12.07.2015 Views

Godišnji izvještaj 2005. - ProCredit

Godišnji izvještaj 2005. - ProCredit

Godišnji izvještaj 2005. - ProCredit

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Bosna i HercegovinaGodišnji izvještaj <strong>2005.</strong>


2Godišnji izvještaj 2005Ključni pokazateljiEUR '000 <strong>2005.</strong> 2004.* PromjenaBilans stanjaUkupna aktiva 102.478 70.325 46%Bruto kreditni portfolio 80.197 61.238 31%Portfolio poslovnih kredita 71.153 48.074 48%EUR < 10,000 39.993 26.719 50%EUR > 10,000 < 50,000 17.713 10.728 65%EUR > 50,000 < 150,000 9.519 8.333 14%EUR > 150,000 3.928 2.294 71%Portfolio stambenih kredita 4.855 7.472 -35%Ostalo 4.189 5.692 -26%Rezervisanja za kreditne gubitke 2.118 1.610 32%Neto kreditni portfolio 78.079 59.628 31%Obaveze prema klijentima 46.655 20.871 124%Obaveze prema bankama i finansijskim institucijama 38.900 38.008 2%Dionički kapital 11.726 10.612 11%Bilans uspjehaPrihodi iz poslovanja 10.434 8.584 22%Rashodi iz poslovanja 9.194 7.071 30%Dobit iz poslovanja prije oporezivanja 1.240 1.512 -18%Neto dobit 1.115 1.369 -19%Ključni parametriKoeficijent troškovi/prihodi 81,6% 78,8%Povrat na kapital 10,5% 14.7%Koeficijent adekvatnosti kapitala 20,2% 18,0%Statistike o poslovanjuBroj aktivnih kredita 29.371 20.119 46%Broj kredita isplaćenih u toku godine 25.683 17.653 45%Broj poslovnih aktivnih kredita 24.936 13.764 81%Broj računa deponenata 37.915 24.464 55%Broj zaposlenih 430 291 48%Broj filijala i ekspozitura 15 13 8%*Pojedini iznosi se u određenoj mjeri razlikuju od onih iz godišnjeg izvještaja za 2004. godinu s obzirom da su prilagođeninovim metodama obračuna.


Sadržaj 3Izjava o misiji 4Pismo Nadzornog odbora 5Pismo Uprave banke 7Banka i njeni dioničari 8<strong>ProCredit</strong> Grupacija–banke koje se razlikuju 10<strong>ProCredit</strong> u Istočnoj Evropi 13Pregled poslovanja 16Upravljanje rizikom 26Mreža filijala 28Organizacija, zaposlenici i razvoj zaposlenih 30Poslovna etika i ekološki standardi 31Naši klijenti 32Finansijski izvještaji 36Kontakt adrese 54


4Izjava o misijiIzjava o misiji“<strong>ProCredit</strong> Bank je banka orijentirana razvoju koja pruža potpuni spektar usluga. Klijentimanudimo kvalitetnu uslugu i širok dijapazon bankarskih proizvoda. U našem kreditnomposlovanju fokusiramo se na kreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, jer smouvjereni da poslovanje istih stvara najveći broj novih radnih mjesta i da ista značajnodoprinose ekonomijama u kojima djeluju. Naša Banka naročito izbjegava špekulativnelinije poslovanja i izdaje velike kredite jedino u izuzetnim slučajevima, minimizirajući nataj način rizik povezan sa takvim aktivnostima.Naši dioničari – od kojih većinu čine velike, renomirane međunarodne institucije –očekuju održivi povrat na investiciju, no nisu isključivo zainteresirani za maksimiziranjekratkoročnog profita. Mi intenzivno ulažemo u obuku naših zaposlenika, kako bi stvoriliprijatnu i efikasnu radnu atmosferu i omogućili prijateljske i što je moguće stručnijeusluge za naše klijente.”


Pismo Nadzornog odbora 5Pismo Nadzornog odboraGledajući unatrag, može se reći da je <strong>2005.</strong> bila još jedna uspješna godina za <strong>ProCredit</strong> Bank u Bosnii Hercegovini, iako tržište na kojem posluje nije jednostavno. Naime, u državi je postignut određenistepen makroekonomske stabilnosti, ali ekonomija još uvijek treba da generira značajan rast, dok supolitičke prilike i dalje neizvjesne. Istovremeno, bankarski sektor je izuzetno konkurentan, sa 28 lokalnihi međunarodnih banaka na tržištu, koje se bave potrošačkim kreditiranjem i finansiranjem malih i srednjihpreduzeća, i oko 50 mikrofinansijskih institucija koje kreditiraju mala i mikro preduzeća.U ovom, ponekad teškom okruženju, <strong>ProCredit</strong> Bank igra značajnu ulogu. Radi se o Banci koja je predanadugoročnoj saradnji sa mikro i malim preduzećim te koja pomaže izgradnji ekonomske osnove i stvaranjunovih radnih mjesta u zemlji. U isto vrijeme, Banka daje značajan doprinos u podsticanju kulture štednje uBosni i Hercegovini. Sve navedeno postižemo izgradnjom naše najveće vrijednosti: svojih zaposlenika.Tokom godine, Banka je zadržala fokus na kreditiranju mikro preduzeća i poljoprivrede. U ovim segmentimakreditni portfolio je porastao za 50%, rezultirajući ukupnim iznosom od 40 miliona EUR na kraju godine.Uprkos konkurenciji, ovi rezultati su postignuti povećanjem fleksibilnosti, poboljšanjem usluga zaklijente i pojačanim prisustvom na tržištu, a sve u cilju kvalitetnijeg ispunjenja potreba naših klijenata.Depozitna osnova Banke se više nego udvostručila u <strong>2005.</strong> godini i dostigla 47 miliona EUR, naglašavajućivažnost koju Banka pridaje pružanju pomoći našim klijentima u štednji. Pri tome, izuzetna važnost seposvećuje obiteljima koje štede kao i “malim” štedišama koji su pozdravili jednostavne i sigurne štedneproizvode koje nudimo. I u budućnosti nastaviti ćemo graditi reputaciju “fer, prijateljske i sigurne” Bankeza obične ljude u Bosni i Hercegovini, te na taj način i dalje uvećavati našu depozitnu osnovu, koja jeistovremeno važan izvor finansiranja i rasta našeg kreditnog portfolia.Povjerenje dioničara u Banku i uloga koju ista igra na lokalnom ekonomskom tržištu, iskazani suznačajnim investicijama koje su učinjene u toku godine. Najveća i najzapaženija investicija bila je novazgrada uprave u Sarajevu. Važan razlog koji je vodio ovom koraku bio je proširenje kapaciteta za obukeunutar Banke. Ulaganje u vještine i mogućnosti profesionalnog razvoja naših zaposlenika podupire našustategiju širenja <strong>ProCredit</strong> Bank u Bosni i Hercegovini.Krajem godine, <strong>ProCredit</strong> Holding je postao većinski dioničar <strong>ProCredit</strong> Bank, istovremeno obezbjeđujućiznačajan iznos subordiniranog duga te, na taj način, iskazujući svoju jasnu i dugoročnu predanost institucijikao važnom članu globalne <strong>ProCredit</strong> Grupacije.Sve u svemu, rezultati koje smo postigli u <strong>2005.</strong> godini daju nam za pravo da s optimizmom gledamo nagodinu koja dolazi...Želimo izraziti zahvalnost svim zaposlenicima i rukovodstvu, čijim je trudom omogućeno Banci da poduzmejoš jedan važan korak naprijed u <strong>2005.</strong> godini.Članovi Nadzornogodbora na dan31.12.<strong>2005.</strong>:Mike TaylorPredsjednikClaus-Peter ZeitingerHelen AlexanderKlaus GlaubittHelmut ToellnerMike Taylor


6Godišnji izvještaj 2005


Pismo Uprave banke 7Pismo Uprave banke<strong>ProCredit</strong> Bank je završila osmu godinu poslovanjau Bosni i Hercegovini: osam uspješnih godina u kojimasmo stekli bogato iskustvo na koje se možemoosloniti. Iako je <strong>2005.</strong> godina bila godina daljeg rastaBanke, bila je i godina koju smo iskoristili za preispitivanjei procjenu postojeće strukture. Također,proteklu godinu su karakterizirala i značajna ulaganjau izgradnju kapaciteta Banke, kako bi se osiguralajaka osnova za budućnost.Sa lijeva na desno:Vedran HadžiahmetovićSanel KusturicaSabina BašićPeter MöldersEdin HrnjicaOvo je samo jedan od faktora koji je omogućioBanci da uveća svoj ukupni kreditni portfolio za31%, isplaćujući preko 25.600 kredita u tokugodine, usprkos poteškoćama poslovanja naizuzetno konkurentnom tržištu. Povećanje brojakreditnih službenika za 90% i uspješno uvođenjeinovativnih koncepata proširenja poslovanja nanova tržišta, ubijeđeni smo da je Banka ne samou stanju održati ovaj stepen rasta u predstojećojgodini već ga je u stanju čak i povećati. Značajnoje spomenuti da smo uvođenjem ekspres kreditaznačajno unaprijedili produktivnost, a istovremenoi unaprijedili kvalitet usluge. Prosječnaveličina kredita od samo 2.730 EUR po kreditu ičinjenica da je većina svih isplaćenih kredita, njihpreko 97%, izdata mikro i malim poduzetnicima,demonstrira predanost <strong>ProCredit</strong> Bank svojojciljnoj grupi, a samim tim i ekonomskom razvojucijele zemlje. Istovremeno, uspjeh dokazujeispravnost našeg poslovnog modela. <strong>ProCredit</strong>Bank je među pet vodećih banaka u Bosni i Hercegovinipo broju aktivnih poslovnih kredita.Kvalitetu usluge u poslovanju sa stanovništvomsmo posvetili posebnu pažnju. Broj zaposlenihu ovom segmentu poslovanja je porastao za48%, a značajna sredstva su uložena u obukunaših službenika na i izvan radnog mjesta. Noviproizvodi za našu ciljnu grupu su u završnoj faziuvođenja, a Banka je trenutno posvećena implementiranjuplanova za povećanje dostupnosti finansijskihusluga <strong>ProCredit</strong> Bank u cijeloj zemlji.Postavljanje naših usluga kao “fer, prijateljskih isigurnih” nije nas samo izdvojilo od konkurencijeveć nam je pomoglo uvećati našu depozitnu osnovuza više od 100% drugu godinu za redom.Broj zaposlenih se povećao sa 291 na 430 zaposlenikau toku <strong>2005.</strong> godine. U cilju integriranjatako značajnog priliva zaposlenika u instituciju,bilo je neophodno kreirati jedinstveniprogram obuke novih zaposlenika uključujućiintenzivne treninge u novom centru za obuku kojise nalazi u Banci. Pored toga, ostale poduzetemjere uključuju standardizaciju radnih procesa iunapređenje organizacionih struktura.Banka je ostvarila dobit od 1,1 miliona EUR nakonoporezivanja i pored značajnih ulaganja uIT sistem i dodatnu opremu, kao i preseljenjazgrade uprave u veći objekat.Za ovakav pozitivan razvoj željeli bismo iskazatinašu zahvalnost svim zaposlenicima, partnerimai prijateljima, kao i klijentima, jer su nam pomoglida ovu godinu učinimo tako uspješnom.Radujemo se 2006. godini: daleko smo od togada se zadovoljimo postojećim stanjem jer smosebi postavili izazov da postignemo još i više unarednoj godini.Peter MöldersDirektorVedran Hadžiahmetović Sanel Kusturica Sabina Bašić Edin HrnjicaIzvršni direktor Izvršni direktor Izvršni direktor Izvršni direktor


8Godišnji izvještaj 2005Banka i njeni dioničari<strong>ProCredit</strong> Bank u Bosni i Hercegovini, prva od<strong>ProCredit</strong> finansijskih institucija koja je svojavrata otvorila u Centralnoj i Istočnoj Evropi, osnovanaje 1997. godine, prvobitno pod imenom“Micro Enterprise Bank”, a “<strong>ProCredit</strong> Bank” jepostala 2003. godine. Kroz cijelo svoje postojanjebila je kontinuirano fokusirana na usluživanjemikro i malih poduzetnika u zemlji. Zahvaljujućipodršci grupe predanih dioničara, omogućeno jojje razviti se u sigurnu finansijsku instituciju kojase fokusira na svoje klijente.Dioničar(na dan 31.12. <strong>2005.</strong>)<strong>ProCredit</strong> HoldingEBRDCommerzbankKfW GroupSektorSjedišteUdioUplaćeni kapital(u milionima Eura )4,51,91,00,6InvesticijeBankarstvoBankarstvoBankarstvoNjemačkaVelika BritanijaNjemačkaNjemačka56,7%23,1%12,5%7,7%Ukupni kapital100%8,0<strong>ProCredit</strong> Holding AG je osnovankao InternationaleMicro Investitionen AG (IMI) 1998. godine. Danaspredstavlja matičnu firmu globalne Grupacijeod 19 mikrofinansijskih banaka koje se nalazeu zemljama u tranziciji i razvoju, na tri kontinenta.Cilj <strong>ProCredit</strong> Grupacije je razlikovati se uobezbjeđivanju bankarskih usluga onim ljudimakojima se iste ili uopšte ne pružaju (obično opravdanotroškom ili rizikom) ili im se iste pružaju naneadekvatan način. Holding firma, koja bliskosarađuje sa Internationale Projekt Consult GmbH(IPC), vodi razvoj <strong>ProCredit</strong> institucija, pruža impodršku u svim ključnim oblastima bankarskogposlovanja i ljudskim resursima. Firma trenutnoima kapital od 102 miliona EUR, a njeni dioničarisu kombinacija privatnih i javnih investitora – uomjeru 50:50.Evropska banka za obnovu i razvoj(EBRD) Osnovana je 1991. godine.Njen cilj je pomoći tranziciju prema otvorenim,tržištu orijentiranim ekonomijama, kao i pomoviratiprivatnu i poduzetničku inicijativu u zemljamaCentralne i Istočne Evrope i Komonveltu nezavisnihdržava (CIS) koje su predane demokraciji,pluralizmu i tržišnim ekonomijama. EBRD nastojiosigurati pomoć za 27 zemalja u kojima posluje,implementiranjem strukturalnih i sektorskih ekonomskihreformi, promoviranjem konkurencije,privatizacije i poduzetništva.U vršenju svoje uloge katalizatora promjena,Banka ohrabruje kofinansiranje i strano direktnoulaganje iz privatnih i javnih sektora, pomaže umobiliziranju domaćeg kapitala i obezbjeđujetehničku saradnju u relevantnim oblastima.Commerzbank AG je osnovana1870. godine,a nakon preuzimanja EurohypoAG, koje je najavljeno u novembru <strong>2005.</strong>godine predstavlja drugu po veličini njemačkubanku i jednu od vodećih komercijalnih banakau Evropi. Uz jaku međunarodnu mrežu, koja imasjedišta i dioničare u više od 40 zemalja, Commerzbankpredstavlja univerzalnu banku kojaobezbjeđuje bankarske usluge za stanovništvo,sektor privrede i javni sektor. Commerzbanktakođer nudi finansijske proizvode i usluge prekomnogih poslovnica, kao što su Internet bankarstvo,poslovi lizinga, upravljanje aktivom i ulaganjeu nekretnine.


