utjecaj <strong>na</strong> tlo............................................................................................494.2.4 Utjecaj <strong>na</strong> vodu ........................................................................................504.2.5 Utjecaj <strong>na</strong> zrak.........................................................................................514.2.6 Utjecaj <strong>na</strong> kulturne vrijednosti ..................................................................514.2.7 Utjecaj <strong>na</strong> krajobraz .................................................................................514.2.8 Utjecaj od buke ........................................................................................514.2.9 Utjecaj <strong>na</strong> promet.....................................................................................524.3 Opis <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš tijekom korištenja <strong>za</strong>hvata............................534.3.1 Utjecaj <strong>na</strong> stanovništvo ............................................................................534.3.2 Utjecaj <strong>na</strong> zrak.........................................................................................534.3.3 Utjecaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijet..............................................................534.3.4 Utjecaj <strong>na</strong> tlo............................................................................................544.3.5 Utjecaj <strong>na</strong> vode ........................................................................................544.3.6 Utjecaj <strong>na</strong> kulturne vrijednosti ..................................................................554.3.7 Utjecaj <strong>na</strong> krajobraz .................................................................................554.3.8 Utjecaj buke.............................................................................................554.3.9 Otpad ......................................................................................................634.3.10 Utjecaj <strong>na</strong> promet.................................................................................634.4 Opis potrebe <strong>za</strong> prirodnim resursima ............................................................724.5 Opis mogućih umanjenih prirodnih vrijednosti okoliša u odnosu <strong>na</strong> mogućekoristi <strong>za</strong> društvo i okoliš..........................................................................................735. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJAOKOLŠA...................................................................................................................................765.1 Mjere <strong>za</strong>štite okoliša i plan provedbe mjera ..................................................765.2 Program praćenja stanja okoliša i plan provedbe mjera <strong>za</strong>štite okoliša..........815.3 Prijedlog ocjene prihvatljivosti <strong>za</strong>hvata <strong>za</strong> okoliš...........................................816. SAŽETAK STUDIJE ........................................................................................................826.1 Opis <strong>za</strong>hvata................................................................................................826.2 Podaci i opis lokacije <strong>za</strong>hvata i podaci o okolišu ...........................................876.2.1 Meteorološke i klimatološke z<strong>na</strong>čajke .......................................................886.2.2 Geološki, hidrogeološki i hidrološki podaci...............................................886.2.3 Infrastruktura ...........................................................................................886.2.4 Prometni podaci.......................................................................................886.2.5 Kulturne i prirodne vrijednosti...................................................................90STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


6.2.6 Stanovništvo ............................................................................................906.2.7 Buka........................................................................................................906.3 Opis <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš ....................................................................916.4 Prijedlog mjera <strong>za</strong>štite okoliša i programa praćenja stanja okolša .................946.4.1 Mjere <strong>za</strong>štite okoliša i plan provedbe mjera ..............................................946.5 Program praćenja stanja okoliša i plan provedbe mjera <strong>za</strong>štite okoliša..........996.6 Prijedlog ocjene prihvatljivosti <strong>za</strong>hvata <strong>za</strong> okoliš...........................................997. POPIS LITERATURE.....................................................................................................1008. POPIS PROPISA ...........................................................................................................101STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


POPIS SLIKASLIKA 1. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:100000 ........................................3SLIKA 2. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:25000..........................................4SLIKA 3. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> ortofoto prikazu...........................................................5SLIKA 4. Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Radničke i Koledovčine ..........................5SLIKA 5. Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Koledovčine i Ka<strong>na</strong>lske ulice ...................5SLIKA 6. Situacija ....................................................................................................6SLIKA 7. Mikrolokacija <strong>za</strong>hvata.................................................................................6SLIKA 8. Srednje mjesečne temperature i srednje godišnje temperature<strong>za</strong>bilježenih <strong>na</strong> meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič. ...........................................17SLIKA 9. Srednje mjesečne količine obori<strong>na</strong> <strong>za</strong>bilježenih u desetgodišnjemrazdoblju <strong>na</strong> meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič. ...............................................18SLIKA 10. Srednje mjesečne količine obori<strong>na</strong> <strong>za</strong>bilježenih u desetgodišnjemrazdoblju <strong>na</strong> meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič. ...............................................18SLIKA 11. Globalno sunčevo zračenje <strong>za</strong>bilježeno u desetgodišnjem razdoblju <strong>na</strong>meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič. ...................................................................19SLIKA 12. Srednje mjesečne jačine vjetra <strong>za</strong>bilježenih u desetgodišnjem razdoblju<strong>na</strong> mateorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič. ..............................................................19SLIKA 13. Godišnja ruža vjetrova <strong>za</strong> razdoblje od 1981. do 2000. god. premapodacima meteorološke postaje <strong>Zagreb</strong>-Maksimir ........................................................20SLIKA 14. Vodonosno i vodo<strong>za</strong>štitno područje grada <strong>Zagreb</strong>a ...............................21SLIKA 15. Osnov<strong>na</strong> geološka karta <strong>Zagreb</strong>, 1:100000...........................................23SLIKA 16. Karta seizmike .....................................................................................24SLIKA 17. Karta epicentra potresa <strong>na</strong> širem <strong>za</strong>grebačkom području ......................26SLIKA 18. Energetski sustav, pošta i telekomunikacija (izvadak iz GUP-a) ............28SLIKA 19. Promet<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> infrastruktura ....................................................31SLIKA 20. Promet<strong>na</strong> zo<strong>na</strong> <strong>utjecaja</strong>........................................................................33SLIKA 21. Grafički prikaz brojenja prometa – Radnička cesta sjeverno odKa<strong>na</strong>lnskog puta, ožujak 2008. godine .........................................................................34SLIKA 22. Ukupan promet <strong>na</strong> Radničkoj cesti sjeverno od Ka<strong>na</strong>lskog puta – satnoopterećenje, ožujak 2008. godine.................................................................................35SLIKA 23. Broj registriranih motornih vozila ..........................................................36SLIKA 24. Registrira<strong>na</strong> motor<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> području PU <strong>Zagreb</strong>ačke ......................36SLIKA 25. Trend kretanja proraču<strong>na</strong> Grada <strong>Zagreb</strong>a .............................................37SLIKA 26. Izvadak iz NEM ....................................................................................39SLIKA 27. Karta staništa.......................................................................................40SLIKA 28. Kretanje stanovništva grada <strong>Zagreb</strong>a od 1953 do 2001.........................42SLIKA 29. Lokacija mjernih točki buke ..................................................................45STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


SLIKA 30. Simulacija prometnog rješenja..............................................................67SLIKA 31. Simulacija prometnog rješenja..............................................................68SLIKA 32. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:100000 ..................................83SLIKA 33. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:25000....................................84SLIKA 34. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> ortofoto prikazu.....................................................85SLIKA 35. Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Radničke i Koledovčine ....................85SLIKA 36. Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Koledovčine i Ka<strong>na</strong>lske ulice .............85SLIKA 37. Situacija...............................................................................................86SLIKA 38. Mikrolokacija <strong>za</strong>hvata...........................................................................86STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


POPIS TABLICATABLICA 1. Prikaz površi<strong>na</strong> <strong>za</strong> TZC <strong>Zagreb</strong> Mall .......................................................2TABLICA 2. Meteorološki podaci <strong>za</strong> 2004. i 2005. godinu ........................................17TABLICA 3. Broj registriranih vozila od 2000. – 2007. godine...................................35TABLICA 4. Prikaz izmjerenih razi<strong>na</strong> buke:..............................................................43TABLICA 5. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju <strong>za</strong>hvata........................44TABLICA 6. Moguće numeričke vrijednosti i karakteristika <strong>utjecaja</strong> ..........................48TABLICA 7. Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije....................................59TABLICA 8. Izmje<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> pojedinim dijelovima parkirališta ...............................60TABLICA 9. Izmje<strong>na</strong> dostavnih vozila ......................................................................61TABLICA 10. Proraču<strong>na</strong>te razine buke <strong>na</strong> referentnim točkama imisije...................62TABLICA 11. Očekivane razine buke kao posljedice rada diesel agregata ..............62TABLICA 12. Promet osobnih vozila <strong>za</strong> TZKZM ....................................................63TABLICA 13. Utjecaj TZKZM <strong>na</strong> prometnu mrežu - Radnička .................................64TABLICA 14. Utjecaj TZKZM <strong>na</strong> prometnu mrežu - Koledovči<strong>na</strong>.............................64TABLICA 15. Trend rasta prometne potražnje........................................................65TABLICA 16. Prikaz ukupnih godišnjih ušteda prema planiranom linearnom porastuprometa od 5% 71TABLICA 17. Prikaz troškova eksploatacijskog i investicijskog održavanjasemaforiziranih raskrižja ..............................................................................................72TABLICA 18. Sumarni prikaz mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sastavnice okoliša i društvene<strong>za</strong>jednice 74TABLICA 19. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju <strong>za</strong>hvata ....................91TABLICA 20. Sumarni prikaz mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sastavnice okoliša i društvene<strong>za</strong>jednice 93STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


POPIS PRILOGAPRILOG 1. Situacija krajobrazno rješenje i situacija <strong>na</strong>mjene površine .....................2PRILOG 2. Situacija i poprečni presjeci....................................................................6PRILOG 3. Potvrda o usklađenosti <strong>za</strong>hvata s važećom prostorno planskomdokumentacijom ..........................................................................................................16PRILOG 4. Grafički prikaz rezultata modeliranja.....................................................63PRILOG 5. Prijedlog prometnog rješenja ................................................................66STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE1. OPIS ZAHVATAInvestitor planira izgradnju Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a „<strong>Zagreb</strong> Mall“ <strong>na</strong> područjuGrada <strong>Zagreb</strong>a, <strong>na</strong> lokaciji Radnička cesta, Žitnjak. Građevinska parcela će se formiratiod dijelova k.č. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak.Građevi<strong>na</strong> je više<strong>na</strong>mjenski <strong>kompleks</strong> koji se sastoji od trgovačkih, <strong>za</strong>bavnih, sportskih,ugostiteljskih i drugih sadržaja s potrebnim parkirališno - garažnim prostorima, te svimpratećim gospodarskim i tehničkim prostorima.Građevinska parcela, <strong>na</strong> kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a,formirati će se, od dijelova k.č.br. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak(ukupne površine 61.497,00m 2 ). Zemljište, koje sačinjavaju 5 postojećih katastarskihčestica, je trapeznog oblika i sa 3 strane je omeđeno javnim prometnicama (djelomično isa 4, jugoistočne, strane).Prijedlogom parcelacije formirat će se 3 nove parcele. Osim predmetne parceleTrgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a, formirat će se parcela nove javne prometnice (odvojakRadničke ceste) i još jedne građevinska parcela. Oblik i veliči<strong>na</strong> predmetne građevinskeparcele biti će vidljivi u grafičkom prilogu (Prijedlog parcelacije), koji je sastavni dio ovogelaborata. Novoformira<strong>na</strong> parcela biti će također trapeznog oblika, površine 51.512,00m 2 .Teren parcele je ravan.Građevi<strong>na</strong> je <strong>na</strong> terenu postavlje<strong>na</strong> centralno, odmaknuta od svih međa parcele.Građevni pravci novopredviđene građevine udaljeni su više od 3,0m, od granicasusjednih parcela (min. polovica visine građevine).Površi<strong>na</strong> parcele 51.512,00m 2 (100,00 %)Tlocrt<strong>na</strong> projekcija 24.844,58m 2 (48,23 %)Zelenilo 10.319,84m 2 (20,03 %)Parkirališta, prometnice, manipulativne površine 16.744,50m 2 ( 32,51%)Koeficijent izgrađenosti je kin = 48,23% (maks. kin = 50,00%).Površi<strong>na</strong> zelenila je 20,03% (min. 20,00%).GBP građevine (bez podruma) 60.715,61m 2 (1,18)Koeficijent iskoristivosti je kin = 1,18 (maks. kin = 1,2).GBP površi<strong>na</strong> prema GUP-u iznosi:podrum -2Po 38.594,44m 2podrum -1Po 27.904,68m 2prizemlje P 22.972,00m 2kat +1K 21.343,41m 2kat +2K 13.021,03m 2kat +3K 3.379,17m 2Ukup<strong>na</strong> GBP površi<strong>na</strong> građevine iznosi 127.214,73m 2 .STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 1


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETABLICA 1.Prikaz površi<strong>na</strong> <strong>za</strong> TZC <strong>Zagreb</strong> Mall(m2)POVRŠINA GRAĐEVINSKE PARCELE 51.150,00Uvjeti GUP-a grada <strong>Zagreb</strong>a (zone K2, 2.10) (m2)Koeficijent iskoristivosti (kin = 1,2) 61.380,00Izgrađenost čestice (50%) 25.575,00Izgrađenost podrumske etaže (80%) 40.920,00IDEJNO RJEŠENJEGBP(m2)L-2 38.594,00L-1 27.724,000 23.393,00+1 21.251,00+2 13.331,00+3 3.381,00POVRŠINA <strong>na</strong>dzemno 61.356,00 1,1995POVRŠINA podzemno 66.318,00POVRŠINA SVEUKUPNO 127.674,00TLOCRTNA PROJEKCIJA 25.246,00 0,4936TLOCRTNA PROJEKCIJA (podrum) 38.594,00 0,7545BROJ LOKALAUvjeti GUP-a grada <strong>Zagreb</strong>a(m2)Potrebno zelenilo = min. 20% parcele 10.230,00IDEJNO RJEŠENJE(m2)zelenilo 1 6.348,00zelenilo 2 1.787,00zelenilo 3 897,00zelenilo 4 240,00zelenilo 5 212,00zelenilo 6 371,00zelenilo 7 543,0010.398,00 0,2033PRILOG 1.Situacija krajobrazno rješenje i situacija <strong>na</strong>mjene površineSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 2


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 1. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:100000STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 3


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 2. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:25000STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 4


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 3.Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> ortofoto prikazuSLIKA 4.Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Radničke i KoledovčineSLIKA 5.Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Koledovčine i Ka<strong>na</strong>lske uliceSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 5


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 6.SituacijaSLIKA 7.Mikrolokacija <strong>za</strong>hvataPRILOG 2.Situacija i poprečni presjeciSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 6


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEGrađevi<strong>na</strong> je više<strong>na</strong>mjenski <strong>kompleks</strong> koji se sastoji od trgovačkih, ugostiteljskih,uslužnih i <strong>za</strong>bavnih sadržaja, te sadržaja <strong>za</strong> odmor i relaksaciju, s potrebnim parkirališno- garažnim prostorima i svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima.Svi prethodno <strong>na</strong>vedeni sadržaji organizirani su u 2 podzemne (-2Po) i 4 <strong>na</strong>dzemne(P,+3K) etaže.Prizemlje (P), prvi (+1K), te drugi (+2K) kat <strong>za</strong>uzima trgovačko-<strong>za</strong>bavni centar,organiziran oko galerije, koja se proteže kroz 3 <strong>na</strong>dzemne etaže, a u koju se ulazi krozglavni ulaz <strong>na</strong> jugo<strong>za</strong>padnom uglu i kroz sporedni ulaz <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>padnom. Na drugomkatu planirani su, uz trgovačke i uslužne, također i <strong>za</strong>bavni i ugostiteljski sadržaji.Prostor <strong>za</strong> odmor i relaksaciju, smješten je <strong>na</strong> etaži +3K i potpuno je izdvoje<strong>na</strong> cjeli<strong>na</strong> odsvih ostalih <strong>na</strong>dzemnih etaža.U prizemlju se planira još i niz gospodarskih ula<strong>za</strong>, smještenih uglavnom <strong>na</strong>jugoistočnom pročelju, <strong>za</strong> prijem robe i privremenu po<strong>hr</strong>anu otpadaka. Na površi<strong>na</strong>maneprohodnih krovova smješte<strong>na</strong> je veći<strong>na</strong> tehničkih postrojenja. Veći<strong>na</strong> tehničkihprostora (prostor <strong>za</strong> smještaj trafostanice i agregata) će, osim <strong>na</strong> krovu, biti smješten,također, <strong>na</strong> etaži prizemlja. Na trećem katu <strong>na</strong>lazi se jedinstveni prostor <strong>za</strong> rekreaciju,dok je Garaža riješe<strong>na</strong> u 2 podzemne etaže s pristupnim rampama sa <strong>za</strong>pada i sjevera.U podzemnoj etaži -2 smješten je supermarket i veliki trgovački prostor, čija se visi<strong>na</strong>proteže i kroz nivo -1. Vertikalni promet kroz građevinu odvijat će se eskalatorima,di<strong>za</strong>lima, pokretnim rampama i stubištima.Razvedenim oblikovanjem volume<strong>na</strong> i pročelja, <strong>na</strong>stojalo se građevinu dimenzija cca.290,00 x 120,00m učiniti manjom nego što o<strong>na</strong> <strong>za</strong>pravo jest. Organi<strong>za</strong>cija građevine okotroetažne unutarnje galerije, pove<strong>za</strong>ne s vanjskim prostorom preko 2 <strong>na</strong>glaše<strong>na</strong> ula<strong>za</strong>,vidljiva je i <strong>na</strong> oblikovanju. Čitava galerija pokrive<strong>na</strong> je ostakljenim krovom. Glavnioblikovni elementi građevine, veliko ’’Platno’’ izrađeno od metalne mreže(sjevero<strong>za</strong>padno pročelje), vizualno <strong>na</strong>glašen volumen od stakla i čelika <strong>na</strong>jgornje etaže,te zid pročelja obložen metalnim pločama različitih formata (jugo<strong>za</strong>pad) stvarajuusklađenu kompoziciju razvedene cjeline. Treba također posebno <strong>na</strong>glasiti delikatnuupotrebu različitih boja i materijala (staklo, čelik, beton, Al-paneli različite obrade,metal<strong>na</strong> mreža i sl.) ploha pročelja. Ulazi su <strong>na</strong>glašeni "urezivanjem" osnovnogvolume<strong>na</strong>, a glavni ulaz smješten je <strong>na</strong> dijago<strong>na</strong>lno odsječenom <strong>za</strong>padnom uglu(raskršće) i <strong>na</strong>tkriven je sa vizualno domi<strong>na</strong>ntnim <strong>na</strong>dstrešnicom.Nosiva konstrukcija je koncipira<strong>na</strong> kao monolit<strong>na</strong> AB skelet<strong>na</strong> konstrukcija stupova iploča (međukat<strong>na</strong> konstrukcija) sa ojačanjima u obliku ''Vuta'' (''Gljiva''), te ukrutnih ABzidova. Temelji građevine će se izvesti kao temelj<strong>na</strong> ploča.Pročelja će biti obrađe<strong>na</strong> kombi<strong>na</strong>cijom prefabriciranih AB fasadnih panela, toplinske''Demit'' fasade, te ventilirane fasade, sa metalnim pločama različitih formata kao<strong>za</strong>vršnom oblogom. Vanjska <strong>za</strong>štita od sunca i atmosferilija biti će izvede<strong>na</strong> u oblikužaluzi<strong>na</strong>.Vodeći raču<strong>na</strong> o urbanističkim karakteristikama lokacije i širem urbanom kontekstu,vanjski prostor riješen je <strong>na</strong> slijedeći <strong>na</strong>čin. Pješački ulazi u <strong>kompleks</strong> planirani su <strong>na</strong>jugo<strong>za</strong>padu (glavni ulaz ) sa raskršća Radničke ceste i Koledovčine i <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>paduSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 7


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEuz vanjsko parkiralište. Pored glavnog ula<strong>za</strong> formirat će se pristupni trg sa kvalitetnomurbanom opremom, te horikulturno uređenim zelenim površi<strong>na</strong>ma.Kolni pristup se planira sa 3 strane i to iz Ulice Koledovči<strong>na</strong>, Ka<strong>na</strong>lski put, te iz javneprometnice <strong>na</strong> jugoistočnoj strani predmetne parcele (uz parcelu uredske zgrade).Na sjevero<strong>za</strong>padoj i sjeveroistočnoj strani objekta projektirani su pristupi rampama upodzemnu garažu, dok se prostori <strong>za</strong> dopremu robe <strong>na</strong>laze uz jugoistočnu internuprometnicu.Organi<strong>za</strong>cija prometa <strong>za</strong> planiranu građevinu <strong>za</strong>sniva se <strong>na</strong> postojećoj, izgrađenojprometnoj mreži sa kolnim pristupima, predviđenim parkirališnim i garažnim prostorimadirektno s postojećih prometnica. Parkiranje vozila <strong>na</strong> parceli osigurano je unutar<strong>za</strong>jedničke podzemne garaže i <strong>za</strong>jedničkog vanjskog parkinga u skladu sa smjernicamaGeneralnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnik grada <strong>Zagreb</strong>a 16/07), teIspravaka Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnik grada <strong>Zagreb</strong>a02/08, 06/08).Iz toga proizlazi da je <strong>za</strong> predmetnu građevinu <strong>na</strong> 1000 m2 brutto razvijene površinepotrebno osigurati:trgovački prostori i uslugeugostiteljstvo<strong>za</strong>bava i odmortehnički prostori, komunikacije(40 GPM /1000 x 42.389,00m 2 = 1695,56GPM)(50 GPM /1000 x 3.058,00m 2 = 152,90GPM)(20 GPM /1000 x 4.454,24m 2 = 89,08GPM)(8 GPM /1000 x 24.495,00m 2 = 195,96GPM)Ukupno iska<strong>za</strong>ne parkirališne potrebe <strong>za</strong> sve planirane sadržaje u građevini iznose2.133,50 GPM. Ukupno je potrebno osigurati, t.j. 2.134 garažno - parkirnih mjesta (GPM).U sklopu same građevine predviđe<strong>na</strong> je reali<strong>za</strong>cija podzemne garaže, u dvije etaže,ukupnog kapaciteta 1826 GPM (892+934), sa min. 5% osiguranih mjesta <strong>za</strong> osobesmanjene pokretljivosti. Prilazi garažnim prostorima omogućeni su preko četiri rampe i todvije dvosmjerne širine 6,0m i dvije jednosmjerne, širine 3,2m. Dvosmjer<strong>na</strong> ulaz<strong>na</strong> rampa<strong>na</strong> jugo<strong>za</strong>padu biti će ulazno-izlaz<strong>na</strong>, kao i dvosmjer<strong>na</strong> rampa <strong>na</strong> sjeveroistoku. Ulaz<strong>na</strong>jednosmjer<strong>na</strong> rampa <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>padu (uz rub parcele) biti će izlaz<strong>na</strong>, dok ćejednosmjer<strong>na</strong> rampa uz predmetnu građevinu biti ulaz<strong>na</strong>. Ulaz u garažu će se osiguratisvjetlosnom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom, tako da se onemogući pristup ukoliko u garaži nemaslobodnih mjesta. Ostale parkirne potrebe biti će riješene u sklopu vanjskog parkingakapaciteta 310 parkirnih mjesta (PM). Na parceli je osigurano sveukupno 2136 garažnoparkir<strong>na</strong>mjesta (GPM).Javne prometnice sa svom komu<strong>na</strong>lnom infrastrukturom <strong>na</strong>laze se sa 3 strane(djelomično i sa 4, jugoistočne, strane) predmetne parcele. Pristup <strong>na</strong> parcelu je direktnosa 3 glavne pristupne prometnice.Objekt će se priključiti <strong>na</strong> gradsku komu<strong>na</strong>lnu mrežu vodovoda, ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije, toplovoda,elektrike i telefo<strong>na</strong>, a sve prema uvjetima <strong>na</strong>dležnih komu<strong>na</strong>lnih poduzeća.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 8


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEPredviđeni otpad prikupljati će se u 3 velike vanjske posude (''Kompaktora'') <strong>za</strong> otpadvolume<strong>na</strong> 20m 3 (vidljivo <strong>na</strong> grafičkom prikazu), a odvoziti će ga lokalno poduzeće kojegospodari otpadom i isti deponira <strong>na</strong> <strong>za</strong> to predviđenu i uređenu lokaciju.Pri projektiranju objekta i prilaznih putova pridržavalo se odrednica iz Pravilnika oosiguranju pristupačnosti građevi<strong>na</strong> osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti(NN 151/05), te iz Izmjene i dopune Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevi<strong>na</strong>osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 61/07). Na promatranom prostorunema barijera <strong>za</strong> nesmetano kretanje invalidnih osoba, odnosno one će se projektomukloniti, a sve visinske razlike, osim stepenicama, rješavati će se di<strong>za</strong>lima ili pristupnimrampama.1.1 VODOOPSKRBAOpskrba objekta sanitarno-hidrantskom vodom predviđe<strong>na</strong> je iz Gradskog vodovoda -<strong>Zagreb</strong>.Instalacija vodovoda treba riješiti s priključkom <strong>na</strong> postojeći gradski vodovod uneposrednoj blizini. Sam priključak treba biti dimenzioniran <strong>na</strong> osnovu sanitarne ihidrantske potrošnje.Predviđaju se slijedeće količine:Q sanitQ hidr= 7,5 lit/sec= 7,5 lit/secProjektom je određe<strong>na</strong> osnov<strong>na</strong> mreža, a sekundarni priključci će se odrediti <strong>na</strong>kon štose definiraju svi prostori veličinom i <strong>na</strong>mjenom. Svaki pojedini korisnik će internuinstalaciju riješiti kao poseban projekt te <strong>za</strong> isti ishoditi potrebnu građevinsku dozvoluodnosno suglasnosti komu<strong>na</strong>lnih organi<strong>za</strong>cija.Neposredno <strong>na</strong>kon ula<strong>za</strong> u objekt instalacije vodovoda izvest će se priključak <strong>na</strong>instalaciju sprinkler sistema i to u nivou –2.Razvod hidrantske mreže se odnosi <strong>na</strong> instalaciju od priključka (vodomjera) do <strong>za</strong>dnjeghidranta u objektu.Hidrantska mreža će se izvesti od dvije ne<strong>za</strong>visne mreže i to: mreža hidrantskog razvodatzv. "visokog" dijela koja će se izvesti kao ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong> instalacija u prizemlju, katu itehničkoj etaži, kao instalacija pod tlakom. Mreža u podzemnim etažama će se <strong>na</strong>jednome mjestu spojiti <strong>na</strong> tlačnu mrežu, a izvest će se kao "suha" mreža bez vode,također kao <strong>za</strong>seb<strong>na</strong> mreža. U slučaju požara otvaranje odnosno punjenje mreže jeomogućeno preko elektromagnetskog automatskog ventila – <strong>za</strong>su<strong>na</strong> koji će seautomatski otvoriti u svakome hidrantskom ormariću.Za svaki dio ( prizemlje, 1,2 i 3 kat) treba predvidjeti hidrante.Razvod sanitarne vode je potpuno ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong> instalacija koja će osigurati dobavu vode <strong>za</strong>sve potrošače odnosno sanitarne uređaje.Dimenzioniranje sanitarne vode je određeno <strong>na</strong> osnovu poz<strong>na</strong>tih potrošača (sanitarnihuređaja) i potrošnje u budućim lokalima <strong>za</strong> što se određuje pretpostavka <strong>na</strong>mjene i brojaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 9


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJElokala. Predviđa se priprema tople vode električnim bojlerima. Za javne sanitarne čvorovepriprema tople vode će biti <strong>za</strong> svaki sanitarni čvor posebno (Bojler-spremnik ispodstropa).Nakon vodomjera ulazom instalacije u objekt iste će se podijeliti neposredno <strong>na</strong> ulazu uobjekt.Vodovod sanitarne vode objektaVodovod sanitarne vode supermarketaHidrantska voda visokog dijelaHidrantska voda niskog dijela (suha hidr. mreža)Dovod vode <strong>za</strong> sprinkler instalaciju (akumulacioni sprinkler) će biti riješen s spojem <strong>na</strong>hidrantsku mrežu. Predviđa se 100% akumulacija.Zatvaranje pojedinih djelova vodovodne mreže je omogućeno <strong>na</strong> više mjesta:Zatvaranje cijelokupne instalacije hidrantske, sanitarne ili sprinkler vode preko glavnogventila u vodomjernom oknuZatvaranje sanitarne vode predviđa se preko pojedinih vertikala te pojedinih sanitarnihčvorova i ogra<strong>na</strong>ka kao i kod svakog priključka <strong>za</strong> lokal kao i kod svakog sanitarnoguređaja.Nakon montaže instalacije istu je potrebno ispitati <strong>na</strong> probni tlak i protoku, a prijepuštanja u pogon istu treba dezinficirati i isprati.1.2 ODVODNJAZbog veličine građevine predviđa se izvedba dva priključka <strong>na</strong> postojeći sustav javneodvodnje.Mjesta priključenja su određe<strong>na</strong> <strong>na</strong> osnovu situacije postojećeg sustava javne odvodnje.Svi priključci će se izvesti prema uvjetima priključenjima <strong>Zagreb</strong>ačkog holdinga d.o.o.Podružnica vodoopskrba i odvodnja. Tzv. visoki dio objekta će se odvoditi gravitacijskidok će se podzemne etaže prepumpavati u gravitacijski sustav odvodnje.Na karakterističnim mjestima u objektu <strong>na</strong> cjevovodima se predviđaju revizioni komadidok se <strong>na</strong> vanjskoj sustavu odvodnje predviđa izvedba više revizionih oka<strong>na</strong> s kinetama.Revizio<strong>na</strong> ok<strong>na</strong> će biti također plastič<strong>na</strong> sa odgovarajućim silaznim otvorima ipoklopcima.Nakon izvedbe internog sustava odvodnje istu treba ispitati <strong>na</strong> vodonepropustnost ifunkcio<strong>na</strong>lnost <strong>za</strong> što treba izdati potrebne ateste od strane ovlaštene pravne osobe.Ispitivanje vršiti u skladu sa propisima i uputstvima proizvođača.Sve cijevi trebaju biti odgovarajuće učvršćene odnosno osigurane od oštećenja.Interni sustav odvodnje objekta će riješen razdjelnim sustavom i to:STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 10