Banka i njeni dioničari 9KfW Entwicklungsbank (KfW razvojnabanka): U ime Njemačke FederalneVlade KfW Entwicklungsbank finansiraulaganja i pruža savjetodavne usluge zemljama urazvoju i tranziciji. Njen cilj je izgraditi i proširitidruštvenu i ekonomsku infrastrukturu zemalja ukojima je aktivna i unaprijediti stabilan finansijskisektor uz zaštitu izvora i obezbjeđenje zdravogokoliša. KfW Entwicklungsbank je vodeća uoblasti mikrofinansiranja i uključena je u finansijskeinstitucije širom svijeta koje su orijentiraneciljnoj grupi. Dio je KfW Bankengruppe (KfWbankarska grupa), čiji je ukupni bilans 341 milijardeEUR (decembar <strong>2005.</strong>). KfW Bankengruppeje jedna od deset najvećih banaka u Njemačkoj saAAA rejtingom.U toku <strong>2005.</strong> godine, InternationalFinance Cooperation (IFC), članicaSvjetske banke, koja promovira razvoj privatnogsektora u zemljama članicama koje se nalaze urazvoju, prodala je svoje učešće u <strong>ProCredit</strong> Banku Bosni i Hercegovini <strong>ProCredit</strong> Holding-u AG.Kako je IFC dioničar u <strong>ProCredit</strong> Holdingu ostaće idalje uključen u podržavanje <strong>ProCredit</strong> Grupacijekroz povećano učešće na nivou Holdinga.


10Godišnji izvještaj 2005<strong>ProCredit</strong> Grupacija - banke koje se razlikujuU zemljama u razvoju i tranziciji u kojima <strong>ProCredit</strong>Grupacija posluje, konvencionalne komercijalnebanke fokusiraju svoje kreditiranje na finansiranjeprivrede i potrošačko kreditiranje. One zanemarujumikro i malo poslovanje jer vjerovatno imajuneadekvatne računovodstvene metode i nedovoljnekolaterale i povezane su sa visokim administrativnimtroškovima. Ova vrsta poslovanja suosnovni pokretač razvoja i stvaranja radnih mjesta.U političkom smislu, srednja klasa, koja sepojavljuje kada iste rastu i napreduju, obično imastabilizirajuću ulogu u društvu. Zato su dioničari -osnivači odlučili uspostaviti specijalizirane finansijskeinstitucije koje opslužuju ove zanemareneciljne grupe u Istočnoj Evopi, Latin skoj Americi iAfrici, što je proces koji je počeo prije sedam godina.Danas, <strong>ProCredit</strong> Grupacija ima 19 banaka i finansijskihkompanija koje posluju u velikom broju zemalja,sa preko 370 filijala i 8.400 zaposlenika.Sve ove institucije dijele zajedničku misiju Grupacije.Njihov cilj je razlikovati se u pružanjubankarskih usluga onim ljudima koje druge bankeopslužuju neadekvatno ili nikako. Njihov fokussu mikro, mala i srednja preduzeća. Istovremeno,one obezbjeđuju usluge za “obično“ stanovništvofokusirajući se na obitelji sa niskim prihodima.U toku godina, <strong>ProCredit</strong> Grupacija i IPC, koje surazvile metodologiju kreditiranja koju koristi<strong>ProCredit</strong> Grupacija, ostvarile su detaljno razumijevanjeproblema sa kojima se suočavaju malefirme kao i mogućnosti koje su dostupne istim istvorile kreditnu tehnologiju koja odražava realnostnjihovog poslovnog okruženja. Zahvaljujućiovoj kreditnoj tehnologiji, koja kombinira pažljivuanalizu svojih kreditnih rizika sa visokim stepenomstandardizacije i efikasnosti, <strong>ProCredit</strong>institucije su u mogućnosti imati velik broj malihdužnika: trenutno isplaćuju više od 50.000kredita u ukupnom iznosu od više od 180 milionaEUR svaki mjesec. Krajem <strong>2005.</strong> godine, brojaktivnih kredita je porastao na više od 560.000(1,5 milijarda EUR), što predstavlja porast od35% u odnosu na 2004. godinu. Prosječni aktivnikreditni iznos je samo 2.500 EUR. Kvalitet kreditnogportfolia ostaje izvrstan, sa iznosom kreditau kašnjenju (>30 dana) na ukupni kreditni portfoliood samo 1,1%. Ovo demonstrira činjenicu dasu mali dužnici zaista kreditno sposobni kada suusluženi na odgovarajući način.<strong>ProCredit</strong> banke često mobiliziraju depozite nalokalnim tržištima, ne samo da bi finansirale svojrapidno rastući kreditni portfolio već i zato što jeto centralni dio njihove razvojne misije. <strong>ProCredit</strong>institucije nastoje zadobiti povjerenje javnosti ubanke i njegovati kulturu štednje postavljanjemnovih standarda kod pružanja usluga klijentima,transparentnosti i poslovne etike. <strong>ProCredit</strong> depozitnemogućnosti odgovaraju širokom brojuklijenata, naročito onim koji dolaze iz grupe sa niskimprihodima. Nudimo jednostavne proizvodeštednje bez minimalnog depozita. U <strong>2005.</strong> godini,depozitna osnova Grupacije povećala se sa830 miliona EUR na 1,3 milijarde EUR uz 460.000novih, otvorenih računa.Mnogi od ovih računa predstavljaju račune maleobiteljske štednje – što je dobar početak u Pro-Credit strategiji kod pomaganja stvaranja kultureštednje u zemljama našeg poslovanja.<strong>ProCredit</strong> banke imaju za cilj biti “banke iz susjedstva”i veliki značaj pridaju dječijoj štednji iproizvodima dječije štednje, kao i kampanjamaedukacije i sponzoriranju lokalnih događajazajednice. Osim depozitnih mogućnosti, poslovnimklijentima se nudi puni spektar standardnihnekreditnih bankarskih usluga, uključujućidomaće i međunarodne transfere, debitne ikreditne kartice, dokumentarne usluge i deviznoposlovanje.<strong>ProCredit</strong> Holding iz Frankfurta, koji je osnovalakonsultantska firma IPC 1998. godine, matičnaje kompanija Grupacije. Stalni internacionalnidioničari su KfW/DEG, IFC, FMO, i the DOENFoundation. Ovi dioničari također učestvuju unekim pojedinačnim bankama. Dodatno, EBRD iCommerzbank su važni dioničari u institucijamaIstočne Evrope. Aktivnosti institucija članica Grupacijevodi i nadgleda <strong>ProCredit</strong> Holding i IPC, konsultantskafirma koja obezbjeđuje menadžerskeusluge bankama. Ovo centralizirano rukovodstvoi supervizija omogućavaju dostizanje sinergijekoja ima pozitivan uticaj na mnoge oblasti. Pro-Credit Holding je dobila investicioni internacionalnikreditni rejting od FITCH Ratings-a, koji jojomogućava da efikasno povisi dug i kapital nanivou Grupacije kao cjeline.


<strong>ProCredit</strong> Grupacija – banke koje se razlikuju 11Detaljna sinergija je visoko efikasan grupni pristuprazvoju poslovanja, upravljanju rizikom, revizijii informacionim tehnologijama, kao i obuci iljudskim resursima.<strong>ProCredit</strong> institucije mogu biti uspješne u svojojmisiji razvoja samo onda kada je osigurana njihovaodrživost. U skladu s tim, osnovane su kaokomercijalna, odnosno profitna pravna lica.Dioničari Grupacije ciljaju na postizanje ravnotežeizmeđu razvojnih ciljeva s jedne strane, koji sumotivirali njihovo ulaganje u <strong>ProCredit</strong> Grupaciju is druge strane, komercijalnog uspjeha koji stvaraosnovu dugoročne održivosti koja se reflektiraadekvatnim povratom na investiciju. U <strong>2005.</strong> godini,povrat na kapital za cijelu Grupaciju, izraženu stabilnoj valuti, nakon odbitka poreza na dobit,očekuje se u visini od 15%.Ovaj stepen profitabilnosti je dovoljan da osiguradalji razvoj Grupacije. Do kraja 2010. godine, Grupacijaočekuje da ima institucije u 25 zemalja, uzukupni broj filijala koji bi porastao na skoro 800,broj zaposlenika na preko 17.000, i kreditni portfoliona 4,5 milijarde EUR. Kako bi se postigaopredviđeni stepen razvoja, biće neophodno mobiliziratiznačajne finansijske resurse. Pristup dodatnomfinansiranju neće biti dovoljan: razvoj ljudskihresursa nastavlja biti ključni prioritet Grupacije. Ovoće uključiti ne samo intenzivnu obuku u tehničkomsmislu, već i u smislu menadžerskih vještina, alitakođer i kontinuiranu razmjenu zaposlenika izmeđučlanica institucija, na način da se iskoristi prednostmogućnosti razvoja za zaposlene koje se stvarajunjihovim učešćem u zaista internacionalnoj grupi.U <strong>2005.</strong> godini, naročit naglasak je dat razvojupristupa ljudskim resursima unutar Grupacije,kao i jačanju naše institucionalne kulture. Kako<strong>ProCredit</strong> banke nastavljaju brzi rast u brojuzaposlenika, filijala i proizvoda, pronalaženja,integracije i obuke zaposlenih koji posjedujutraženi stav, izgradnja našeg srednjeg rukovodstva,ostaje prioritet u cijeloj Grupaciji. Ključniizazov je osigurati da se razvijamo i rastemo dokistovremeno ostajemo odani našim institucionalnimvrijednostima, koje uključuju otvorenu komunikaciju,transparentnost i profesionalizam usvakodnevnom poslovanju. Grupacija intenzivnoulaže u obuku pojedinačnih banaka, kao i u obukuna internacionalnom nivou. Grupacija je takođerosnovala <strong>ProCredit</strong> Akademiju u Njemačkoj, kojapruža trogodišnji program obuke za “<strong>ProCredit</strong>bankara” i namijenjen je njenom velikom ljudskompotencijalu, lokalnim zaposlencima, obezbjeđuječvrstu osnovu za razvoj i upravljanje našim zaposlenicimau budućnosti.Internacionalna grupa<strong>ProCredit</strong> institucija (dostupnana www.procredit-holding.com)<strong>ProCredit</strong> Bank Srbija<strong>ProCredit</strong> BankBosna i Hercegovina<strong>ProCredit</strong> Bank Kosovo<strong>ProCredit</strong> Bank Albanija<strong>ProCredit</strong> Bank Makedonija<strong>ProCredit</strong> Bank Ukrajina<strong>ProCredit</strong> Moldavija<strong>ProCredit</strong> Bank Rumunija<strong>ProCredit</strong> Bank Gruzija<strong>ProCredit</strong> Bank BugarskaMicro Credit NationalHaitiBanco <strong>ProCredit</strong>El SalvadorBanco <strong>ProCredit</strong>NikaragvaBanco <strong>ProCredit</strong>EkvadorBanco Los Andes<strong>ProCredit</strong> Bolivija<strong>ProCredit</strong> Savings and LoansGana<strong>ProCredit</strong> Bank DemokratskaRepublika KongoNovoBanco AngolaNovoBanco Mozambik


12Godišnji izvještaj 2005


<strong>ProCredit</strong> u Istočnoj Evropi 13<strong>ProCredit</strong> u Istočnoj Evropi<strong>ProCredit</strong> je prisutna u 10 zemalja Istočne Evropei sa blizu 300.000 aktivnih kredita predstavljavodeću instituciju u pružanju bankarskih uslugamikro, malim i srednjim preduzećima u regiji. UIstočnoj Evropi, kreditiranje finansijskog sektorai privatnog sektora se brzo širi, često značajnimulaganjem iz stranog kapitala i uz pomoć jakihzapadnih banaka. U ovom kontekstu, ponekadsu nas pitali: “Može li <strong>ProCredit</strong> zaista tvrditi daje drugačija i da se razlikuje u regionu?“ Naš odgovorje bio odlučno “da”. Mi smo banke koje suduboko predane kreditiranju malog biznisa naduži period, izgradnji odgovorne kulture štednjeprije nego obezbjeđenju potrošačkih kredita, kaoi postavljanju novih standarda transparentnosti iusluživanju naših klijenata.U regionu, fokus većine banaka, uključujući zapadnebanke, još uvijek je na finansiranju velikihpreduzeća i potrošačkom kreditiranju. Onezanemaruju kreditiranje mikro poduzetnika imalih porodičnih biznisa. Ipak, ova poslovanjapredstavljaju pokretačku snagu ekonomskograzvoja i stvaranja radnih mjesta širom IstočneEvrope, od kolapsa sovjetskog uticaja i velikihfirmi u državnom vlasništvu. Za većinu banaka,jednostavno je lakše zaraditi novac putempotrošačkog kreditiranja i velikih kredita klijentimakoji posluju sa privredom, s obzirom da kreditiranjemalog biznisa zahtijeva decentraliziranoodlučivanje i zaposlenike koji mogu brzo i pouzdanoprocijeniti rizik i održati dugoročne odnosesa klijentima. Važnost <strong>ProCredit</strong> banaka u ekonomijamau tranziciji ne treba biti izneneđenje jerčak i u dobro razvijenim zapadnim tržištima postojinekoliko banaka koje su predane dugoročnojpodršci malim klijentima.Nije iznenađenje da potrošačko kreditiranje, kojetako agresivno forsiraju ostale banke u IstočnojEvropi, nije poslovanje u koje je <strong>ProCredit</strong> aktivnouključena. Vjerujemo da iste nastoje da forsirajuuvoz prije nego domaću proizvodnju, na neodgovorannačin, u kontekstu utakmice za udio natržištu – uz veoma malo analize otplatnog kapacitetaklijenta – što brzo vodi prezaduženosti. Ovonije dobro za pojedince i obitelji na koje isto utičei može predstavljati opasnost za stabilnost finansijskogsektora.Naš pristup je obezbijediti kredite poslovimakoji se baziraju na pažljivoj i efikasnoj analizi otplatnogkapaciteta klijenta. Ciljamo na izgradnjudugoročnih odnosa i nikad ne zaboravljamo daje kredit također i dug. Na taj način, <strong>ProCredit</strong>banke karakterizira odgovoran, dugoročni stavprema razvoju poslovanja.U regionu obezbjeđujemo poljoprivredne kreditejer je ovaj sektor bio naročito zanemaren od straneostalih banaka, a vitalan je za zapošljavanje idruštvenu koheziju izvan glavnih urbanih zona.Mi također obezbjeđujemo stambene kreditekako bi pomogli obiteljima sa niskim primanjimada renoviraju svoje domove. <strong>ProCredit</strong> banke nudesvojim poslovnim klijentima ne samo kredite veći ostale usluge, uključujući kartice i brze, jeftinenovčane transfere (ProPay), obezbjeđujući zaistaintegriranu uslugu za poduzentike koji su aktivniu regionu.Vjerujemo da je prioritet stvoriti kulturu štednjea ne samo potrošnje, jer je štednja važna zapromjene i neizvjesnosti koje život nosi. Zatoobezbjeđujemo jednostavne i pouzdane bankarskeproizvode, sa fokusom na štednju običnihljudi. Primjenom naše misije po kojoj želimo bitidostupni za klijente gdje god da se isti nalaze,<strong>ProCredit</strong> Grupacija obezbjeđuje cjelokupnopokriće regiona sa 238 filijala i više od 6.000 zaposlenika.Naši klijenti na cijelom putu iz Tiraneu Albaniji do Kijeva u Ukrajini mogu imati istu prijateljskuuslugu i otvorenu dobrodošlicu u svimfilijalama koji se nalaze na putu između tih gradova.Naglasak se stavlja na transparentnost usvim <strong>ProCredit</strong> bankama: vode se kampanje kojeosiguravaju da svi klijenti razumiju cijene koje suodređene za proizvode, kao i one koje se odnosena naše konkurente, jer nalazimo da na tržištimakoja agresivno rastu postoji dosta klijenata kojisu zbunjeni cijenama bankarskih usluga.


14Godišnji izvještaj 2005PoljskaBjelorusijaRusijaČeška RepublikaSlovačkaUkrajinaAustrijaMađarskaMoldavijaSlovenijaRumunijaHrvatskaBosnai HercegovinaSrbijaKosovo BugarskaCrna GoraMakedonijaAlbanijaGruzijaArmenijaAzerbaTurskaGrčkaNaši zaposlenici su ključni element pristupa iimidža banke kao stabilnog bankarskog partneraza klijente u regionu. Grupacija je predana obucizaposlenih, profesionalnom razvoju i otvorenoji iskrenoj kulturi komunikacije. Zaposleni urazličitim zemljama izmjenjuju svoja iskustva iprograme obuke, a regionalni workshopovi suvažan dio našeg pristupa. U veoma konkurentnimbankarskim sektorima Istočne Evrope, dobroobučeni zaposlenici, motivirani <strong>ProCredit</strong> zaposlenici,koji su izgradili jake i dugoročne odnosesa klijentima na meti su konkurentnih banaka.Ipak, <strong>ProCredit</strong> ulaže u svoje zaposlene, a internacionalnemogućnosti koje isti imaju samo pokazujuda smo do sada bili uspješni u pronalaženjunajboljih zaposlenika, postavljajući time čvrsttemelj za naš dalji razvoj u regionu.


<strong>ProCredit</strong> u Istočnoj Evropi 15Naziv Ključni podaci Kontakt<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u martu 1999. godine Rruga Sami FrasheriAlbanija 17 filijala Tirana23.961 dužnika / 80,3 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +355 4 271 272 / 27680.403 deponenata / 158,2 miliona EUR info@procreditbank.com.al489 zaposlenika www.procreditbank.com.al<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u oktobru 2001. godine 131, Hristo Botev Blvd.Bugarska 43 filijale Sofia34.448 dužnika / 203,1 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +359 2 921 71 00 / 71 1046.334 deponenata / 95, 9 miliona EUR contact@procreditbank.bg750 zaposlenika www.procreditbank.bg<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u maju 1999. godine D. Agmashenebeli Ave 154Gruzija 24 filijale Tbilisi37.045 dužnika / 112,2 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +995 32-20 2222 / 058049.190 deponenata / 62,2 miliona EUR info@procreditbank.ge944 zaposlenika www.procreditbank.ge<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u januaru 2000. godine Rr SkenderbeuKosovo 22 filijale 38000 Prishtina/ Kosovo UNMIK36.531 dužnika / 162,5 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +381 38-249624 / 248777225.349 deponenata / 336,3 miliona EUR info@procreditbank-kos.com574 zaposlenika www.procreditbank-kos.com<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u julu 2003. godine Jane Sandanski 109aMakedonija 16 filijala 1000 Skopje12.781 dužnika / 47,9 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +389 2 321 99 00 / 0135.727 deponenata / 47,1 miliona EUR info@procreditbank.com.mk325 zaposlenika www.procreditbank.com.mk<strong>ProCredit</strong> osnovana u decembru 1999. godine Stefan cel Mare si Sfint, 65Moldavija 19 filijala Off. 900, 902, 904, Chisinau9.701 dužnika / 15,9 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +373 22 270707 / 34 88172 zaposlenika office@procredit.mdwww.procredit.md<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u junu 2002. godine Calea Buzesti, 62-64, Sector 1Rumunija 17 filijala 011017 Bukurešt18.018 dužnika / 89,40 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +40 21 2016000 / 201600237.650 deponenata / 65,5 miliona EUR headoffice@procreditbank.ro502 zaposlenika www.procreditbank.ro<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u aprilu 2001. godine Bulevar despota Stefana 68cSrbija 33 filijale Beograd43.433 dužnika / 183 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +381 11 20 77 906 / 905134.932 deponenata / 152 miliona EUR info@procreditbank.co.yu1.005 zaposlenika www.procreditbank.co.yu<strong>ProCredit</strong> Bank osnovana u januaru 2001. godine 107-A Pobedy Ave.Ukrajina 32 filijale Kyiv 0311523.530 dužnika / 146 miliona EUR u kreditima Tel./Fax: +380 44 590 10 41 / 0130.700 deponenata / 67,6 miliona EUR info@procreditbank.com.ua1.079 zaposlenika www.procreditbank.com.ua


16Godišnji izvještaj 2005Pregled poslovanja


Pregled poslovanja 17Političko i ekonomsko okruženjeDešavanja u Bosni i Hercegovini u <strong>2005.</strong> godini,ukazuju na stvaran napredak koji je učinjen upolitičkom smislu. Samo 10 godina nakon uspostavemira, izgledi za pridruživanje EvropskojUniji (EU) su postali bliži stvarnosti. Krajem godinepostignut je sporazum o planu ujedinjenjapolicije i armije entiteta u zemlji, čime jezadovoljen jedan od osnovnih preduvjeta zaotpočinjanje stabilizacije i pregovora sa EU. Ipak,ovo je samo jedan primjer kompleksne političkei administrativne strukture u zemlji, koja sedjelimično sastoji od procesa razvoja i reforme.Ova kompleksnost političke i administrativnepostavke ima negativan uticaj na ekonomskeaktivnosti. Trajan deficit tekućih računa veći od20% BDP-a, koji djelimično doprinosi niskom stepenudomaće štednje, je jedan od najznačajnijihmakroekonomskih problema koji se trebajurješavati. Poslovno okruženje se poboljšalo samakroekonomskom stabilnošću, i reflektira seu niskoj stopi inflacije od oko 3,7%, čime je uporastu stabilnost lokalne valute i 5,5% porastaBDP-a. Implementiranje PDV-a širom zemlje u2006. godini, iako dugo odgađano, predstavljadalji važan znak harmonizacije između entiteta.Drugi pozitivan razvoj je porast od 45% u stranimdirektnim ulaganjima, u poređenju sa prethodnomgodinom, uz 50% ovih sredstava kojaodlaze u proizvodni sektor. Ostalih 25% prilivaje usmjereno u bankarski sektor, koji ostajekonkurentan i dinamičan i koji se suočava sa konstantnimporastom u zadnjih nekoliko godina.Kombinovana ukupna aktiva bankarskog sektoraje porasla za 22,5%, dok je depozitna osnovaporasla za 22%. Nekoliko spajanja je reduciralobroj banaka sa 33 na 28 u <strong>2005.</strong> godini. Sadaljim spajanjima koja su u planu, konkurencijameđu bankama će se vjerovatno povećati. Kakobi kontrolirala potrošačko kreditiranje, Centralnabanka je podigla nivo obaveznih rezervi na15%, a dalje intervencije nisu isključene. Ovo jeuspješno djelovalo na tržišni trend, opadanjemkamatnih stopa.Konkurencija na tržištu se reflektira veomaagresivnim i nekad obmanjivim marketinškimkampanjama. Postoji rizik da će isto stvoritiprezaduženost i potkopati povjerenje javnostiu banke. <strong>ProCredit</strong> Bank daje veliko značenjetransparentnosti i potpunoj jasnoći cjenovnikausluga i proizvoda. Ulažemo dosta vremena daobjasnimo našim klijentima naše kamatne stope,provizije i stvarne troškove naših usluga.Situacija u lokalnom mikrofinansijskom sektoruosta je nejasna. Ovaj sektor ima kreditni portfoliood 135 miliona EUR. Dvanaest od 50 mikrokreditnihorganizacija u zemlji drže ukupno 95% istog.Nije moguće predvidjeti uticaj koji će opšte opadanjeu prilivu strane pomoći imati na lokalni mikrofinansijskisektor. Za sada, on je i dalje u skromnomrazvoju, uglavnom zahvaljujući finansijskimmogućnostima koje nude lokalne banke. Vladinapolitika o budućem mikrofinansiranju u Bosni i Hercegovini,je u fazi razmatranja, sa ciljem postavlj a-nja regulatornog okvira kroz koji će se nadgledati ivršiti revizija ovih institucija. Zakoni su u nacrtu, aliih Parlement još nije usvojio.Zahvaljujući jasnoći svoje misije, <strong>ProCredit</strong> Bank ćemoći održati jaku poziciju na tržištu, podržavajućirazvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, ponudomproizvoda koje naši klijenti cijene. Istovremeno,nastavićemo postavljati standarde bankarskogsektora u smislu transparentnosti, proceduralnejednostavnosti i kvaliteta usluga.


18Godišnji izvještaj 2005Kreditni učinakU skladu sa misijom <strong>ProCredit</strong> Bank, pružanjekreditnih usluga mikro i malim preduzećima ostaoje fokus našeg poslovanja u prošloj godini.U ovom segmentu, smo uspjeli ne samo uspješnose nositi sa stalno rastućom konkurencijomveć smo i značajno povećali našu prisutnost ipokrivenost tržišta.Sa aktivnim bruto kreditnim portfoliom od 80,2miliona EUR na kraju godine, što predstavljaporast od 31% u odnosu na prethodnu godinu,uspjeli smo ostvariti rast koji je za 6 osnovnihbodova veći od rasta cjelokupnog tržišta. Ukupnikreditni portfolio se sastoji od 29.371 aktivnihkredita, što je porast za 46%. Ukupno, u tokugodine je isplaćeno 25.683 kredita u iznosu od83,8 miliona EUR, 45% više nego u 2004. godinipo broju, odnosno 39% više po iznosu isplaćenihkredita.Mikro sektor ostaje naša primarna ciljna grupa,i u tom segmentu našeg kreditnog poslovanja,postigli smo najveće stope rasta u <strong>2005.</strong> godini.Mikro krediti, koji zauzimaju 32% ukupnog poslovnogkreditnog portfolia, porasli su u ukupnomiznosu na 22,4 miliona EUR na kraju godine.U toku posmatranog perioda, isplaćeno je 12.156mikro kredita. U rezultatima istraživanja sprovedenogod strane “Udruženja mikrofinansijskihorganizacija u BiH“, navodi da se sa svakimisplaćenim kreditom kreira u prosjeku 2,15 novihradnih mjesta. Imajući to u vidu, evidentan jeznačajan doprinos <strong>ProCredit</strong> Bank smanjenju nezaposlenosti,te ekonomskom i društvenom razvojuzemlje.Kreditiranje poljoprivrede je drugi segment poslovanjagdje je <strong>ProCredit</strong> Bank uspjela ostvaritii zadržati značajnu konkurentnu prednost. U<strong>2005.</strong> godini isplaćeno je 11.977 poljoprivrednihkredita, u ukupnom iznosu od 21,5 miliona EUR.Bosna i Hercegovina ima značajan trgovinskideficit i veliki dio poljoprivrednog uvoza se možezamijeniti lokalnom proizvodnjom.Kao jedina banka na lokalnom tržištu koja sistematskipruža usluge malim poljoprivrednicima,<strong>ProCredit</strong> Bank igra značajnu ulogu u razvojupoljo privrednog sektora.Kreditiranje malih i srednjih preduzeća je takođerimalo željeni rast. I pored značajne konkurencijeu ovom segmentu, <strong>ProCredit</strong> Bank je uspjelauvećati iznos aktivnih kredita plasiranih malimi srednjim preduzećima za 46%, na 31,1 milionEUR na kraju godine. I pored značajnog rasta,kvalitet našeg portfolia je ostao na iznimnozadovoljavajućem nivou: samo 0,75% kredita jebilo u kašnjenju na kraju godine, a ukupni otpisisu iznosili samo 0,3 miliona EUR.Uspješna ekspanzija naših kreditnih aktivnostije rezultat niza poduzetih strateških koraka: prijesvega, otvaranjem novih poslovnica značajnosmo proširili pokrivenost tržišta, poboljšaliRazvoj kreditnog portfoliaBroj aktivnih kredita - prema iznosu kredita*Iznos (u milionima EUR)80706050403020100Broj (u '000)Mar Jun Sept Dec Mar Jun Sept Dec Mar Jun Sept Dec03 04 05807060504030201003,7%50,7%0,4%o,06%45,2%do 10.000 EURviše od 150.000 EUR10.001 EUR do 50.000 EUR Ukupan broj aktivnih kredita50.001 EUR do 150.000 EURdo 1.000 EUR50.001 EUR do 150.000 EUR1.001 EUR do 10.ooo EUR više od 150.000 EUR10.001 EUR do 50.000 EUR * 31. decembar <strong>2005.</strong>


Pregled poslovanja 19fleksibilnost naših proizvoda i značajno povećaliefikasnost, što je podržano i odgovarajućom organizacijskimstrukturom.Naš kapacitet u pružanju usluga klijentima iz ruralnihoblasti, značajno se povećao angažiranjemkreditnih službenika porijeklom iz tih oblastikoji imaju potrebno znanje o lokalnom tržištu iljudima koji tu žive.Nastavili smo širiti naše ekspres kreditne proizvode.Ovi krediti, koji su posebno prilagođeniodređenim segmetnima tržišta, mogu se isplatitiza samo 48 sati od vremena podnošenja zahtjevaza kredit, a efikasne procedure umanjuju troškoveza klijenta. U interesu efikasnosti povećali smo brojzaposlenika sa ovlaštenjima za odobravanje kreditau filijalama i upravi, čime je ojačan kapacitet bankepotreban za podržavanje njenih kreditnih aktivnosti.Sa ukupno 154 kreditna službenika na kraju<strong>2005.</strong> godine, što je za 73 više nego u prethodnojgodini, uvjereni smo da možemo dodatno uvećatiiznos kreditiranja u dolazećoj godini, istovremenoodržavajući visoku prosječnu produktivnost od 20kredita isplaćenih po kreditnom službeniku.Sve veći broj naših kreditnih klijenata dolazi u<strong>ProCredit</strong> Bank i radi ostalih finansijskih usluga.Na primjer, u toku prošle godine izdali smobankarskih garancija i akreditiva u ukupnomiznosu od 3,7 miliona EUR. I u narednom periodu,nastavićemo ohrabrivati klijente banke da u skladusa svojim potrebama, pored kredita, koriste isve druge usluge koje banka nudi.Kvalitet kreditnog portfolia (u kašnjenju > 30 dana)2,0U % kreditnog portfolia1,61,20,80,40Mar Jun Sept Dec Mar Jun Sept Dec Mar Jun Sept Dec03 04 05Neto otpisani krediti za 2003. godinu: 107.000 EURNeto otpisani krediti za 2004. godinu: 55.000 EURNeto otpisani krediti za <strong>2005.</strong> godinu: 270.000 EUR


20Godišnji izvještaj 2005Depoziti klijenataIznos (u milionima EUR)50Broj (u '000)5040403030202010100Mar Jun Sept Dec Mar Jun Sept Dec Mar Jun Sept Dec03 04 050Oročenje Štednja Tekući računi Ukupan broj