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESanitarne otpadne vodeZauljene otpadne vode od pranja garažaPotencijalno <strong>za</strong>uljene oborinske otpadne vodeČiste oborinske vodeUkup<strong>na</strong> količi<strong>na</strong>Q=22,0 l/secQ=80,0 l/secQ=10,0 l/secQ=400,0 l/sec512,0 l/secInterni sanitarni sustav odvodnje obuhvaća odvodnju svih sanitarnih čvorova i uređaja dospoja <strong>na</strong> vanjski interni mješoviti sustav odvodnje koji će se spojiti <strong>na</strong> javni sustavodvodnje bez prethodnog pročišćavanja. Sanitarni sustav odvodnje je ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong>instalacija, a osnovni horizontalni razvod će se voditi ispod stropa etaža do predviđenihvertikala. Kompletan sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda će se odzračivati <strong>na</strong> krovobjekta preko više odzračnih vertiakla ili preko automatskih odzračnih ventila. Svakisanitarni uređaj će imati svoj sifon. Podni slivnici će biti protočni ili sa <strong>za</strong>tvaračem<strong>za</strong>daha. Cjelokupni sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda će biti gravitacioni osim udijelu podzemnih etaža koja će se prepumpavati.Drugi dio sanitarnog sustava interne odvodnje obuhvaća otpadne vode iz restora<strong>na</strong> ikuhinje te će biti dio od dvije vertikale u objektu koje će se voditi do tipskog separatoramasti, <strong>na</strong>kon čega će se iste spojiti <strong>na</strong> interni sanitarni sustav odvodnje odnosno sustavjavne odvodnje. Interni sustav odvodnje će se voditi u minimalnom padu od 1 % avertikale će se odzračivati <strong>na</strong> krov objekta.Zaulje<strong>na</strong> otpad<strong>na</strong> voda od pranja garaža <strong>na</strong>staje <strong>na</strong> prometnim i parkirališnimpovrši<strong>na</strong>ma. Odvodnja s parkirališnih prostora u garaži je riješe<strong>na</strong> potpuno ne<strong>za</strong>visno odostalih instalacija i sistemom više podnih slivnika i vertikala će se dovesti <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižuetažu gdje će se spojiti <strong>na</strong> otvorenu linijsku rešektu (ka<strong>na</strong>l). Sve linijske rešetke će se <strong>na</strong>više mjesta spojiti <strong>na</strong> tipske separatore ulja i prepumpavati <strong>na</strong> nivo internog sustavaodvodnje oko objekta. Sve podne slivnike ugraditi će se prilikom betoniranja ploče,konstrukcije, dok će se linijska rešetka ugraditi <strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno kod izvedbe glazure.Separatori ulja kao i prepumpne stanice će raditi potpuno automatski. Ovaj sustav bitipotpuno ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong> instalacija koja će se spojiti <strong>na</strong> separator ulja, a <strong>na</strong>kon toga <strong>na</strong> internisustav odvodnje objekta.Oborinski sustav odvodnje predviđa odvodnju s prometnih i parkirališnih prostora.Odvodnja se predviđa putem više slivnika i taložnika te linijskih rešetki. Ovaj sustavodvodnje je dimenzionira<strong>na</strong> <strong>na</strong> osnovu oborine od 140 lit/s/ha i pripadajuće slivne plohe.Sustav odvodnje čistih oborinskih voda obuhvaća odvodnju krovnih voda sistemomPLUVIA (podtlačni sistem) što je riješeno sistemom GEBERIT-PLUVIA i sastavni je dioovoga projekta. Ovaj sustav odvodnje potpuno je ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong> instalacija koja će se <strong>na</strong>jednome mjestu spojiti <strong>na</strong> akumulacioni bazen koji će služiti <strong>za</strong> akumulaciju oborinskihvoda <strong>za</strong> potrebe <strong>na</strong>vodnjavanja. Predviđaju se dva rezervoara od po 500 m 3 a preljev ćese spojiti <strong>na</strong> sustav javne odvodnje. Akumulacija kao i sistem <strong>na</strong>vodnjavanja će se riješitiizvedbenim projektom <strong>na</strong>kon što se odredi krajobrazni projekt s potrebnim elementima <strong>za</strong><strong>na</strong>vodnjavanje.Odvodnja čistih oborinskih voda dimenzionira<strong>na</strong> je <strong>za</strong> očekivane oborine. Prema važećimpropisima, <strong>za</strong> odvodnju mogućih izvanrednih obori<strong>na</strong> ili <strong>za</strong> slučaj <strong>za</strong>čepljenja uljevniheleme<strong>na</strong>ta, odvodne instalacije i sustava javne odvodnje, potrebno je <strong>na</strong> krovovimapredvidjeti sigurnosne preljeve kako ne bi došlo do preopterećenja krovne konstrukcije uodnosu <strong>na</strong> statički proračun i/ili neželjenog prodora vode u objekt.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 11


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE1.3 ELEKTROENERGETSKI PRIKLJUČAK I MJERENJEZadovoljavanje potreba <strong>za</strong> električnom energijom centra predviđa se iz transformatorskestanice oz<strong>na</strong>ke NTS s predviđenom instaliranom s<strong>na</strong>gom 6x2000kVA <strong>za</strong> potrebe centra:Uz trafostanicu predviđaju se agregatska postrojenja 2x800kVA.U skladu s elektroenergetskom suglasnošću, mjerenje električne energije biti će <strong>na</strong>srednje<strong>na</strong>ponskoj strani u trafostanici i riješeno će biti u okviru <strong>za</strong>sebnog projektatransformatorske stanice.Za slučaj ispada javne elektrodistributivne mreže iz pogo<strong>na</strong>, predviđaju se 2 dieselagregatskapostrojenja s<strong>na</strong>ge 800kVA smješte<strong>na</strong> u posebnoj prostoriji uztransformatorsku stanicu.Ukup<strong>na</strong> vrš<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong> mrežnim i agregatskim sabirnicama biti će:Pv M+A = 9.800 kWZa tu s<strong>na</strong>gu predviđe<strong>na</strong> je transformatorska stanica s<strong>na</strong>ge 6x2000kVA u prizemljugrađevine.Ukup<strong>na</strong> predviđe<strong>na</strong> vrš<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong> agregatskim sabirnicama:Pv A =1200 kWZa tu s<strong>na</strong>gu predviđe<strong>na</strong> su dva diesel-agregatska postrojenja svaki 800kVA.1.4 SUSTAV VATRODOJAVESvi prostori (osim sanitarnih čvorova i stubišta) građevine biti će <strong>na</strong>dzirani pomoćuautomatskih javljača požara. Uz automatske javljače biti će predviđeni i ručni javljači.Vatrodojav<strong>na</strong> centrala biti će smješte<strong>na</strong> u prostoru <strong>na</strong>dzora <strong>na</strong> 2. katu. Sustavomvatrodojave <strong>na</strong>dzirati će se sprinkler sustav te davati <strong>na</strong>log <strong>za</strong> uključenje alarmnih sire<strong>na</strong>,<strong>za</strong>tvaranje protupožarnih vrata, isključenje ventilacije, <strong>za</strong>tvaranje PP <strong>za</strong>klopki, prelazdi<strong>za</strong>la u požarni režim rada te deblokadu evakuacijskih vrata.1.5 GROMOVODNA INSTALACIJA I UZEMLJENJEZaštita od automatskog pražnjenja biti će predviđe<strong>na</strong> postavljanjem gromobranskeinstalacije, koja će biti sastavlje<strong>na</strong> od hvataljke <strong>na</strong> krovu, spusnih vodova te uzemljivač utemelju građevine. Sve veće metalne mase <strong>na</strong> krovu biti će spojene <strong>na</strong> krovnu hvataljku.Mjerni spojevi biti će uglavnom u uzemnim zdencima.Izjed<strong>na</strong>čenje potencijala predvidjetiće se u cijeloj građevini povezivanjem met.masa <strong>na</strong> uzemljivač.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 12


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEU strojarnicama to će biti prsteni <strong>na</strong> koji će se spojiti met.mase opreme, a u sanitarnimčvorovima, izjed<strong>na</strong>čenje potencijala, predvidjeti če se pomoću kutija <strong>za</strong> izjed<strong>na</strong>čenjepotencijala.1.6 TERMOTEHNIČKE INSTALACIJE1. GaražaVentilacija garaže riješe<strong>na</strong> je prisilnim putem s prirodnim dovodom vanjskog zraka iodsisom preko aksijalnih ventilatora. Za efikasnu odsisnu ventilaciju koja osigurava dakoncentracija CO-a u garaži ne bude iz<strong>na</strong>d dozvoljene pod stropom garaže ugrađuju sepotisni ventilatori s mlaznicom (''jet fan'') koji usmjeravaju zrak od ula<strong>za</strong> vanjskog zrakado zone odsisa putem ventilatora. Prirodni usis zraka u prostor garaže i ispuh putemventilatora vrši se kroz vertikalne betonske ka<strong>na</strong>le izvedene u vanjski prostor <strong>na</strong> nivouokolnog tere<strong>na</strong>. Dio podrumskog prostora u kojem je smješten hipermarket i prodajniprostor u potpunosti je odvojen od garaže i čini tehničku i funkcio<strong>na</strong>lnu cjelinu sprodajnim prostorima u <strong>na</strong>dzemnim etažama2. LokaliKlimati<strong>za</strong>cija i ventilacija lokala vrši se <strong>na</strong> dva <strong>na</strong>či<strong>na</strong>. Prvi dio čini klimati<strong>za</strong>ciju putemzračnih sistema (klima komore) s dovodom potrebne količine svježeg zraka u prostor. Zasvaki lokal predviđen je priključak dovoda i odvoda zraka s volumnim regulatoromprotoka (varijabilni ili konstantni). Predviđe<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> zraka <strong>za</strong> svaki lokal definira seprema standardnim proračunima <strong>za</strong> ovakvu <strong>na</strong>mjenu prostora ovisno o broju osoba ipotrebnoj količini svježeg zraka po osobi. Drugi dio čine toplinske crpke s kojima sedohlađuju ili dogrijavaju lokali. Toplinske crpke ugrađuju se u lokale prema <strong>za</strong>sebnimprojektima lokala ovisno o <strong>na</strong>mjeni prostora i potrebnom kapacitetu. Projektom sepredviđa razvod tehnološke vode <strong>za</strong> pogon toplinskih crpki s priključkom <strong>za</strong> svaki lokal,te rashladni tornjevi smješteni <strong>na</strong> krovu zgrade.Svi lokali rješavaju se u ''roh-bau'' fazi s priključcima dovoda i odvoda zraka, tehnološkevode <strong>za</strong> toplinske crpke te <strong>za</strong>sebnih odvoda sanitarnih prostora ili sličnih prostora sintenzivnijim mirisima. Za ugostiteljske lokale dodatno se izvode posebni vertikalni ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong> odvod <strong>za</strong>gađenog zraka iz<strong>na</strong>d prostora <strong>za</strong> pripremu <strong>hr</strong>ane. Instalacije unutar lokalaizvode se prema <strong>za</strong>sebnim projektima <strong>za</strong> svaki prostor posebno, ali u skladu spredviđenim kapacitetima i predviđenim instalacijama. Klima komore smještene su <strong>na</strong>krovu, a vertikalni ventilacijski ka<strong>na</strong>li vode se <strong>na</strong> <strong>na</strong>jprihvatljivijim mjestima, uglavnom uzstubišta. Sve klima komore opremljene su rekuperatorima topline radi uštede energije stim da se <strong>za</strong> prostore s gastronomskim sadržajima predviđaju lamelni rekuperatori, a <strong>za</strong>ostale prostore rotacijski. Cjevovodi grijanja i hlađenja <strong>za</strong> klima komore vode se pokrovu, a ostali cjevovodi vode se unutar prostora.3. Mall (<strong>za</strong>jednički prostori)Grijanje, hlađenje i ventilacija mall-ova vrši se samo klima komorama smještenim <strong>na</strong>krovu. Za te klima komore predviđeno je miješanje svježeg i optočnog zraka ovisno otraženim uvjetima u prostoru (ugrađeni osjetnici kvalitete zraka). Upuhivanje zraka uprostor mall-a može se vršiti <strong>na</strong> više <strong>na</strong>či<strong>na</strong> (sapnice i strujne rešetke, anemostati) što ćese definirati glavnim projektom u skladu s projektom interijera.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 13


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEOdsis zraka iz mall-a vrši se većim dijelom u gornjim zo<strong>na</strong>ma (stakleni krov), a manjimdijelom unutar etaža. Tehničko rješenje odsisa također je uvjetovano projektom interijerai definirat će se glavnim projektom.4. Toplinsko postrojenjeZa grijanje prostora koristi se topla voda iz sistema ''HEP''-a, gradske vrelovodne mrežepoložene u zoni izgradnje centra. Toplovodni sistem je 80/60 0 C, s mogućnošću regulacijetople vode u krugu potrošača ovisno o vanjskoj temperaturi i potrebnom kapacitetu.Toplinska stanica HEP-a smjestit će se u energetskoj zoni objekta, u prizemlju, ili u etaži-1. Ukoliko će se toplinska stanica smjestit u podzemnoj etaži potrebno je osiguratipristup i tehničke uvjete prema <strong>za</strong>htjevima distributera toplinske energije.5. Rashladno postrojenjeKao rashladni medij koristi se pothlađe<strong>na</strong> voda pripremlje<strong>na</strong> u rashladnim agregatimasmještenim <strong>na</strong> krovu (rashladni agregati su sa zrakom hlađenim konden<strong>za</strong>torima).Rashladni agregati grupirani su prema potrošačima (klima komore) tako da se dobijeoptimalan odnos u dužini priključaka cjevovoda i kapaciteta uređaja. Svaka grupa ima podva rashlad<strong>na</strong> agregata. Cjevovodi grijanja i hlađenja <strong>za</strong> spoj <strong>na</strong> klima komore vode sepo krovu u adekvatnoj toplinskoj izolaciji i sa <strong>za</strong>štitom od atmosferilija.6. OstaloZajednički prostori kao što su ulazi, sanitarni prostori, hodnici i evakuacijski putovi grijuse putem radijatorskog centralnog grijanja, odnosno zračnih <strong>za</strong>vjesa (ulazi). Svi sanitarniprostori imaju predviđenu <strong>za</strong>sebnu odsisnu ventilaciju s ispuhom <strong>na</strong> krov koja radikontinuirano, <strong>za</strong>jedno s cjelokupnim postrojenje. Za sve prostore koji to po tehničkimpotrebama ili posebnom <strong>za</strong>htjevu trebaju, predviđe<strong>na</strong> je odsis<strong>na</strong> ventilacija sa <strong>za</strong>sebnimventilatorima. Sve <strong>za</strong>sebne ventilacije imaju ispuh <strong>na</strong> krov.7. Rashladni tornjeviZa potrebe hipermarketa predviđe<strong>na</strong> je <strong>za</strong>seb<strong>na</strong> plinska kotlovnica koja se u ovoj faziprojekta ne rješava. Za potrebe hlađenja tehnološke vode u krugu crpki predviđeni surashladni tornjevi smješteni <strong>na</strong> krovu. Tornjevi su otvorenog tipa s takovom tehničkomizvedbom koja onemogućava smr<strong>za</strong>vanje vode u zimskom periodu. Za dogrijavanjetehnološke vode predviđen je <strong>za</strong>sebni indirektni krug grijanja iz toplinske stanice (prekoizmjenjivača).Svi sistemi opremljeni su sklopovima automatike <strong>za</strong> automatski rad prema <strong>za</strong>danimtehničkim parametrima uz kontrolu rada i upravljanja preko centralnog <strong>na</strong>dzornogsustava (CNUS).1.7 ZAŠTITA OD POŽARAS obzirom <strong>na</strong> građevinsku strukturu zgrade i <strong>na</strong>mjenu prostora potrebno je obratitiposebnu pažnju <strong>na</strong> <strong>za</strong>štitu od požara i primijeniti sve mjere propisane <strong>za</strong>konom i važećimpravilnicima.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 14


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJENa svim prijelazima iz jedne požarne zone u drugu <strong>na</strong> ventilacione ka<strong>na</strong>le ugrađuju seprotupožarne <strong>za</strong>klopke s motornim pogonom i vatrootpornošću od 90 minuta. Upravljanjeradom svih požarnih <strong>za</strong>klopki vrši se iz vatrodojavne centrale preko elektro ormara.Sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cija statusa svih <strong>za</strong>klopki vodi se <strong>na</strong> raču<strong>na</strong>lo CNUS-a tako da se u svakomtrenutku može pratiti stvarno stanje pozicije <strong>za</strong>klopke. Na prolazima cijevi kroz dvijepožarne zone ugrađuju se protupožarne obujmice ili se primjenjuje brtvljenjeprotupožarnim kitom. Svi ventilacijski ka<strong>na</strong>li toplinski su izolirani mineralnom vunom(klasa negorivosti A). Od aktivnih mjera <strong>za</strong>štite od požara u sklopu termotehničkihinstalacija u strojarnicama postavljeni su mobilni aparati <strong>za</strong> gašenje (prah). U sklopudrugih projekata riješeni su ostali radovi <strong>za</strong>štite kako u konstruktivnom smislu tako i usmislu gašenja požara (sprinkler, hidranti).1.8 ZAŠTITA OD BUKEZaštita od buke u konstruktivnom smislu (prolaz kroz zidove, strop, prozore ili vrata)rješava se u sklopu projekta arhitekture i građevinskog projekta. Buka kroz ventilacijskeka<strong>na</strong>le uzrokova<strong>na</strong> bukom ventilatora smanjuje se ugradnjom prigušivača buke. Na klimakomorama ugrađuju se prigušivači buke tipske izvedbe <strong>na</strong> tlačnoj i usisnoj straniventilatora. Usis zraka <strong>za</strong> klima komore i ispuh <strong>na</strong> krov radi velike visine ugradnje i<strong>za</strong>štite prema okolini ne predstavljaju opasnost u smislu povećane buke. Krovniventilatori imaju nivo buke prema okolini i prema prostoru ispod dozvoljene granice.Izvedba ventilacijskih ka<strong>na</strong>la s koljenima i promje<strong>na</strong>ma smjera također bitno smanjujebuku. Rashladni agregati <strong>na</strong> krovu imaju veći nivo buke od dozvoljenog ali samo u zoniugradnje. Buka mjere<strong>na</strong> u točkama koje predstavljaju smetnju okolini su ispod dozvoljenegranice radi velike visine krova i udaljenosti od susjednih objekata.Instalacije suprojektirane tako da je moguće u eventualnim kritičnim točkama dogradnjom prigušivačaili <strong>za</strong>štitnih panela, sanirati problem povećane buke ukoliko bi se pojavio.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 15


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE2. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATALokacija planiranog <strong>za</strong>hvata određe<strong>na</strong> je važećom prostorno planskom dokumentacijom, aobzirom <strong>na</strong> <strong>na</strong>mjenu <strong>za</strong> predmetnu lokaciju nisu razmatra<strong>na</strong> varijant<strong>na</strong> rješenja <strong>za</strong>hvata.3. PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠU3.1 PODACI IZ PLANOVA VIŠEG REDAPredmetno područje nije obuhvaćeno važećim provedbenim planom, tako da je idejno rješenjeizrađeno u skladu sa smjernicama Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnikgrada <strong>Zagreb</strong>a 16/07), te Ispravaka Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnikgrada <strong>Zagreb</strong>a 02/08, 06/08).Predmet<strong>na</strong> čestica <strong>na</strong>lazi se:prema kartografskom prikazu "Korištenje i <strong>na</strong>mjene prostora" u zoni koja je predviđe<strong>na</strong> <strong>za</strong>Trgovačke <strong>kompleks</strong>e (oz<strong>na</strong>ka K2),prema kartografskom prikazu "Urba<strong>na</strong> pravila" u zoni Uređenja, <strong>za</strong>štite i obnove <strong>kompleks</strong>a jedne<strong>na</strong>mjene.PRILOG 3. Potvrda o usklađenosti <strong>za</strong>hvata s važećom prostorno planskom dokumentacijom3.2 OPIS POSTOJEĆEG STANJA OKOLIŠALokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall<strong>na</strong>lazi se u potpunosti urbaniziranom području <strong>na</strong> području gradske četvrti Žitnjak, a omeđe<strong>na</strong> jesa jugo<strong>za</strong>padne stane odvojkom Radničke ceste (glav<strong>na</strong> gradska prometnica), sasjevero<strong>za</strong>padne strane ulicom Koledovči<strong>na</strong>, sa sjeverne strane ulicom Ka<strong>na</strong>lski put, te sa istočnestrane ulicom Ko<strong>za</strong>ri put 1. U neposrednom susjedstvu, jugoistočno od lokacije, <strong>na</strong>laze se zgrade''Pan-papirne industrije'' – Tvornica papira <strong>Zagreb</strong> d.o.o. Lokacija je u potpunosti infrastrukturnoopremlje<strong>na</strong>.3.3 METEOROLOŠKE I KLIMATOLOŠKE ZNAČAJKEKlasifikacija klime kakva se da<strong>na</strong>s <strong>na</strong>jčešće koristi je modificira<strong>na</strong> verzija klasifikacije koju jepostavio Vladimir Koppen oko 1990., a temelji se <strong>na</strong> kombi<strong>na</strong>ciji prosječnih mjesečnih podatakatemperature zraka i obori<strong>na</strong>, i prirodne vegetacije područja. Pomoću tih parametara mogu se,pored šest osnovnih tipova klime, identificirati uži klimatski tipovi.Na području <strong>Zagreb</strong>a uzimaju se meteorološki podaci <strong>na</strong> više mjesta, ali su <strong>za</strong> procjenumeteoroloških uvjeta <strong>na</strong> lokaciji Trgovačko <strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall <strong>na</strong>jrelevantnijipodaci Meteorološkog opservatorija <strong>Zagreb</strong>-Grič i Sinoptičke meteorološke postaje <strong>Zagreb</strong>-Maksimir . Međusobne razlike izmjerenih važnijih meteoroloških podataka prika<strong>za</strong>ne su u Tablici1.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 16


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETABLICA 2.Mjer<strong>na</strong>postajaMeteorološki podaci <strong>za</strong> 2004. i 2005. godinuSrednje godišnje vrijednostiGodišnje vrijednostiTemperaturazrakao CTlakzrakahPaRelativ<strong>na</strong>vlagazraka%Količi<strong>na</strong>obori<strong>na</strong>mmBroj da<strong>na</strong>sa snježnimpokrivačem≥ 1cmBrojvedrihda<strong>na</strong>Brojoblačnihda<strong>na</strong>2004. god.<strong>Zagreb</strong>Grič 12,0 997,5 73 992,9 16 28 151<strong>Zagreb</strong>Maksimir 11,2 1002,0 74 918,4 17 30 1432005. god.<strong>Zagreb</strong>Grič 11,7 997,9 71 988,1 52 38 131<strong>Zagreb</strong>Maksimir 10,7 1002,4 75 906,0 56 42 127U odnosu <strong>na</strong> izmjerene temperature <strong>na</strong> postaji Maksimir, <strong>na</strong> opservatoriju Grič su izmjerene višetemperature jer se zbog povišenog položaja mjerni instrumenti <strong>na</strong>laze u visini dimnjaka Donjeggrada što povećava prosječne zimske temperature.Na Slici 8. dan je grafički prikaz srednjih mjesečnih i srednje godišnje temperature <strong>za</strong>desetgodišnje razdoblje 1996.-2005. g., kao i srednja godišnja temperatura <strong>za</strong> tridesetgodišnjerazdoblje 1961.-1990. g.SLIKA 8.Srednje mjesečne temperature i srednje godišnje temperature <strong>za</strong>bilježenih<strong>na</strong> meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 17


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESrednja godišnja temperatura <strong>za</strong> desetgodišnje 1996.-2005. g viša je od srednje godišnjetemperature u tridesetgodišnjem razdoblju 1996.-1990. što ukazuje <strong>na</strong> tendenciju <strong>za</strong>topljenjaklime.Prosječne količine obori<strong>na</strong> u desetgodišnjem razdoblju prika<strong>za</strong>ne su <strong>na</strong> Slici 9.SLIKA 9. Srednje mjesečne količine obori<strong>na</strong> <strong>za</strong>bilježenih u desetgodišnjem razdoblju<strong>na</strong> meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič.Naredne slike prikazuju srednje vrijednosti <strong>na</strong>oblake, globalnog sunčevog zračenja, jačine i ruževjetrova.SLIKA 10. Srednje mjesečne količine obori<strong>na</strong> <strong>za</strong>bilježenih u desetgodišnjem razdoblju<strong>na</strong> meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 18


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 11. Globalno sunčevo zračenje <strong>za</strong>bilježeno u desetgodišnjem razdoblju <strong>na</strong>meteorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič.SLIKA 12. Srednje mjesečne jačine vjetra <strong>za</strong>bilježenih u desetgodišnjem razdoblju <strong>na</strong>mateorološkom opservatoriju <strong>Zagreb</strong>-Grič.Vjetrovi su <strong>na</strong>jčešće slabi do umjereni, a prevladavaju vjetrovi sjeveroistočnog i jugo<strong>za</strong>padnogsmjera.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 19


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 13. Godišnja ruža vjetrova <strong>za</strong> razdoblje od 1981. do 2000. god. premapodacima meteorološke postaje <strong>Zagreb</strong>-MaksimirPrema Koppenovoj klasifikaciji područje <strong>Zagreb</strong>a ima umjereno toplu vlažnu klimu s toplim,odnosno vrućim ljetima (oz<strong>na</strong>ka Cfa), s izmje<strong>na</strong>ma četiri godišnja doba koja su omoguće<strong>na</strong> spovoljnim vremenskim rasporedom temperatura, obori<strong>na</strong>, insolacije i vjetrova.3.4 GEOLOŠKI, HIDROGEOLOŠKI I HIDROLOŠKI PODACI3.4.1 Hidrološki i hidrogeološki odnosiUnutar šireg područja <strong>Zagreb</strong>a izdvojene su tri osnovne hidrogeološke jedinice koje su posljedicageomorfoloških i strukturno-tektonskih odnosa. Izdvajaju se hidrogeološka jedinica temeljnogorje, zo<strong>na</strong> dubokih arteških baze<strong>na</strong> i kvartarni ravničarski vodonosni horizont.Podzemne vode u području predviđenom <strong>za</strong> <strong>za</strong>hvat kreću se kroz podzemlje sukladnohidrodi<strong>na</strong>mskim <strong>za</strong>konitostima medija u kojim se <strong>na</strong>laze. S obzirom da su u ovom dijeludomi<strong>na</strong>ntni šljunkovito-pjeskoviti vodonosnici, podzemne vode imaju slobodni vodni nivo. S drugestrane, <strong>na</strong>laze se u neposrednoj blizini rijeke što z<strong>na</strong>či, da je površinski tok Save u <strong>na</strong>južoj vezi snivoom podzemnih voda lokacije <strong>za</strong>hvata. Tome u prilog govore i podaci iz hidrogeološke karte,gdje je razvidno da nivo maksimalnih i nivo minimalnih voda opada od <strong>za</strong>pada i sjevero<strong>za</strong>padaprema istoku i jugoistoku. Ovakav odnos sukladan je s glavnim pravcima <strong>na</strong>do<strong>hr</strong>anjivanjapodzemnih rezervoara, odnosno pravcima kretanja podzemnih voda.Rijeka Sava udalje<strong>na</strong> je od lokacije cca 1000 m južno, zračne linije, a rukavac Savica 300 mjužno. Na sjevernoj strani šireg područja lokacije <strong>na</strong>lazi se potok Bliznec koji se planira <strong>za</strong>tvoritiprema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 20


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJELokacija <strong>za</strong>hvata smješte<strong>na</strong> je u III. vodo<strong>za</strong>štitnoj zoni, dok <strong>na</strong> sjeveru graniči s II. Zonomsanitarne <strong>za</strong>štite izvorišta Sašnjak i Žitnjak.SLIKA 14. Vodonosno i vodo<strong>za</strong>štitno područje grada <strong>Zagreb</strong>aNa lokaciji <strong>za</strong>hvata provedeni su geotehnički istražni radovi u 2008. godini. Temeljem a<strong>na</strong>lizerezultata mjerenja može se konstatirati da nivo podzemne vode <strong>za</strong> vrijeme izvođenjageotehničkih istražnih radova nije <strong>za</strong>bilježen viši od dubine bušenja 9,30 m od površine tere<strong>na</strong>.Nak<strong>na</strong>dnim mjerenjima <strong>za</strong>bilježen je nivo vode <strong>na</strong> 7.4 m od površine tere<strong>na</strong>.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 21


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE3.4.2 Geološke karakteristikePodručje <strong>za</strong>hvata smješteno je u nizinskom dijelu <strong>Zagreb</strong>ačke županije, u pojasu sjeverno odrijeke Save, južno od obro<strong>na</strong>ka Medvednice. Ovaj pojas je <strong>na</strong> sjeveru ograničen potezompodručjem Donje dubrave, a s druge strane, <strong>na</strong> jugu Radničkom cestom, odnosno Savicom.Površinu tere<strong>na</strong> pokrivaju kvartarne <strong>na</strong>slage, odnosno riječni <strong>na</strong>nosi pliocensko-kvartarne iholocenske starosti.Najstarije <strong>na</strong>slage predstavljaju klastiti pliocensko-kvartarne (PlQ) starosti (2,5- 1,5 miliju<strong>na</strong>godi<strong>na</strong>) koji pokrivaju južne padine Medvednice. Na površini se pojavljuju samo uz rub nizinskogdijela, u manje-više lećastoj zoni od Podsuseda do centra grada. Dalje prema jugu pokrivene sumlađim <strong>na</strong>slagama. Plio-kvartarne <strong>na</strong>slage predstavljaju nesorti<strong>na</strong>rni šljunci različite granulacije,od krupnozrnih s valuticama i decimetarskih dimenzija do centimetarskih i milimetarskih zr<strong>na</strong>.Najčešće su valutice karbo<strong>na</strong>tnog porijekla ali su prisutne i valutice kvarca te drugih stije<strong>na</strong>vulkanogenog i matarmorfnog porijekla. Osim šlju<strong>na</strong>ka prate se i pijesci te glinovito – praši<strong>na</strong>stefrakcije klastita s ulošcima gli<strong>na</strong>. Finije frakcije sedime<strong>na</strong>ta (pijesci i gline) redovito su uloženeunutar šlju<strong>na</strong>ka u obliku manjih lećastih tijela ograničenih dimenzija (metarskih dodekametarskih). Sedimenti su mjestimično pove<strong>za</strong>ni tako da se unutar šlju<strong>na</strong>ka <strong>na</strong>laze, u oblikumanjih uložaka, pješčenjaci i konglomerati. Deblji<strong>na</strong> cijelog paketa <strong>na</strong>slaga jako varira i kreće seod par metara, u obodnom dijelu Madvednice, do 150 metara u dubljem dijelu savske nizine.Na ovim <strong>na</strong>slagama <strong>na</strong>liježu sedimenti holocenske starosti (15-10 tisuća godi<strong>na</strong>) odnosnoaluvijalni <strong>na</strong>nosi druge savska terase (a2). Nastali su usijecanjem rijeke Save u starijesedimente, i potom, taloženjem riječnih <strong>na</strong>nosa. Druga savska terasa pruža se od Podsusedaprema potoku Vrapčak u manje-više kontinuiranoj zoni, širokoj približno kilometar, paralalelnopodnožju Medvenice. Naslage su predstavljene izmjenom krupnozrnih šlju<strong>na</strong>ka i pijesaka.Količi<strong>na</strong> pijesaka u odnosu <strong>na</strong> šljunke postupno raste od sjevero<strong>za</strong>pada prema jugoistoku.Sukladno tomu pravcu u široj lokaciji predviđenog <strong>za</strong>hvata granulacija šlju<strong>na</strong>ka i pijesaka opadaod <strong>za</strong>pada prema istoku. Veliči<strong>na</strong> zr<strong>na</strong> varira od 3 do 5 centimetara, kod šlju<strong>na</strong>ka, a u njimaprevladavaju karbo<strong>na</strong>tne valutice pomješane s malim (10-20%) udjelom kvarcnih i eruptivnihvalutica. Ukup<strong>na</strong> deblji<strong>na</strong> druge savske terase jako varira, a da bi prema jugu i da<strong>na</strong>šnjem tokuSave postupno rasla i dosegla preko 40 metara. Zastupljeni su šljunci, pijesci i podređeno gline.Ove <strong>na</strong>slage, petrografski i sedimentološki, u potpunosti odgovaraju sedimentima druge savsketerase. Bit<strong>na</strong> je razlika u tomu što su valutice šljunka krupnije od onih u drugoj terasi, a lećepijeska su rjeđe i tanje. Ukup<strong>na</strong> deblji<strong>na</strong> <strong>na</strong>slaga prve savske terase kreće se između 10 i 25metara. Najmlađe <strong>na</strong>slage, <strong>na</strong>jmanje <strong>za</strong>stupljene <strong>na</strong> površini, predstavljaju recentni aluvijalni<strong>na</strong>nosi rijeke Save (a). To su <strong>na</strong>slage ve<strong>za</strong>ne neposredno uz recentno korito rijeke Save.Razvijene su u obliku krupnozrnih, centimetarskih do decimetarskih, valutica pomješanih srijetkim krupnozrnim pjescima. Njihova deblji<strong>na</strong> jako varira i može doseći do deset metara, ali suuglavnom metarskih dimenzija.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 22


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 15. Osnov<strong>na</strong> geološka karta <strong>Zagreb</strong>, 1:100000STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 23


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE3.4.3 Seizmološki podaciHrvatska se <strong>na</strong>lazi u području velikog seizmičkog potencijala, <strong>na</strong> mediteransko-transazijskompojasu u kojem se oslobađa oko 15% energije svjetskih potresa. Najveći dio potencijala odnosise <strong>na</strong> priobalno područje, posebice južnu Dalmaciju, te sjevero<strong>za</strong>padni dio u širem području oko<strong>Zagreb</strong>a.Podaci o potresima sežu do 361. g. kada je <strong>za</strong>bilježen razoran potres <strong>na</strong> otoku Pagu, te o<strong>na</strong>j iz1667. g. kojim je potpuno razoren Dubrovnik. Uz te potrese, <strong>na</strong> području Hrvatske se od 361. g.do 1996. g. dogodio 21 potres intenziteta IX po MCS ljestvici.Prvi <strong>za</strong>pis o potresu u <strong>Zagreb</strong>u potječe iz 1502. godine. U pisanim dokumentima postoje podaci io kasnijim razorim potresima: 1590., 1699., 1767. i 1837. godine. Razori potres magnitude 6,3stupnja po Richteru koji je pogodio <strong>Zagreb</strong> 9.11.1880. imao je epicentar u Medvednici, izmeđuKraljeva vrha, Zeline i Kašine. Od tada počinje z<strong>na</strong>nstveni interes <strong>za</strong> praćenje seizmičkihdogađaja. Instrumental<strong>na</strong> registracija potresa <strong>za</strong>počela je 1908.g.SLIKA 16. Karta seizmikeSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 24


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETijekom dvadesetog stoljeća <strong>na</strong> <strong>za</strong>grebačkom području <strong>za</strong>bilježen je po jedan potres magnitude6,1, 6,0 i 5,7, dva potresa s magnitudom 5,6, šest potresa s magnitudama 5,5-5,0, te pet<strong>na</strong>estpotresa u intervalu magnituda 4,9-4,5.Prema seizmičkim istraživanjima maksimal<strong>na</strong> vrijednost magnitude u sjevero<strong>za</strong>padnom područjuHrvatske procijenje<strong>na</strong> je <strong>na</strong> 6,5 stupnjeva po Richteru.Efekti potresa <strong>na</strong> izgrađene objekte ne mogu se predvidjeti bez poz<strong>na</strong>vanja tipa podloge (šlju<strong>na</strong>k,pijesak, gli<strong>na</strong>, te podzemne vode) <strong>na</strong> kojoj objekt leži, tj. bez postojanja seizmičkemikrorajoni<strong>za</strong>cije tere<strong>na</strong>. Za povratni period od 500 godi<strong>na</strong> predviđa se potres od 8,5-9 o MCS <strong>za</strong>sjeveroistočni dio grada.Legenda:Zo<strong>na</strong> Žumberačko-medvedničkog rasjeda, trase graničnih rasjeda zone <strong>na</strong> površini. 1 –<strong>za</strong>grebački rasjed (1a-dionica Sv. Nedjelja-Podsused-Markuševac-Kaši<strong>na</strong>-Zeli<strong>na</strong>; 1b-dionicaJastrebarsko-Kerestinec-Ilica-Maksimir-D. Zeli<strong>na</strong>); rasjed Kostanjevica-Brežice-Križevci (2a,btrasegraničnih rasjeda zone);Najvažniji rasjedi Medvednice. 2-rasjed Bistra-Laz (3); rasjed Stubica-Kaši<strong>na</strong> (4); 3-ostali važnijirasjedi strukturnog sklopa; 4-reversne dionice rasjeda; 5 – dionica rasjeda bez sigurnodefiniranog karaktera; 6-zone rasjedaStrukture. 7-Medvednica (1), marija Gorica (2), Savski bazen (3), Stubički podbazen (4); 8-debljine neogenskih sedime<strong>na</strong>ta; 9-osi maksimuma i minimuma gravimetrijskih Bouguerovihanomalija; 10 – zone većih gravimetrijskih gradije<strong>na</strong>ta; Tektonska di<strong>na</strong>mika i <strong>na</strong>jjači potres. 11 –regio<strong>na</strong>lni stres; 12 – smjer pomaka dijelova struktura uz površinu: rasjed s izraženimhorizontalnim pomakom; 14 – seizmotektonski <strong>na</strong>jaktivnija dionica <strong>Zagreb</strong>ačkog rasjeda; 15 –epicentar potresa iz 1880. godine; 16 – trasa profila.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 25


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 17. Karta epicentra potresa <strong>na</strong> širem <strong>za</strong>grebačkom području3.5 INFRASTRUKTURAPredmet<strong>na</strong> lokacija <strong>za</strong>hvata u potpunosti je infrastrukturno opremlje<strong>na</strong> (slika 14, 18, 19).STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 26


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 27


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 18. Energetski sustav, pošta i telekomunikacija (izvadak iz GUP-a)STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 28


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE3.6 PROMETNI PODACIParcela Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a „<strong>Zagreb</strong> Mall“ (TZKZM) smještano je istočno uz ulicuKoledovči<strong>na</strong>, sjeverno od Radničke ceste i južno od Ka<strong>na</strong>lskog puta.Radnička cesta je prema Generalnom urbanističkom planu Grada <strong>Zagreb</strong>a kategorizira<strong>na</strong> kaogradska avenija. Do kraja 2009. godine (prije dovršetka izgradnje TZKZM) će biti izvede<strong>na</strong> upunom profilu (dva kolnika) pa se njezino građevinsko-geometrijsko rješenje promatra u punomprofilu.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 29


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 30


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 19. Promet<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> infrastrukturaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 31


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEGrađevinski radovi <strong>na</strong> rekonstrukciji ulice Ka<strong>na</strong>lski put, ulice kategorije gradske ulice premaGUP-u, su pri kraju i izvedeno stanje se može uklopiti u prijedlog priključenja TZKZM.Ulica Koledovči<strong>na</strong> ima, prema GUP-u, kategoriju gradske avenije. Da<strong>na</strong>s je izgrađe<strong>na</strong> s jednim(istočnim kolnikom) i tramvajskim tijelom sa <strong>za</strong>padne strane, odnosno u sredini promatrajući cijelikoridor. Realni planovi ne predmnijevaju izgradnju ulice Koledovči<strong>na</strong> u punom profilu, odnosnonjezino spajanje u „gradski prsten“ s Vatikanskom ulicom u Novom <strong>Zagreb</strong>u u srednjeročnomrazdoblju. Projekt<strong>na</strong> dokumentacija <strong>za</strong> Radničku cestu također ne predviđa izgradnju raskrižjaRadnička – Koledovči<strong>na</strong> kao raskrižja cesta izvedenih u punom profilu; predviđa Radničku upunom profilu i Koledovčinu u da<strong>na</strong>šnjem profilu.Zato se primar<strong>na</strong> promet<strong>na</strong> mreža promatra <strong>na</strong> sljedeći <strong>na</strong>čin:Radnička cesta (gradska avenija) u punom profilu sukladno projektnoj dokumentaciji; (Inženjerskiprojektni <strong>za</strong>vod d.d., <strong>Zagreb</strong>, Prilaz baru<strong>na</strong> Filipovića 7, Idejno rješenje, 2008. godi<strong>na</strong>,)ulica Koledovči<strong>na</strong> (gradska avenija) u postojećem profilu,ulica Ka<strong>na</strong>lski put (gradska ulica) prema građevinsko-geometrijskom rješenju radova koji su pri<strong>za</strong>vršetku.Prometne procese <strong>na</strong> Radničkoj cesti u zoni TZKZM determiniraju semaforizira<strong>na</strong> raskrižja:Radnička – Ka<strong>na</strong>lski put (380 m sjevernije od Koledovčine),Radnička – Koledovči<strong>na</strong>,Radnička – pješački prijelaz PAN – SILA (350 m južnije od Koledovčine).To z<strong>na</strong>či da je dola<strong>za</strong>k <strong>na</strong> raskrižje Radnička – Koledovči<strong>na</strong> određen dijagramom koordi<strong>na</strong>cije;sinkroni<strong>za</strong>cija predmnijeva dola<strong>za</strong>k <strong>na</strong> raskrižje <strong>na</strong>jvećeg broja vozila <strong>na</strong> početku zelenog svjetla.U daljnjim a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>ma potrebno je uzeti u obzir ovaj poka<strong>za</strong>telj.Na ulici Koledovči<strong>na</strong>, južnu točku predstavlja semaforizirano raskrižje Radnička – Koledovči<strong>na</strong>, asjeverno od TZKZM je raskrižje Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put. Sjeverno od raskrižja s Ka<strong>na</strong>lskimputom <strong>na</strong>lazi se nekoliko raskrižja i priključaka; semaforizirano raskrižje s Elkom radi u statusutreptanja žutog svjetla, a ostali priključci su regulirani prometnom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom. Prva točka kojaz<strong>na</strong>kovito utječe <strong>na</strong> promet ulicom Koledovči<strong>na</strong> je raskrižje Koledovči<strong>na</strong> – Grada Gospića –Servis<strong>na</strong> cesta (udaljeno 820 m od Ka<strong>na</strong>lskog puta). Iako ovo raskrižje primarno determinira radsemafora <strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – Grada Gospića – Servis<strong>na</strong>, brojne bočne smetnje utječu <strong>na</strong>grupiranost vozila. To je razlog činjenici da se vozila sa sjevera <strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> –Ka<strong>na</strong>lski put pojavljuju slučajno.Prometne procese <strong>na</strong> ulici Ka<strong>na</strong>lski put određuje raskrižje <strong>na</strong> <strong>za</strong>padu Radnička – Ka<strong>na</strong>lski put(530 m <strong>za</strong>padno od raskrižja s Koledovčinom), raskrižje s Koledovčinom i dalje prema istokuprometni proces uvjetuje <strong>na</strong>selje Ko<strong>za</strong>ri bok.Na slici je prika<strong>za</strong><strong>na</strong> promet<strong>na</strong> zo<strong>na</strong> <strong>utjecaja</strong> (PZU).STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 32


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 20. Promet<strong>na</strong> zo<strong>na</strong> <strong>utjecaja</strong>PZU je određe<strong>na</strong> koridorima:Radničke ceste,ulice Koledovči<strong>na</strong> iulicom Ka<strong>na</strong>lski put,<strong>na</strong> kojima ključnu ulogu imaju postojeća semaforizira<strong>na</strong> raskrižja:Radnička – Koledovči<strong>na</strong>:dola<strong>za</strong>k iz <strong>za</strong>pada (sjevero<strong>za</strong>pada) determiniran radom semafora <strong>na</strong> raskrižju Radnička –Koledovči<strong>na</strong> (dobar stupanj sinkroni<strong>za</strong>cije);dola<strong>za</strong>k iz istoka (jugoistoka) determiniran radom semafora <strong>na</strong> pješačkom prijelazu PAN - SILA(dobar stupanj sinkroni<strong>za</strong>cije);dola<strong>za</strong>k iz pravca sjevera determiniran radom semafora <strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put(dobar stupanj sinkroni<strong>za</strong>cije); <strong>na</strong>kon izgradnje TZKZM bit će determiniran prometnim procesom<strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – TZKZM;Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put:dola<strong>za</strong>k iz pravca <strong>za</strong>pada determiniran radom semafora <strong>na</strong> raskrižju Radnička – Ka<strong>na</strong>lski put(prihvatljiv stupanj sinkroni<strong>za</strong>cije);dola<strong>za</strong>k iz pravca istoka je da<strong>na</strong>s slučajan, a <strong>na</strong>kon izgradnje TZKZM bit će determiniranprocesom <strong>na</strong> raskrižju Ka<strong>na</strong>lski put – TZKZM;dola<strong>za</strong>k iz pravca juga determiniran radom semafora <strong>na</strong> raskrižju Radnićčka –Koledovči<strong>na</strong>(dobar stupanj sinkroni<strong>za</strong>cije); <strong>na</strong>kon izgradnje TZKZM bit će determiniran prometnim procesom<strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – TZKZM;dola<strong>za</strong>k iz pravca sjevera je slučajan;STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 33


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEOvaj opis pokazuje ključnu ulogu koridora Radničke ceste i ulice Koledovči<strong>na</strong> i dvasemaforizira<strong>na</strong> raskrižja <strong>na</strong> njima: Radnička – Koledovči<strong>na</strong> i (2) Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put.3.6.1 Lokal<strong>na</strong> brojenja prometaU ožujku 2008. godine (relevantno razdoblje) obavlje<strong>na</strong> su brojenja prometa <strong>na</strong> Radničkoj cesti,<strong>na</strong> presjeku sjeverno od Ka<strong>na</strong>lskog puta. Obavljeno je 24-satno brojenje prometa u petak po 15-minutnim intervalima.Brojenje prometa - Radnička cesta sjeverno od Ka<strong>na</strong>lskogputa, ožujak 2008.700600500voz/15 min40030020010000:150:451:151:452:152:453:153:454:154:455:155:456:156:457:157:458:158:459:159:4510:1510:4511:1511:4512:1512:4513:1513:4514:1514:4515:1515:4516:1516:4517:1517:4518:1518:4519:1519:4520:1520:4521:1521:4522:1522:4523:1523:45VrijemePrema sjeveru Prema jugu UKUPNOSLIKA 21. Grafički prikaz brojenja prometa – Radnička cesta sjeverno od Ka<strong>na</strong>lnskogputa, ožujak 2008. godineUkupno je prošlo 27.711 voz/dan; prema sjeveru 16.615 voz/dan, a prema jugu 11.096 voz/dan.Omjer je 60:40 u korist kretanja prema sjeveru. Ovaj omjer pokazuje pozitivan utjecaj čvoraKosnica <strong>na</strong> <strong>Zagreb</strong>ačkoj obilaznici i Domovinskog mosta, kao i neprepoz<strong>na</strong>vanje ovog koridora „sgradske strane“ zbog nedovršenosti punog koridora Radničke ceste.Kritičan je 15-ti sat (2.172 voz/h), a kritično razdoblje je 11:00 – 16:00 sati kada koridorom prolazipreko 2.000 voz/danZadnje sustavno brojenje prometa <strong>na</strong> Radničkoj cesti obavljeno je početkom 2001. godine, arazlika u prometnoj potražnji pokazuje relativan rast po prosječnoj stopi od 5 % godišnje.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 34


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEUkupan promet <strong>na</strong> Radničkoj cesti sjeverno od Ka<strong>na</strong>lskog puta- satno opterećenje, ožujak 2008. -250020001500100050001:002:003:004:005:006:007:008:009:0010:0011:0012:0013:0014:0015:0016:0017:0018:0019:0020:0021:0022:0023:000:00viz/hsatSLIKA 22. Ukupan promet <strong>na</strong> Radničkoj cesti sjeverno od Ka<strong>na</strong>lskog puta – satnoopterećenje, ožujak 2008. godine3.6.2 Brojenja prometa <strong>na</strong> makroraziniTvrtka Hrvatske ceste d.o.o. obavlja kontinuirano brojenje prometa <strong>na</strong> <strong>hr</strong>vatskim cestama. Ublizini se ne <strong>na</strong>lazi niti jedno brojilo prometa relevantno <strong>za</strong> PZU. Čvor Kosnica je u funkciji odkraja 2006. godine, što je premalo vrijeme <strong>za</strong> statistički signifikantnu procjenu trenda. Zato se <strong>za</strong>brojenja prometa <strong>na</strong> makrorazini ne može prihvatiti niti jedan vjerodostojan podatak.3.6.3 Broj registriranih motornih vozilaA<strong>na</strong>lizirajući dostupne statističke podatke o broju registriranih motornih vozila <strong>na</strong> području Grada<strong>Zagreb</strong>a i <strong>Zagreb</strong>ačke županije (PU <strong>Zagreb</strong>ačke), dolazi se do sljedećih podataka:TABLICA 3.Broj registriranih vozila od 2000. – 2007. godineGodi<strong>na</strong>*Grad *ZG *PU<strong>Zagreb</strong> prsten <strong>Zagreb</strong>ačka2000 284308 96156 3804642001 302274 102655 4049292002 317090 107064 4241542003 336327 112985 4493122004 352447 118340 4707872005 367098 123176 4902742006 384512 129756 5142682007 535055* - registrira<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> dan 31. prosincaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 35


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEGrafički prikaz dokazuje da se radi o linearnoj stopi rasta prometa pri čemu je područje Grada<strong>Zagreb</strong>a domi<strong>na</strong>tno u odnosu <strong>na</strong> „<strong>Zagreb</strong>ački prsten“. Promet u Gradu <strong>Zagreb</strong>u čini 2/3 ukupnogprometa pod <strong>na</strong>dzorom PU <strong>Zagreb</strong>ačke.Broj registriranih motornih vozila u <strong>Zagreb</strong>u od 2000. godine raste linearno po stopi 5,16 %godišnje, odnosno apsolutni rast je oko 16.600 vozila godišnje.Ekstenzivan rast <strong>Zagreb</strong>ačkog prometa dokazuje i povijesni podatak o rastu broja vozila od 1945.do 2005. godine.Broj registriranih motornih vozila u Gradu <strong>Zagreb</strong>u400000350000y = 8202,7x 2 - 8771,2x - 462,86R 2 = 0,9352300000250000vozila2000001500001000005000001945 1955 1965 1975 1985 1995 2005Godi<strong>na</strong>SLIKA 23. Broj registriranih motornih vozilaRegistrira<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong>s području PU <strong>Zagreb</strong>ačka600000500000400000Broj vozila300000200000y = 16629x + 268348R 2 = 0,999210000002000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007Godi<strong>na</strong>Grad <strong>Zagreb</strong> ZG prsten PU <strong>Zagreb</strong>ačka Linear (Grad <strong>Zagreb</strong>)SLIKA 24. Registrira<strong>na</strong> motor<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> području PU <strong>Zagreb</strong>ačke3.6.4 Poka<strong>za</strong>telji GradaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 36


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEKao vjerodostojan podatak razvoja unutarnjih (i gospodarskih) aktivnosti Grada <strong>Zagreb</strong>a uzima seveliči<strong>na</strong> gradskog proraču<strong>na</strong>. Trend kretanja proraču<strong>na</strong> je sljedeći:Proračun Grada <strong>Zagreb</strong>aGodi<strong>na</strong> milijardi kn2000 3,5602001 3,8302002 3,9762003 4,4882004 5,0012005 5,4892006 6,4382007 7,0682008 7,350milijardi kn8,0007,0006,0005,0004,0003,000Proračun Grada <strong>Zagreb</strong>ay = 0,5133x + 2,6779R 2 = 0,96862,0001,0000,0002000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008SLIKA 25. Trend kretanja proraču<strong>na</strong> Grada <strong>Zagreb</strong>aProsječ<strong>na</strong> stopa rasta u periodu 2000. 2008. je 9,5 %. U posljednje tri godine taj trend jeumjereniji i iznosi 6,9 %.Također je dostupan statistički podatak o vitalnom indeksu (broj živorođenih u odnosu <strong>na</strong> 100umrlih osoba). Taj trend od 2003. godine je negativan i kreće se <strong>na</strong> razini od 85,1 – 92,1, štoz<strong>na</strong>či da je prirodni prirast živućeg stanovništva negativan.3.6.5 Stupanj motori<strong>za</strong>cijePrema popisu stanovništva <strong>Zagreb</strong> je 2001. godine imao 779.145 stanovnika, što je obzirom <strong>na</strong>broj registriranih motornih vozila činio stupanj motori<strong>za</strong>cije: 2,58 stanovnika/vozilo.Stopa rasta registriranih motornih vozila od 5,16 %, rast gradskog proraču<strong>na</strong> po stopi 7 – 9 % inegativan prirodan prirast stanovništva definitivno potvrđuju rast stupnja motori<strong>za</strong>cije.U 2006. godini, uzimajući <strong>za</strong> broj stanovnika popis iz 2001. godine, stupanj motori<strong>za</strong>cije je 2,03stanovnika/vozilo.Rast stupnja motori<strong>za</strong>cije od 2001. do 2006. godine je prosječno 4,68 % godišnje.3.6.6 Procje<strong>na</strong> Prometne studije Grada <strong>Zagreb</strong>aPromet<strong>na</strong> <strong>studija</strong> Grada <strong>Zagreb</strong>a, koju je 1998./1999. izradila engleska konzultantska kuća MVAConsultancy, predstavlja da<strong>na</strong>s relevantan strateški dokument razvoja <strong>za</strong>grebačkog prometa.Studija pretpostavlja prosječan porast prometa godišnje 2,5 – 3 %. Pretpostavka ove stopeSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 37


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEporasta <strong>za</strong>sniva se <strong>na</strong> paralelnom provođenju ni<strong>za</strong> mjera kojima bi se destimuliralo korištenjeosobnih vozila.3.6.7 Prosječ<strong>na</strong> i ukup<strong>na</strong> stopa rasta prometne potražnjeA<strong>na</strong>lizirajući prethodno obrađene podatke, može se <strong>za</strong>ključiti sljedeće:lokal<strong>na</strong> brojenja prometa pokazuju da ključ<strong>na</strong> točka PZU, raskrižje Radnička – Koledovči<strong>na</strong>, uvršnom dnevnom opterećenju se <strong>na</strong>lazi u granicama oko 2.000 voz/h, pri čemu koridor Radničkeceste preuzima 65 % prometa,vrš<strong>na</strong> opterećenja u radnom danu su u 15:00 sati, a subotom oko 14:00 sati,parcijal<strong>na</strong> (izolira<strong>na</strong>) brojenja prometa pokazuju prosječnu stopu rasta <strong>na</strong> Radničkoj cesti oko 5 %godišnje; to nije statistički signifikantan podatak,ne postoje dostupni makropoka<strong>za</strong>telji,broj registriranih motornih vozila u <strong>Zagreb</strong>u raste po stopi 5,16 %,gradski proračun raste po stopi 9,5 %, uz umjereniji trend posljednjih godi<strong>na</strong> od 6,9 %; rastproraču<strong>na</strong> prati negativan prirodni prirast stanovništva (negativan indeks vitalnosti),stupanj motori<strong>za</strong>cije raste po stopi 4,68 %,Promet<strong>na</strong> <strong>studija</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a, kao relevantan strateški dokument, prognozira stopu rastaprometa 2,5 – 3,0 % godišnje,3.7 KULTURNE VRIJEDNOSTINa području planiranog <strong>za</strong>hvata ne postoje prirodne vrijednosti <strong>za</strong>štićene temeljem Zako<strong>na</strong> o<strong>za</strong>štiti prirode (NN, br. 70/05). Granice obuhvata planiranog <strong>za</strong>hvata niti jednim svojim dijelom neulaze u područje Nacio<strong>na</strong>lne ekološke mreže Republike Hrvatske, kao niti ostale kulturnevrijednosti.Prema karti staništa lokacija <strong>za</strong>hvata smješte<strong>na</strong> je <strong>na</strong> industrijskom i obrtničkom području (J22).STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 38


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 26. Izvadak iz NEMSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 39


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 27. Karta staništaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 40