Pregled poslovanja 21Depoziti klijenata i ostalebankarske uslugeU <strong>2005.</strong> godini smo posvetili značajnu pažnjuunapređenju oblasti koje smo smatrali najvažnijimza pružanje kvalitetne usluge klijentima. Kao rezultat,depoziti naših klijenata su udvostručeni i drugugodinu za redom, te su na kraju godine dostigli iznosod 47 miliona EUR. Klijenti su otvorili 13.306novih računa s tim da su klijenti u većini slučajevabirali vrlo atraktivne oročene depozite, što je vodilouvećanju ovih depozita za 155%. Ovo nas je ponovodovelo bliže našem cilju finansiranja rasta kreditnogportfolia depozitima: na kraju <strong>2005.</strong> godinegodine, više od 58% naših kreditnih aktivnosti jefinansirano depozitima klijenata.Ovo je bilo moguće zahvaljujući unapređenju uslugai proizvoda koje nudimo. Prepoznavanjem daje obezbjeđenje kvalitetnog savjeta o pitanjima izoblasti bankarstva “stvar ljudi“, mi smo povećalibroj zaposlenih koji rade na pružanju usluga klijentimaza 51% a posebnu pažnju smo posvetili njihovojobuci. Također, povećali smo i broj zaposlenihu službama koje podržavaju rad zaposlenika kojirade na pružanju usluga klijentima.Proizvodi i usluge, koji su naročito namijenjeninašoj ciljnoj grupi mikro i malih poduzetnika, ufazi su pripreme, uključujući i proizvod koji će bitijedinstven i prvi na lokalnom bankarskom tržištu.Kroz različite medijske kampanje, uspješno smopromovirali našu instituciju kao “fer, prijateljskui sigurnu”. Ova nastojanja su dodatno podržanarazličitima kanalima direktne promocije koji suponovo dokazali njihovu uspješnost. Također,naši ambiciozni planovi za širenje naše mrežeposlovnih jedinica, pažljivo uzimajući u obzirpotrebe naših klijenata će znatno doprinijetinašem prisustvu na tržištu i uvećati našudostupnost za klijente.Ove mjere pokazuju da smo u svim radnjama predaniklijentima koji su za nas na prvom mjestu,što se odražava u ostvarenim rezultatima. Predanismo da nastavimo u ovom smjeru i radujemose godini koja dolazi.Bankarske usluge smo proširili uvođenjem Maestroi MasterCard, dodatnim uslugama u platnomprometu, ponudom novih mogućnosti vezanoza poslove sa devizama te različitih paketausluga u skladu sa potrebama klijenata. Sva ovaunapređenja su poboljšala našu konkurentnost.Unutrašnji novčani transferiMeđunarodni novčani transferiIznos (u millionima EUR)Broj (u '000)Iznos (u milionima EUR)Broj (u '000)120240357100200306806040160120802520151054322040510Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q403 04. 05.00Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q403. 04. 05.0Dolazni Odlazni BrojDolazni Odlazni Broj


22Godišnji izvještaj 2005Finansijski učinakBanka je ostvarila zadovoljavajuće finansijske rezultateu <strong>2005.</strong> godini. Značajan porast u nekolikopozicija bilansa stanja, kako je ranije opisano, reflektirase u i ostvarenom neto prihodu banke.Povećana ulaganja u zaposlene, širok spektarrazličitih proizvoda za stanovništvo i proizvodau poslovanju sa privredom - podržano ciljanimmarketingom - kao i kontinuirana nadogradnjai širenje mreže filijala, je zajednički pomoglodaljem jačanju naše depozitne osnove. Sredstvaklijenata su se povećala za 26 miliona EUR ili124% u poređenju sa prethodnom godinom.S obzirom da su kreditne aktivnosti Banke biledjelimično finansirane dugoročnim pozajmicamaostalih banaka i internacionalnih finansijskih institucija(IFIs), iznos dugovanja prema ovim institucijamase također povećao za 0,9 miliona EUR. Banka jejasno predana da neovisno finansira svoje kreditneaktivnosti, a to se vidi u činjenici da je 82% porastaaktive u <strong>2005.</strong> godini bilo finansirano obavezamaklijenta, dok samo 2,8% od strane internacionalnihfinansijskih institucija (IFIs).U skladu sa porastom kreditnog portfolia, naročitou mikro segmentu, prihod od kamata se uvećao za3,3 miliona EUR na 12,6 miliona EUR na kraju godine,što je za 35% više od iznosa te vrste prihodaostvarenog u prethodnoj godini. Istovremeno, a usprkossnažnom rastu depozitne osnove, finansijskitroškovi Banke su porasli za samo 0,8 miliona EURu poređenju sa prošlom godinom.U <strong>2005.</strong> godini, Banka je nastavila sa značajnim ulaganjemu marketing, naročito u vidu ciljanih kampanja.Dobro planirana i troškovno efikasna marketinškastrategija je ostvarila dobre rezultate, uz porasttroškova marketinga za samo 0,3 miliona EUR upoređenju sa 2004. godinom. I pored značajnih ulaganjau nove, a naročito u postojeće organizacione jedinicei marketing, Banka je izdvojila značajne resurseza obuku zaposlenika u <strong>2005.</strong> godini. Troškovi obukesu porasli za 205%, i iznosili su 0,2 miliona EUR nakraju godine. U smislu podrške poslovnom razvoju,zaposleno je 139 novih zaposlenika, a što je uvećalobroj zaposlenih sa 291 na početku godine na 430,što predstavlja porast od 48%. Zahvaljujući ciljanojstrategiji i kontroli troškova, operativni troškovi Bankesu porasli za samo 2,1 milion EUR u poređenju sa2004. godinom.Ukupan prihod iz poslovanja bilježi nivo koji jeviše nego dovoljan da kompenzira rast ukupnihoperativnih troškova. Kao posljedica, ostvarenisu dobri finansijski rezultati: do trećeg kvartalaBanka je ostvarila prihod iz poslovanja koji je bioplaniran za cijelu godinu, a do kraja godine dobitnakon oporezivanja se uvećala na 1,1 milionaEUR, što prevedeno u povrat na kapital iznosi10,5%. Usprkos značajnom porastu aktive Bankeu <strong>2005.</strong> godini, dodatni kapital u obliku subordiniranogduga je povećao koeficijent adekvatnostikapitala banke na 20,2%, što je značajnoiznad prosjeka na bankarskom tržištu.U godini koja slijedi, investiraćemo u kontinuiranuekspanziju naše mreže filijala, naše zaposlenei naravno u povećanje obima poslovanja.Ova neophodna ulaganja će smanjiti iznos dobitiza 2006. godinu. Ovaj efekat će biti otežanskorom odlukom Centralne banke da poveća nivoobaveznih rezervi na 15% (u odnosu na nivo od10% na kraju 2004. godine), dok je istovremenoumanjena kamatna stopa koja se plaća na ovurezervu, na samo 1% godišnje.Uprkos tome, solidan finansijski učinak će ponovobiti ostvaren i u narednoj godini.IzglediJoš uvijek postoji veliki potencijal za razvoj privatnogsektora u Bosni i Hercegovini, naročito međumikro i malim poduzetnicima. Kako bi se ispunilizahtjevi ovog potencijala, <strong>ProCredit</strong> Bank će nastavitislijediti svoju strategiju razvoja. Očekuje seuvećanje kreditnog portfolia za 28 miliona EUR,dok je planirano da depozitna osnova klijenataporaste za 18 miliona EUR.Za razvoj će od značaja biti rastući napori zapoboljšanje efikasnosti i kvaliteta naših usluga. Ovouključuje povećanje dostupnosti <strong>ProCredit</strong> bankarskihusluga, ne samo u regionalnom dosegu, već ipovećanjem broja ekspozitura u većim gradovima.U budućnosti, unapređenje postojećih ekspozitura,koje će pružati sve bankarske usluge, učiniće bankarskoposlovanje sa <strong>ProCredit</strong> Bank ugodnijim za klijente.


Pregled poslovanja 23Znajući da se uspjeh <strong>ProCredit</strong> Bank zasnivana kvalitetu naših zaposlenika, posvetićemoznačajnu pažnju, vrijeme i trud obuci i kontinuiranimprogramima profesionalnog razvoja.Osiguraćemo da se povećava broj zaposlenih ida isti pružaju prijateljsku i klijentu orijentiranuuslugu u svakom trenutku.Očigledno je da ove ciljeve možemo postići samoobezbjeđenjem jasne i vidljive pozicije na tržištu.Kontinuiranim nastojanjem da imamo izvrsnebankarske usluge, <strong>ProCredit</strong> Bank nastoji biti brojjedan u izboru mikro i sektora malog poslovanja.Drugi aspekt strategije razvoja <strong>ProCredit</strong> Bankleži u ponudi konkurentnih i atraktivnih bankarskihusluga i proizvoda. Naši proizvodi, kojisu jednostavni za razumijevanje, proširiće se iuključiti druge inovativne proizvode, koji su krojenipo potrebama naše ciljne grupe.


24Godišnji izvještaj 2005Posebna karakteristika:“Crvena zgrada” – koju ne možete promašitiIstorija se nekad ponavlja – pa i faze u razvoju banke.Prije tri godine, uprava <strong>ProCredit</strong> Bank je preseljenau ulicu Sime Milutinovića jer su prethodneprostorije postale premale. U ljeto <strong>2005.</strong> godine,ponovilo se isto: Banka je naglo porasla i bilo jeneophodno ponovo tražiti veći objekt za preseljenje.Bio nam je potreban objekat koji je dovoljnovelik da izdrži dalji razvoj u dolazećim godinama, ida zadovolji standarde profesionalnog okruženja ibude na lokaciji u centru grada – zahtjevno!U julu smo konačno pronašli ono što smo tražili:zgradu koja je locirana odmah do Ureda Visokogpredstavnika (OHR) i koja ima 2.200 kvadratnihmetara, što je tri puta veći prostor od bivšeg; objekatsvojom otvorenošću i transparentnom arhitekturomodražava vrijednosti naše institucije.U samo dva mjeseca, naš predani tim je uspješnorenovirao zgradu, organizirao pripreme za preseljenjei preselio cijelu upravu u novi objekat.Naše zaposlenike je dočekala zgrada obojena u<strong>ProCredit</strong> Bank karakterističnu crvenu boju, bojukoja odražava naš pristup i naš stav prema tržištu– dinamičnost, životnost i hrabrost. Naročito zavrijeme tmurnih sarajevskih jeseni i zima, ovazgrada se pretvara u nešto što ne može promaćioku. Već je popularno zovu “crvena zgrada doOHR-a”, iako se nadamo da će je uskoro zvatisamo “crvena zgrada”.Ono što nam je važnije od eksterijera je otvorenii funkcionalni interijer koji pruža ugodnu i profesionalnuradnu atmosferu. Svi naši odjeli su sadakonačno pod jednim krovom. Zgrada takođersadrži centar za obuku, odnosno tri specijalnoopremljene prostorije, od kojih se jedna ističenajnovijim hardwareom i softwareom informacionetehnologije, a naprimjer druga nudi prostranusalu za sastanke i radne grupe i može primitido 50 učesnika.


Pregled poslovanja 25Smatramo da će ekstenzivna i sistematična obukaimati veliki uticaj na budući uspjeh <strong>ProCredit</strong>Bank, a sada imamo idealne uvjete za isto. Uprilog ovome, iskoristili smo mogućnost da unaprijedimonaš sistem informacione tehnologijei investirali u najmodernije servere u zemlji.Za komfor u novom radnom okruženju unutarBanke, napravili smo vlastitu kafeteriju i opremilistanove koji pružaju smještaj za do osamgostiju ili zaposlenika koji se nalaze na obuci iliučestvuju u radnim grupama.Najvažnije su nam ipak ugodnosti koje pružamonašim klijentima: novi objekat je ugostio novootvorenuposlovnu jedinicu u Sarajevu. Osimšto ista predstavlja ekspozituru koja pruža sveusluge, ona uključuje i odvojen poslovni centarkoji je otvoren kako bi služio posebnim zahtjevimavećih lokalnih i međunarodnih organizacija ifirmi. Ovaj novi, svijetao i prozračan dizajn poslovnejedinice, postavlja standarde za sve novejedinice koje planiramo otvoriti, jer jasno podcrtavaono što jesmo: prijateljski raspoloženi itransparentni. Prostor za parking upotpunjavakomfor koji nudimo klijentima. Sve u svemu,oduševljeni smo novim izgledom Banke koji reflektiraatmosefru punu optimizma koji se trenutnoosjeća u cijeloj Banci.Iznad i lijevo:Nova zgrada uprave ifilijalaMale slike: centar zaobuku


26Godišnji izvještaj 2005Upravljanje rizikomKao Banka koja nudi kompletne finansijskeusluge, <strong>ProCredit</strong> Bank u Bosni i Hercegovinineizbježno nosi mnoge rizike koji su tipični za finansijskisektor. Iako se uglavnom fokusiramo nakreditiranje mikro, malih i srednjih preduzeća, nesamo da procjenjujemo kreditni rizik već i mjerimosve ostale moguće rizike kojima možemo bitiizloženi i poduzimamo odgovarajuće mjere daiste izbjegnemo.Osim kreditnog rizika, naročito je važno kontroliratirizike tržišta, poput rizika kamatnih stopa,valutnog rizika, te finansijskih rizika, kao što surizik likvidnosti i rizik uspješnosti poslovanja.Sa načinom na koji se Banka nosi sa ovim rizicima,<strong>ProCredit</strong> Bank može zauzeti jedno od prvihmjesta u bankarskoj industriji.Različite vrste rizika redovno prati nekolikokomiteta, uključujući Komitet za kreditni rizik,Komitet za razmatranje portfolia, Komitet za aktivui pasivu (ALCO) i Komitet za operativni rizik.Uspostavom nove pozicije, Information SecurityOfficer-a, dodatno se ojačalo upravljanje rizikom.Učešće zaposlenika interne revizije i izvršnihdirektora u ovim komitetima osiguralo je daupravljanje rizikom dobije pažnju koju zaslužuje ida se odluke koje su povezane sa rizikom efikasnoimplementiraju.Godina <strong>2005.</strong> je bila druga dinamična i uspješnagodina za <strong>ProCredit</strong> Bank u Bosni i Hercegovini.Sa stanovišta upravljanja rizikom, rapidni razvojide zajedno sa uvećanim izlaganjem potencijalnomriziku. Ipak, portfolio Banke je zadržao


Upravljanje rizikom 27svoj visoki kvalitet i učinak u <strong>2005.</strong> godini, saportfoliom u riziku (PAR) koji je ostao na 0,75%bruto portfolia i stopom ukupnih rezerviranja zakreditne gubitke iz portfolia u riziku od preko361%. Većina ovih delikventnih kredita su relativnomali krediti i čine manje od 0,4% portfoliakoji je morao biti otpisan u <strong>2005.</strong> godini.Što se tiče tržišnih rizika, procjenjujemo osjetljivoststrukture našeg portfolia u odnosu naizmjene u kamatnim stopama. S obzirom da seročnost portfolia neznatno povećava, naše izlaganjeizmjenama u kamatnim stopama, ostajeprilično nisko. Naše dugoročne pozajmice, kojesu zasnovane na EURIBOR-u će se konvertirati ufiksne kamatne stope u martu 2006. godine, kakobi se eliminirali potencijalni uticaji vjerovatnogporasta kamatnih stopa na evropskim tržištima.Izlaganje Banke fluktuacijama i stopama seumanjuje politikom Banke kojom ona izbjegavašpekulativno valutno poslovanje i limitira svojeotvorene valutne pozicije.Finansijski rizici sa kojima se suočavamo su niski.Pozicija likvidnosti Banke se može opisati kaostabilna, a u svakom slučaju ograničenja koja jepostavila Agencija za bankarstvo FBiH u kombinacijisa uvijek prisutnom opcijom povlačenjainternacionalnih kreditnih linija, osigurava daBanka održava dovoljano visok nivo likvidnosti usvakom trenutku.Naše česte revizije usklađenosti, koje se sprovodei interno i eksterno su pokazale da se riziciusklađenosti i rizici uspješnosti poslovanja sa kojimase susreće <strong>ProCredit</strong> Bank u BiH mogu držatipod kontrolom.Nakon zadnjeg povećanja kapitala, koeficijentadek vatnosti kapitala je iznosio visokih 20,2% nakraju godine, što je dosta iznad 12% zahtjevanihod strane Agencije za bankarstvo FBiH i iznadprosjeka na bankarskom tržištu. Učinak je i ovegodine bio dobar i rezultirao povratom na kapitalod 10,5%.Konačno, <strong>ProCredit</strong> Bank u BiH pažljivo prati svojoperativni rizik. Ovo je postalo važnije sada kadaBanka povećava svoj broj zaposlenika i ponuduproizvoda. Komitet za operativni rizik se sastaje uredovnim intervalima i razmatra sve relevantne aspekterizika u poslovanju Banke. Ovo uključuje, ali sene ograničava na mjere predostrožnosti protiv prevarei mjere ulaganja vezano za internu kontrolu,transport novca i osiguranje, koji dobivaju novudimenziju s obzirom na tekući razvoj organizacije.Naša struktura informacionih sistema ima najnaprednijei najefikasnije mogućnosti podrške uzemlji i čuva interne podatke sigurnim.Kako bi održali sadašnji nivo poslovnog uspjehamoramo kontinuirano pratiti tržište i finansijskerizike. U skladu s tim, procedure i mjere se redovnopreispituju i prilagođavaju brzini razvoja Banke,tako da se svaki vanjski ili unutarnji rizik koji sepojavi može uspješno kontrolirati.