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE3.8 FLORA I FAUNALokacija se <strong>na</strong>lazi u potpuno urbaniziranom području (industrijska i obrtnička zo<strong>na</strong>). Trenutno jepovrši<strong>na</strong> ograđe<strong>na</strong> i potpuno <strong>za</strong>ravnje<strong>na</strong>, te prekrive<strong>na</strong> šljunkom. Tek mjestimično <strong>na</strong> površinuizbijaju biljne vrste.Sve takve površine ne mogu se interpretirati s fitocenološkog gledišta, jer se <strong>na</strong> njima ne razvijatakav biljni pokrov koji bi trajao duže od jedne godine, već se slijedeće godine razvija neštodrugo. Na takvim površi<strong>na</strong>ma pridolaze ruderalne biljne vrste (smetlištarke) koje pripadajunitrofilnoj vegetaciji ali pridolaze <strong>na</strong> staništima izvan agrosfere (neobrađivane površine) ikorovske biljne vrste koje se javljaju u području agrosfere (obrađivane površine). Staništaruderalnih biljaka općenito su bogata mineralnim <strong>hr</strong>anjivima, <strong>na</strong>pose kalijem i fosforom, ali inekim drugim solima. Takva staništa su djelomično ili potpuno pod antropogenim utjecajem(blizi<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja, putova, smetlišta, gradilišta i sl.).Veći<strong>na</strong> ruderalnih i korovskih biljaka su kozmopoliti, dok endemskih i reliktnih vrsta uopće nema.Na predmetnoj lokaciji možemo <strong>na</strong>ći divlju kupinu (Rubus caesius L.), obični pelin (Artemisiavulgaris L.), poljski osjak (Cirsium arvense (Scop) L.), obični kostriš (Senecio vulgaris L.), poljskimošnjak (Thlaspi arvense L.), veliki trputac (Plantago major L.) i mnoge druge.Životinjski svijet <strong>na</strong> lokaciji <strong>za</strong>stupaju različite vrste kukaca, miševa, štakora, uglavnom štetoči<strong>na</strong>,a nema niti jedne <strong>za</strong>štićene ili ugrožene vrste. Od ptičjih vrsta u prolazu se mogu vidjeti sivo-cr<strong>na</strong>vra<strong>na</strong> (Corvus corone cornix L.), vra<strong>na</strong> gačac (Corvus frugilegus L.) i svraka maruša (Pica picaL.) koje tu mogu svratiti u potrazi <strong>za</strong> <strong>hr</strong>anom.3.9 KRAJOBRAZPredmet<strong>na</strong> lokacija <strong>za</strong> izgradnju trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra <strong>Zagreb</strong> Mall <strong>na</strong>lazi se ujugoistočnom dijelu grada <strong>Zagreb</strong>, u pojasu sjeverno od rijeke Save, u gradskoj četvrti Žitnjak,lokacija je <strong>za</strong>pušte<strong>na</strong> neobrađe<strong>na</strong> površi<strong>na</strong>. Predmetno područje <strong>za</strong>hvata je ravan teren,prostorno definiran nižim stambenim objektima sa svoje istočne strane, dok je s južne stranedefiniran industrijskim objektima. Zbog domi<strong>na</strong>cije plohe (<strong>za</strong>puštene poljoprivredne površine),cijeli prostor je izrazito otvoren i vizualno izložen, posebno s Radničke ceste. Vizual<strong>na</strong> vrijednostcijeloga prostora je mala. O<strong>na</strong> proizlazi iz njegove velike otvorenosti i izloženosti pogledima, temale <strong>kompleks</strong>nosti i strukturne jednoličnosti. Naime, <strong>za</strong>puštanjem poljoprivredne proizvodnjeprostor je izgubio <strong>na</strong> svojoj <strong>kompleks</strong>nosti (različite kulture) i strukturnoj raščlanjenosti, koju jeuglavnom činila parcelacija oranica.3.10 PEDOLOŠKE KARAKTERISTIKE PROSTORALokacija <strong>za</strong>hvata je neobrađe<strong>na</strong> <strong>za</strong>pušte<strong>na</strong> pošljunče<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> i nije definira<strong>na</strong> kaopoljoprivredno tlo. Vrijednost tla ove lokacije proteklim je aktivnostima izgubila svojupoljoprivrednu vrijednost.Temeljem provedenih istražnih radova <strong>na</strong> lokaciji <strong>za</strong>hvata može se utvrditi da je tlo je <strong>na</strong>predmetnoj lokaciji horizontalno uslojeno, generalno prevladava šlju<strong>na</strong>k te se njime protežeproslojak gline CI debljine 70 –etak cm <strong>na</strong> dubini oko 7, 50 m, a tlo se može svrstati u tlo I.kategorije.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 41


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE3.11 STANOVNIŠTVOPrema popisu stanovništva iz 2001. godine grad <strong>Zagreb</strong> ima 779.145 stanovnika, i to 415.153žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječ<strong>na</strong>starost stanovnika je 39,7 godi<strong>na</strong>. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000stanovnika), Novi <strong>Zagreb</strong> (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Popopisu stanovništva iz 1991. godine, <strong>na</strong>seljeno mjesto <strong>Zagreb</strong> imalo je 706,770 stanovnika.Ukoliko se razmatra mikrolokacija, <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji udio stanovništva koje je smješteno u obiteljskimkućama <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> 200-300 m istočno od lokacije <strong>za</strong>hvata i to <strong>na</strong>selje Ko<strong>za</strong>ri bok koje je diogradske četvrti Pešćenica-Žitnjak. U ovom <strong>na</strong>selju obitava 3.000 do 4.000 stanovnika. Nasjevernoj, <strong>za</strong>padnoj i južnoj strani <strong>na</strong>laze se industrijski objekti.Neposredno uz granicu istočne strane lokacije <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong>lazi se cca 5 stambenih objekata.3.12 BUKASLIKA 28. Kretanje stanovništva grada <strong>Zagreb</strong>a od 1953 do 2001Planira<strong>na</strong> lokacija gradnje smješte<strong>na</strong> je unutar gospodarske zone koja se prostire <strong>na</strong> šire okolnopodručje južno i <strong>za</strong>padno. Sa sjeverne strane, parcela graniči sa zonom infrastrukturnih sustava, saistočne strane sa zo<strong>na</strong>ma gospodarske <strong>na</strong>mjene u sjevernom, mješovite - pretežito stambene <strong>na</strong>mjeneu središnjem te mješovite - pretežito poslovne <strong>na</strong>mjene u južnom dijelu.Domi<strong>na</strong>ntni izvori buke su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu <strong>za</strong>hvata,Ka<strong>na</strong>lski put sa sjeverne, Koledovči<strong>na</strong> sa <strong>za</strong>padne i Radnička cesta sa jugo<strong>za</strong>padne strane te postojećigospodarski objekti smješteni <strong>na</strong> okolnim parcelama.Postojeće opterećenje okoliša bukom utvrđeno je mjerenjem buke tijekom dnevnog i noćnog razdoblja<strong>na</strong> dvije mjerne točke u vanjskom prostoru <strong>na</strong> istočnoj granici <strong>za</strong>hvata te dodatno <strong>na</strong> <strong>za</strong>padnoj granicistambenog dijela <strong>na</strong>selja Ko<strong>za</strong>ri Bok, o čemu je sastavljen izvještaj (N-08043 / kolovoz 2008., "Sonus"d.o.o.).STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 42


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEBuka je mjere<strong>na</strong> <strong>na</strong> dva mjer<strong>na</strong> mjesta u vanjskom prostoru, <strong>na</strong> istočnoj granici parcele, premaprostorima koje će trebati štititi od buke planiranog trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra:- T1: granica parcele stambenog objekta I Ko<strong>za</strong>rski put 3;- T2: jugoistočni ugao parcele trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra.Dodatno mjerenje izvršeno je uz <strong>na</strong>jbliže stambene objekte <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>padnoj granici gusto<strong>na</strong>seljenog dijela <strong>na</strong>selja (mjer<strong>na</strong> točka T3). Mjerne točke oz<strong>na</strong>čene su <strong>na</strong> situaciji (Slika 30).Mjer<strong>na</strong> oprema je proizvod tvrtke "Bruel & Kjaer":- a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>tor zvuka tip 2260 Investigator, 2 kom;- precizni zvukomjer tip 2231;- kalibrator razine zvuka tip 4220.Oprema odgovara <strong>za</strong>htjevima članka 5 "Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>mjerenje i predviđanje buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave".Mjerene su slijedeće veličine:- L A,F,eq: A-vrednova<strong>na</strong> ekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke (<strong>za</strong>konom propisa<strong>na</strong> mjer<strong>na</strong> veliči<strong>na</strong> <strong>na</strong>osnovu koje se buka ocjenjuje).Uzimani su uzorci u trajanju od 1 sat.Mjerenje je izvršeno u razdoblju od 10,00 sati dne 07.08.08. do 10,00 sati dne 08.08.08.(<strong>na</strong> T1 i T2)odnosno od 11,00 sati dne 07.08.08. do 11,00 sati dne 08.08.08. <strong>na</strong> T3.Mjereno je po suhom vedrom vremenu bez vjetra. Mikrofoni su postavljeni <strong>na</strong> visini od 4 m iz<strong>na</strong>d razinetla. Mjerne točke su oz<strong>na</strong>čene <strong>na</strong> situaciji u prilogu (T1 - T3), a izmjerene ekvivalentne razine buke danesu u tabličnom prikazu u <strong>na</strong>stavku:TABLICA 4.Prikaz izmjerenih razi<strong>na</strong> buke:Vrijeme LA,eq [dB(A)]mjerenja T1 T2 T310-11 53,7 57,4 -11-12 51,3 57,2 58,612-13 53,0 57,8 58,213-14 51,5 57,7 57,714-15 51,4 57,7 57,215-16 51,4 57,8 56,716-17 51,3 57,7 55,017-18 51,3 57,7 54,318-19 51,7 57,4 51,019-20 52,1 56,9 53,420-21 51,8 56,9 51,821-22 51,1 56,0 52,022-23 50,5 55,3 49,823-24 50,7 55,1 48,500-01 50,4 54,3 47,701-02 50,6 54,4 48,002-03 50,3 54,2 46,503-04 50,4 54,3 46,304-05 50,4 54,5 46,805-06 51,2 56,3 51,6STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 43


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE06-07 52,1 58,2 59,407-08 52,0 58,3 61,008-09 51,4 57,9 58,309-10 51,5 57,6 58,910-11 - - 61,6Izraču<strong>na</strong>te ekvivalentne razine buke <strong>za</strong> dnevno i noćno razdoblje (L A,eq,dan ,L A,eq,noć ) iznose:TABLICA 5.Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju <strong>za</strong>hvataMjer<strong>na</strong> točkaL A,eq [dB(A)]dannoćT1 - I Ka<strong>na</strong>lski put 3 52 51T2 - jugoistoč<strong>na</strong> granica <strong>za</strong>hvata 58 55T3 - rub stambenog dijela <strong>na</strong>selja 58 49STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 44


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 29. Lokacija mjernih točki bukeIzmjerene ekvivalentne razine buke su više od dopuštenih <strong>za</strong> noćno razdoblje <strong>na</strong> svim mjernimtočkama. Tijekom dnevnog razdoblja razine buke su više od dopuštene <strong>na</strong> mjernoj točci T3, niže oddopuštenih <strong>na</strong> točkama T1 i T2.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 45


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEDomi<strong>na</strong>ntni izvori buke <strong>na</strong> lokaciji su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu<strong>za</strong>hvata te postojeći gospodarski objekti smješteni <strong>na</strong> industrijskom <strong>kompleks</strong>u istočnije od predmetneparcele.Ekvivalentne razine buke diktirane su bukom prometa dok se buka industrijskih postrojenja javlja kaotraj<strong>na</strong> zvuč<strong>na</strong> podloga. Na mjernoj točci T3 kao dodatan izvor buke javljaju se radne aktivnosti ve<strong>za</strong>ne<strong>za</strong> djelatnost okolnih gospodarskih objekata. Osim buke cestovnog prometa koja se javlja kaodomi<strong>na</strong>ntan izvor buke, uočljiva je buka sa poslovnih <strong>kompleks</strong>a istočno od planiranog <strong>za</strong>hvata kojaposebno dolazi do izražaja tijekom noćnog razdoblja.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 46


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4. OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠUtjecaji planiranog <strong>za</strong>hvata Trgovačko <strong>za</strong>bavni centar <strong>Zagreb</strong> Mall <strong>na</strong> okoliš dijele se <strong>na</strong> utjecajetijekom građenja i tijekom korištenja <strong>za</strong>hvata.Prepoz<strong>na</strong>vanjem mogućih z<strong>na</strong>čajnih <strong>utjecaja</strong> planiranog <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš predlažu se i mjere<strong>za</strong>štite okoliša i program praćenja stanja okoliša sa svrhom sprječavanja, ograničavanja iliublažavanja negativnih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okoliš.4.1 METODOLOGIJA PROCJENE UTJECAJATemeljem provedenih a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>, utvrđenog stanja kvalitete okoliša područja <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvataizgradnje Trgovačko <strong>za</strong>bavnog centra <strong>Zagreb</strong> Mall, te utvrđenih podataka o <strong>za</strong>tečenom stanjuokoliša, pedološkim, geološkim, hidrogeološkim, klimatološkim i meteorološkim karakteristikamapodručja, <strong>na</strong>činu gradnje objekta, sirovi<strong>na</strong>ma i ostalim tvarima koje se koriste <strong>na</strong> lokaciji, u<strong>na</strong>stavku je dan pregled mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okoliš tijekom građenja i tijekom korištenja <strong>za</strong>hvata.Procje<strong>na</strong> je da<strong>na</strong> <strong>za</strong> normalne uvjete rada i <strong>za</strong> slučaj izvanrednih okolnosti, u slučaju akcidentauz procjenu rizika, kao i područje mogućeg <strong>utjecaja</strong>.Za vrednovanje mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> pojedine komponente okoliša i prihvatljivost opterećenja <strong>na</strong>okoliš vrednovan je intenzitet <strong>utjecaja</strong> i dulji<strong>na</strong> trajanja <strong>utjecaja</strong>.Skala vrednovanja procjene <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okolišintenzitet <strong>utjecaja</strong>0 nema <strong>utjecaja</strong>1 utjecaj je vrlo slabog intenziteta2 utjecaj je slabog intenziteta3 utjecaj je srednjeg intenziteta4 utjecaj je jakog intenziteta5 utjecaj je vrlo jakog intenzitetadulji<strong>na</strong> trajanja <strong>utjecaja</strong>0 ne događa se1 <strong>za</strong> vrijeme izgradnje <strong>za</strong>hvata2 samo u određeno vrijeme da<strong>na</strong> ili noći ili samo određeno godišnje doba3 u vremenskom periodu od 2-3 godine od početka rada4 u cijelom vremenskom periodu rada objekta5 u cijelom vremenskom periodu rada objekta i <strong>na</strong>kon prestanka radaobuhvat rasprostranjenosti <strong>utjecaja</strong>1 usko rasprostranjeni utjecaj samo <strong>na</strong> dijelu lokacije <strong>za</strong>hvata u krugu od 20-50 m ili unutar samelokacije2 utjecaj rasprostranjen u krugu od 50 - 200 m od lokacije <strong>za</strong>hvata3 utjecaj rasprostranjen u krugu od 200 - 500 m od lokacije <strong>za</strong>hvata4 utjecaj rasprostranjen u krugu od 500 do 1000 m od lokacije <strong>za</strong>hvata5 utjecaj rasprostranjen u krugu većem od 1000 m od lokacije <strong>za</strong>hvataSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 47


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEZa svaki segment okoliša određe<strong>na</strong> je brojča<strong>na</strong> vrijednost <strong>utjecaja</strong> dobivenog umnoškomintenziteta <strong>utjecaja</strong>, duljine njegova trajanja i područja rasprostranjenosti <strong>utjecaja</strong>. Intervalimavrijednosti definirane su karakteristike <strong>utjecaja</strong>. Moguće numeričke vrijednosti karakteristika<strong>utjecaja</strong> kreću se od 0-125 (tablica 5).Propisa<strong>na</strong> <strong>za</strong>konska regulativa <strong>za</strong> vrednovanje <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okoliš, uzeta je u obzir u slučajevimagdje postoji. Ko<strong>na</strong>č<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> <strong>utjecaja</strong> rezultat je a<strong>na</strong>lize parametara koji su limitirani <strong>za</strong>konskimregulativama emisija u okoliš i stanja trenutnih emisija.U slučajevima gdje ne postoje <strong>za</strong>konski okviri vrednovanja, struč<strong>na</strong> procje<strong>na</strong> je upotrijeblje<strong>na</strong> <strong>za</strong>vrednovanje <strong>utjecaja</strong>.U <strong>na</strong>stavku su osim negativnih, opisani i pozitivni utjecaji, ali nisu uzeti u obzir pri razmatranjuukupnih <strong>utjecaja</strong>.TABLICA 6.Moguće numeričke vrijednosti i karakteristika <strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNegativanNegativanNegativanNegativanVrijednost<strong>utjecaja</strong>Karakteristika<strong>utjecaja</strong>0-10 Nema <strong>utjecaja</strong>11-2930-50>51Pozitivan 0-125Utjecaj<strong>za</strong>nemarivUtjecajprihvatljivUtjecajdopustivUtjecajpozitivanjejenijejeOpisNema dugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnihpromje<strong>na</strong> kompone<strong>na</strong>ta okolišaNije z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> i/ili kvalitativnih promje<strong>na</strong>kompone<strong>na</strong>ta okolišaKoliči<strong>na</strong> i/ili kvaliteta promje<strong>na</strong> kompone<strong>na</strong>taokoliša unutar prihvatljivih vrijednosti s obzirom<strong>na</strong> vrijedeće <strong>za</strong>konske regulative. Promjeneokoliša su umjerene i prihvatljive.Količi<strong>na</strong> i/ili kvaliteta promje<strong>na</strong> kompone<strong>na</strong>taokoliša prelazi <strong>za</strong>konski propisane vrijednosti.Količi<strong>na</strong> i/ili kvaliteta promjene okoliša pozitivnoutječe <strong>na</strong> sastavnicu okolišaobuhvatdulji<strong>na</strong>0 1 2 3 4 51 0 1 4 9 16 252 0 2 8 18 32 503 0 3 12 27 48 754 0 4 16 36 64 1005 0 5 20 45 80 1250 1 2 3 4 5intenzitetNakon provedbe vrednovanja <strong>utjecaja</strong>, svaki utjecaj je dodatno ocijenjen s obzirom <strong>na</strong> predz<strong>na</strong>kdjelovanja – pozitivno ili negativno te <strong>na</strong> obzirom <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin djelovanja – izravni, neizravni ilikumulativni utjecaj.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 48


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4.2 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM GRAĐENJA4.2.1 Utjecaj <strong>na</strong> stanovništvoUtjecaj <strong>na</strong> stanovništvo <strong>za</strong> vrijeme gradnje <strong>za</strong>hvata ima negativne karakteristike koje suprivremenog kratkotrajnog karaktera.Negativni utjecaji privremenog karaktera mogu se očekivati tijekom građenja <strong>za</strong>hvata i odnose se<strong>na</strong> povećanje razine buke koja će se javljati kao posljedica rada građevinskih strojeva i uređaja.Također, očekuje se utjecaj <strong>na</strong> promjene stanja u prometu koje <strong>na</strong>staju pojačanom frekvencijomtransporta potrebnog materijala, kao i praši<strong>na</strong> koja će <strong>na</strong>stati u sušnom periodu. Utjecaj <strong>na</strong>stanovništvo je kumulativnog karaktera (sastoji se od <strong>utjecaja</strong> buke, prašine i povećanjaprometa), srednjeg je intenziteta, međutim kratko traje i nestaje <strong>na</strong>kon izgradnje <strong>za</strong>hvata, arasprostire se u krugu od 500 do 1000 m od lokacije <strong>za</strong>hvata.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja3 1 4 12 Negativan Kumulativan4.2.2 Utjecaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijetDobar dio površine <strong>na</strong> kojoj će se izvoditi <strong>za</strong>hvat koristit će se kao privremeni prostor <strong>za</strong>odlaganje otpadnog građevnog materijala, glomaznog otpada i otpada te se ne može interpretiratis fitocenološkog gledišta, jer se <strong>na</strong> njima ne razvija takav biljni pokrov, koji bi trajao duže odjedne godine. Pravilnom organi<strong>za</strong>cijom gradilišta ovi utjecaji svest će se <strong>na</strong> minimum. Nakonprestanka izgradnje <strong>za</strong>hvata, <strong>za</strong>posjednuti okoliš će se sanirati i urediti hortikulturalno.Utjecaj <strong>na</strong> životinjski svijet se ne očekuje obzirom <strong>na</strong> to da je lokacija <strong>za</strong>hvata smješte<strong>na</strong> upodručju industrijske zone.Prema <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj klasifikaciji staništa lokacija <strong>za</strong>hvata je industrijsko područje i nije obuhvaće<strong>na</strong>Nacio<strong>na</strong>lnom ekološkom mrežom.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja0 1 0 0 / /4.2.3 Utjecaj <strong>na</strong> tloNačindjelovanjaObzirom da predmet<strong>na</strong> lokacija nije definira<strong>na</strong> kao poljoprivredno zemljište, nema niti <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong>poljoprivredno tlo.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 49


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEGubitak tla i vegetacije do kojega neminovno dolazi izgradnjom predmetnog <strong>za</strong>hvata može seocijeniti <strong>za</strong>nemarivim, s obzirom da vegetacija ovoga područja nema veću vrijednost (<strong>za</strong>puštenepoljoprivredne površine), niti se radi o posebno vrijednom tlu.U fazi izgradnje vjerojatnost pojave štetnih <strong>utjecaja</strong> bitno se smanjuje pravilnom organi<strong>za</strong>cijomgradilišta (prema posebnom projektu), pridržavanjem propisanih mjera i standarda tepermanentnom kontrolom odgovornih <strong>na</strong>dležnih službi.Tijekom gradnje prometnih i manipulativnih površi<strong>na</strong> bez odgovarajućih <strong>na</strong>giba i ka<strong>na</strong>la <strong>za</strong>odvodnju površinskih voda moguća je akumulacija površinskih voda <strong>na</strong> takvim površi<strong>na</strong>ma.Nepridržavanjem pravila i postupaka prilikom manipulacije gorivom, mazivom, bojama, otapalimai drugim kemikalijama koje se koriste u postupku građenja, moguća je njihova infiltracija upodzemlje, ispuštanje u javni sustav odvodnje. U slučaju nekontroliranih postupaka bili bi mogućimanji akcidenti prilikom pretakanja goriva, <strong>za</strong>mjene ulja i maziva ili transporta materijala i dr, a uekstremnim slučajevima nepažnje izbijanja požara koji bi ostao u granicama zone <strong>za</strong>hvata.U fazi izvođenja zemljanih radova, prije <strong>za</strong>trpavanja, moguć je nekontrolirani unos različitih vrstaonečišćenja u tlo i posredno u podzemne vode. U fazi <strong>za</strong>trpavanja moguća je ugradnja tla<strong>za</strong>gađenog raznim vrstama onečišćenja i ubacivanja otpadnog građevinskog materijala.Neispravno skupljanje i skladištenje otpadnog ambalažnog materijala može i<strong>za</strong>zvati raznošenjeotpada vjetrom, a u slučaju nepažnje i požar.Ovi utjecaji usko su lokalizirani (do 200 m od lokacije <strong>za</strong>hvata) i dobrom organi<strong>za</strong>cijom i<strong>na</strong>dzorom gradilišta mogu se izbjeći.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja3 2 2 12 Negativan Kumulativan4.2.4 Utjecaj <strong>na</strong> voduNepridržavanjem pravila i postupaka prilikom manipulacije gorivom, mazivom, bojama, otapalimai drugim kemikalijama koje se koriste u postupku građenja, moguća je njihova infiltracija u tlo iindirektno u podzemne vode. Neodgovarajućim rješenjem odvodnje i odlaganja sanitarnih(fekalnih) voda s gradilišta, može se tijekom građenja ugroziti podzemne vode i zdravlje<strong>za</strong>poslenih ljudi, što će biti isključeno zbog dobre organi<strong>za</strong>cije gradilišta i rješavanjem osnovnihsanitarno-tehničkih uvjeta <strong>za</strong> boravak ljudi <strong>na</strong> lokaciji izgradnje. Svi <strong>na</strong>vedeni postupci bit ćesvedeni <strong>na</strong> minimum pravilnom organi<strong>za</strong>cijom i kontrolom gradilišta, te se stoga procjenjuje da jeutjecaj izgradnje <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> vode <strong>za</strong>nemariv.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja2 1 2 4 Negativan NeizravanSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 50


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4.2.5 Utjecaj <strong>na</strong> zrakTijekom pripreme i izgradnje <strong>za</strong>hvata onečišćenja zraka dimom i lebdećim česticama i prašinomuslijed rada mehani<strong>za</strong>cije neminov<strong>na</strong> su pojava. Ove pojave spadaju u pojave privremenogkaraktera koji se javljaju u zoni prostora izgradnje (maksimalno 500 m od lokacije) i <strong>na</strong> pristupnimcestama. Nastalo stanje u prostoru, opterećenje emisijama, kratkotrajno je i bez daljnjih trajnihposljedica <strong>na</strong> okoliš.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačin djelovanja3 1 4 12 Negativan Izravan/neizravan4.2.6 Utjecaj <strong>na</strong> kulturne vrijednostiObzirom <strong>na</strong> to da <strong>na</strong> širem području lokacije <strong>za</strong>hvata nije utvrđeno postojanje kulturnih vrijednosti,tijekom pripreme i građenja ne očekuje se utjecaj <strong>na</strong> kulturne vrijednosti.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja0 1 0 0 / /Načindjelovanja4.2.7 Utjecaj <strong>na</strong> krajobrazTijekom izgradnje <strong>za</strong>hvata doći će do promjene krajobra<strong>za</strong> i vidljivih karakteristika prostora uzrokovanegrađevinskom mehani<strong>za</strong>cijom <strong>na</strong> lokaciji <strong>za</strong>hvata. Ovaj utjecaj je traje samo <strong>za</strong> vrijeme izgradnje<strong>za</strong>hvata i srednjeg je intenziteta.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja3 1 4 12 Negativan Izravan4.2.8 Utjecaj od bukeTijekom izgradnje trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra u okolišu će se javljati buka kao posljedica radagrađevinskih strojeva i uređaja, te teretnih vozila ve<strong>za</strong>nih <strong>na</strong> rad gradilišta.Najviše dopuštene razine vanjske buke koja se javlja kao posljedica rada gradilišta su određenečlankom 17. "Pravilnika o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade iborave". Tijekom dnevnog razdoblja, dopušte<strong>na</strong> ekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke iznosi 65 dB(A). Urazdoblju od 08,00 do 18,00 sati dopušta se prekoračenje dopuštene razine buke <strong>za</strong> dodatnih 5STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 51


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEdB. Pri obavljanju građevinskih radova noću, ekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke ne smije prijeći vrijednostiiz tablice 1 "Pravilnika o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave".Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštenih razi<strong>na</strong> buke <strong>za</strong> 10 dB, u slučaju ako to <strong>za</strong>htjevatehnološki proces u trajanju do <strong>na</strong>jviše jednu noć odnosno dva da<strong>na</strong> tijekom razdoblja od 30da<strong>na</strong>. O iznimnom prekoračenju dopuštenih razi<strong>na</strong> buke izvođač radova je obave<strong>za</strong>n pismenimputem obavijestiti sanitarnu inspekciju i upisati u građevinski dnevnik.Utjecaj koji se očekuje povećanjem razine buke i vibracije slabog je intenziteta, kratkotrajan je iprestaje <strong>za</strong>vršetkom izgradnje planiranog <strong>za</strong>hvata.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja3 1 3 9 Negativan Izravan4.2.9 Utjecaj <strong>na</strong> prometTijekom izgradnje planiranog <strong>za</strong>hvata doći će do povećanja prometnog opterećenja u širempodručju <strong>za</strong>hvata, pogotovo transportnih i radnih vozila. Ovaj utjecaj kratkotrajnog je karaktera itraje do <strong>za</strong>vršetka izgradnje <strong>za</strong>hvata.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja3 1 4 12 Negativan IzravanSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 52


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4.3 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA4.3.1 Utjecaj <strong>na</strong> stanovništvoIzgradnja predmetnog <strong>za</strong>hvata će doprinijeti integraciji <strong>za</strong>hvata u postojeće stambeno <strong>na</strong>selje iindustrijski okoliš. Ovim <strong>za</strong>hvatom unosi se niz novih sadržaja koje će imati pozitivan utjecaj <strong>na</strong>razvitak istočnog dijela grada <strong>Zagreb</strong>. Uz porast <strong>za</strong>pošljavanja, <strong>za</strong>dovoljavanja osnovnih iposebnih <strong>za</strong>htjeva stanovništva, povećanje standarda, komforni <strong>na</strong>čin <strong>za</strong>dovoljavanja potrebakupaca, reali<strong>za</strong>cija planiranog <strong>za</strong>hvata z<strong>na</strong>či ostvarenje pozitivnih uči<strong>na</strong>ka <strong>za</strong> sve sudionike uprocesu rada s daljnjim pozitivnim učincima <strong>na</strong> uže i šire područje <strong>za</strong>hvata, uz maksimalnouvažavanje <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>štite okoliša.Svaki trgovački centar, obzirom <strong>na</strong> svoju djelatnost postavlja svjetleće reklame <strong>na</strong> vanjskapročelja objekta. Svjetleće reklame mogu ometati noćni odmor stanovništva koje je u području<strong>utjecaja</strong>.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja3 4 5 60 PozitivanNačindjelovanjaIzravan,neizravan4.3.2 Utjecaj <strong>na</strong> zrakU fazi korištenja <strong>na</strong> onečišćenje zraka mogu utjecati emisije ispušnih plinova vozila. Takođerdolazi do emisija čestica i plinova iz energetskog postrojenja i sustava ventilacije i hlađenja. Svistacio<strong>na</strong>rni izvori emisija trebaju biti sukladno <strong>za</strong>konskim <strong>za</strong>htjevima kontrolirani. Pridržavanjemtehničko – tehnološke discipline, ispravno vođenim tehničko – tehnološkim postupcima <strong>na</strong> lokacijite dobro podešenim parametrima, kakvoća sagorijevanih plinova iz kotlovnice biti će u granicama<strong>za</strong>konski dozvoljenih vrijednosti <strong>za</strong> stacio<strong>na</strong>rne izvore emisija.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja3 4 2 24 NegativanNačindjelovanjaIzravan,neizravan4.3.3 Utjecaj <strong>na</strong> biljni i životinjski svijetTijekom korištenja <strong>za</strong>hvata formirat će se flora prema Projektu hortikulturalnog uređenja i njojpripadajuća fau<strong>na</strong> <strong>na</strong> koju predmetni <strong>za</strong>hvat neće utjecati. U odnosu <strong>na</strong> postojeće stanje doći ćedo poboljšanja stanja flore i faune.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 53


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEIntenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja2 4 2 16 PozitivanNačindjelovanjaIzravan,neizravan4.3.4 Utjecaj <strong>na</strong> tloNepovoljni utjecaj <strong>na</strong> tlo koje nije obuhvaćeno parkiralištima, cestom i <strong>za</strong>hvatom tijekomkorištenja <strong>za</strong>hvata svodi se <strong>na</strong> korištenje prometnica, prilaznih cesta, parkirališta i sl. Obzirom <strong>na</strong>veliki broj vozila postoji mogućnost istjecanja fluida iz motora osobnih automobila, kamio<strong>na</strong> iservisnih vozila. Parkirališta i ostale prometne površine bit će betonske, izvedene s <strong>na</strong>gibom isustavom odvodnje oborinskih voda čime će moguća infiltracija štetnih tvari biti svede<strong>na</strong> <strong>na</strong>minimum. Stoga se smatra da je rizik nepovoljnih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> tlo tijekom korištenja <strong>za</strong>hvata<strong>za</strong>nemariv.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja1 4 3 12 NegativanNačindjelovanjaIzravan,neizravan4.3.5 Utjecaj <strong>na</strong> vodeNa lokaciji <strong>za</strong>hvata izvest će se dva priključka <strong>na</strong> postojeći sustav javne odvodnje.Interni sustav odvodnje objekta će riješen razdjelnim sustavom i to:Sanitarne otpadne vodeZauljene otpadne vode od pranja garažaPotencijalno <strong>za</strong>uljene oborinske otpadne vodeČiste oborinske vodeZa sanitarne otpadne vode predviđa se priključenje <strong>na</strong> mješoviti interni sustav odvodnje koji sespaja <strong>na</strong> sustav javne odvodnje bez prethodnog pročišćavanja.Za <strong>za</strong>uljene otpadne vode od pranja garaža predviđa se njihovo sakupljanje, obrada <strong>na</strong>pjeskolovu i mastolovu, <strong>za</strong>tim ispuštanje u interni sustav odvodnje iz kojeg otpad<strong>na</strong> voda ide usustav javne odvodnje.Drugi dio sanitarnog sustava interne odvodnje obuhvaća otpadne vode iz restora<strong>na</strong> i kuhinje bitće dio dvije vertikale u objektu koje će se voditi do tipskog separatora masti, <strong>na</strong>kon čega će seiste spojiti <strong>na</strong> interni sanitarni sustav odvodnje odnosno sustav javne odvodnje.Odvodnja s parkirališnih prostora u garaži je riješe<strong>na</strong> potpuno ne<strong>za</strong>visno od ostalih instalacija isistemom više podnih slivnika i vertikala će se dovesti <strong>na</strong> <strong>na</strong>jnižu etažu gdje će se spojiti <strong>na</strong>otvorenu linijsku rešektu (ka<strong>na</strong>l). Sve linijske rešetke će se <strong>na</strong> više mjesta spojiti <strong>na</strong> tipskeseparatore ulja i prepumpavati <strong>na</strong> nivo internog sustava odvodnje oko objekta. Ovaj sustav bitipotpuno ne<strong>za</strong>vis<strong>na</strong> instalacija koja će se spojiti <strong>na</strong> separator ulja, a <strong>na</strong>kon toga <strong>na</strong> interni sustavodvodnje objekta.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 54


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESustav odvodnje čistih oborinskih voda obuhvaća odvodnju čistih oborinskih voda <strong>za</strong>sebnimsustavom koji se <strong>na</strong> jednome mjestu spaja <strong>na</strong> akumulacioni bazen koji će služiti <strong>za</strong> akumulacijuoborinskih voda <strong>za</strong> potrebe <strong>na</strong>vodnjavanja. Predviđaju se dva rezervoara od po 500 m 3 a preljevće se spojiti <strong>na</strong> sustav javne odvodnje.Izvedbom planiranog sustava ne očekuje se veći utjecaj <strong>na</strong> onečišćenje tla i podzemnih voda u IIIZoni sanitarne <strong>za</strong>štite izvorišta Sašnjak i Žitnjak.Spremnici goriva diesel agregata će imati dvostruke oplate i bit će smješteni u tankvane. Prijenjihovog korištenja ishodit će se <strong>za</strong> njih sva propisa<strong>na</strong> dokumentacija.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja0 4 1 0 / /Načindjelovanja4.3.6 Utjecaj <strong>na</strong> kulturne vrijednostiObzirom <strong>na</strong> to da se lokacija nema evidentiranih <strong>za</strong>štićenih vrijednosti ne očekuje se utjecaj <strong>na</strong>ovu sastavnicu okoliša.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja0 4 0 0 / /Načindjelovanja4.3.7 Utjecaj <strong>na</strong> krajobrazNakon izgradnje Trgovačko <strong>za</strong>bavnog centra <strong>Zagreb</strong> Mall doći će do višestrukih, uglavnompozitivnih promje<strong>na</strong> u istočnom ulaznom dijelu grada <strong>Zagreb</strong>a. To se u prvom redu odnosi <strong>na</strong>podi<strong>za</strong>nje vizualnih, urbanih i gospodarskih vrijednosti ovoga dijela grada, kako arhitektonskourbanističko-krajobraznimuređenjem ovog prostora <strong>na</strong> nov, s<strong>na</strong>žan i prepoz<strong>na</strong>tljiv <strong>na</strong>čin, tako ikvalitetnijim <strong>za</strong>dovoljavanjem kulturnih i funkcio<strong>na</strong>lnih <strong>za</strong>htjeva stanovnika ovoga dijela grada, alii šire okolice. Reali<strong>za</strong>cijom ovog <strong>za</strong>hvata, u<strong>na</strong>prijedit će se i razviti urbani identitet ovog dijelagrada te podignutikvaliteta urbanog života (kulturni i ostali javni sadržaji).Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja3 4 5 60 PozitivanNačindjelovanjaIzravan,neizravan4.3.8 Utjecaj bukeSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 55


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEPlanira<strong>na</strong> građevi<strong>na</strong> je više<strong>na</strong>mjenski <strong>kompleks</strong> visine Po+Pr+3 u kojem se smještaju trgovački,ugostiteljski, <strong>za</strong>bavni, sportski i skladišni sadržaji sa pripadnim parkirališnim i tehničkimprostorima.Tijekom korištenja trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra, utjecaj buke <strong>na</strong> okoliš može se pojaviti kaoposljedica:- rada postrojenja i uređaja <strong>za</strong> ventilaciju, grijanje i hlađenje, besprekidno <strong>na</strong>pajanje,transformatora, kompresora, pumpi i sl.;- bučnih djelatnosti / aktivnosti;- glasanja ljudi;- prometa osobnih i dostavnih vozila.U <strong>na</strong>stavku su detaljnije obrađene pojedine sadržajne cjeline planiranog centra sa potencijalnimdomi<strong>na</strong>ntnim izvorima buke.4.3.8.1 Poslovni prostoriIdejnim rješenjem predviđa se izvođenje fasadnih stije<strong>na</strong> od- betonskih panela debljine 14+12+8 cm sa ispunom mineralnom vunom, indeksa zvučne izolacijeR w = 56 dB- blok opeke debljine 30 cm izolirane ETICS sustavom, indeksa zvučne izolacije R w ≥ 50 dB;- panela od profiliranog lima sa ispunom mineralnom vunom, debljine 5+14+5 cm, indeksazvučne izolacije R w ≥ 32 dB;- ostakljenje IZO-staklom indeksa zvučne izolacije R w = 35 dB ili više.Krov objekta će biti izveden kao "obrnuti" krov sa šljunkom kao <strong>za</strong>vršnim pokrovom, indeksazvučne izolacije R w ≥ 58 dB, osim krova trećeg kata koji se izvodi od limenih panela sa ispunomod mineralne vune, sastava kao i zidni paneli.Za sve poslovne prostore trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra predviđeno je isključivo dnevno radnovrijeme, od 08,00 do 22,00 sata tijekom radnih da<strong>na</strong> odnosno od 09,00 do 22,00 sata vikendom.4.3.8.2 Postrojenja / uređajiTrgovačko-<strong>za</strong>bavni centar će biti opremljen nizom postrojenja / uređaja <strong>za</strong> ventilaciju, grijanje ihlađenje, besprekidno <strong>na</strong>pajanje, transformatora, pumpi i pripadnih instalacija, nužnih <strong>za</strong>funkcioniranje centra odnosno obavljanje planiranih djelatnosti.Prema idejnom rješenju, dio tehničkih prostorija biti će smješten u podrumskoj etaži (-1), dio uprizemlju sa južne strane objekta dok će se dio strojarske opreme, postrojenja <strong>za</strong> ventilaciju iklimati<strong>za</strong>ciju, smjestiti u vanjskom prostoru <strong>na</strong> krovu zgrade.4.3.8.3 Ventilacija garažaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 56


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEZa provjetravanje garažnog prostora predviđen je sustav prisilne ventilacije. Zrak se dovodi krozčetiri vertikal<strong>na</strong> betonska ka<strong>na</strong>la duž sjevernog i sjevero<strong>za</strong>padnog zida, odvodi kroz četiri ka<strong>na</strong>laduž jugoistočnog zida garaže. Otvori usisnih i otsisnih ka<strong>na</strong>la se izvode u razini okolnog tere<strong>na</strong>.Poboljšano strujanje zraka u prostoru garaža ostvaruje se ugradnjom ventilatora s mlaznicom kao"Novenco" model AUO-380 koji se ugrađuju ispod stropa garaže, po 38 kom <strong>na</strong> svakoj etažigaraže (prema podacima proizvođača L w = 73 dB(A)) te odsisnih ventilatora opremljenihprigušivačima buke kao "Flaekt Woods" model 90JM/25/4-8/9/36 smještenih u prostoru garaženeposredno uz vertikalne odsisne ka<strong>na</strong>le, uz svaki ka<strong>na</strong>l po dva kom (prema podacimaproizvođača L w = 84 dB(A)). Prisil<strong>na</strong> ventilacija garažnog prostora biti će u radu tijekom radnogvreme<strong>na</strong> trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra.4.3.8.4 Klimati<strong>za</strong>cija, ventilacija, hlađenjeDomi<strong>na</strong>ntni izvori buke sustava <strong>za</strong> klimati<strong>za</strong>ciju, ventilaciju i hlađenje smještaju se u vanjskomprostoru <strong>na</strong> krovu drugog kata građevine:- klima komore kao "Proklima" tip KU 14-PV50P (prema podacima proizvođača razi<strong>na</strong> zvučnes<strong>na</strong>ge iznosi L w = 78 dB(A)), 20 kom;- rashladnici vode kao "York" tip YCIV-HE-LS-1120 (prema podacima proizvođača razi<strong>na</strong> zvučnogtlaka <strong>na</strong> 10 m udaljenosti iznosi L p,10m = 64 dB(A) <strong>na</strong> višoj odnosno L p,10m = 61 dB(A) <strong>na</strong> nižojbrzini vrtnje), 6 kom;- rashladni tornjevi kao "Baltimor" tip VXT 750 (prema podacima proizvođača razi<strong>na</strong> zvučnogtlaka <strong>na</strong> 15 m udaljenosti iznosi L p,15m = 48 dB(A)), 2 kom.Predviđeni razmještaj opreme <strong>na</strong> krovu građevine vidljiv je <strong>na</strong> <strong>na</strong>crtu broj XY u prilogu.Za odsis prostora <strong>za</strong> pripremu <strong>hr</strong>ane predviđeni su <strong>za</strong>sebni vertikalni ka<strong>na</strong>li sa odsisnimventilatorima <strong>na</strong> krovu objekta, kao "Systemair" DUSI 500 (prema podacima proizvođača razi<strong>na</strong>zvučnog tlaka <strong>na</strong> 4 m udaljenosti iznosi L p,4m = 47 dB(A)).Tijekom dnevnog razdoblja predviđeno je korištenje svih ventilacijskih i rashladnih jedinicamaksimalnim kapacitetom, dok je noću predviđen rad smanjenim kapacitetom.4.3.8.5 GrijanjeZa grijanje prostora će se koristiti topla voda iz gradske vrelovodne mreže. Toplinska stanica jesmješte<strong>na</strong> u tehničkom bloku prizemne etaže. U toplinskoj stanici nema z<strong>na</strong>čajnijih izvora buke.Za potrebe proraču<strong>na</strong> pretpostavlje<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke u prostoriji iznosi 70 dB(A).4.3.8.6 TransformatoriZa <strong>na</strong>pajanje trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra električnom energijom predviđa se instalacija šesttransformatora s<strong>na</strong>ge po 2000 kVA. Transformatori se smještaju u transformatorskoj stanici utehničkom bloku prizemne etaže trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra.Proraču<strong>na</strong>ta zvuč<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga transformatora iznosi L w = 75 dB(A).Za dodatno provjetravanje trafostanica, <strong>na</strong> fasadnoj stijeni se predviđa ugradnja ventilatora kao"Systemair" RSI 70-40L1. Prema podacima proizvođača razi<strong>na</strong> zvučnog tlaka <strong>na</strong> 3 m udaljenostiiznosi L p = 51 dB(A).STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 57


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4.3.8.7 Diesel-agregatiZa nužno <strong>na</strong>pajanje električnom energijom u slučaju ispada javne elektrodistributivne mreže izpogo<strong>na</strong> predviđe<strong>na</strong> je instalacija dva diesel-agregata s<strong>na</strong>ge 800 kVA. Prema podacimapotencijalnog dobavljača, razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> 7 m udaljenosti iznosi 70 dB(A).Na fasadnoj stijeni se izvode ventilacijski otvori, 4 m 2 <strong>za</strong> dovod svježeg zraka te 6 m 2 <strong>za</strong> izlazzraka iz strojarnice.Za dodatno provjetravanje <strong>na</strong> fasadnoj stijeni strojarnice se predviđa ugradnja ventilatora kao"Systemair" KUK 315M sa ugrađenim prigušivačem buke. Prema podacima proizvođača razi<strong>na</strong>zvučnog tlaka <strong>na</strong> 3 m udaljenosti iznosi L p = 35 dB(A).4.3.8.8 PrometTrgovačko-<strong>za</strong>bavni centar će imati tri kol<strong>na</strong> pristupa, sa ulice Koledovči<strong>na</strong> sa <strong>za</strong>padne, Ka<strong>na</strong>lskeulice sa sjeverne te Radničke ceste, preko novoplanirane javne prometnice sa južne strane. Svimkolnim pristupima koristiti će se osob<strong>na</strong> i dostav<strong>na</strong> vozila.Za parkiranje osobnih vozila predviđeno je ukupno 2163 parkirnih mjesta (PM) od čega dio upodzemnoj garaži, dio u vanjskom prostoru <strong>na</strong> parkiralištu u ravnini okolnog tere<strong>na</strong>.Brzi<strong>na</strong> kretanja vozila unutar parkirališta će biti ograniče<strong>na</strong> <strong>na</strong> 30 km/h. Pretpostavljeno jeravnomjerno korištenje svih pripadnih parkirališta.Duž trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra je predviđeno četiri istovarne rampe <strong>za</strong> dostavu robe. Premaiskustvenim podacima investitora, tijekom razdoblja dostave očekivano je prosječno satnoopterećenje od 32 dostav<strong>na</strong> vozila od čega cca 30% teških vozila <strong>na</strong> sat, a sve istovarne rampeće se koristiti ravnomjerno.Obzirom da se <strong>za</strong> dostav<strong>na</strong> vozila koriste isti kolni prilazi kao i <strong>za</strong> osob<strong>na</strong> vozila, vrijeme dostaveteškim teretnim vozilima <strong>na</strong> dostavnoj rampi sa <strong>za</strong>padne strane, kojoj se pristupa preko središnjeparkirališnog prostora, ograničiti će se <strong>na</strong> razdoblje izvan radnog vreme<strong>na</strong> poslovnih prostoratrgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra, od 06,00 do 08,00 radnim danom odnosno od 6,00 do 09,00 sativikendom.4.3.8.9 Referentne točke imisijeBukom trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra <strong>na</strong>jugroženije će biti postojeće stambene kuće <strong>na</strong>selja Ko<strong>za</strong>riBok te neizgrađe<strong>na</strong> građevinska područja smješte<strong>na</strong> neposredno uz granicu <strong>za</strong>hvata sajugoistočne strane. Kao referentne točke imisije odabrane su iste one <strong>na</strong> kojima je izvršenomjerenje postojećih, rezidualnih razi<strong>na</strong> buke.Visi<strong>na</strong> referentnih točaka imisije iznosi 4 m iz<strong>na</strong>d razine tla.Referentne točke imisije su prika<strong>za</strong>ne <strong>na</strong> situaciji u prilogu.Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine vanjske buke određene su prema <strong>na</strong>mjeniprostora i dane su u tablici 1 "Pravilnika o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojojljudi rade i borave":STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 58


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETABLICA 7.Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisijeZo<strong>na</strong> Namje<strong>na</strong> prostoraNajviše dopuštene ocjenskerazine buke imisijeLR,A,eq [dB(A)]dannoć1 Zo<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> odmoru, oporavku i liječenju 50 402 Zo<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong> samo stanovanju i boravku 55 403 Zo<strong>na</strong> mješovite, pretežito stambene <strong>na</strong>mjene 55 454 Zo<strong>na</strong> mješovite, pretežito poslovne <strong>na</strong>mjene sa 65 50stanovanjem5 Zo<strong>na</strong> gospodarske <strong>na</strong>mjene (proizvodnja, industrija,skladišta, servisi)- Na granici građevne česticeunutar ove zone buka nesmije prelaziti 80 dB(A)- Na granici ove zone bukane smije prelaziti dopuštenerazine zone s kojom graničiČla<strong>na</strong>k 6 istoga Pravilnika dodatno određuje:"Za područja u kojima je postojeća razi<strong>na</strong> rezidualne buke jed<strong>na</strong>ka ili viša od dopuštene razineprema Tablici 1, imisija buke koja bi <strong>na</strong>stala od novoprojektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranihodnosno adaptiranih građevi<strong>na</strong> sa pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razinebuke iz Tablice 1, umanjene <strong>za</strong> 5 dB.Za područja u kojima je postojeća razi<strong>na</strong> rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici1, imisija buke koja bi <strong>na</strong>stala od novoprojektiranih građevi<strong>na</strong> sa pripadnim izvorima buke nesmije povećati postojeće razine buke <strong>za</strong> više od 1 dB."Prema Pravilniku o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade i boravetrgovačko-<strong>za</strong>bavni centar se smješta unutar zone gospodarske <strong>na</strong>mjene koja se proteže <strong>na</strong> šireokolno područje sjeverno, <strong>za</strong>padno, južno te djelomice istočno od <strong>za</strong>hvata. Na granici građevnečestice unutar ove zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A).Prema istom Pravilniku, građevinska zemljišta duž istočnu granicu <strong>za</strong>hvata spadaju u zonu 3 -mješovita pretežito stambe<strong>na</strong> zo<strong>na</strong> (zo<strong>na</strong> M1 prema prostornom planu), <strong>za</strong> koju <strong>na</strong>jvišedopuštene razine buke iznose 55 dB(A) danju odnosno 45 dB(A) noću odnosno u zonu 4 -mješovita pretežito poslovne <strong>na</strong>mjene sa stanovanjem (zo<strong>na</strong> M2 prema prostornom planu), <strong>za</strong>koju <strong>na</strong>jviše dopuštene razine buke iznose 65 dB(A) danju odnosno 50 dB(A) noću.Temeljem rezultata mjerenja postojećih razi<strong>na</strong> rezidualne buke te odredaba članka 6 Pravilnikaodređene su <strong>na</strong>jviše razine buke koje se <strong>na</strong> referentnim točkama imisije smiju javljati kaoposljedica rada predmetnog trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra:- 47 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću <strong>na</strong> točci T1;- 65 dB(A) danju odnosno 45 dB(A) noću <strong>na</strong> točci T2;- 50 dB(A) danju odnosno 40 dB(A) noću <strong>na</strong> točci T3;- 80 dB(A) danju i noću duž granica <strong>za</strong>hvata prema susjednim česticama unutar gospodarskezone.Specifičan izvor buke je diesel-agregat <strong>na</strong>mijenjen isključivo <strong>za</strong> <strong>na</strong>pajanje u slučaju ispada javneelektrodistributivne mreže iz pogo<strong>na</strong>. Na njega se mogu primijeniti odredbe članka 16 Pravilnika o<strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, a koji se odnosi <strong>na</strong>STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 59


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEpovremene izvore buke. Dopuštene razine buke koje se u vanjskom prostoru u zo<strong>na</strong>ma 1 do 4(zone iz tablice 1 Pravilnika) javljaju kao posljedica rada povremenih izvora buke iznose 70 dB(A)danju odnosno 55 dB(A) noću.4.3.8.10 Proračun razi<strong>na</strong> buke imisijeU <strong>na</strong>stavku su dani ulazni podaci korišteni u proračunu širenja buke u okoliš.Poslovni prostori- računske razine buke u poslovnim prostorima:- uredski prostori, trgovine: 65 dB(A)- ugostiteljski sadržaji tipa caffe-bar / restaurant: 75 dB(A)- rekreacija: 80 dB(A)- kugla<strong>na</strong>: 90 dB(A)Parkirališta- računske pretpostavke:- broj pokreta vozila u satu po parkirnom mjestu:- danju: 1,1- noću: nema prometa- ravnomjerno korištenje svih parkirališnih prostoraInterne prometniceTemeljem predviđenog broja izmje<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> pojedinim dijelovima parkirališta i broja dostavnihvozila izraču<strong>na</strong>t je očekivani prosječan broj vozila koja će se kretati internim prometnicamakojima se prilazi parkiralištima i istovarnim rampama, odnosno odlazi sa njih. Broj vozila <strong>na</strong>pojedinim dijelovima internih prometnica dani su u <strong>na</strong>stavku. Računska brzi<strong>na</strong> kretanja vozilainternim prometnicama iznosi 30 km/h.TABLICA 8.Izmje<strong>na</strong> vozila <strong>na</strong> pojedinim dijelovima parkiralištaoz<strong>na</strong>ka broj vozila / satdan noć1U1 346 -2I21 169 -2I22 169 -2U21 210 -2U22 210 -2U23 420 -3I 380 -3U 380 -STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 60


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEG1I 338 -G1U 338 -G2I 338 -G2U 338 -G3I 338 -G3U 338 -P1I 82 -P1U 82 -P2I 42 -P2U 42 -P3I 19 -P3U 19 -P4IU 16 -TABLICA 9.Izmje<strong>na</strong> dostavnih vozilaoz<strong>na</strong>kabroj vozila / satukupnovozilaD12I 16 30D13U 16 30D1I 8 30D1U 8 30D2I 8 30D2IU 16 30D2U 8 30D3I 8 30D3IU 16 30D3U 8 30D4I 8 30D4U 8 30D4UI 16 30% teškihvozilaKada i<strong>za</strong>đu sa parcele trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra, vozila će se kretati Radničkom cestom,ulicom Koledovči<strong>na</strong> te Ka<strong>na</strong>lskim putem.Radnička cesta će u budućnosti imati dva kolnika bez skretanja sa južnog kolnika prematrgovačkom centru pa se vozila u odlasku i u dolasku koriste sjevernim trakom. Sa uliceKoledovči<strong>na</strong> omogućen je pristup vozilima iz oba smjera pa će se dio prometa kretati premasjeveru, dio prema jugu.Na sjeveroistočnom prilazu, sa Ka<strong>na</strong>lskog puta, pretpostavljeno je da se veći dio osobnih te svateška dostav<strong>na</strong> vozila kreće sa <strong>za</strong>pada u dolasku odnosno prema <strong>za</strong>padu u odlasku.Proračun širenja buke u okoliš izvršen je komercijalnim raču<strong>na</strong>lnim programom "Lima", metodomprema:- HRN ISO 9613-2 / 2000: Prigušenje zvuka pri širenju <strong>na</strong> otvorenom - Opća metodaproraču<strong>na</strong> - buka industrijskih izvora,- RLS 90: Richtlinien fuer den Laermschutz an Strassen - buka kamio<strong>na</strong> internimSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 61


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEprometnicama tvornice,- Parkplatzlaermstudie 4 (Bayerisches Landesamt fuer Umweltschutz) - buka parkirališta,te su njihovi utjecaji sumirani.Rezultati proraču<strong>na</strong> dani su u grafičkom prikazu u prilogu, odvojeno <strong>za</strong> dnevno i <strong>za</strong> noćnorazdoblje. Na karti su ucrtane krivulje jed<strong>na</strong>kih razi<strong>na</strong> zvučnog tlaka koje će se u okolišu javljatikao posljedica rada trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra.Proraču<strong>na</strong>te razine buke <strong>na</strong> referentnim točkama imisije dane su u tablici u <strong>na</strong>stavku:TABLICA 10. Proraču<strong>na</strong>te razine buke <strong>na</strong> referentnim točkama imisijeReferent<strong>na</strong> točka imisijeL A,eq [dB(A)]dannoćT1 - I Ka<strong>na</strong>lski put 3 54 47T2 - jugoistoč<strong>na</strong> granica <strong>za</strong>hvata 64 43T3 - rub stambenog dijela <strong>na</strong>selja 46 43Usporedbom proraču<strong>na</strong>tih sa dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke, vidljivo je da su očekivane razine bukekoje će se kao posljedica djelovanja pretpostavljenih izvora buke trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centrajavljati <strong>na</strong> referentnim točkama imisije više od dopuštenih <strong>na</strong> referentnoj točci T1 danju i noću tenoću <strong>na</strong> referentnoj točci T3. Razine buke će biti unutar dopuštenih granica <strong>na</strong> referentnoj točciT3 danju te <strong>na</strong> referentnoj točci T2 danju i noću.Dodatno su prika<strong>za</strong>ne očekivane razine buke koje bi se u okolišu javljale kao posljedica radadiesel agregata:TABLICA 11. Očekivane razine buke kao posljedice rada diesel agregataReferent<strong>na</strong> točka imisijeL A,eq [dB(A)]dannoćT1 - I Ka<strong>na</strong>lski put 3 68 68T2 - jugoistoč<strong>na</strong> granica <strong>za</strong>hvata 46 46T3 - rub stambenog dijela <strong>na</strong>selja 40 40Iz rezultata je vidljivo da razi<strong>na</strong> buke koja bi se javljala <strong>na</strong> referentnoj točci T1 prelazi dopuštenuvrijednost <strong>za</strong> noćno razdoblje.Kao domi<strong>na</strong>ntni izvori buke ističu se:- promet dostavnih vozila internom prometnicom duž istočnu granicu parcele,- ventilatori transformatorskih stanica,- rashladnici vode,- diesel-agregati.Najugroženije predmetnom bukom će biti stambene kuće ulice I. Ko<strong>za</strong>rski put (<strong>na</strong>selje Ko<strong>za</strong>ri Bok),smještene neposredno uz istočnu granicu planiranog <strong>za</strong>hvata koja se poklapa sa granicomgospodarske zone sa zonom mješovite <strong>na</strong>mjene. Primjenom predloženih mjera <strong>za</strong>štite okoliša ovajutjecaj bit će u granicama <strong>za</strong>konom propisanih vrijednosti.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 62