28Godišnji izvještaj 2005Mreža filijalaU našim nastojanjima da bankarstvo sa Pro-Credit Bank učinimo pristupačnijim i pogodnijim,primjenjujemo nekoliko strategija. Prvo,kroz dalju ekspanziju u ruralne oblasti u zemlji,čime nastojimo povećati naš regionalni domet.Drugo, ciljamo na uvećanje naše dostupnostiu velikim gradovima otvaranjem dodatnih jedinica,uzimajući u obzir posebne zahtjeve našihklijenata platnog prometa i kreditnih klijenata.Treće, unapređujemo postojeće jedinice uekspoziture ili filjale sa punim spektorm usluga,poboljšavamo izgled naših postojećih filijala uskladu sa standardima naše institucije.Na kraju <strong>2005.</strong> godine, <strong>ProCredit</strong> Bank je imalamrežu od deset filijala, četiri ekspoziture, četirikreditna biroa i jedan biznis centar. U toku posmatranogperioda, Banka je značajno ojačalasvoje prisustvo i prepoznatljivost u i oko gradovakao što su Bijeljina, Mostar i Sarajevo. Uzotvaranje ekspoziture Musala, nove poslovne jediniceu Mostaru, <strong>ProCredit</strong> Bank je sada prisutnau oba dijela grada. Preseljenje filijale Bijeljina uveći i vidljiviji prostor blizu centralnog poslovnogdijela već je imalo značajan efekat na poslovanjefilijale.Daleko najveći projekt prošlogodišnjeg poslovnograzvoja, kako je opisano prethodno u ovomizvještaju, bio je preseljenje zgrade uprave Pro-Credit Bank u novi i veći prostor koji sadrži i centarza obuku i naš novootvoreni poslovni centar.CazinBihaćPrijedorBanja LukaDobojBrčkoBijeljinaTuzlaBosna i HercegovinaTravnikZenicaHrvatskaIlidžaSokolacSarajevo (3)PosušjeMostar (2)Crna GoraJadransko moreTrebinje


AlbaMreža filijala 29Pripreme za implementaciju naše ambiciozneekspanzije u 2006. godini su već počele. Kapacitetkreditnog odjela na Ilidži će se povećatiproširenjem na dodatni dio, a naše filijale uBihaću i Bijeljini će se također dodatno proširiti.Kreditni biro na Sokocu je trenutno u fazi pretvaranjau u ekspozituru koja pruža sve usluge. U Cazinu,nije samo planirano unaprijediti poslovnu jedinicuu ekspozituru koja pruža sve usluge već jeplanirano i preseljenje u poslovni centar grada.Dodatne filijale koje nude sve usluge su planiraneu Banjoj Luci, Sarajevu, Brčkom, Travniku i Prijedoruu toku 2006. godine.Također treba naglasiti da u našim nastojanjimada proširimo mrežu filijala, vodimo računa i ovanjskom i unutarnjem izgledu poslovnih jedinicakoji je povezan sa našim bankarskim pristupom,koji karakerizira otvorenost, transparentnosti povjerenje u radu sa klijentima, u kojemje izuzetnost u kvalitetu pružanja usluga više odsamog slogana.Srbij


30Organizacija, zaposlenici i razvoj zaposlenikaOrganizacija, zaposlenici i razvoj zaposlenikaDinamični razvoj poslovanja <strong>ProCredit</strong> Bank će idalje zavisiti od našeg najvećeg resursa i najvećevrijednosti – naših zaposlenika. U cilju uspješnogobavljanja posla u izazovnom okruženju ekonomijeu tranziciji i u sektoru koji se oslanja nasposobnosti zaposlenika da zadobiju povjerenjei pruže izuzetnu uslugu klijentima, postoji nekolikouslova koji se trebaju zadovoljiti:Prvo, izvjesni standardi moraju postojati i bitiprakticirani od strane svih zaposlenih. U Pro-Credit Bank, ovi standardi su postavljeni našommisijom i našim osnovnim vrijednostima, kaošto su transparentnost, otvorena komunikacija idruštvena odgovornost, kao i besprijekorna profesionalnaetika i lična predanost. Prenošenjemovih očekivanja u svim fazama procesa zapošljavanjai primjenom transparentne praksezapošljavanja, poželjeli smo dobrodošlicu za 139novih zaposlenika koji su se pridružili Banci u<strong>2005.</strong> godini. Ovaj veliki porast od 48% značio jeda ukupni broj zaposlenika iznosi 430.Ovakva značajna ekspanzija zaposlenih postavilaje nove izazove za organizacione strukturei rukovodstvo Banke. Jedan od njih je efikasnointegrirati nove zaposlenike u tim.U <strong>ProCredit</strong> Bank, dosta vremena se posvećujenovim zaposlenicima. Upoznavanje zaposlenikasa Bankom ne uključuje samo obuku u tehničkomsmislu već daje cjelokupnu, veliku sliku o misiji<strong>ProCredit</strong> Bank i njenim vrijednostima, bankarskompristupu, o čemu nove zaposlenike upoznajesam vrh rukovodstva.No, struktuirani pristup razvoju zaposlenika sene primjenjuje samo na nove zaposlenike. Našnovi centar za obuku je osmišljen tako da vodiračuna i o postojećim zaposlenicima, o nadogradnjinjihovog znanja, vještina i sposobnostikroz obuku na radnom mjestu, koju vode zaposleniciiz Banke ili vanjski predavači. Naš internikapacitet predavača se sastoji od stučnjaka urazličitim oblastima bankarstva koji su i samiprošli specijalističke obuke kao predavači. Osimobuke unutar Banke, naši zaposlenici su bili umogućnosti razmijeniti iskustva i ideje sa kolegamaiz drugih banaka Grupacije. Tako je naprimjer grupa od četvero zaposlenika otišla uBeograd kako bi vidjela na koji se način određeniprocesi tamo odvijaju, kako su organizovani ikakva je raspodjela odgovornosti. Ovom prilikomrazmijenjene su i diskutirane nove ideje.Razvoj zaposlenika može biti uspješan samokada je popraćen organizacionim razvojem,koji omogućava primjenu naučenih vještina.Uvođenjem struktuiranih mogućnosti profesionalnograzvoja za naše zaposlenike, mi povećavamotransparentnost vezano za mogućnosti u razvojukarijere i time jasno komuniciramo očekivanja,uloge i odgovornosti. Ubjeđeni smo da ovakvakombinacija mjera poboljšava radne uslove,stvara okruženje u kojem interesantni i izazovnizadaci otkrivaju potencijal naših zaposlenih, kao injihovu predanost, prepoznavanje i nagrađivanjeinicijative i izvrsnog učinka u radu.


Poslovna etika i ekološki standardi 31Poslovna etika i ekološki standardiDio misije <strong>ProCredit</strong> Grupacije je da postavi standardeu finansijskim sektorima u kojima posluje.Želimo se razlikovati ne samo u smislu ciljnihgrupa sa kojima radimo već i po kvaliteti finansijskihusluga koje pružamo, ali također i popitanju poslovne etike. Naše jake korporativnevrijednosti igraju značajnu ulogu u ovom smislu.Definirano je šest osnovnih principa kojima sevodi poslovanje <strong>ProCredit</strong> institucija:• Transparentnost: pridržavamo se principapružanja transparentnih informacija našim klijentima,javnosti i zaposlenicima, a ponašanjeunutar Banke je neposredno i otvoreno;• Kultura otvorene komunikacije: mi smootvoreni, fer i konstruktivni u međusobnimodnosima i suočavamo se sa konfliktima na profesionalannačin, radimo zajedno na iznalaženjurješenja;• Društvena odgovornost i tolerancija: našimklijentima dajemo dobre savjete; njihova ekonomskai finansijska situacija, njihov potencijal ipotrebe se procjenjuju i prenose na odgovarajućeproizvode; promoviranje kulture štednje je zanas bitno; predani smo tretiranju svih klijenata izaposlenika sa poštovanjem i na fer način, bezobzira na njihovo porijeklo, boju, jezik, spol,politička ili religijska uvjerenja;• Orijentiranost prema uslužnosti: svaki klijentse tretira na prijateljski, kompetentan i ljubazannačin. Naši zaposlenici su predani pružanjuizvrsnih usluga klijentima, bez obzira na njihovbackground ili obim njihovog posla;• Visoki profesionalni standardi: svaki zaposlenikpreuzima odgovornost za kvalitet svograda i teži da isti učini još boljim;• Visok stepen lične predanosti: ovo ide zajednosa ličnim integritetom i poštenjem koje sezahtijeva od svih zaposlenika u svim <strong>ProCredit</strong>institucijama.Ove <strong>ProCredit</strong> vrijednosti predstavljaju osnovunaše korporativne kulture, o njima se razgovarai iste se aktivno primjenjuju u svakodnevnomposlovanju. One se nalaze i u Kodeksu ponašanjakoji prezentira etičke principe <strong>ProCredit</strong> Grupacijei nalaže primjenu istih od strane svih <strong>ProCredit</strong>zaposlenika. Kako bi osigurali da svi zaposleniciu potpunosti razumiju principe koji su definirani,sprovedeno je nekoliko obuka u toku godine, ukojima su prezentirani slučajevi i u kojima se diskutiraloo sivim zonama. Mi ne samo da ćemo nastavitisa sprovođenjem ovakvih obuka već ćemoih sprovoditi učestalo u dolazećim godinama.Drugi aspekt obezbjeđenja je da naša institucijaslijedi najviše etičke standarde i da postoji našakonzistentna primjena najbolje međunarodneprakse čime se štitimo od mogućnosti da nas iskoristekao sredstvo za pranje novca ili za drugenezakonite aktivnosti kao što je finansiranje terorizma.Važno je poznavati klijenta i u skladu stim, vršiti izvještavanje i primjenjivati regulacije.Mi također postavljamo standarde vezano za uticajkreditnog poslovanja na ekologiju.<strong>ProCredit</strong> Bank u Bosni i Hercegovini je implementiralasistem okolišne politike koji zahtijevakontinuiranu procjenu kreditnog portfolia premaekološkim kriterijima, detaljnu analizu svihekonomskih aktivnosti koje potencijalno mogusa sobom nositi neki ekološki riziki odbijanje kreditnih zahtjeva firmikoje su uključene u aktivnostikoje su ocijenjene kao štetneza okolinu i nalaze se na listiisključenja. Kako su ekološkistandardi dio procesa odobravanjakredita, ProCedit Banku BiH iskazuje da je spremnapodići svijest klijenata popitanju ekologije i zaštiteokoliša. Ne treba ni spominjatida se prilikom procjenekreditnih zahtjeva u obzirtakođer uzima usklađenostsa etičkim poslovnimstandardima, što je jedna odključnih stavki u razmatranju. Krediti se ne dajupreduzećima ili licima ako postoji opravdanasumnja da koriste nesigurne ili moralno upitneoblike rada, što se naročito odnosi na rad djece.


32Godišnji izvještaj 2005Naši klijentiSuad Džakmić,Proizvođač namještajaNamještaj po narudžbiTeška ekonomska situacija nakon rata u Bosni i Hercegovinipodstakla je mnoge ljude da samostalnozapočnu svoj biznis kako bi obezbijedili sebi i svojojporodici kvalitetnije uslove života. Jedan od njihbio je gospodin Suad Džakmić koji je nekoliko godinaradio u privatnim preduzećima koja su se bavilaproizvodnjom namještaja. Nakon posmatranjarazvoja situacije na lokalnom tržištu namještaja,on i njegov brat i otac, koji su se bavili pravlje n j-em plakara, došli su na ideju da se počnu bavitiovom granom industrije: pravljenjem proizvodapo narudžbi, po mjeri i zahtjevima klijenta. S obziromda veliki proizvođači obično ne rade ovakvenarudžbe, bili su u poziciji da stvore sebi mjesto natržištu i da vode svoju vlastitu radionicu ormara. Nataj način, porodica Džakmić je nastavila porodičnutradiciju proizvodnje namještaja, prilagođavajućise zahtjevima i okolnostima tržišta.Porodica Džakmić je ubrzo osnovala i registrovalasvoju vlastitu firmu za proizvodnju i prodajunamještaja. Nabavili su drvo i opremu i počeli saproizvodnjom jednostavnog tipa namještaja. Kad jepotražnja za njihovim proizvodima porasla, postepenosu počeli graditi mrežu kontakata sa domaćimdobavljačima različitih vrsta materijala. To im jeomogućilo da počnu praviti složeniji namještaj,kao što su plakari za specijalnu upotrebu, kancelarijskistolovi, stolovi za kompjutere i kompletannamještaj za kuhinje. Najnovije u njihovoj ponudiproizvoda su spiralne drvene stepenice koje materijalom,vještinom u izradi i dizajnom zadovoljavajunajviše standarde.Zahvaljujući spremnosti porodice Džakmić da napornoradi, njenom entuzijazmu i jakoj želji da stvoriprepoznatljivi bosanski proizvod, za samo jednu godinugospodin Džakmić i njegov brat su razvili veomauspješan vlastiti posao. Oni nastavljaju svojim proizvodimasnabdijevati klijente jer Trade SS može proizvestinamještaj svih vrsta po željama klijenata.Trade SS d.o.o. se prvi put za kredit obratio <strong>ProCredit</strong>Banci u novembru 2004. godine kako bi mogao finansiratidodatna ulaganja u poslovanje. Trenutno,Trade SS d.o.o. ima kredit koji je iskoristio za kupovinukamiona, što će omogućiti firmi da smanjitroškove transporta prilikom kupovine potrebnihsredstava i dostave namještaja klijentima.