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEIntenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja3 4 3 36 Negativan IzravanPRILOG 4.Grafički prikaz rezultata modeliranja4.3.9 OtpadTijekom rada trgovačkog centra <strong>na</strong>stajat će veće količine ambalažnog otpada. Predviđeno jepostavljanje kompaktora <strong>za</strong> ambalažni otpad (karton i papir), što će pridonijeti smanjenjunjegovoga volume<strong>na</strong>. Osim ambalažnog, <strong>na</strong>stajat će i komu<strong>na</strong>lni otpad te otpad sličankomu<strong>na</strong>lnom (restorani, priprema <strong>hr</strong>ane, proizvodi kojima je istekao rok trajanja) te određe<strong>na</strong>količi<strong>na</strong> opasnog otpada od redovitog održavanja i rada instalacija objekta (kotlovnice, separatorai taložnika i sl.). Komu<strong>na</strong>lni otpad sakupljat će komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> tvrtka, ambalažni otpad i ostale vrsteodvojeno prikupljenog otpada predavat će se ovlaštenom sakupljaču <strong>na</strong> zbrinjavanje. Utjecajotpada <strong>na</strong> okoliš se ne očekuje.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaNačindjelovanja2 4 1 8 Negativan Izravan4.3.10 Utjecaj <strong>na</strong> promet4.3.10.1 Doprinos TZKZM prometnoj potražnjiVeliči<strong>na</strong>, <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> i funkcije TZKZM <strong>za</strong>htijevaju oko 2.200 parkirnih mjesta. A<strong>na</strong>lognommetodologijom <strong>za</strong> ostale trgovačke centre <strong>na</strong> <strong>za</strong>grebačkom području, slične veličine i <strong>na</strong>mjene,generiran je promet osobnih vozila prema/od TZKZM.Raspoložive metodologije procjene prometne potražnje predmetnog područja su:usporedba raspoloživih lokalnih brojenja prometa,stupanj rasta motori<strong>za</strong>cije,socio-ekonomski poka<strong>za</strong>telji,procjene rasta prometne potražnje iz drugih relevantnih istraživanja.Cilj<strong>na</strong> godi<strong>na</strong> je 2020. godi<strong>na</strong>.TABLICA 12. Promet osobnih vozila <strong>za</strong> TZKZMSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 63


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEU tjednuSubotaSat Dola<strong>za</strong>k Odla<strong>za</strong>k Ukupno Dola<strong>za</strong>k Odla<strong>za</strong>k Ukupno0-1 9 31 40 20 37 581-2 4 6 11 10 26 362-3 1 6 8 15 15 293-4 1 3 4 7 7 134-5 3 4 8 13 7 205-6 12 12 24 16 5 216-7 29 21 50 33 18 517-8 87 58 145 43 25 688-9 186 107 293 217 90 3079-10 342 194 536 308 188 49710-11 403 311 714 579 375 95411-12 424 398 822 722 591 131312-13 474 458 931 762 725 148613-14 468 485 952 827 766 159314-15 449 460 909 922 799 172115-16 433 466 900 854 913 176716-17 473 484 957 628 856 148417-18 515 510 1025 468 689 115618-19 502 497 999 321 460 78119-20 381 467 848 180 273 45420-21 175 297 472 111 135 24621-22 64 130 194 72 83 15522-23 72 107 179 51 70 12023-24 34 67 101 44 72 116Ukupno 5543 5578 11121 7224 7223 14447Klasično vršno opterećenje u radnom danu je u poslijepodnevnim satima, dok je vršni period uvrijeme vikenda subota u poslijepodnevnim satima.Položaj TZKZM predmnijeva da će domi<strong>na</strong>ntan dola<strong>za</strong>k biti preko koridora Radničke ceste (sasjevera i juga), dok će manji dio vozila koristiti Koledovčinu. Omjer Radnička : Koledovči<strong>na</strong> sepredviđa u omjeru 75 : 25.Lokal<strong>na</strong> brojenja prometa <strong>na</strong> koridoru Radničke ceste pokazuju da je tranzitni promet subotomprosječno 35 % manji. Utjecaj TZKZM <strong>na</strong> prometnu mrežu prika<strong>za</strong>n je u sljedećim tablicama:TABLICA 13. Utjecaj TZKZM <strong>na</strong> prometnu mrežu - RadničkaRadnička [voz/h] TZKZM [voz/h] Utjecaj %radni dan 1.300 750 58 %subota 850 1.300 153 %TABLICA 14. Utjecaj TZKZM <strong>na</strong> prometnu mrežu - Koledovči<strong>na</strong>Koledovči<strong>na</strong> [voz/h] TZKZM [voz/h] Utjecaj %radni dan 750 250 33 %STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 64


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEsubota 500 400 80 %Prema podacima <strong>na</strong>vedenim u poglavlju 3.7. određuje se interval prognoze prometne potražnje -godišnja stopa 5,0 %. Tablica trenda rasta prometne potražnje je sljedeća:TABLICA 15. Trend rasta prometne potražnjeRadni danSubotavršni sat 5% TZKZM Optereć. vršni sat 5% TZKZM Optereć.Godi<strong>na</strong> [voz/h] [voz/h] smjer [voz/h] [voz/h] smjer2008 1.300 750 1.230 850 1.300 1.2902009 1.365 750 1.269 893 1.300 1.3162010 1.433 750 1.310 937 1.300 1.3422011 1.505 750 1.353 984 1.300 1.3702012 1.580 750 1.398 1.033 1.300 1.4002013 1.659 750 1.445 1.085 1.300 1.4312014 1.742 750 1.495 1.139 1.300 1.4632015 1.829 750 1.548 1.196 1.300 1.4982016 1.921 750 1.602 1.256 1.300 1.5342017 2.017 750 1.660 1.319 1.300 1.5712018 2.118 750 1.721 1.385 1.300 1.6112019 2.223 750 1.784 1.454 1.300 1.6522020 2.335 750 1.851 1.526 1.300 1.6962021 2.451 750 1.921 1.603 1.300 1.7422022 2.574 750 1.994 1.683 1.300 1.7902023 2.703 750 2.072 1.767 1.300 1.8402024 2.838 750 2.153 1.855 1.300 1.8932025 2.980 750 2.238 1.948 1.300 1.9492026 3.129 750 2.327 2.046 1.300 2.0072027 3.285 750 2.421 2.148 1.300 2.0692028 3.449 750 2.520 2.255 1.300 2.1332029 3.622 750 2.623 2.368 1.300 2.2012030 3.803 750 2.732 2.486 1.300 2.272Objašnjenje stupaca:vršni sat 5 %: promet <strong>na</strong> presjeku Radničke ceste uz rast po stopi 5 %TZKZM: doprinos TZKZMOpterećeniji smjer: opterećeniji smjer iznosi 60 % ukupnog prometa presjeka i doprinosa TZKZMTablica pokazuje u ciljnoj godini promet u jednom smjeru blizu 2.000 voz/h, što <strong>za</strong>htijeva puniprofil Radničke ceste.4.3.10.2 A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> prometnog rješenjaPotrebni <strong>za</strong>hvati u PZURekonstrukcija Radničke ceste <strong>za</strong>počela je 2005. godine. U ovom trenutku izgrađe<strong>na</strong> su dvakolnika od Slavonske avenije (sjeverno) do 200 m prije raskrižja s ulicom Koledovči<strong>na</strong>. ProcesSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 65


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE<strong>na</strong>stavka izgradnje planira se od kraja ove godine pa sve do željezničkog <strong>na</strong>dvožnjaka – oko1.300 m južnije od raskrižja s Koledovčinom. Time se Radnička cesta izgrađuje u punom profilu uPZU. Izgradnja tračničkog sustava <strong>na</strong> Radničkoj <strong>za</strong> sada nije u realnim kratkoročnim planovima.Ulica Koledovči<strong>na</strong> ne planira se proširivati – izgraditi u punom profilu. Ovaj materijal tretira ovajpravac u sadašnjem stanju s potrebnim prilagodbama izgradnja raskrižja <strong>za</strong> priključak TZKZM.Ulica Ka<strong>na</strong>lski put se rekonstruira u ovom trenutku i elementi njezine rekonstrukcije uzeti su uobzir prilikom izrade ovom projekta.Potrebni <strong>za</strong>hvati glede priključenja TZKZM su sljedeći:izgradnja raskrižja Koledovči<strong>na</strong> – TZKZMizgradnja raskrižja Ka<strong>na</strong>lski put – TZKZMizgradnja priključka <strong>na</strong> Radničku cestu u svrhu povezivanja istočnog dijela parcele,preprogramiranje semaforskog uređaja <strong>na</strong> raskrižju Radnička cesta – Koledovči<strong>na</strong> (primje<strong>na</strong>prometne potražnje <strong>na</strong>kon početka rada TZKZM)preprogramiranje semaforskog uređaja <strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put (primje<strong>na</strong>prometne potražnje <strong>na</strong>kon početka rada TZKZM)povezivanje semaforiziranih raskrižja u sinkronizirani radPotrebno je a<strong>na</strong>lizirati potrebitost semafori<strong>za</strong>cije novoformiranih raskrižja Koledovči<strong>na</strong> – TZKZM iKa<strong>na</strong>lski put – TZKZM.Simulacija stanja u 2020. godiniSimulacija prometnog procesa je <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> programskim paketom PTV Visum 10.0. Navedeniprogramski paket u potpunosti podržava proceduru američkog priručnika Highway CapacityManual (HCM), koji se kao referentni (obavezni) model koristi u Republici Hrvatskoj. Nivelacijaprema <strong>hr</strong>vatskim posebnostima izvede<strong>na</strong> je u skladu s europskim (njemačkim) preporukamaHandbuch für die Bemmesung von Straßenverke<strong>hr</strong>sanlagen (HBS) koje imaju prilagodneelemente u odnosu <strong>na</strong> HCM.Mjerodavno satno opterećenje je poslijepodnevni vršni sat radnog da<strong>na</strong> u 2020. godini, uvećan<strong>za</strong> vršnu prometnu potražnju TZKZMNa sljedećim stranicama prika<strong>za</strong> prika<strong>za</strong><strong>na</strong> su izlaz<strong>na</strong> izvješća simulacije:promet<strong>na</strong> potražnja,stupanj <strong>za</strong>sićenja mrežeStupnjevi <strong>za</strong>sićenja mreže pokazuju da postoji dovolj<strong>na</strong> pričuva u propusnoj moći glede izgradnjenovih sadržaja u okolini TZKZM. Parcela južno od TZKZM previđe<strong>na</strong> je <strong>za</strong> izgradnju poslovnognebodera koja <strong>za</strong>htijeva kapacitet garaže od 400 PM. Iz a<strong>na</strong>lize mreže vidljivo je da postojidovolj<strong>na</strong> pričuva <strong>za</strong> dodatnu prometnu potražnju takove razine.Stupnjevi <strong>za</strong>sićenja pokazuju da su prometno-tehnološka rješenja (građevinsko-geometrijskielementi, strategija upravljanja) raskrižja dobro i<strong>za</strong>bra<strong>na</strong> te da se njihovom semafori<strong>za</strong>cijom isinkroni<strong>za</strong>cijomPRILOG 5.Prijedlog prometnog rješenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 66


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 30. Simulacija prometnog rješenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 67


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 31. Simulacija prometnog rješenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 68


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4.3.10.3 Utjecaj <strong>na</strong> prometni proces i okolišUtjecaj <strong>na</strong> infrastrukturuPozitivni utjecaji:<strong>za</strong>državanje dobre protočnosti koridora gradskih avenija, bez obzira <strong>na</strong> novi jaki generatorprometa,rješenje TZKZM ne utječe <strong>na</strong> prometne proces koridora Radničke ceste kao budućeg vrlo važnoglongitudi<strong>na</strong>lnog pravca <strong>za</strong>grebačkog područja (praktično od Velike Gorice <strong>na</strong>kon izgradnjedržavne ceste od čvora Kosnica do Velike Gorice).Negativni utjecaji:stvaranje novog raskrižja (otpora kretanju) <strong>na</strong> ulici Koledovči<strong>na</strong>,z<strong>na</strong>kovito povećanje opterećenja primarne cestovne mreže u vršnim periodima rada TZKZM.Utjecaj <strong>na</strong> kvalitetu prometaPozitivni utjecaji:nove prometne površine omogućuju prostornu i vremensku distribuciju (jasnu i pravovremenu)prometne potražnje,blizi<strong>na</strong> tračničkog i autobusnog podsustava javnog prometa kao kvalitetne alter<strong>na</strong>tiveindividualnom prometu.nova raskrižja zbog sinkroni<strong>za</strong>cije doprinose smirivanju prometa kao važnog čimbenikasigurnosti.Negativni utjecaji:nova raskrižja <strong>na</strong> ulici Koledovči<strong>na</strong> i Ka<strong>na</strong>lski put uvjetovat će određene otpore, bez obzira <strong>na</strong>kvalitetu sinkroni<strong>za</strong>cije s ostalim (postojećim) raskrižjima.Utjecaj <strong>na</strong> ekološke poka<strong>za</strong>teljePozitivni utjecaju:nema povećanja stani-kreni vožnje <strong>na</strong> koridoru Radničke ceste,nema povećanja stani-kreni vožnje <strong>na</strong> koridoru ulice Koledovči<strong>na</strong> <strong>za</strong> vozila koja koriste ovajkoridor u tranzitu,nova raskrižja zbog sinkroni<strong>za</strong>cije doprinose smirivanju prometa kao važnog čimbenika <strong>utjecaja</strong><strong>na</strong> buku i potrošnju goriva (emisiju ispušnih plinova).Negativni utjecaji:povećanje buke zbog povećane prometne potražnje,poveća<strong>na</strong> potrošnja goriva u PZU zbog egzistencije novog jakog atraktora prometa.Pozitivni utjecaji<strong>za</strong>državanje dobre protočnosti koridora gradskih avenijabez obzira <strong>na</strong> TZKZM kao jak generator prometa (preko 2.000 PM) utjecaj stani-kreni vožnje jeminimaliziran,nova raskrižja doprinose smirivanju prometa kao važnog čimbenika sigurnosti i ekološkihpoka<strong>za</strong>telja,planirani <strong>za</strong>hvati se obavljaju unutar definiranih koridora Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> Grada<strong>Zagreb</strong>aSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 69


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEIntenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja3 5 5 75 pozitivanNačindjelovanjaNeizravan,kumulativanNegativni utjecaji<strong>za</strong>uzimanje dodatnog prostora novim prometnim površi<strong>na</strong>ma,generiranje novog prometa zbog <strong>na</strong>gle (skokovite) prometne potražnje,s<strong>na</strong>ga TZKZM kao jakog atraktora individualnog promet doprinijet će povećanju buke i ukupnepotrošnje goriva u PZU.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja3 2 3 18 NegativanNačindjelovanjaNeizravan,kumulativan4.3.10.4 Učinkovitost planiranih <strong>za</strong>hvataProcje<strong>na</strong> učinkovitosti <strong>za</strong>htijeva određene kvantitativne poredbe. Simulacija prognozira dobrerezultate ukoliko se provedu planirani <strong>za</strong>hvati <strong>na</strong> prometnoj mreži.Ne provođenje planiranih infrastrukturnih <strong>za</strong>hvata dovela bi do sljedećeg:osnova prometnog rješenja (potrebni <strong>za</strong>hvati u PZU) su rekonstrukcija postojećih semaforizirani<strong>hr</strong>askrižja i njihovo preprogramiranje, semafori<strong>za</strong>cija novih raskrižja i njihovo povezivanje isinkronizirani rad s postojećim raskrižjima,loše upravljanje semaforiziranim raskrižjem <strong>za</strong>sniva se <strong>na</strong> dvije veličine:prostor<strong>na</strong> (nedostatan broj prometnih trakova)vremenska (neadakvatan plan izmjene sig<strong>na</strong>la prema prometnoj potražnji,što <strong>za</strong> raskrižja tipa i oblika koja se <strong>na</strong>laze u PZU predmnijeva povećani rep čekanja od <strong>na</strong>jmanjetri vozila po ciklusu <strong>na</strong> jednom raskrižju,neprovođenje potrebnih <strong>za</strong>hvata u PZU dovela bi do lošeg posluživanja minimalno 12 vozila uPZU,obzirom da se predmnijeva rad raskrižja s duljinom ciklusa C = 100 s – ima 36 ciklusa u satu,vršnih sati u danu ima 6, da<strong>na</strong> u tjednu s vršnim satima ima 6 (izuzima se nedelja), a tjeda<strong>na</strong> ugodini ima 40 (izuzima se 12 tjeda<strong>na</strong> <strong>za</strong> godišnje odmore i različite blagdane – produženevikende) dobiva se ukupan broj od:12 vozila × 36 ciklusa/h × 6 vršnih sati/dan × 6 da<strong>na</strong>/tjedan × 40 tjedan/godi<strong>na</strong> = 622.080neposluženih vozila u jednoj godini u vršnim satima posjeta TZKZM.Budući da neposluženo vozilo u jednom ciklusu:produžuje svoje vrijeme čekanja prosječno <strong>za</strong> 50 s/vozpovećava potrošnju goriva zbog produženog vreme<strong>na</strong> čekanja prosječno 1,9 l/voz-h,povećava potrošnju goriva zbog stani-kreni vožnje <strong>za</strong> 0,02 l/stop,<strong>na</strong> razini godine da<strong>na</strong> to z<strong>na</strong>či:STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 70


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE622.080 voz × 50 s/voz = 31.104.000 s = 8.640 voz-h vremenskog gubitka; to je 51 radni mjesec,odnosno oko 45.000 EUR prosječne neto plaće u <strong>Zagreb</strong>u,8.640 × 1,9 l/voz-h = 16.416 l povećane potrošnje goriva zbog produženog vreme<strong>na</strong> čekanja ili215.00 EUR produženog vreme<strong>na</strong> čekanja,622.080 × 0,02 l/stop = 12.440 l povećane potrošnje goriva zbog povećanog broja <strong>za</strong>ustavljanja(stani-kreni vožnje) ili 16.000 EUR povećanog broja <strong>za</strong>ustavljanja,Ukupni gubitak u izgubljenom vremenu i povećanoj potrošnji goriva procjenjuje se <strong>na</strong> oko276.000 EUR u 2020. godini, ako se ne provedu planirani <strong>za</strong>hvati <strong>na</strong> mreži.Budući da se radi o linearnim modelima, ušteda će se od 2020. godine prema 2010. godinismanjivati <strong>za</strong> 5 % kako bi se dobila ukup<strong>na</strong> real<strong>na</strong> ušteda od 2010. godine (godi<strong>na</strong> realneprovedbe planiranih <strong>za</strong>hvata i izgradnje TZKZM) do 2020. godine (cilj<strong>na</strong> godi<strong>na</strong>).Sljedeća tablica pokazuje ukupne godišnje uštede prema planiranom linearnom porastu prometaod 5 %. U trećem stupcu je prika<strong>za</strong>n kumulativni zbroj, tj. tekuća ušteda u pojedinoj godini.Tablica pokazuje da se ukup<strong>na</strong> ušteda tijekom deset godi<strong>na</strong> (od 2010. do 2020. godine) penje <strong>na</strong>preko 2,3 miliju<strong>na</strong> EUR.TABLICA 16. Prikaz ukupnih godišnjih ušteda prema planiranom linearnom porastu prometa od5%Godi<strong>na</strong> Ušteda [EUR] Kumulativni zbroj2010 165.251 165.2512011 173.949 339.2002012 183.104 522.3042013 192.741 715.0452014 202.885 917.9312015 213.564 1.131.4942016 224.804 1.356.2982017 236.636 1.592.9332018 249.090 1.842.0232019 262.200 2.104.2232020 276.000 2.380.223Potrebni <strong>za</strong>hvati u PZU SE procjenjuju:izgradnja i semafori<strong>za</strong>cija raskrižja Koledovči<strong>na</strong> – TZKZM:izgradnja i semafori<strong>za</strong>cija raskrižja Ka<strong>na</strong>lski put – TZKZM:izgradnja priključka <strong>na</strong> Radničku cestu:preprogramiranje semaforskih uređaja i sinkroniziranje:eksploatacijsko i investicijsko održavanje četiri semafora:TROŠKOVI SVEUKUPNO: 810.000 EUR350.000 EUR310.000 EUR100.000 EUR40.000 EUR10.000 EURBudući da osnovu rješenja čine semaforizira<strong>na</strong> raskrižja tijekom godi<strong>na</strong> je primarno njihovoeksploatacijsko i investicijsko održavanje. jednostavan model troškova je prika<strong>za</strong>n u sljedećojtablici.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 71


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETABLICA 17. Prikaz troškova eksploatacijskog i investicijskog održavanja semaforizirani<strong>hr</strong>askrižjaGodi<strong>na</strong> Troškovi <strong>za</strong>hvata [EUR] Kumulativni zbroj2010 810.000 810.0002011 10.000 820.0002012 10.000 830.0002013 10.000 840.0002014 10.000 850.0002015 10.000 860.000*2016 40.000 900.0002017 10.000 910.0002018 10.000 920.0002019 10.000 930.0002020 10.000 940.000* - prema normama EU <strong>na</strong>kon sedam godi<strong>na</strong> se semaforski uređaj mijenja ili obavlja generalniservisUsporedba tablica ušteda i troškova daje sljedeće rezultate:u 2014. godini investicija se isplaćuje; pet godi<strong>na</strong> od izgradnje,omjer trošak/korist (cost/benefit) u ciljnoj 2020. godini iznosi 0,39; odnosno omjer korist/trošakiznosi 2,53.Posljedica ovako brze isplativosti, tj. visokog omjera opravdanosti reali<strong>za</strong>cije planiranih <strong>za</strong>hvata,leži u činjenici prognoze kvalitetnog rada semaforskih uređaja. Dva su osnov<strong>na</strong> argumenta <strong>na</strong>kojima počiva ova tvrdnja:u planu je izgradnja sustava <strong>za</strong> Automatsko upravljanje prometom (početak u 2009. godini, a<strong>za</strong>vršetak 2013. godine),posljednjih godi<strong>na</strong> se u <strong>Zagreb</strong>u ugrađuje kvalitet<strong>na</strong> i pouzda<strong>na</strong> semaforska oprema, koja upotpunosti ispunjava osnovne premise predloženog rješenja.4.4 OPIS POTREBE ZA PRIRODNIM RESURSIMATijekom korištenja <strong>za</strong>hvata koristit će se fosil<strong>na</strong> goriva <strong>za</strong> grijanje, <strong>za</strong> pomoćni diesel agregat i <strong>za</strong>promet. Utjecaj korištenja fosilnih goriva <strong>na</strong> okoliš obuhvaćen je u utjecaju <strong>na</strong> zrak i tlo.Intenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanja2 4 2 16 NegativanNačindjelovanjaNeizravan,kumulativanSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 72


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE4.5 OPIS MOGUĆIH UMANJENIH PRIRODNIH VRIJEDNOSTI OKOLIŠA U ODNOSU NA MOGUĆEKORISTI ZA DRUŠTVO I OKOLIŠU okviru Studije ovaj <strong>za</strong>hvat se sagledava u segmentu mogućih uči<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> prostor i ljudeneposrednog i šireg okruženja, <strong>na</strong> promjenu njihovih već uobičajenih životnih obra<strong>za</strong>ca i <strong>na</strong>promjene <strong>za</strong>tečene gospodarske strukture i očekivanih <strong>na</strong>či<strong>na</strong> promjene.Na isti <strong>na</strong>čin <strong>na</strong> koji su učinci nekog projekta <strong>na</strong> prirodni okoliš determinirani njegovim odlikama,stanjem, strukturom i <strong>na</strong>činom reali<strong>za</strong>cije i rada, tako su mogući i vjerojatni njegovi učinci <strong>na</strong>određene promjene postojeće društveno gospodarske strukture užeg i šireg područja planiranog<strong>za</strong>hvata.Društveno gospodarsko stanje i struktura <strong>na</strong> indirektan je <strong>na</strong>čin ve<strong>za</strong><strong>na</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>hvat, a time postajei čimbenik okoliša. Kako pri određivanju umanjenja prirodnih vrijednosti okoliša postoje određenepoteškoće u vidu kvantifikacije umanjenja, u Studiji su pri a<strong>na</strong>lizi mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong>pojedine sastavnice okoliša a<strong>na</strong>lizirani i pojedini društveni segmenti kao što je doprinos lokalnoj<strong>za</strong>jednici, povećanje društvene svijesti i razvoj turizma.Rezultati a<strong>na</strong>lize mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall dani suu tablici 16. A<strong>na</strong>lizirano je 9 <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sastavnice okoliša <strong>za</strong> vrijeme gradnje <strong>za</strong>hvata i 11mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong> vrijeme korištenja <strong>za</strong>hvata.Kumulativ<strong>na</strong> skala mogućeg vrednovanja <strong>utjecaja</strong> kretala se od 0-125, pri čemu se negativ<strong>na</strong>vrijednost <strong>utjecaja</strong> veća od 51 smatrala neprihvatljivom.Tijekom građenja <strong>za</strong>hvata javljaju se utjecaji <strong>na</strong> sastavnice okoliša i <strong>na</strong> društvenu <strong>za</strong>jednicu kojisu posljedica uobičajenih građevinskih aktivnosti, privremenog su karaktera i nestaju <strong>na</strong>konprestanka građevinskih aktivnosti. Od a<strong>na</strong>liziranih <strong>utjecaja</strong>, svi utjecaji uka<strong>za</strong>li su <strong>na</strong> to da nemadugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnih promje<strong>na</strong> kompone<strong>na</strong>ta okoliša ili da količi<strong>na</strong> i/ilikvaliteta promje<strong>na</strong> kompone<strong>na</strong>ta okoliša nije z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong>.Tijekom a<strong>na</strong>lize mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okoliš i užu i širu društvenu <strong>za</strong>jednicu utvrđeni su pozitivni inegativni utjecaji. Kao poz<strong>na</strong>ti utjecaji prepoz<strong>na</strong>ti su utjecaji <strong>na</strong> stanovništvo, biljni i životinjskisvijet i <strong>na</strong> jedan segment prometa. Od negativnih <strong>utjecaja</strong>, samo je jedan utjecaj prepoz<strong>na</strong>t kaoprihvatljiv utjecaj i to je utjecaj buke <strong>na</strong> okoliš, dok se ostali a<strong>na</strong>lizirani utjecaj po svojojkarakteristici mogu svrstati u kategoriju nema <strong>utjecaja</strong> ili utjecaj je <strong>za</strong>nemariv.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 73


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETABLICA 18. Sumarni prikaz mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sastavnice okoliša i društvene <strong>za</strong>jedniceIntenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaMogući utjecaji <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš tijekom gradnjeUtjecaj<strong>na</strong>stanovništvo3 1 4 12 NegativanUtjecaj <strong>na</strong> biljni iživotinjski svijet0 1 0 0 / /NačindjelovanjaKumulativanUtjecaj <strong>na</strong> tlo 3 2 2 12 NegativanKumulativanUtjecaj <strong>na</strong> vodu 2 1 2 4 Negativan NeizravanUtjecaj <strong>na</strong> zrak 3 1 4 12 NegativanIzravan/neizravanUtjecaj <strong>na</strong> kulturnopovijesnu baštinu0 1 0 0 / /Utjecaj <strong>na</strong> krajobraz 3 1 4 12 Negativan IzravanUtjecaj od buku 3 1 3 9 Negativan IzravanUtjecaj <strong>na</strong> promet 3 1 4 12 Negativan IzravanMogući utjecaj <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš tijekom korištenjaUtjecaj<strong>na</strong>Izravan,3 4 5 60 PozitivanstanovništvoneizravanUtjecaj <strong>na</strong> zrak 3 4 2 24 NegativanIzravan,Utjecaj <strong>na</strong> biljni iživotinjski svijet2 4 2 16 PozitivanUtjecaj <strong>na</strong> tlo 1 4 3 12 NegativanneizravanIzravan,neizravanIzravan,neizravanUtjecaj <strong>na</strong> površinskevode0 4 1 0 / /Utjecaj <strong>na</strong> kulturnopovijesnubaštinu0 4 0 0 / /Utjecaj od buke 3 4 3 36 Negativan IzravanOtpad 2 4 1 8 Negativan IzravanUtjecaj <strong>na</strong> promet 3 5 5 75 PozitivanUtjecaj <strong>na</strong> promet 3 2 3 18 NegativanOpis potrebe <strong>za</strong>prirodnim resursima2 4 2 16 NegativanNeizravan,kumulativanNeizravan,kumulativanNeizravan,kumulativanSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 74


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEUkoliko se razmatraju pozitivne i negativne numeričke vrijednosti <strong>utjecaja</strong> može se reći da pozitivnevrijednosti ovog <strong>za</strong>hvata iznose 151, a negativne 139, tj. pozitivne vrijednosti mogu kompenzirati <strong>na</strong>jvišipotencijalne utjecaje <strong>na</strong> okoliš.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 75