Naši klijenti 33Edina i Enes Fejzagić,Trgovci na pijaciSvjež proizvod svaki danU situaciji u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, ljudisu se suočavali sa nekoliko osnovnih i međusobnopovezanih izazova. S jedne strane, to je bila veomavisoka stopa nezaposlenosti karakteristična zauništenu ekonomiju; s druge strane, očigledan jebio nedostatak dobara gotovo svih vrsta, uključujućihranu i ostale osnovne potrepštine. Ljudi iz svih slojevadruštva koji su željeli započeti vlastiti posao,često nisu bili u mogućnosti finansirati investicije usvoja preduzeća.Prije devet godina, Edina i Enes Fejzagić su sesuočili sa istim problemom. Kako bi si obezbijedilibolji standard života za svoju porodicu, počelisu prodavati svježe voće i med na pijaci Markale uSarajevu. U toku prvih mjeseci mogli su finansiratisvoju kupovinu novcem koji su uštedjeli.No uskoro, njihova štednja nije bila dovoljna zaproširenje poslovanja.Prijatelji i poznanici su im rekli za <strong>ProCredit</strong> Banki za finansijske usluge koje ona nudi. Kako je proceduraza dobijanje kredita bila iznenađujućejednostavna, uzeli su svoj prvi kredit i iskoristiliga za nabavku zaliha koje su prodavali. Pošto suse pokazali idelanim klijentom i pošto je Pro-Credit Bank našla da su veoma ugodni klijenti zasaradnju, iznos koji im je odobren za drugi kreditje bio gotovo udvostručen u odnosu na prvi. Saovim sredstvima gospođa i gospodin Fejzagić supočeli širiti ponudu svježeg voća i meda i takoprivukli još više kupaca. Istovremeno, održali suvisok kvalitet i svježinu ponude, što su klijentiveoma cijenili.U toku devet godina koliko Edina i Enes Fejzagićposluju, uvećali su svoj obim poslovanja i proširiliproizvode koje nude. S obzirom na rast i razvojposlovanja, počeli su iznajmljivati i drugi štandna pijaci: Edina nastavlja prodavati voće, a odmahdesno do nje je Enes, koji sada prodaje med.Sigurno je jedan od razloga za njihov uspjeh biopronalazak pravog partnera koji im je pomogao urazvoju, a to je <strong>ProCredit</strong> Bank.


34Godišnji izvještaj 2005Sabaheta Pašanbegović,Vlasnica prodavnice zavjesaUmjetnost dekoriranja interijeraLjudi Bosne i Hercegovine su poznati po svojojgostoprimljivosti, vole zajedno piti kafu i družitise. Svojom djelatnošću, Sabaheta Pašanbegovićpomaže u stvaranju atmosfere koja je idealnaza takva druženja: gospođa Pašanbegović prodajezavjese svih vrsta i savjetuje klijente odekoraciji interijera i općenito opremanju doma.Njen talent da zna kako bi se stvari trebale rasporeditiu prostoru na najbolji način i pridavanjepažnje detaljima, kao i njen dobar osjećaj zaposao, učinile su radnju gospođe Pašanbegović– STR Saten – pravim uspjehom. Za nju je važnoda njena radnja dobro posluje jer gospođa SabahetaPašanbegović izdržava porodicu onim štozaradi.Njeni klijenti, većinom žene koje žele stvoritiugodnu atmosferu u domu za svoju porodicu iprijatelje, naročito cijene široku ponudu zavjesakoje nudi STR Saten i kvalitet svih proizvoda kojise tamo prodaju.Kako je često slučaj sa malim trgovcima, lokacijaje bila i jeste ključni faktor za uspjehdjelatnosti gospođe Pašanbegović. Iako je njenaradnja poznata u Zenici, ista je bila smještena uudaljenom dijelu grada, a postala je i premalaza njen rastući posao. Kako bi svoju prodavnicupribližila klijentima, gospođa Pašanbegović jeodlučila da se preseli u centralni, poslovni dioZenice. No, kako su cijene zakupa bile skupljeu ovom dijelu grada, suočila se sa problemomfinansiranja novog prostora. U tom se trenutkugospođa Pašanbegović obratila <strong>ProCredit</strong> Bancii nakon kratkog perioda procesiranja zahtjeva,dobila kredit. Ova sredstva su joj omogućila dase preseli na novu i bolju lokaciju i poveća obimponude uvođenjem drugih, jedinstvenih proizvoda.Visok obim prodaje i dobiti dokazali su jojda je njena odluka za proširenje i preseljenje poslovnogprostora bila ispravna.Zahvaljujući različitim talentima i spremnosti dapreuzme rizik koji postoji u svakoj poduzetničkojaktivnosti, gospođa Sabaheta Pašanbegović jeuspjela razviti porodični posao i stvoriti stabilanizvor prihoda za svoju porodicu. Zadovoljstvonjenih klijenata kojima pomaže u stvaranju ugodnogi pristupačnog doma je jedno od najvećihvrijednosti njenog poslovanja, a to je vrijednostkoju je teško izmjeriti novcem.


Naši klijenti 35Fuad Sefer,Proizvođač sira i mliječnihproizvodaPoznati lokalni specijalitet od siraFuad Sefer je naslijedio stado ovaca od oca i nastaviodugogodišnju porodičnu tradiciju uzgojastoke. Gospodin Sefer živi na padinama planineVlašić blizu Travnika, gdje uzgaja stado od 180ovaca i nešto malo stoke. Mlijeko od životinja kojeuzgaja koristi za pravljenje poznatnog Travničkogsira, koji je specijalitet ove regije i prodaje ga prodavnicamau cijeloj Bosni i Hercegovini.Ono što Travnički sir čini posebnim nije samonjegov poseban ukus već i način na koji se proizvodi.Proizvodnja ovog sira zahtijeva posebanuzgoj ovaca, po čemu je Vlašić poznat. Stada sepremještaju dva puta godišnje prema godišnjemdobu. Kada dođe proljeće, pastiri vode ovce uplaninu, jer veća nadmorska visina odgovaraboljem uzgoju, a čisti i jedinstveni pašnjaci kojise tamo nalaze, siru i mlječnim proizvodima dajuposeban ukus i kvalitet. U toku zime životinje sepremještaju u doline, jer tamo zima nije tolikojaka. No, ono što je za ove poljoprivrednike predstavljapoteškoću je obezbijediti da njihova stadaimaju dovoljno hrane u toku zime.Ovo je važno i radi kvaliteta sira i održavanjakontinuiranog kvaliteta proizvoda u toku cijelegodine jer je konkurencija u ovom dijelu zemljeveoma jaka.Gospodin Sefer je mogao riješiti taj problem samouz pomoć <strong>ProCredit</strong> Banke. Prošle jeseni, pripremiose za zimsku sezonu tako što je uzeo kredit za kupovinudodatne stočne hrane i zimske zalihe za svojestado i stoku. Gospodin Sefer sada konačno možepostići svoj cilj i dugoročno održavati kvalitet svojihproizvoda na istom nivou.


36Godišnji izvještaj 2005Finansijski izvještajiPripremljeni u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.Za godinu završenu 31. decembra <strong>2005.</strong>Opšta informacija<strong>ProCredit</strong> Bank d.d., Sarajevo (u daljem tekstu “Banka”) je ovlaštenaobavljati bankarsko poslovanje u skladu sa zakonom.Banka je registrovana kao dioničko društvo u Bosni i Hercegovini.<strong>ProCredit</strong> Bank d.d., Sarajevo je dio globalne mreže finansijskih institucija,koje vodi i kontroliše Internationale Micro InvestitionenAG. U januaru <strong>2005.</strong> godine Internationale Micro Investitionen AGje promijenila ime u <strong>ProCredit</strong> Holding AG.AdreseAdrese registrovanih poslovnih jedinica Banke su:UpravaSarajevoAdresa: Emerika Bluma 8Bosna i HercegovinaEkspozitureSarajevo / ekspozituraAdresa: Emerika Bluma 8Novo Sarajevo / ekspozituraAdresa: Topal Osman-paše 22Cazin / ekspozituraAdresa: Hasana Mujezinovića bbPosušje / ekspozituraAdresa: Fra Grge Martića bbMostar / ekspozituraAdresa: Trg Republike bbSokolac / kreditni biroAdresa: Glasinačka 1Trebinje / kreditni biroAdresa: Luke Petkovića bbPrijedor / kreditni biroAdresa: Vožda Karađorđa bbDoboj / kreditni biroAdresa: Kralja Aleksandra bbFilijaleSarajevoAdresa: Muvekita 1IlidžaAdresa: Ibrahima Ljubovića 20BihaćAdresa: Safet-bega Bašagića 18TuzlaAdresa: Džafer Mahala 29MostarAdresa: Nadbiskupa Čule bbBanja LukaAdresa: Brace Potkonjaka 2BrčkoAdresa: R. Dž. Čauševića 19BijeljinaAdresa: Karađorđeva 6TravnikAdresa: Bosanska 133ZenicaAdresa: Maršala Tita bbZaposleniciNa 31.12.<strong>2005.</strong> godine, <strong>ProCredit</strong> Bank d.d.,Sarajevo jezapošljavala 430 zaposlenika (2004: 291 zaposlenik).DirektoriImena direktora koji su bili u službi u toku finansijske godine dodatuma ovog izvještaja su slijedeća:DirektorPeter MoeldersIzvršni direktor Sektora sredstava,poslova sa stanovništvom i platnog prometaEdin HrnjicaIzvršni direktor Sektora za poslovanje sa privredomSanel KusturicaIzvršni direktor Sektora općih poslovaVedran HadžiahmetovićIzvršni direktor Sektora računovodstva i kontrolingaSabina Bašić


Finansijski izvještaji 37Izvještaj revizoraDioničarima <strong>ProCredit</strong> Bank d.d. SarajevoIzvršili smo reviziju bilansa stanja <strong>ProCredit</strong> Bank d.d. Sarajevo na dan 31. decembra <strong>2005.</strong> ipovezanog bilansa uspjeha, promjena na kapitalu i izvještaja o gotovinskim tokovima za godinukoja je tada završila. Za ove izvještaje odgovornost snosi menadžment Banke. Naša odgovornostje da izrazimo mišljenje o ovim finansijskim izvještajima na osnovu izvršene revizije.Reviziju smo izvršili u skladu sa Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtijevajuda planiramo i izvršimo reviziju tako da pribavimo dovoljno dokaza da u finansijskim izvještajimanema značajnog pogrešnog prikazivanja podataka. Revizija uključuje ispitivanja dokaza kojimase potkrepljuju iznosi i napomene uz finansijske izvještaje, na osnovu testiranja. Revizija takođeuključuje ocjenjivanje primijenjenih računovodstvenih principa i značajnih procjena učinjenihod strane rukovodstva, kao i evaluaciju cjelokupne prezentacije finansijskih izvještaja. Smatramoda naša revizija obezbjeđuje adekvatnu osnovu za formiranje našeg mišljenja.Po našem mišljenju, finansijski izvještaji prikazuju realno i objektivno finansijski položaj Bankena dan 31. decembra <strong>2005.</strong> godine, rezultate njenih aktivnosti i njene gotovinske tokove za godinukoja je tada završila, u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.PricewaterhouseCoopers d.o.o. SarajevoSarajevo, 23. mart 2006. godine


38Godišnji izvještaj 2005Bilans uspjehaZa godinu završenu 31. decembra <strong>2005.</strong>Napomena <strong>2005.</strong> 2004.(svi iznosi su iskazani u hiljadama KM)Prihodi od kamata 3 24.634 18.221Rashodi od kamata 3 (4.338) (2.728)Neto kamatni prihod 20.296 15.493Prihodi od provizija i naknada 4 1.962 1.597Rashodi od provizija i naknada 4 (484) (207)Neto prihod od provizija i naknada 1.478 1.390Kursne razlike (neto) 5 108 73Ostali operativni prihodi 150 587Operativni prihod 22.032 17.543Operativni troškovi 6 (17.981) (13.830)Troškovi rezervi za kreditne i druge gubitke 8 (1.625) (755)Dobit prije oporezivanja 2.426 2.958Porez na dobit 9 (246) (281)Dobit za godinu 2.180 2.677Prateće napomene predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.


Finansijski izvještaji 39Bilans stanjaZa godinu završenu 31. decembra <strong>2005.</strong>Napomena <strong>2005.</strong> 2004.(svi iznosi su iskazani u hiljadama KM)AKTIVANovčana sredstva i računi kod Centralne banke 10 35.364 16.968Plasmani drugim bankama 11 6.144 -Krediti dati komitentima 12 152.709 116.623Materijalna sredstva 13 4.506 3.326Nematerijalna sredstva 14 629 51Ostala aktiva uključujući akontaciju poreza na dobit 15 1.077 576Ukupna aktiva 200.429 137.544ObavezeDepoziti klijenata 16 91.249 40.820Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 17 76.082 74.338Rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze 20 308 113Ostale obaveze 18 804 1.518Subordinirani dug 21 9.051 -Ukupne obaveze 177.494 116.789KapitalDionički kapital 15.679 15.679Dionička premija 293 293Zadržana dobit 5.920 3.969Zakonske rezerve 1.043 814Ukupni kapital 22.935 20.755Ukupni kapital i obaveze 200.429 137.544Uprava Banke je odobrila prikazane finansijske izvještaje dana 23. marta 2006. godine, te ih potpisuje:Peter MoeldersDirektorPrateće napomene predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.


40Godišnji izvještaj 2005Izvještaj o promjenama kapitalaZa godinu završenu 31. decembra <strong>2005.</strong>Dionički Dionička Zakonske Zadržana Ukupno(svi iznosi su iskazani u hiljadama KM) kapital premija rezerve dobit kapitalStanje na dan 1. januara 2004. 15.679 293 694 1.412 18.078Neto dobit perioda – – – 2.677 2.677Izdvajanje u zakonske rezerve – – 120 (120) –Stanje na dan 31. decembra 2004. 15.679 293 814 3.969 20.755Stanje na dan 1. januara <strong>2005.</strong> 15.679 293 814 3.969 20.755Neto dobit perioda – – – 2.180 2.180Izdvajanje u zakonske rezerve – – 229 (229) –Stanje na dan 31. decembra <strong>2005.</strong> 15.679 293 1.043 5.920 22.935Dionički kapital Banke se sastoji od 1.567.900 običnih dionica.Sve dionice imaju nominalnu vrijednost od 10 KM i u potpunostisu plaćene.Zakonske rezerve predstavljaju dodatni dio kapitala izdvojen izneto dobiti. Ove rezerve se koriste za pokriće gubitaka i ne moguse distribuirati.Prateće napomene predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.


Finansijski izvještaji 41Izvještaj o novčanom tokuZa godinu završenu 31. decembra <strong>2005.</strong>Napomena <strong>2005.</strong> 2004.(svi iznosi su iskazani u hiljadama KM)Operativne aktivnostiDobit prije oporezivanja 2.426 2.958Prilagođavanja za:Amortizacija materijalne i nematerijalne imovine 1.335 1.046Troškovi rezervi za kreditne i druge gubitke 8 1.625 755Otpis imovine i opreme 13 77 265,463 4,785Prihodi od kamata 3 (24.634) (18.221)Rashodi od kamata 3 4.338 2.687(20.296) (15.534)Naplaćena kamata 23.940 17.557Plaćena kamata (3.832) (2.318)Plaćeni porez na dobit (246) (244)19.862 14.995Novčani tok iz operativnih aktivnosti prije promjena u operativnim sredstvima 5.029 4.246(Povećanje) / smanjenje u operativnim sredstvimaSredstva kod Centralne Banke (13.081) (7.351)Krediti i avansi dati komitentima (37.711) (33.841)Krediti i avansi dati bankama (6.144) –Ostala sredstva 505 105Povećanje / (smanjenje) operativnih obavezaDepoziti 50.150 20.469Ostale obaveze (386) 1.206Novčani tok iz operativnih aktivnosti (1.638) (15.166)Investicione aktivnostiNabavka materijalne imovine (2.460) (1.260)Nabavka nematerijalne imovine (710) (362)Novčani tok iz investicionih aktivnosti (3.170) (1.622)Finansijske aktivnostiPrilivi od obaveza po kreditima 34.057 23.088Otplaćene obaveze po kreditima (23.934) (8.250)Plaćene dividende –Novčani tok iz finansijskih aktivnosti (10.123) 14.838Neto povećanje / (smanjenje) novca i novčanih ekvivalenata 5.315 (1.950)Novac i novčani ekvivalenti na dan 1. januar 5.730 7.680Novac i novčani ekvivalenti na dan 31. decembra 24 11.045 5.730Prateće napomene predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.


42Godišnji izvještaj 2005Napomene uz finansijske izvještajeZa godinu završenu 31. decembra <strong>2005.</strong>Svi iznosi su iskazani u hiljadama KM, osim ukoliko drugačije nije navedeno1. Računovodstvene politikeGlavne računovodstvene politike korištene u pripremi finansijskihizvještaja navedene su u nastavku.1.1 Osnova prezentacijeFinansijski izvještaji <strong>ProCredit</strong> Bank d.d. Sarajevo su pripremljeniu skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja(“MSFI”) i izraženi su u Konvertibilnim markama (KM).Sastavljanje finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijevaupotrebu procjena i pretpostavki koje utiču na imovinu i obavezeu finansijskim izvještajima, na objavljivanje o potencijalnoj imovinii obavezama na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, te naiskazane prihode i rashode u toku izvještajnog razdoblja. Iako seprocjene baziraju na najboljim saznanjima menadžmenta o tekućimdogađajima i aktivnostima, stvarni rezultati se mogu razlikovati odtih procjena. Oblasti u kojima su procjene i pretpostavke značajneza finansijske izvještaje su objavljene.Usvajanje novih i revidiranih standardaU toku <strong>2005.</strong> godine, Banka je usvojila slijedeće Međunarodnestandarde finansijskog izvještavanja, koji su relevantni za njenoposlovanje. Pozicije koje se odnose na 2004. godinu su dopunjeneu skladu sa relevantnim zahtjevima.MRS 1 (izmjena 2003.) Prezentacija finansijskih izvještajaMRS 8 (izmjena 2003.) Računovodstvene politike, promjeneračunovodstvenih procjena i greškeMRS 10 (izmjena 2003.) Događaji nakon datuma bilansaMRS 16 (izmjena 2003.) Nekretnine, postrojenja i opremaMRS 17 (izmjena 2003.)LizingMRS 21 (izmjena 2003.)Efekti promjenekursa stranih valutaMRS 24 (izmjena 2003.) Objavljivanje povezanih stranakaMRS 32 (izmjena 2003)Finansijski instrumenti:objavljivanje i prezentiranjeMRS 39 (izmjena 2003.)Finansijski instrumenti:priznavanje i mjerenjeMRS 36 (izmjena 2004.) Umanjenje vrijednosti sredstavaMRS 38 (izmjena 2004.)Nematerijalna sredstvaUsvajanje izmjenjenih Međunarodnih računovodstvenih standarda(“MRS“) 1, 8, 10, 16, 17, 21, 24, 32 i 39 (svi izmjenjeni 2003.),te MRS 36 i 38 (izmjena 2004.) rezultiralo je određenim dodatnimobjavljivanjima, ali nije dovelo do materijalnih promjena uračunovodstvenim politikama Banke, kao ni u računovodstvenomtretmanu transakcija.Standardi, interpretacije i dopune na objavljene standarde koji jošnisu na snaziOdređeni novi standardi, dopune i interpretacije postojećih standardasu objavljene kao obavezujuće za pripremu izvještaja počevšiod 1. januara 2006. a koje Banka ranije nije usvojila.MSFI 7, Finansijski instrumenti: Objavljivanje, i dopunski amandmanna MRS 1, Prezentacija finansijskih izvještaja – objavljivanjekapitala (na snazi od 1. januara 2007.). MSFI 7 predviđa nova objavljivanjau cilju unapređenja informisanja o finansijskim instrumentima.On zahtijeva objavljivanje kvalitativnih i kvantitativnihinformacija o izloženosti riziku koji proističe iz finansijskih instrumenata,uključujući posebno određena minimalna objavljivanja okreditnom riziku, riziku likvidnosti i tržišnom riziku, kao i analizu osjetljivostina tržišni rizik. MSFI 7 zamjenjuje MRS 30, Objavljivanja ufinansijskim izvještajima banaka i sličnih finansijskih institucija,kao i zahtjeve objavljivanja sadržane u MRS 32, Finansijski instrumenti:objavljivanja i prezentacija. Pomenuti standard je primjenjivna sve privredne subjekte koji pripremaju izvještaje u skladu saMSFI. Amandman na MRS 1 predviđa objavljivanja o visini kapitalaprivrednog subjekta, kao i o načinu upravljanja kapitalom. Bankaje procijenila uticaj MSFI 7 i amandmana na MRS 1 i zaključila da ćeosnovna dodatna objavljivanja biti analiza osjetljivosti na tržišnirizik i objavljivanja kapitala u skladu sa amandmanom na MRS 1.Banka će od 1. januara 2007. godine početi sa primjenom MSFI 7 iamandmana na MRS 1 na godišnjem nivou.MRS 39 i MSFI 4 (Amandman), Ugovori o finansijskim garancijama(na snazi od 1. januara 2006.). Ovaj amandman zahtijeva da izdatefinansijske garancije, ne uključujući one izdate od pravnog subjektakao ugovori o osiguranju, budu prvobitno priznate na njihovojfer vrijednosti, a zatim iskazane po (a) neamortizovanom stanjuodnosnih naplaćenih i odloženih naknada, i (b) izdatku koji jenephodan za izmirenje obaveze na dan bilansa stanja, u zavisnostiod toga koja vrijednost je veća.Postoji određeni broj drugih novih standarda ili amandmana napostojeće standarde, ali Uprava je zaključila da oni nisu relevantniza poslovanje Banke. Ovi amandmani i standardi uključuju:• MRS 19 (Amandman), Naknade zaposlenima (na snazi od 1.januara 2006.)• MRS 39 (Amandman), „Cash Flow Hedge“ računovodstvopredviđenih transakcija unutar grupe (na snazi od 1. januara2006.)• MRS 39 (Amandman), Opcija fer vrijednosti (na snazi od 1.januara 2006.)• MSFI 1 (Amandman), Prvo usvajanje Međunarodnih standardafinansijskog izvještavanja i MSFI 6 (Amandman), Istraživanje iprocjena mineralnih izvora (na snazi od 1. januara 2006.)• MSFI 6, Istraživanje i procjena mineralnih izvora (na snazi od 1.januara 2006.)• MKIFI 4, Utvrđivanje da li aranžman sadrži lizing (na snazi od 1.januara 2006.)• MKIFI 5, Prava na kamate po osnovu fondova za zaštitu i obnovuokoliša (na snazi od 1. januara 2006.)• MKIFI 6, Obaveze po osnovu učešća na posebnim tržištima– električni i elektronski otpad (na snazi od 1. decembra <strong>2005.</strong>)• MKIFI 7, Primjena pristupa u reiskazivanju pod MRS 29; Finansijskoizvještavanje hiperinflatornih ekonomija (na snazi od 1.marta 2006.)• MKIFI 8, Opseg MSFI 2- Isplate na temelju dionica (na snazi od1. maja 2006.)• MKIFI 9, Ponovna procjena derivata (na snazi od 1. juna 2006.)Kritične računovodstvne procjene i prosudbe u primjeniračunovodstvenih politikaUmanjenja rezervisanja za kreditne gubitke od kredita i avansaKomiteti za pregled portfolia Banke, na mjesečnoj bazi, vrše pregledkreditnog portfolia u cilju procjene rezervisanja za kreditne gubitke.Prilikom razmatranja okolnosti za evidentiranje umanjenja ubilansu uspjeha, Banka vrši procjenu o tome da li postoje primjetnipodaci koji ukazuju na to da postoji mjerljivo smanjenje u procijenjenimbudućim novčanim tokovima iz kreditnog portfolia prije negošto smanjenje može biti identifikovano na nekom pojedinačnomkreditu unutar tog portfolia.


Finansijski izvještaji 43Uprava koristi procjene zasnovane na istorijskom iskustvu o gubicimaza aktivu sa karakteristikama kreditnog rizika i objektivnedokaze o umanjenjima za kreditne gubitke slične onima u portfoliukada planira buduće novčane tokove. Metodologija i pretpostavkekorištene u procjeni iznosa i tempiranja budućih novčanih tokovase redovno pregledaju kako bi se reducirale razlike između procjenao gubicima i stvarnih gubitaka.iz garancija, kolaterala, diskontovane na bazi efektivne kamatnestope kredita.Ako se iznos rezervisanja smanji usljed događaja koji nastajunakon izdvajanja rezervisanja, otpuštanje rezervisanja se knjižikao smanjenje rezervisanja za kreditne gubitke. Rezervisanja zakredite su analizirana u Napomeni 12.1.2 Strane valuteSredstva i obaveze izražene u stranim valutama su preračunateu konvertibilnim markama po zvaničnom srednjem kursu nadan bilansa stanja. Transakcije izražene u stranim valutama supreračunate u KM primjenom kursa koji je validan na dan transakcije.Dobici i gubici koji rezultiraju iz poravnanja takvih transakcijai iz pretvaranja monetarne aktive i pasive, denominirane u stranimvalutama, su evidentirani u bilansu uspjeha.Kurs stranih valuta:KM 31. dec. <strong>2005.</strong> 31. dec. 2004.USD 1,657905 1,437687EUR 1,955830 1,9558301.3 Finansijski instrumenti koji se poravnavajuFinansijska sredstva i obaveze se poravnavaju i u bilansu stanjaiskazuju u neto iznosu kada postoji zakonsko pravo za poravnanjeprepoznatljivih iznosa kao i namjera o poravnanju na neto osnovi,ili kada se u isto vrijeme vrši priznavanje sredstava i izmirenjeobaveza.1.4 Prihodi i rashodi od kamataPrihodi i rashodi od kamata iskazuju se u računu dobiti i gubitkaza sve instrumente koji donose kamatu po načelu obračunanih kamataprimjenom metode efektivne kamatne stope. Kada je naplatakredita sumnjiva, njihova vrijednost se umanjuje na naplative iznose,a prihodi od kamata se nakon toga priznaju na temelju kamatnestope koja je korištena za diskontiranje budućih novčanihtokova za potrebe mjerenja naplativog iznosa.1.5 Naknade i provizije1.7 Materijalna imovinaSva materijalna imovina je izražena po nabavnoj vrijednosti umanjenojza amortizaciju.Materijalna imovina se periodično vrednuje u svrhu svođenja nastvarnu vrijednost iste. U slučaju da je knjigovodstvena vrijednostimovine veća od obračunatog nadoknadivog iznosa, vrijednostimovine se otpisuje do visine nadoknadivog iznosa.Sredstva u pripremi se izvještavaju po nabavnom troškuuključujući troškove nabavke od trećih lica. Za sredstva u pripremise ne obračunava amortizacija. Nakon kompletiranja, sviakumulirani troškovi se prenose na relevantnu kategoriju materijalneimovine i na njih se primjenjuje određena stopa amortizacije.Prihodi ili rashodi od otuđenja imovine i opreme se priznaju u bilansuuspjeha.Amortizacija se obračunava na svu imovinu, osim zemljišta i imovineu pripremi, prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošaknabave imovine kroz njezin procijenjeni vijek trajanja premasljedećim godišnjim stopama:%Zgrade 10Kompjuteri i telefonska oprema 20-33Namještaj i oprema 17-25Ulaganja u zakupljene objekte tokom perioda zakupaRezidualna vrijednost imovine i njen vijek trajanja se pregledavaju iprilagođavaju ukoliko je potrebno, na dan bilansa stanja.1.8 Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina se sastoji od kompjuterskih softvera i licenci.Inicijalni trošak pribavljanja nematerijalnog sredstva se priznajekao sredstvo i amortizuje se linearnom metodom tokom svog vijekatrajanja, koji ne prelazi 5 godina.Naknade i provizije se sastoje uglavnom od naknada naplaćenihod preduzeća po osnovu usluga domaćeg i inostranog platnog prometa.Naknade i provizije, osim onih koje formiraju dio efektivnekamatne stope instrumenta, uglavnom se iskazuju na obračunskojosnovi kada su usluge pružene.1.6 Krediti i potraživanja1.9 LizingDo danas, ugovore o iznajmljivanju poslovnih prostora Banka evidentirakao operativni lizing. Ukupna plaćanja za operativni lizingsu evidentirana u bilansu uspjeha linearnom metodom kroz periodzakupa. Kada operativni lizing prestaje prije isteka ugovora, bilokakvo plaćanje zahtjevano od zakupodavca u vidu zateznih kamatase priznaje kao trošak perioda u kojem je ugovor prekinut.Krediti i potraživanja predstavljaju finansijsku aktivu sa fiksnimili određenim plaćanjima koja nisu istaknuta na aktivnom tržištu.Nastaju kada Banka dužniku pruža novac, robe ili usluge direktnobez namjere da trguje potraživanjem.Svi krediti i avansi se priznaju kada se novac doznači klijentima.Rezervisanja za kreditne gubitke se utvrđuje ako postoji objektivnidokaz da Banka neće biti u stanju da naplati sva potraživanja premaugovorenom dospjeću kredita. Iznos rezervisanja je razlika izmeđunominalnog i nadoknadivog iznosa, koji je u stvari sadašnja vrijednostočekivanih gotovinskih tokova, uključujući iznose naplative1.10 Novac i novčani ekvivalentiZa potrebe izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalentisadrže stanja sa dospjećem manjim od 90 dana od datuma sticanjauključujući: novac i stanja na računima kod Centralne banke.