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLŠA5.1 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERAMjera Nositelj mjere Vrijeme provedbeTlo1 Osigurati kontrolirani prijevoz viška iskopanog materijala <strong>na</strong> <strong>za</strong> to predviđeno i IzvođačTijekom izgradnjepripremljeno odlagalište2 Pri izvođenju zemljanih radova, humusni sloj posebno odlagati i <strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno ga koristiti <strong>za</strong> IzvođačTijekom izgradnjeuređenje zemljanih površi<strong>na</strong>.3 Za sve manipulativne i radne površine predvidjeti sustav odvodnje Projektant Tijekom izrade projektaPromet4 Izraditi Projekt regulacije prometa tijekom građenja Izvođač Prije početka gradnje5 Izgraditi raskrižja Koledovči<strong>na</strong> – TZKZM Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje6 Izgraditi raskrižja Ka<strong>na</strong>lski put – TZKZM Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje7 Izgraditi priključka <strong>na</strong> Radničku cestu u svrhu povezivanja istočnog dijela parcele. Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje8 Preprogramiranje semaforskog uređaja <strong>na</strong> raskrižju Radnička cesta – Koledovči<strong>na</strong> Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje(primje<strong>na</strong> prometne potražnje <strong>na</strong>kon početka rada TZKZM)9 Preprogramiranje semaforskog uređaja <strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje(primje<strong>na</strong> prometne potražnje <strong>na</strong>kon početka rada TZKZM)10 Povezivanje semaforiziranih raskrižja u sinkronizirani rad Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje11 Izgraditi sustav pješačkih i biciklističkih komunikacija kako je planirano projektnom Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnjedokumentacijom <strong>za</strong> radničku cestu i ovim projektom12 Uputnom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom nedvosmisleno ukazivati <strong>na</strong> ciljeve putovanja Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje13 Di<strong>na</strong>mičkom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom upućivati vo<strong>za</strong>če – goste TZKZM <strong>na</strong> „protočnije“ ulaze(područja/zone sa slobodnim parkiranjem)Nositelj <strong>za</strong>hvataTijekom izgradnjeSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 76


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE14 Di<strong>na</strong>mičkim uputnim sustavom u garaži TZKZM upućivati vozila <strong>na</strong> točke „veće Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnjeprotočnosti“, odnosno <strong>na</strong> mjesta gdje će njihov izla<strong>za</strong>k manje opterećivati eksternuprometnu mrežu.15 Prometnom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom i administrativnim mjerama (rješenjima <strong>na</strong>dležnih gradskih Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnjeslužbi) ograničiti kretanje teretnih vozila i propisati itinerere dostavnih vozila.16 Sustav rada semaforiziranih raskrižja treba raditi s funkcijom cilja kompozicije Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnjeminimalnog vreme<strong>na</strong> i repova čekanja.Vode17 Interni sustav odvodnje planiranog <strong>za</strong>hvata izvesti vodonepropusno. Atest o Projektant/Izvođač Tijekom izradevodonepropusnosti treba ishoditi od ovlaštene pravne osobe.projekta/tijekom gradnje18 Interni sustav odvodnje izvesti kao razdjelni sustav. Projektant Tijekom izradeprojekta/tijekom gradnje19 Interni sustav odvodnje priključiti <strong>na</strong> sustav javne odvodnje Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom gradnje20 Čiste oborinske vode sakupljati u akumulacijske bazene i koristiti <strong>za</strong> <strong>na</strong>vodnjavanje Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjazelenih površi<strong>na</strong> oko <strong>za</strong>hvata.21 Za sve manipulativne i radne površine predvidjeti sustav odvodnje. Projektant Tijekom izrade projekta22 Kod izgradnje podzemnih dijelova objekta, <strong>za</strong>branje<strong>na</strong> je uporaba materijala, izolacijskih IzvođačTijekom gradnjeprema<strong>za</strong> i drugih kemikalija, koje bi polaganim otapanjem mogli otpustiti opasne tvari uvodonosnik.23 Sve prometne površine potrebno je obrubiti ivičnjacima i izvesti u padovima prema ProjektantTijekom izrade projektavodonepropusnim slivnicima <strong>za</strong> prikupljanje obori<strong>na</strong>.24 Zauljene i potencijalno <strong>za</strong>uljene otpadne vode sakupiti i prije njihova ispuštanja u sustav Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjajavne odvodnje provesti kroz uređaj <strong>za</strong> pročišćavanje (separator masti i ulja).25 Sanitarne otpadne vode <strong>na</strong>stale od pripreme <strong>hr</strong>ane iz ugostiteljskih objekata, prethodno Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjapročistiti <strong>na</strong> separatoru ulja i masnoća prije njihova ispuštanja u interni sustav odvodnje..26 Sanitarne otpadne vode odvoditi s lokacije internim sustavom odvodnje do sustava javne Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjaodvodnje.27 Interni sustav odvodnje kontrolirati i održavati. Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjaOtpadSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 77


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE28 Otpad koji <strong>na</strong>staje <strong>za</strong> vrijeme izgradnje objekta prikupljati <strong>na</strong> gradilištu <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se neugrožava okoliš i sukcesivno odvoziti <strong>na</strong> odlagalište komu<strong>na</strong>lnog otpada u skladu spostojećim propisima.Otpad<strong>na</strong> ulja i masti moraju se prikupljati i zbrinut u skladu s važećim propisima.29IzvođačIzvođačTijekom izgradnjeTijekom izgradnje30 Pretakališta goriva moraju biti izvede<strong>na</strong> <strong>na</strong> vodonepropusnoj podlozi s uzdignutim rubom IzvođačTijekom izgradnjei s odvodnjom prema taložniku i separatoru ulja i masti.31 Sav otpad <strong>na</strong>stao tijekom korištenja odvojeno sakupljati i predati ovlaštenom sakupljaču. Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenja32 Razvrstani otpad privremeno skladištiti u prostoru <strong>za</strong> privremeno skladištenje otpadasmješteno u <strong>za</strong>seban prostor.KrajobrazNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom korištenja33 Izraditi Projekt krajobraznog uređenja Projektant Tijekom projektiranja34 Ozeleniti okolni prostor TZKZM sukladno projektu krajobraznog uređenja Izvođač/Nositelj<strong>za</strong>hvata35 Nakon <strong>za</strong>vršene izgradnje pojedinih građevi<strong>na</strong> izvoditelj mora očistiti gradilište te sve Izvođačpovršine dovesti u prijašnje stanje, odnosno prema projektu uređenja krajobra<strong>za</strong>.Kulturno povijes<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong>36 U slučaju pojave eventualnih arheoloških <strong>na</strong>la<strong>za</strong> tijekom zemljanih radova neophodno jeprekinuti radove i o tome obavijestiti <strong>na</strong>dležni konzervatorski odjel.ZrakIzvođačPrije početka korištenjaPrije početka korištenjaTijekom gradnje37 Nije dopušteno prekomjerno punjenje vozila zbog prosipanja, po potrebi vlažiti iskopani IzvođačTijekom gradnjematerijal prije izlaska vozila s gradilišta38 Redovito čistiti i dezinficirati ka<strong>na</strong>le klimati<strong>za</strong>cijskog sustava. Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjaBuka39 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> referentnoj točki T1 <strong>na</strong> granici <strong>za</strong>hvata prema zoni ProjektantTijekom projektiranjamješovite – pretežito stambene <strong>na</strong>mjene: 47 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću40 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> referentnoj točki T2 <strong>na</strong> granici <strong>za</strong>hvata prema zonimješovite – pretežito poslovne <strong>na</strong>mjene sa stanovanjem: 53 dB(A) danju, odnosno 45Projektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataTijekom projektiranja i tijekomgradnjedB(A) noću41 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> referentnoj točki T3 <strong>na</strong> rubu stambenog <strong>na</strong>selja Projektant/Nositelj Tijekom projektiranja i tijekomSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 78


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEsjeveroistočno od <strong>za</strong>hvata mora biti: 50 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A) noću <strong>za</strong>hvata gradnje42 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke od 80 dB(A) danju i noću duž granica <strong>za</strong>hvata (premasusjednim česticama unutar gospodarske zone)Projektant/Nositelj<strong>za</strong>hvata43 Zvuč<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga rashladnika vode ne smije biti veća od 86 dB(A) Projektant/Nositelj<strong>za</strong>hvata44 Zvuč<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga ventilatora transformatorskih stanica ne smije biti veća od 63 dB(A) Projektant/Nositelj(ograničenje zbog rada tijekom noćnog razdoblja)<strong>za</strong>hvata45 Duž interne prometnice uz istočnu granicu <strong>za</strong>hvata treba postaviti barijeru <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od Projektant/Nositeljbuke (u studiji računski uzet u obzir jednostranoapsorbirajući zid visine 3 m, duljine 70 <strong>za</strong>hvatam, postavljen <strong>na</strong> 2 m udaljenosti od vanjskog ruba prometnice kojim se ostvarujesmanjenje buke <strong>za</strong> 6 dB uz <strong>na</strong>jugroženije stambene objekte).46 Akustički parametri ostalih postrojenja i uređaja te fasadnih eleme<strong>na</strong>ta građevine ne Projektant/Nositeljsmiju bitno odstupati u odnosu <strong>na</strong> korištene <strong>za</strong> potrebe izrade Studije<strong>za</strong>hvata47 Bučne radove obavljati tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, Izvođačkada to <strong>za</strong>htjeva tehnologija, tijekom noći48 Za kretanje teških vozila treba odabrati putove uk koje ima <strong>na</strong>jmanje potencijalno Izvođačugroženih objekata i koji su već opterećeni bukom prometa.49 Za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udalje<strong>na</strong> od potencijalno ugroženih objekata Izvođačte gasiti motore <strong>za</strong>ustavljenih vozila.Tijekom projektiranja i tijekomgradnjeTijekom projektiranja i tijekomgradnjeTijekom projektiranja i tijekomgradnjeTijekom projektiranja i tijekomgradnjeTijekom projektiranja i tijekomgradnjeTijekom gradnjeTijekom gradnjeTijekom gradnje50 Radno vrijeme poslovnih prostora mora biti kao što je <strong>na</strong>vedeno u Studiji. Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenja51 Dostava robe mora se ograničiti <strong>na</strong> dnevno razdoblje Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenja52 Sve uređaje <strong>za</strong> ventilaciju, klimati<strong>za</strong>ciju i hlađenje čiji rad izvan radnog vreme<strong>na</strong> nijenužan, noću treba isključivati.53 S<strong>na</strong>ga sustava <strong>za</strong> reprodukciju glazbe mora biti elektronički ograniče<strong>na</strong> <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin daekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke u prostoru ugostiteljskog objekta pri reprodukciji glazbemaksimalnom glasnoćom ne prelazi 65 dB(A).Emisija buke bitno ovisi o stanju opreme. Zbog toga treba postrojenja / uređaje redovitokontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane emisije buke.54 Prilikom <strong>na</strong>bavke novih postrojenja / uređaja, kao jedan od bitnih parametara treba uzetiu obzir podatke o buci, te <strong>na</strong>bavljati malobučnu opremu u skladu sa <strong>za</strong>htjevima DirektiveEZ <strong>za</strong> smanjenje emitirane zvučne s<strong>na</strong>ge.Nositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom korištenjaTijekom korištenjaTijekom korištenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 79


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE55 Po puštanju u rad, mjerenjem treba provjeriti utjecaj buke koja se javlja u okolišu kaoposljedica rada nove opreme.Nositelj <strong>za</strong>hvataTijekom korištenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 80


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE5.2 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ZAŠTITEOKOLIŠAOblik monitoringaDi<strong>na</strong>mikaNositeljprovođenja1. Ispitivati kakvoću sanitarnih otpadnih voda prije SukladnoNositeljispusta u sustav javne odvodnje sukladno vodopravnoj <strong>za</strong>hvataVodopravnoj dozvoli.dozvoli2. Mjeriti emisije iz stacio<strong>na</strong>rnog izvora. Prema propisima Nositelj<strong>za</strong>hvata3. Provesti mjerenje buke <strong>na</strong> kritičnim točkama Nakon početka Nositeljimisije u okolišu (T1, T2 i T3).rada, te pri <strong>za</strong>hvatasvakoj izmjenidijela postrojenjai/ili uređaja kojidovode dopovećanja buke5.3 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠU ovoj Studiji opisan je <strong>za</strong>hvat izgradnje Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall u<strong>Zagreb</strong>u. A<strong>na</strong>lizirani su podaci o lokaciji <strong>za</strong>hvata i podaci o okolišu <strong>za</strong>hvata uzuključivanje svih sastavnica okoliša i društvenog aspekta. Nakon a<strong>na</strong>lize, procijenjeni sumogući utjecaj <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš, provedeno je njihovo vrednovanje s više aspekata(intenzitet, dulji<strong>na</strong>, rasprostranjenost, te predz<strong>na</strong>k <strong>utjecaja</strong>). Nakon provedenogvrednovanja predložene su mjere <strong>za</strong>štite i plan njihove provedbe te program i planpraćenja stanja okoliša.Temeljem cjelovite a<strong>na</strong>lize predlaže se slijedeće:Zahvat izgradnje i korištenja Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall u <strong>Zagreb</strong>uprihvatljiv <strong>za</strong> okoliš uz primjenu mjera <strong>za</strong>štite okoliša i programa praćenja stanjaokoliša.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 81


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE6. SAŽETAK STUDIJE6.1 OPIS ZAHVATAInvestitor planira izgradnju Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a „<strong>Zagreb</strong> Mall“ <strong>na</strong> područjuGrada <strong>Zagreb</strong>a, <strong>na</strong> lokaciji Radnička cesta, Žitnjak. Građevinska parcela će se formiratiod dijelova k.č. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak.Građevi<strong>na</strong> je više<strong>na</strong>mjenski <strong>kompleks</strong> koji se sastoji od trgovačkih, <strong>za</strong>bavnih, sportskih,ugostiteljskih sadržaja i drugih sadržaja s potrebnim parkirališno - garažnim prostorima,te svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima.Građevinska parcela, <strong>na</strong> kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a,formirati će se, od dijelova k.č.br. 1604/2, 1604/6, 1604/7, 1604/8, 1604/9, k.o. Žitnjak(ukupne površine 61.497,00m 2 ). Zemljište, koje sačinjavaju 5 postojećih katastarskihčestica, je trapeznog oblika i sa 3 strane je omeđeno javnim prometnicama (djelomično isa 4, jugoistočne, strane).Prijedlogom parcelacije formirat će se 3 nove parcele. Osim predmetne parceleTrgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a, formirat će se parcela nove javne prometnice (odvojakRadničke ceste) i još jedne građevinska parcela. Oblik i veliči<strong>na</strong> predmetne građevinskeparcele biti će vidljivi u grafičkom prilogu (Prijedlog parcelacije), koji je sastavni dio ovogelaborata. Novoformira<strong>na</strong> parcela biti će također trapeznog oblika, površine 51.512,00m 2 .Teren parcele je ravan.Građevi<strong>na</strong> je <strong>na</strong> terenu postavlje<strong>na</strong> centralno, odmaknuta od svih međa parcele.Građevni pravci novopredviđene građevine udaljeni su više od 3,0m, od granicasusjednih parcela (min. polovica visine građevine).Površi<strong>na</strong> parcele 51.512,00m 2 (100,00 %)Tlocrt<strong>na</strong> projekcija 24.844,58m 2 (48,23 %)Zelenilo 10.319,84m 2 (20,03 %)Parkirališta, prometnice, manipulativne površine 16.744,50m 2 ( 32,51%)Koeficijent izgrađenosti je kin = 48,23% (maks. kin = 50,00%).Površi<strong>na</strong> zelenila je 20,03% (min. 20,00%).GBP građevine (bez podruma) 60.715,61m 2 (1,18)Koeficijent iskoristivosti je kin = 1,18 (maks. kin = 1,2).GBP površi<strong>na</strong> prema GUP-u iznosi:podrum -2Po 38.594,44m 2podrum -1Po 27.904,68m 2prizemlje P 22.972,00m 2kat +1K 21.343,41m 2kat +2K 13.021,03m 2kat +3K 3.379,17m 2Ukup<strong>na</strong> GBP površi<strong>na</strong> građevine iznosi 127.214,73m 2 .STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 82


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 32. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:100000STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 83


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 33. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> geokodiranoj karti 1:25000STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 84


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 34. Lokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> ortofoto prikazuSLIKA 35. Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Radničke i KoledovčineSLIKA 36. Lokacija <strong>za</strong>hvata – pogled s ugla Koledovčine i Ka<strong>na</strong>lske uliceSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 85


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESLIKA 37. SituacijaSLIKA 38. Mikrolokacija <strong>za</strong>hvataGrađevi<strong>na</strong> je više<strong>na</strong>mjenski <strong>kompleks</strong> koji se sastoji od trgovačkih, ugostiteljskih,uslužnih i <strong>za</strong>bavnih sadržaja, te sadržaja <strong>za</strong> odmor i relaksaciju, s potrebnim parkirališno- garažnim prostorima i svim pratećim gospodarskim i tehničkim prostorima.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 86


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJESvi prethodno <strong>na</strong>vedeni sadržaji organizirani su u 2 podzemne (-2Po) i 4 <strong>na</strong>dzemne(P,+3K) etaže.Prizemlje (P), prvi (+1K), te drugi (+2K) kat <strong>za</strong>uzima trgovačko-<strong>za</strong>bavni centar,organiziran oko galerije, koja se proteže kroz 3 <strong>na</strong>dzemne etaže, a u koju se ulazi krozglavni ulaz <strong>na</strong> jugo<strong>za</strong>padnom uglu i kroz sporedni ulaz <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>padnom. Na drugomkatu planirani su, uz trgovačke i uslužne, također i <strong>za</strong>bavni i ugostiteljski sadržaji.Prostor <strong>za</strong> odmor i relaksaciju, smješten je <strong>na</strong> etaži +3K i potpuno je izdvoje<strong>na</strong> cjeli<strong>na</strong> odsvih ostalih <strong>na</strong>dzemnih etaža.Opskrba objekta sanitarno-hidrantskom vodom predviđe<strong>na</strong> je iz Gradskog vodovoda -<strong>Zagreb</strong>.Zbog veličine građevine predviđa se izvedba dva priključka <strong>na</strong> postojeći sustav javneodvodnje.Interni sustav odvodnje objekta će riješen razdjelnim sustavom i to:Sanitarne otpadne vodeZauljene otpadne vode od pranja garažaPotencijalno <strong>za</strong>uljene oborinske otpadne vodeČiste oborinske vodeUkup<strong>na</strong> količi<strong>na</strong>Q=22,0 l/secQ=80,0 l/secQ=10,0 l/secQ=400,0 l/sec512,0 l/secPredmetno područje nije obuhvaćeno važećim provedbenim planom, tako da je idejnorješenje izrađeno u skladu sa smjernicama Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada<strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnik grada <strong>Zagreb</strong>a 16/07), te Ispravaka Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong>grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnik grada <strong>Zagreb</strong>a 02/08, 06/08).Predmet<strong>na</strong> čestica <strong>na</strong>lazi se:prema kartografskom prikazu "Korištenje i <strong>na</strong>mjene prostora" u zoni koja je predviđe<strong>na</strong><strong>za</strong> Trgovačke <strong>kompleks</strong>e (oz<strong>na</strong>ka K2),prema kartografskom prikazu "Urba<strong>na</strong> pravila" u zoni Uređenja, <strong>za</strong>štite i obnove<strong>kompleks</strong>a jedne <strong>na</strong>mjene.Predmet<strong>na</strong> lokacija <strong>za</strong>hvata u potpunosti je infrastrukturno opremlje<strong>na</strong>6.2 PODACI I OPIS LOKACIJE ZAHVATA I PODACI O OKOLIŠULokacija <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> kojoj se predviđa izgradnja Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong>Mall <strong>na</strong>lazi se u potpunosti urbaniziranom području <strong>na</strong> području gradske četvrti Žitnjak, aomeđe<strong>na</strong> je sa jugo<strong>za</strong>padne stane odvojkom Radničke ceste (glav<strong>na</strong> gradskaprometnica), sa sjevero<strong>za</strong>padne strane ulicom Koledovči<strong>na</strong>, sa sjeverne strane ulicomKa<strong>na</strong>lski put, te sa istočne strane ulicom Ko<strong>za</strong>ri put 1. U neposrednom susjedstvu,jugoistočno od lokacije, <strong>na</strong>laze se zgrade ''Pan-papirne industrije'' – Tvornica papira<strong>Zagreb</strong> d.o.o. Lokacija je u potpunosti infrastrukturno opremlje<strong>na</strong>.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 87


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE6.2.1 Meteorološke i klimatološke z<strong>na</strong>čajkePrema Koppenovoj klasifikaciji područje <strong>Zagreb</strong>a ima umjereno toplu vlažnu klimu stoplim, odnosno vrućim ljetima (oz<strong>na</strong>ka Cfa), s izmje<strong>na</strong>ma četiri godišnja doba koja suomoguće<strong>na</strong> s povoljnim vremenskim rasporedom temperatura, obori<strong>na</strong>, insolacije ivjetrova.6.2.2 Geološki, hidrogeološki i hidrološki podaciUnutar šireg područja <strong>Zagreb</strong>a izdvojene su tri osnovne hidrogeološke jedinice koje suposljedica geomorfoloških i strukturno-tektonskih odnosa. Izdvajaju se hidrogeološkajedinica temeljno gorje, zo<strong>na</strong> dubokih arteških baze<strong>na</strong> i kvartarni ravničarski vodonosnihorizont.Podzemne vode u području predviđenom <strong>za</strong> <strong>za</strong>hvat kreću se kroz podzemlje sukladnohidrodi<strong>na</strong>mskim <strong>za</strong>konitostima medija u kojim se <strong>na</strong>laze. S obzirom da su u ovom dijeludomi<strong>na</strong>ntni šljunkovito-pjeskoviti vodonosnici, podzemne vode imaju slobodni vodni nivo.S druge strane, <strong>na</strong>laze se u neposrednoj blizini rijeke što z<strong>na</strong>či, da je površinski tok Saveu <strong>na</strong>južoj vezi s nivoom podzemnih voda lokacije <strong>za</strong>hvata. Tome u prilog govore i podaciiz hidrogeološke karte, gdje je razvidno da nivo maksimalnih i nivo minimalnih vodaopada od <strong>za</strong>pada i sjevero<strong>za</strong>pada prema istoku i jugoistoku. Ovakav odnos sukladan je sglavnim pravcima <strong>na</strong>do<strong>hr</strong>anjivanja podzemnih rezervoara, odnosno pravcima kretanjapodzemnih voda.Rijeka Sava udalje<strong>na</strong> je od lokacije cca 1000 m južno, zračne linije, a rukavac Savica300 m južno. Na sjevernoj strani šireg područja lokacije <strong>na</strong>lazi se potok Bliznec koji seplanira <strong>za</strong>tvoriti prema važećoj prostorno planskoj dokumentaciji.Lokacija <strong>za</strong>hvata smješte<strong>na</strong> je u III vodo<strong>za</strong>štitnoj zoni, dok <strong>na</strong> sjeveru graniči s IIvodo<strong>za</strong>štitnom zonom Sašnjak.Područje <strong>za</strong>hvata smješteno je u nizinskom dijelu <strong>Zagreb</strong>ačke županije, u pojasusjeverno od rijeke Save, južno od obro<strong>na</strong>ka Medvednice. Ovaj pojas je <strong>na</strong> sjeveruograničen potezom područjem Donje dubrave, a s druge strane, <strong>na</strong> jugu Radničkomcestom, odnosno Savicom. Površinu tere<strong>na</strong> pokrivaju kvartarne <strong>na</strong>slage, odnosno riječni<strong>na</strong>nosi pliocensko-kvartarne i holocenske starosti.Za povratni period od 500 godi<strong>na</strong> predviđa se potres od 8,5-9 o MCS <strong>za</strong> sjeveroistočni diograda.6.2.3 InfrastrukturaPredmet<strong>na</strong> lokacija <strong>za</strong>hvata u potpunosti je infrastrukturno opremlje<strong>na</strong>.6.2.4 Prometni podaciSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 88


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEParcela Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a „<strong>Zagreb</strong> Mall“ (TZKZM) smještano je istočno uzulicu Koledovči<strong>na</strong>, sjeverno od Radničke ceste i južno od Ka<strong>na</strong>lskog puta.Radnička cesta je prema Generalnom urbanističkom planu Grada <strong>Zagreb</strong>a kategorizira<strong>na</strong>kao gradska avenija. Do kraja 2009. godine (prije dovršetka izgradnje TZKZM) će bitiizvede<strong>na</strong> u punom profilu (dva kolnika) pa se njezino građevinsko-geometrijsko rješenjepromatra u punom profilu.Građevinski radovi <strong>na</strong> rekonstrukciji ulice Ka<strong>na</strong>lski put, ulice kategorije gradske uliceprema GUP-u, su pri kraju i izvedeno stanje se može uklopiti u prijedlog priključenjaTZKZM.Ulica Koledovči<strong>na</strong> ima, prema GUP-u, kategoriju gradske avenije. Da<strong>na</strong>s je izgrađe<strong>na</strong> sjednim (istočnim kolnikom) i tramvajskim tijelom sa <strong>za</strong>padne strane, odnosno u sredinipromatrajući cijeli koridor. Realni planovi ne predmnijevaju izgradnju ulice Koledovči<strong>na</strong> upunom profilu, odnosno njezino spajanje u „gradski prsten“ s Vatikanskom ulicom uNovom <strong>Zagreb</strong>u u srednjeročnom razdoblju. Projekt<strong>na</strong> dokumentacija <strong>za</strong> Radničku cestutakođer ne predviđa izgradnju raskrižja Radnička – Koledovči<strong>na</strong> kao raskrižja cestaizvedenih u punom profilu; predviđa Radničku u punom profilu i Koledovčinu uda<strong>na</strong>šnjem profilu.U ožujku 2008. godine (relevantno razdoblje) obavlje<strong>na</strong> su brojenja prometa <strong>na</strong>Radničkoj cesti, <strong>na</strong> presjeku sjeverno od Ka<strong>na</strong>lskog puta. Obavljeno je 24-satno brojenjeprometa u petak po 15-minutnim intervalima.Ukupno je prošlo 27.711 voz/dan; prema sjeveru 16.615 voz/dan, a prema jugu 11.096voz/dan. Omjer je 60:40 u korist kretanja prema sjeveru. Ovaj omjer pokazuje pozitivanutjecaj čvora Kosnica <strong>na</strong> <strong>Zagreb</strong>ačkoj obilaznici i Domovinskog mosta, kao ineprepoz<strong>na</strong>vanje ovog koridora „s gradske strane“ zbog nedovršenosti punog koridoraRadničke ceste.Kritičan je 15-ti sat (2.172 voz/h), a kritično razdoblje je 11:00 – 16:00 sati kadakoridorom prolazi preko 2.000 voz/danZadnje sustavno brojenje prometa <strong>na</strong> Radničkoj cesti obavljeno je početkom 2001.godine, a razlika u prometnoj potražnji pokazuje relativan rast po prosječnoj stopi od 5 %godišnje.Za prosječnu i ukupnu stopa rasta prometne potražnje, a<strong>na</strong>lizirajući prethodno obrađenepodatke, može se <strong>za</strong>ključiti sljedeće:lokal<strong>na</strong> brojenja prometa pokazuju da ključ<strong>na</strong> točka PZU, raskrižje Radnička –Koledovči<strong>na</strong>, u vršnom dnevnom opterećenju se <strong>na</strong>lazi u granicama oko 2.000 voz/h, pričemu koridor Radničke ceste preuzima 65 % prometa,vrš<strong>na</strong> opterećenja u radnom danu su u 15:00 sati, a subotom oko 14:00 sati,parcijal<strong>na</strong> (izolira<strong>na</strong>) brojenja prometa pokazuju prosječnu stopu rasta <strong>na</strong> Radničkoj cestioko 5 % godišnje; to nije statistički signifikantan podatak,ne postoje dostupni makropoka<strong>za</strong>telji,broj registriranih motornih vozila u <strong>Zagreb</strong>u raste po stopi 5,16 %,gradski proračun raste po stopi 9,5 %, uz umjereniji trend posljednjih godi<strong>na</strong> od 6,9 %;rast proraču<strong>na</strong> prati negativan prirodni prirast stanovništva (negativan indeks vitalnosti),stupanj motori<strong>za</strong>cije raste po stopi 4,68 %,STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 89


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEPromet<strong>na</strong> <strong>studija</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a, kao relevantan strateški dokument, prognozira stopurasta prometa 2,5 – 3,0 % godišnje,6.2.5 Kulturne i prirodne vrijednostiNa području planiranog <strong>za</strong>hvata ne postoje prirodne vrijednosti <strong>za</strong>štićene temeljemZako<strong>na</strong> o <strong>za</strong>štiti prirode (NN, br. 70/05). Granice obuhvata planiranog <strong>za</strong>hvata niti jednimsvojim dijelom ne ulaze u područje Nacio<strong>na</strong>lne ekološke mreže Republike Hrvatske.Prema karti staništa lokacija <strong>za</strong>hvata smješte<strong>na</strong> je <strong>na</strong> industrijskom i obrtničkom području(J22).6.2.6 StanovništvoPrema popisu stanovništva iz 2001. godine grad <strong>Zagreb</strong> ima 779.145 stanovnika, i to415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijunstanovnika. Prosječ<strong>na</strong> starost stanovnika je 39,7 godi<strong>na</strong>. Najveće gradske četvrti su:Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi <strong>Zagreb</strong> (više od 110 000 stanovnika) iDubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, <strong>na</strong>seljenomjesto <strong>Zagreb</strong> imalo je 706,770 stanovnika. Ukoliko se razmatra mikrolokacija,<strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji udio stanovništva koje je smješteno u obiteljskim kućama <strong>na</strong>lazi se <strong>na</strong> 200-300 m istočno od lokacije <strong>za</strong>hvata i to <strong>na</strong>selje Ko<strong>za</strong>ri bok koje je dio gradske četvrtiPešćenica-Žitnjak. U ovom <strong>na</strong>selju obitava 3.000 do 4.000 stanovnika. Na sjevernoj,<strong>za</strong>padnoj i južnoj strani <strong>na</strong>laze se industrijski objekti.Neposredno uz granicu istočne strane lokacije <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong>lazi se cca 5 stambenihobjekata.6.2.7 BukaPlanira<strong>na</strong> lokacija gradnje smješte<strong>na</strong> je unutar gospodarske zone koja se prostire <strong>na</strong> šireokolno područje južno i <strong>za</strong>padno. Sa sjeverne strane, parcela graniči sa zonom infrastrukturnihsustava, sa istočne strane sa zo<strong>na</strong>ma gospodarske <strong>na</strong>mjene u sjevernom, mješovite - pretežitostambene <strong>na</strong>mjene u središnjem te mješovite - pretežito poslovne <strong>na</strong>mjene u južnom dijelu.Domi<strong>na</strong>ntni izvori buke su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružuju parcelu<strong>za</strong>hvata, Ka<strong>na</strong>lski put sa sjeverne, Koledovči<strong>na</strong> sa <strong>za</strong>padne i Radnička cesta sa jugo<strong>za</strong>padnestrane te postojeći gospodarski objekti smješteni <strong>na</strong> okolnim parcelama.Postojeće opterećenje okoliša bukom utvrđeno je mjerenjem buke tijekom dnevnog i noćnograzdoblja <strong>na</strong> dvije mjerne točke u vanjskom prostoru <strong>na</strong> istočnoj granici <strong>za</strong>hvata te dodatno <strong>na</strong><strong>za</strong>padnoj granici stambenog dijela <strong>na</strong>selja Ko<strong>za</strong>ri Bok, o čemu je sastavljen izvještaj (N-08043 /kolovoz 2008., "Sonus" d.o.o.).Buka je mjere<strong>na</strong> <strong>na</strong> dva mjer<strong>na</strong> mjesta u vanjskom prostoru, <strong>na</strong> istočnoj granici parcele, premaprostorima koje će trebati štititi od buke planiranog trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra:- T1: granica parcele stambenog objekta I Ko<strong>za</strong>rski put 3;- T2: jugoistočni ugao parcele trgovačko-<strong>za</strong>bavnog centra.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 90


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEDodatno mjerenje izvršeno je uz <strong>na</strong>jbliže stambene objekte <strong>na</strong> sjevero<strong>za</strong>padnoj granici gusto<strong>na</strong>seljenog dijela <strong>na</strong>selja (mjer<strong>na</strong> točka T3).TABLICA 19. Izmjerene ekvivalentne razine buke uz lokaciju <strong>za</strong>hvataMjer<strong>na</strong> točkaL A,eq [dB(A)]dannoćT1 - I Ka<strong>na</strong>lski put 3 52 51T2 - jugoistoč<strong>na</strong> granica <strong>za</strong>hvata 58 55T3 - rub stambenog dijela <strong>na</strong>selja 58 49Izmjerene ekvivalentne razine buke su više od dopuštenih <strong>za</strong> noćno razdoblje <strong>na</strong> svim mjernimtočkama. Tijekom dnevnog razdoblja razine buke su više od dopuštene <strong>na</strong> mjernoj točci T3,niže od dopuštenih <strong>na</strong> točkama T1 i T2.Domi<strong>na</strong>ntni izvori buke <strong>na</strong> lokaciji su promet gradskim prometnicama koje sa tri strane okružujuparcelu <strong>za</strong>hvata te postojeći gospodarski objekti smješteni <strong>na</strong> industrijskom <strong>kompleks</strong>u istočnijeod predmetne parcele.Ekvivalentne razine buke diktirane su bukom prometa dok se buka industrijskih postrojenjajavlja kao traj<strong>na</strong> zvuč<strong>na</strong> podloga. Na mjernoj točci T3 kao dodatan izvor buke javljaju se radneaktivnosti ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> djelatnost okolnih gospodarskih objekata. Osim buke cestovnog prometakoja se javlja kao domi<strong>na</strong>ntan izvor buke, uočljiva je buka sa poslovnih <strong>kompleks</strong>a istočno odplaniranog <strong>za</strong>hvata koja posebno dolazi do izražaja tijekom noćnog razdoblja.6.3 OPIS UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠU okviru Studije ovaj <strong>za</strong>hvat se sagledava u segmentu mogućih uči<strong>na</strong>ka <strong>na</strong> prostor i ljudeneposrednog i šireg okruženja, <strong>na</strong> promjenu njihovih već uobičajenih životnih obra<strong>za</strong>ca i<strong>na</strong> promjene <strong>za</strong>tečene gospodarske strukture i očekivanih <strong>na</strong>či<strong>na</strong> promjene.Na isti <strong>na</strong>čin <strong>na</strong> koji su učinci nekog projekta <strong>na</strong> prirodni okoliš determinirani njegovimodlikama, stanjem, strukturom i <strong>na</strong>činom reali<strong>za</strong>cije i rada, tako su mogući i vjerojatninjegovi učinci <strong>na</strong> određene promjene postojeće društveno gospodarske strukture užeg išireg područja planiranog <strong>za</strong>hvata.Društveno gospodarsko stanje i struktura <strong>na</strong> indirektan je <strong>na</strong>čin ve<strong>za</strong><strong>na</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>hvat, a timepostaje i čimbenik okoliša. Kako pri određivanju umanjenja prirodnih vrijednosti okolišapostoje određene poteškoće u vidu kvantifikacije umanjenja, u Studiji su pri a<strong>na</strong>lizimogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> pojedine sastavnice okoliša a<strong>na</strong>lizirani i pojedini društvenisegmenti kao što je doprinos lokalnoj <strong>za</strong>jednici, povećanje društvene svijesti i razvojturizma.Rezultati a<strong>na</strong>lize mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Malldani su u tablici 16. A<strong>na</strong>lizirano je 9 <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sastavnice okoliša <strong>za</strong> vrijeme gradnje<strong>za</strong>hvata i 11 mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong> vrijeme korištenja <strong>za</strong>hvata.Kumulativ<strong>na</strong> skala mogućeg vrednovanja <strong>utjecaja</strong> kretala se od 0-125, pri čemu senegativ<strong>na</strong> vrijednost <strong>utjecaja</strong> veća od 51 smatrala neprihvatljivom.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 91


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETijekom građenja <strong>za</strong>hvata javljaju se utjecaji <strong>na</strong> sastavnice okoliša i <strong>na</strong> društvenu<strong>za</strong>jednicu koji su posljedica uobičajenih građevinskih aktivnosti, privremenog sukaraktera i nestaju <strong>na</strong>kon prestanka građevinskih aktivnosti. Od a<strong>na</strong>liziranih <strong>utjecaja</strong>, sviutjecaji uka<strong>za</strong>li su <strong>na</strong> to da nema dugotrajnih kvalitativnih i/ili kvantitativnih promje<strong>na</strong>kompone<strong>na</strong>ta okoliša ili da količi<strong>na</strong> i/ili kvaliteta promje<strong>na</strong> kompone<strong>na</strong>ta okoliša nijez<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong>.Tijekom a<strong>na</strong>lize mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okoliš i užu i širu društvenu <strong>za</strong>jednicu utvrđeni supozitivni i negativni utjecaji. Kao poz<strong>na</strong>ti utjecaji prepoz<strong>na</strong>ti su utjecaji <strong>na</strong> stanovništvo,biljni i životinjski svijet i <strong>na</strong> jedan segment prometa. Od negativnih <strong>utjecaja</strong>, samo jejedan utjecaj prepoz<strong>na</strong>t kao prihvatljiv utjecaj i to je utjecaj buke <strong>na</strong> okoliš, dok se ostalia<strong>na</strong>lizirani utjecaj po svojoj karakteristici mogu svrstati u kategoriju nema <strong>utjecaja</strong> iliutjecaj je <strong>za</strong>nemariv.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 92


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJETABLICA 20. Sumarni prikaz mogućih <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> sastavnice okoliša i društvene<strong>za</strong>jedniceIntenzitet<strong>utjecaja</strong>Dulji<strong>na</strong>trajanja<strong>utjecaja</strong>Obuhvatrasprostranjenosti<strong>utjecaja</strong>Numeričkavrijednost<strong>utjecaja</strong>Predz<strong>na</strong>kdjelovanjaMogući utjecaji <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš tijekom gradnjeUtjecaj<strong>na</strong>stanovništvo3 1 4 12 NegativanUtjecaj <strong>na</strong> biljni iživotinjski svijet0 1 0 0 / /NačindjelovanjaKumulativanUtjecaj <strong>na</strong> tlo 3 2 2 12 NegativanKumulativanUtjecaj <strong>na</strong> vodu 2 1 2 4 Negativan NeizravanUtjecaj <strong>na</strong> zrak 3 1 4 12 NegativanIzravan/neizravanUtjecaj <strong>na</strong> kulturnopovijesnu baštinu0 1 0 0 / /Utjecaj <strong>na</strong> krajobraz 3 1 4 12 Negativan IzravanUtjecaj od buku 3 1 3 9 Negativan IzravanUtjecaj <strong>na</strong> promet 3 1 4 12 Negativan IzravanMogući utjecaj <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš tijekom korištenjaUtjecaj<strong>na</strong>Izravan,3 4 5 60 PozitivanstanovništvoneizravanUtjecaj <strong>na</strong> zrak 3 4 2 24 NegativanIzravan,Utjecaj <strong>na</strong> biljni iživotinjski svijet2 4 2 16 PozitivanUtjecaj <strong>na</strong> tlo 1 4 3 12 NegativanneizravanIzravan,neizravanIzravan,neizravanUtjecaj <strong>na</strong> površinskevode0 4 1 0 / /Utjecaj <strong>na</strong> kulturnopovijesnubaštinu0 4 0 0 / /Utjecaj od buke 3 4 3 36 Negativan IzravanOtpad 2 4 1 8 Negativan IzravanUtjecaj <strong>na</strong> promet 3 5 5 75 PozitivanUtjecaj <strong>na</strong> promet 3 2 3 18 NegativanOpis potrebe <strong>za</strong>prirodnim resursima2 4 2 16 NegativanNeizravan,kumulativanNeizravan,kumulativanNeizravan,kumulativanSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 93


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEUkoliko se razmatraju pozitivne i negativne numeričke vrijednosti <strong>utjecaja</strong> može se rećida pozitivne vrijednosti ovog <strong>za</strong>hvata iznose 151, a negativne 139, tj. pozitivnevrijednosti mogu kompenzirati <strong>na</strong>jviši potencijalne utjecaje <strong>na</strong> okoliš.6.4 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PROGRAMA PRAĆENJA STANJA OKOLŠA6.4.1 Mjere <strong>za</strong>štite okoliša i plan provedbe mjeraMjera Nositelj mjere Vrijeme provedbeTlo1 Osigurati kontrolirani prijevoz viška IzvođačTijekom izgradnjeiskopanog materijala <strong>na</strong> <strong>za</strong> topredviđeno i pripremljeno odlagalište2 Pri izvođenju zemljanih radova, humusni IzvođačTijekom izgradnjesloj posebno odlagati i <strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno gakoristiti <strong>za</strong> uređenje zemljanih površi<strong>na</strong>.3 Za sve manipulativne i radne površine Projektant Tijekom izradepredvidjeti sustav odvodnjeprojektaPromet4 Izraditi Projekt regulacije prometa Izvođač Prije početkatijekom građenjagradnje5 Izgraditi raskrižja Koledovči<strong>na</strong> – TZKZM Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje6 Izgraditi raskrižja Ka<strong>na</strong>lski put – TZKZM Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom izgradnje7 Izgraditi priključka <strong>na</strong> Radničku cestu usvrhu povezivanja istočnog dijelaparcele.8 Preprogramiranje semaforskog uređaja<strong>na</strong> raskrižju Radnička cesta –Koledovči<strong>na</strong> (primje<strong>na</strong> prometnepotražnje <strong>na</strong>kon početka rada TZKZM)9 Preprogramiranje semaforskog uređaja<strong>na</strong> raskrižju Koledovči<strong>na</strong> – Ka<strong>na</strong>lski put(primje<strong>na</strong> prometne potražnje <strong>na</strong>konpočetka rada TZKZM)10 Povezivanje semaforiziranih raskrižja usinkronizirani rad11 Izgraditi sustav pješačkih i biciklističkihkomunikacija kako je planiranoprojektnom dokumentacijom <strong>za</strong> radničkucestu i ovim projektom12 Uputnom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom nedvosmislenoukazivati <strong>na</strong> ciljeve putovanja13 Di<strong>na</strong>mičkom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom upućivativo<strong>za</strong>če – goste TZKZM <strong>na</strong> „protočnije“ulaze (područja/zone sa slobodnimparkiranjem)Nositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 94


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE14 Di<strong>na</strong>mičkim uputnim sustavom u garažiTZKZM upućivati vozila <strong>na</strong> točke „većeprotočnosti“, odnosno <strong>na</strong> mjesta gdje ćenjihov izla<strong>za</strong>k manje opterećivatieksternu prometnu mrežu.15 Prometnom sig<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijom iadministrativnim mjerama (rješenjima<strong>na</strong>dležnih gradskih službi) ograničitikretanje teretnih vozila i propisatiitinerere dostavnih vozila.16 Sustav rada semaforiziranih raskrižjatreba raditi s funkcijom cilja kompozicijeminimalnog vreme<strong>na</strong> i repova čekanja.Vode17 Interni sustav odvodnje planiranog<strong>za</strong>hvata izvesti vodonepropusno. Atest ovodonepropusnosti treba ishoditi odovlaštene pravne osobe.18 Interni sustav odvodnje izvesti kaorazdjelni sustav.19 Interni sustav odvodnje priključiti <strong>na</strong>sustav javne odvodnje20 Čiste oborinske vode sakupljati uakumulacijske bazene i koristiti <strong>za</strong><strong>na</strong>vodnjavanje zelenih površi<strong>na</strong> oko<strong>za</strong>hvata.21 Za sve manipulativne i radne površinepredvidjeti sustav odvodnje.22 Kod izgradnje podzemnih dijelovaobjekta, <strong>za</strong>branje<strong>na</strong> je uporabamaterijala, izolacijskih prema<strong>za</strong> i drugihkemikalija, koje bi polaganim otapanjemmogli otpustiti opasne tvari uvodonosnik.23 Sve prometne površine potrebno jeobrubiti ivičnjacima i izvesti u padovimaprema vodonepropusnim slivnicima <strong>za</strong>prikupljanje obori<strong>na</strong>.24 Zauljene i potencijalno <strong>za</strong>uljene otpadnevode sakupiti i prije njihova ispuštanja usustav javne odvodnje provesti krozuređaj <strong>za</strong> pročišćavanje (separator mastii ulja).25 Sanitarne otpadne vode <strong>na</strong>stale odpripreme <strong>hr</strong>ane iz ugostiteljskihobjekata, prethodno pročistiti <strong>na</strong>separatoru ulja i masnoća prije njihovaispuštanja u interni sustav odvodnje. .Nositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeTijekom izgradnjeProjektant/Izvođač Tijekom izradeprojekta/tijekomgradnjeProjektant Tijekom izradeprojekta/tijekomgradnjeNositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom gradnjeNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom korištenjaProjektant Tijekom izradeprojektaIzvođačTijekom gradnjeProjektant Tijekom izradeprojektaNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom korištenjaTijekom korištenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 95


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE26 Sanitarne otpadne vode odvoditi s Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjalokacije internim sustavom odvodnje dosustava javne odvodnje.27 Interni sustav odvodnje kontrolirati i Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjaodržavati.Otpad28 Otpad koji <strong>na</strong>staje <strong>za</strong> vrijeme izgradnje IzvođačTijekom izgradnjeobjekta prikupljati <strong>na</strong> gradilištu <strong>na</strong> <strong>na</strong>činda se ne ugrožava okoliš i sukcesivnoodvoziti <strong>na</strong> odlagalište komu<strong>na</strong>lnogotpada u skladu s postojećim propisima.29Otpad<strong>na</strong> ulja i masti moraju se prikupljati i zbrinut u skladu s važećim propisima.IzvođačTijekom izgradnje30 Pretakališta goriva moraju biti izvede<strong>na</strong> IzvođačTijekom izgradnje<strong>na</strong> vodonepropusnoj podlozi suzdignutim rubom i s odvodnjom premataložniku i separatoru ulja i masti.31 Sav otpad <strong>na</strong>stao tijekom korištenja Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjaodvojeno sakupljati i predati ovlaštenomsakupljaču.32 Razvrstani otpad privremeno skladištiti u Nositelj <strong>za</strong>hvata Tijekom korištenjaprostoru <strong>za</strong> privremeno skladištenjeotpada smješteno u <strong>za</strong>seban prostor.Krajobraz33 Izraditi Projekt krajobraznog uređenja Projektant Tijekomprojektiranja34 Ozeleniti okolni prostor TZKZM sukladno Izvođač/Nositelj Prije početkaprojektu krajobraznog uređenja<strong>za</strong>hvatakorištenja35 Nakon <strong>za</strong>vršene izgradnje pojedinih Izvođač Prije početkagrađevi<strong>na</strong> izvoditelj mora očistitikorištenjagradilište te sve površine dovesti uprijašnje stanje, odnosno prema projektuuređenja krajobra<strong>za</strong>.Kulturno povijes<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong>36 U slučaju pojave eventualnih arheoloških IzvođačTijekom gradnje<strong>na</strong>la<strong>za</strong> tijekom zemljanih radovaneophodno je prekinuti radove i o tomeobavijestiti <strong>na</strong>dležni konzervatorski odjel.Zrak37 Nije dopušteno prekomjerno punjenjevozila zbog prosipanja, po potrebi vlažitiiskopani materijal prije izlaska vozila sgradilišta38 Redovito čistiti i dezinficirati ka<strong>na</strong>leklimati<strong>za</strong>cijskog sustava.Buka39 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong>referentnoj točki T1 <strong>na</strong> granici <strong>za</strong>hvataprema zoni mješovite – pretežitoIzvođačNositelj <strong>za</strong>hvataProjektantTijekom gradnjeTijekom korištenjaTijekomprojektiranjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 96


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJEstambene <strong>na</strong>mjene: 47 dB(A) danju,odnosno 40 dB(A) noću40 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong>referentnoj točki T2 <strong>na</strong> granici <strong>za</strong>hvataprema zoni mješovite – pretežitoposlovne <strong>na</strong>mjene sa stanovanjem: 53dB(A) danju, odnosno 45 dB(A) noću41 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong>referentnoj točki T3 <strong>na</strong> rubu stambenog<strong>na</strong>selja sjeveroistočno od <strong>za</strong>hvata morabiti: 50 dB(A) danju, odnosno 40 dB(A)noću42 Najviša dopušte<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke od 80dB(A) danju i noću duž granica <strong>za</strong>hvata(prema susjednim česticama unutargospodarske zone)43 Zvuč<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga rashladnika vode ne smijebiti veća od 86 dB(A)44 Zvuč<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga ventilatoratransformatorskih stanica ne smije bitiveća od 63 dB(A) (ograničenje zbograda tijekom noćnog razdoblja)45 Duž interne prometnice uz istočnugranicu <strong>za</strong>hvata treba postaviti barijeru<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke (u studiji računskiuzet u obzir jednostranoapsorbirajući zidvisine 3 m, duljine 70 m, postavljen <strong>na</strong> 2m udaljenosti od vanjskog rubaprometnice kojim se ostvaruje smanjenjebuke <strong>za</strong> 6 dB uz <strong>na</strong>jugroženije stambeneobjekte).46 Akustički parametri ostalih postrojenja iuređaja te fasadnih eleme<strong>na</strong>ta građevinene smiju bitno odstupati u odnosu <strong>na</strong>korištene <strong>za</strong> potrebe izrade Studije47 Bučne radove obavljati tijekom dnevnograzdoblja, a samo u izuzetnimslučajevima, kada to <strong>za</strong>htjevatehnologija, tijekom noći48 Za kretanje teških vozila treba odabratiputove uk koje ima <strong>na</strong>jmanjepotencijalno ugroženih objekata i koji suveć opterećeni bukom prometa.49 Za parkiranje teških vozila odabratimjesta udalje<strong>na</strong> od potencijalnougroženih objekata te gasiti motore<strong>za</strong>ustavljenih vozila.50 Radno vrijeme poslovnih prostora morabiti kao što je <strong>na</strong>vedeno u Studiji.Projektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataProjektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataProjektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataProjektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataProjektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataProjektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataProjektant/Nositelj<strong>za</strong>hvataIzvođačIzvođačIzvođačNositelj <strong>za</strong>hvataTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekomprojektiranja itijekom gradnjeTijekom gradnjeTijekom gradnjeTijekom gradnjeTijekom korištenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 97


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE51 Dostava robe mora se ograničiti <strong>na</strong>dnevno razdoblje52 Sve uređaje <strong>za</strong> ventilaciju, klimati<strong>za</strong>ciju ihlađenje čiji rad izvan radnog vreme<strong>na</strong>nije nužan, noću treba isključivati.53 S<strong>na</strong>ga sustava <strong>za</strong> reprodukciju glazbemora biti elektronički ograniče<strong>na</strong> <strong>na</strong><strong>na</strong>čin da ekvivalent<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> buke uprostoru ugostiteljskog objekta prireprodukciji glazbe maksimalnomglasnoćom ne prelazi 65 dB(A).Emisija buke bitno ovisi o stanju opreme.Zbog toga treba postrojenja / uređajeredovito kontrolirati i održavati kako uradu ne bi došlo do povećane emisijebuke.54 Prilikom <strong>na</strong>bavke novih postrojenja /uređaja, kao jedan od bitnih parametaratreba uzeti u obzir podatke o buci, te<strong>na</strong>bavljati malobučnu opremu u skladusa <strong>za</strong>htjevima Direktive EZ <strong>za</strong> smanjenjeemitirane zvučne s<strong>na</strong>ge.55 Po puštanju u rad, mjerenjem trebaprovjeriti utjecaj buke koja se javlja uokolišu kao posljedica rada noveopreme.Nositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataNositelj <strong>za</strong>hvataTijekom korištenjaTijekom korištenjaTijekom korištenjaTijekom korištenjaTijekom korištenjaSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 98


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE6.5 PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA ZAŠTITEOKOLIŠAOblik monitoringaDi<strong>na</strong>mikaNositeljprovođenja1. Ispitivati kakvoću sanitarnih otpadnih voda prije SukladnoNositeljispusta u sustav javne odvodnje sukladno vodopravnoj <strong>za</strong>hvataVodopravnoj dozvoli.dozvoli2. Mjeriti emisije iz stacio<strong>na</strong>rnog izvora. Prema propisima Nositelj<strong>za</strong>hvata3. Provesti mjerenje buke <strong>na</strong> kritičnim točkama Nakon početka Nositeljimisije u okolišu (T1, T2 i T3).rada, te pri <strong>za</strong>hvatasvakoj izmjenidijela postrojenjai/ili uređaja kojidovode dopovećanja buke6.6 PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠU ovoj Studiji opisan je <strong>za</strong>hvat izgradnje Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall u<strong>Zagreb</strong>u. A<strong>na</strong>lizirani su podaci o lokaciji <strong>za</strong>hvata i podaci o okolišu <strong>za</strong>hvata uzuključivanje svih sastavnica okoliša i društvenog aspekta. Nakon a<strong>na</strong>lize, procijenjeni sumogući utjecaj <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš, provedeno je njihovo vrednovanje s više aspekata(intenzitet, dulji<strong>na</strong>, rasprostranjenost, te predz<strong>na</strong>k <strong>utjecaja</strong>). Nakon provedenogvrednovanja predložene su mjere <strong>za</strong>štite i plan njihove provedbe te program i planpraćenja stanja okoliša.Temeljem cjelovite a<strong>na</strong>lize predlaže se slijedeće:Zahvat izgradnje i korištenja Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall u <strong>Zagreb</strong>uprihvatljiv <strong>za</strong> okoliš uz primjenu mjera <strong>za</strong>štite okoliša i programa praćenja stanjaokoliša.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 99


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE7. POPIS LITERATURE1. Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnik grada <strong>Zagreb</strong>a 16/07),te Ispravaka Generalnog urbanističkog pla<strong>na</strong> grada <strong>Zagreb</strong>a (Sl.glasnik grada<strong>Zagreb</strong>a 02/08, 06/08).2. Idejni projekt Trgovačko-<strong>za</strong>bavnog <strong>kompleks</strong>a <strong>Zagreb</strong> Mall, Kincl d.o.o., 2008.3. Promet<strong>na</strong> <strong>studija</strong> - Utjecaj eksternog prometa <strong>na</strong> okoliš Trgovačko-<strong>za</strong>bavni<strong>kompleks</strong> <strong>Zagreb</strong> Mall, Z. Lanović, 2008.4. Studija buke, Sonus d.o.o., 2008.5. HRN ISO 9613-2 / 2000: Prigušenje zvuka pri širenju <strong>na</strong> otvorenom - Općametoda proraču<strong>na</strong>;R6. LS-90 / 1990: Richtlinien fuer den Laermschutz an Strassen;7. Parkplatzlaermstudie, Bayerisches Landesamt fuer Umweltschutz, 1994;8. Izvještaj o mjerenju buke br. N-08043 / kolovoz 2008., "Sonus" d.o.o.9. D. Rumenjak: Metoda koristi i troškova (Cost-benefit) u procjeni <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong>okoliš, VII među<strong>na</strong>rodni simpozij gospodarenja otpadom <strong>Zagreb</strong>, 2002.10. S. Tišma, A. Pisarović, A. Farkaš: Metodološka primjenjivost cost-benefit a<strong>na</strong>lizeu ekonomskom vrednovanju prirodnih resursa, IMO <strong>Zagreb</strong>, 269-299.11. Izvješće o stanju okoliša Grada <strong>Zagreb</strong>a, 2006.12. Darabuš, S., Jakelić, I.Z., 1996: Osnove lovstva. Hrvatski lovački savez. 1-428,<strong>Zagreb</strong>.13. Kovačević, J,: 1967: Korovi. Poljoprivred<strong>na</strong> enciklopedija, sve<strong>za</strong>k I.Jugoslavenski leksikografski <strong>za</strong>vod, 672-678. <strong>Zagreb</strong>.14. Krnjeta, D.2003: Ptice Hrvatske-ornitološki priručnik. Meridijani. 1-253, Samobor.15. Šarić, T.1989: Atlas korova. Svjetlost, OOUR Zavod <strong>za</strong> udžbenike i <strong>na</strong>stav<strong>na</strong>sredstva, Sarajevo, str. 1-221.16. Geotehnički elaborat, Geoexpert d.o.o., <strong>Zagreb</strong>, 2008.STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 100


FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE8. POPIS PROPISA1. Zakon o <strong>za</strong>štiti okoliša (NN 110/07)2. Uredba o procjeni <strong>utjecaja</strong> <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš (NN 64/08)3. Zakon o <strong>za</strong>štiti zraka (NN 178/04, 60/08)4. Uredba o kritičnim razi<strong>na</strong>ma onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)5. Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05)6. Uredba o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak izstacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07)7. Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08)8. Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listomopasnog otpada (NN 50/05)9. Plan intervencija u <strong>za</strong>štiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i 12/01)10. Zakon o <strong>za</strong>štiti prirode (NN 70/05)11. Pravilnik o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnimtipovima te o mjerama <strong>za</strong> održavanje stanišnih tipova (NN 7/06)12. Pravilnik o prijelazima <strong>za</strong> divlje životinje (NN 5/07)13. Pravilnik o proglašavanju divljih svojti <strong>za</strong>štićenim i strogo <strong>za</strong>štićenim (NN 7/06)14. Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)15. Zakon o potvrđivanju Konvencije o <strong>za</strong>štiti europskih divljih vrsta i prirodnihstaništa (Bernska konvencija) (NN 06/00)16. Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)17. Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01)18. Zakon o šumama (NN 140/05)19. Pravilnik o uređivanju šuma (NN 111/06)20. Zakon o vodama (NN 107/95, 150/05)21. Pravilnik o utvrđivanju zo<strong>na</strong> sanitarne <strong>za</strong>štite izvorišta (NN 55/02)22. Odluka o <strong>za</strong>štiti izvorišta (Sl. glasnik Grada <strong>Zagreb</strong>a 9/07)23. Odluka o odvodnji otpadnih voda (Sl. glasnik 12/02)24. Zakon o <strong>za</strong>štiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03)25. Zakon o <strong>za</strong>štiti od buke (NN 20/03)26. Pravilnik o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade iborave (NN 145/04)STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ ZA TRGOVAČKO-ZABAVNI KOMPLEKS ZAGREB MALL 101

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!