44Godišnji izvještaj 20051.11 Rezervisanja2. Upravljanje finansijskim rizicimaRezervisanja se priznaju ako Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenuobavezu koja je nastala temeljem prošlih događaja, akopostoji vjerovatnoća da će za podmirenje obaveze biti potreban odlivresursa koji predstavljaju ekonomsku korist, te ako je u velikojmjeri moguće procijeniti iznos obaveze.1.12 Naknade zaposlenimaBanka, u svakodnevnom poslovanju, za svoje zaposlene plaćapenziono osiguranje, zdravstveno osiguranje i porez na platu kojise računa na bruto plate i naknade, topli obrok i troškove prevozana i sa radnog mjesta u skladu sa zakonskom regulativom. Bankaplaća ove doprinose državnim fondovima za zdravstveno i penzionoosiguranje, prema stopama koje se primjenjuju tokom godine,obračunate na bruto plate. Banka je u obavezi da plaća doprinoseza javno penziono osiguranje. Kada jednom izvrši plaćanje, bankanema daljne obaveze po tom osnovu. Stalni doprinosi čine troškovegodine u kojoj dospijevaju i kao takvi su uključeni u troškove zaposlenih.Troškovi ovih plaćanja su uključeni u bilans uspjeha u istomperiodu kao i troškovi plaća.Banka nema nikakvih drugih penzionih šema ili planova beneficiranjazaposlenih, tako da nema nikakvih drugih obaveza po ovomosnovu. Dodatno, Banka nije u obavezi da obezbjedi buduće beneficijesadašnjim ili bivšim zaposlenicima.1.13 OporezivanjePorez na dobit ili gubitak uključuje tekući i odgođeni porez.Tekući porez je obaveza za porez za koju se očekuje da budeobračunata na oporezivu dobit za tekuću godinu, uz upotrebu propisanihporeskih stopa ili naknadno propisanih poreskih stopa nadatum bilansa stanja, i bilo kakva korekcija obaveze za porez kojase odnosi na prethodne godine. U skladu sa Zakonom o porezu nadobit, poreska stopa je 30%.Odgođeni porez na dobit se preračunava, putem metode obaveza,za sve privremene razlike koje se javljaju između poreske osnovicesredstava i obaveza i njihove knjigovodstvene vrijednosti zapotrebe finansijskih izvještaja. Koriste se postojeće porezne stopekako bi se preračunao odgođeni porez na dobit.Odgođena porezna imovina priznaje se do iznosa oporezivedobiti za koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za iskorištenjeprivremene razlike.1.14 Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicamaObaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama se početnopriznaju po ‘trošku nabave’, što predstavlja primljeni iznos (fer vrijednostprimljene naknade) umanjeno za nastale troškove transakcije.U slučaju otplate duga prije dospjeća, bilo koja razlika izmeđuplaćenog iznosa i knjigovodstvene vrijednosti istog se priznaje ubilansu uspjeha tog perioda.1.15 Dionički kapitalDionički kapital se sastoji od običnih dionica.1.16 Uporedni podaci2.1 Strategija u korištenju finansijskih instrumenetaBanka prima depozite od klijenata po fiksnoj i varijabilnoj kamatnojstopi i na različite periode nastojeći da zaradi preko iznosaprosječne kamatne marže, investirajući sredstva u visoko kvalitetnuaktivu.Banka nastoji da poveća svoje kamatne marže dostižući više odprosječne marže, umanjenje za rezervisanja, kroz plasmane kreditnosposobnim fizičkim i pravnim licima.Ova izloženost ne uključuje samo pozicije kredita iz bilansa stanjanego Banka preuzima i garancije i druge potencijalne obaveze.2.2 Kreditni rizikBanka preuzima kreditni rizik koji se ogleda u tome da ugovornastrana neće biti u mogućnosti da otplati sve iznose u potpunosti,po dospijeću. Banka formira nivoe kreditnog rizika postavljajućilimite prihvatljivog rizika vezano za klijenta ili grupu klijenata, apo geografskim i industrijskim segmentima. Takvi rizici se redovnonadgledaju, i predmet su godišnjeg ali i učestalijeg pregleda.Upravljanje izloženošću kreditnom riziku vrši se stalnim analizamasposobnosti klijenta i potencijalnih klijenata da izvršavaju svojeobaveze za kamatu i glavnicu, kao i promjenama kreditnih limitagdje je to pogodno. Upravljanje izloženošću kreditnom riziku dijelomse vrši obezbjeđenjem kolaterala i garancija pravnih i fizičkihlica.Maksimalna izloženost kreditnom riziku je prezentirana knjigovodstvenimiznosom svake od pozicija finansijske aktive u bilansustanja i vanbilansu.2.3 Geografska koncentracija sredstava,obaveza i vanbilansnih pozicijaUkupna Ukupne Potencijalne isredstva obaveze preuzete obav.Na dan 31. decembra 2004.Bosna i Hercegovina 136.001 28.924 4.296Zemlje Evropske unije 1.543 87.865 1.858Zemlje koje nisučlanice EU – – –137.544 116.789 6.154Na dan 31. decembra <strong>2005.</strong>Bosna i Hercegovina 193.586 102.479 7.154Zemlje Evropske unije 6.401 75.015 –Zemlje koje nisučlanice EU 442 – –200.429 177.494 7.1542.4 Valutni rizikBanka je izložena efektima fluktuacija dominantnih deviznih kursevastranih valuta na njen finansijski položaj i novčane tokove.Menadžment je postavio limite nivoa izloženosti po valutama i ukupnoza “overnight“ oročene pozicije, koji se dnevno promatraju.Donja tabela sumira izloženost Banke valutnom riziku na dan 31.decembra 2005 godine. U tabelu su uključeni aktiva i obaveze Bankepo knjigovodstvenim iznosima, kategorisani po valutama.Tamo gdje je bilo potrebno, uporedni podaci su reklasificirani kakobi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka s podacimatekuće godine.


Finansijski izvještaji 452.5 Koncentracija sredstava i obavezaBanka je imala slijedeće značajne devizne pozicije:EUR USD KM Ostale UkupnoNa dan 31. decembra <strong>2005.</strong>SredstvaNovac i sredstva kod Centralne banke 2.762 166 32.305 131 35.364Plasmani drugim bankama 5.199 945 – – 6.144Krediti i avansi dati komitentima 125.126 – 27.583 – 152.709Materijalna imovina – – 4.506 – 4.506Nematerijalne imovina – – 629 – 629Ostala aktiva 194 12 871 – 1.077Ukupna sredstva 133.281 1.123 65.894 131 200.429ObavezeDepoziti klijenata 51.131 1.093 39.025 – 91.249Primljeni krediti 73.078 – 3.004 – 76.082Rezervisanja 184 – 124 – 308Ostale obaveze 101 1 702 – 804Subordinirani dug 9.051 – – – 9.051Ukupne obaveze 133.545 1.094 42.855 – 177.494Neto bilansna pozicija (264) 29 23.039 131 22.935Potencijalne i preuzete obaveze 1.127 264 5.763 – 7.154Na dan 31. decembra 2004.Ukupna sredstva 91.687 497 45.219 141 137.544Ukupne obaveze 92.412 465 23.912 – 116.789Neto bilansna pozicija (725) 32 21.307 141 20.755Potencijalne i preuzete obaveze 2.291 154 3.709 – 6.1542.6 Kamatni rizikKamatna osjetljivost sredstava i obavezaBanka je izložena efektima fluktuacija preovlađujućih nivoatržišnih kamatnih stopa na njen finansijski položaj i novčane tokove.Kamatne marže se mogu povećavati kao rezultat takvih promjena,ali se mogu i smanjiti ili stvoriti gubitke u slučaju da dođedo neočekivanih kretanja. Menadžment je postavio limite nivoaneusaglašenosti kamatnih stopa koje može biti izvršeno, a koji sednevno promatraju.Dolje priložena tabela sumira izloženost Banke kamatnom riziku.Sredstava i obaveza Banke koje su prikazane u pregleduraspoređene su prema ugovorenim datumima dospijeća:Na dan 31. decembra <strong>2005.</strong> Do 1 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko Beskamatna Ukupnomjeseca mjeseca mjeseci godina 5 godina sredstva i obavezeSredstvaNovac i sredstva kod Centralne banke 4.598 – – – – 30.766 35.364Plasmani drugim bankama 6.144 – – – – – 6.144Krediti i avansi dati komitentima 11.422 16.029 59.710 64.874 1.301 (627) 152.709Materijalna imovina – – – – – 4.506 4.506Nematerijalne imovina – – – – – 629 629Ostala aktiva – – – – – 1.077 1.077Ukupna sredstva 22.164 16.029 59.710 64.874 1.301 36.351 200.429ObavezeDepoziti klijenata 10.000 13.816 16.774 28.526 391 21.742 91.249Primljeni krediti 3.000 26.505 21.393 2.552 706 21.926 76.082Rezervisanja – – – – – 308 308Ostale obaveze – – – – – 804 804Subordinirani dug – – – – 8.801 250 9.051Ukupne obaveze 13.000 40.321 38.167 31.078 9.898 45.030 177.494Bilansna osjetljivost na promjenu kamatne stope 9.164 (24.292) 21.543 33.796 (8.597) (8.679) 22.935


46Godišnji izvještaj 2005Dole priložena tabela sumira prosječnu efektivnu kamatnu stoputokom godine za monetarne finansijske instrumente.% <strong>2005.</strong> 2004.Novčane rezerve i depozitikod finansijskih institucija 1.63 1.13Krediti 16.09 15.96Depoziti 3.00 2.52Krediti 3.30 2.782.7 Rizik likvidnostiBanka je izložena dnevnim potrebama za raspoloživim novčanimresursima iz “overnight” depozita, tekućih računa, dospjelih depozita,kreditnih povlačenja i garancija. Nadzorni odbor je odobrioPolitike i procedure upravljanja likvidnošću. Banka upravljarizikom likvidnosti primjenjujući optimalnu kombinaciju dospjećai devizne strukture sredstava i obaveza.Dole priložena tabela analizira sredstva i obaveze Banke grupisanepo značajnim dospijećima baziranim na preostalom periodu od datumabilansa stanja do ugovorenih datuma dospijeća.Dospijeće sredstava i obavezaDo 1 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko Ukupnomjeseca mjeseci mjeseci godina 5 godinaNa dan 31. decembra <strong>2005.</strong>SredstvaNovac i sredstva kod Centralne banke 35.364 – – – – 35.364Plasmani drugim bankama 6.144 – – – – 6.144Krediti i avansi dati komitentima 10.795 16.029 59.710 64.874 1.301 152.709Materijalna imovina – – – – 4.506 4.506Nematerijalne imovina – – – – 629 629Ostala aktiva 1.073 – – – 4 1.077Ukupna sredstva 53.376 16.029 59.710 64.874 6.440 200.429ObavezeDepoziti klijenata 31.468 13.903 16.915 28.572 391 91.249Primljeni krediti 3.004 3.666 7.884 45.613 15.915 76.082Rezervisanja 308 – – – – 308Ostale obaveze 804 – – – – 804Subordinirani dug – – 250 – 8.801 9.051Ukupne obaveze 35.584 17.569 25.049 74.185 25.107 177.494Neto pozicija likvidnosti 17.792 (1.540) 34.661 (9.311) (18.667) 22.935Potencijalne i preuzete obaveze 4.797 1.078 1.020 259 – 7.154Na dan 31. decembra 2004.Ukupna sredstva 24.294 16.935 48.520 43.964 3.831 137.544Ukupne obaveze 18.990 13.253 13.646 55.084 15.816 116.789Neto pozicija likvidnosti 5.304 3.682 34.874 (11.120) (11.985) 20.755Potencijalne i preuzete obaveze 373 4.076 1.695 10 – 6.152.8 Fer vrijednost finansijskih sredstava i obavezaKnjigovodstvena vrijednost Fer vrijednost<strong>2005.</strong> 2004.SredstvaPotraživanja od drugih banaka 6.609 6.609Krediti i avansi dati komitentima 152.709 154.167ObavezeDepoziti 91.899 88.464Krediti 76.082 67.292Subordinirani dug 9.051 8.816


Finansijski izvještaji 47Plasmani drugim bankamaPlasmani drugim bankama uključuju međubankarske plasmane isredstva koje su u fazi naplate. Fer vrijednost plasmana sa varijabilnomkamatnom stopom i “overnight“ depozita je njihova knjigovodstvenavrijednost. Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnomkamatnom stopom je zasnovana na diskontovanim novčanimtokovima uz korištenje preovlađujućih tržišnih kamatnih stopa zadugove koji imaju sličan kreditni rizik i preostalo dospijeće.Krediti i avansi dati komitentimaKrediti i avansi komintentima su iskazani neto od rezervisanjaza kreditne gubitke. Procijenjena fer vrijednost kredita i avansapredstavlja diskontovani iznos procijenjenih budućih očekivanihnovčanih tokova. Očekivani novčani tokovi se diskontuju po tekućimtržišnim stopama kako bi se odredila njihova fer vrijednost.6. Operativni troškovi<strong>2005.</strong> 2004.Troškovi zaposlenih (Napomena 7) 8.713 6.918Troškovi zakupa 1.380 970Troškovi promocije i marketinga 1.509 1.002Amortizacija nematerijalne i materijalne imovine 1.335 1.046Troškovi usluga 765 886Premije osiguranja 724 427Poštanske i telekomunikacijske usluge 417 404Troškovi kancelarijskog materijala 469 335Održavanje stalnih sredstava i opreme 400 267Ostali porezi i doprinosi 434 346Ostalo 1.835 1.22917.981 13.830Depoziti i uzeti kreditiProcijenjena fer vrijednost depozita bez dospijeća, uključujući inekamatonosne depozite, je iznos isplativ po zahtjevu.Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnom kamatom i ostalihpozajmica bez navedene tržišne cijene zasnovana je na diskontovanimnovčanim tokovima uz korištenje kamatnih stopa za novedugove sa sličnim preostalim dospijećem.3. Neto prihod od kamate7. Troškovi zaposlenih<strong>2005.</strong> 2004.Neto plate 4.628 3.695Porezi i doprinosi 3.023 2.416Topli obrok i prevoz 682 511Regres za godišnji odmor 287 213Ostalo 93 838.713 6.918<strong>2005.</strong> 2004.Prihodi od kamataKrediti i avansi dati komitentima 24.304 18.054Potraživanja od drugih banaka 60 31Obavezne rezerve kod Centralne banke 270 13624.634 18.221Rashodi od kamataTekući računi i depoziti klijenata 1.725 854Banke i druge finansijske institucije 2.613 1.8744.338 2.728Broj zaposlenih u Banci na kraju godine bio je 430 (2004: 291).8. Troškovi rezervi za kreditne i druge gubitke<strong>2005.</strong> 2004.Krediti i avansi komitentima (Napomena 12) 1.480 705Potencijalne i preuzete obaveze (Napomena 20) 195 (14)Ostala sredstva (Napomena 15) (50) 641.625 7554. Neto prihod od provizija i naknada<strong>2005.</strong> 2004.Prihodi od provizija i naknadaPrihodi od naknada za izvršene uslugeinostranog platnog prometa 682 575Prihodi od naknada za izvršene uslugeunutrašnjeg platnog prometa 616 511Prihodi od naknada pogarancijama i akreditivima 133 67Prihodi od naknada u poslovanjusa stranim valutama 283 213Ostalo 248 2311.962 1.597Rashodi od provizija i naknadaBanke 318 109Ostalo 166 98484 2075. Kursne razlike (neto)<strong>2005.</strong> 2004.Pozitivne kursne razlike 1.721 1.137Negativne kursne razlike (1.613) (1.064)108 739. Porez na dobit<strong>2005.</strong> 2004.Tekući porez 246 281246 281Porez na dobit Banke prije oporezivanja se razlikuje od iznosa kojiće nastati primjenom osnovne porezne stope iz Bosne i Hercegovinekao što slijedi:Dobit prije oporezivanja 2.426 2.958Obračunati porez od 30% 722 887Povećanje poreske obaveze za:Troškovi koji nisu poreski dopustiviu skladu sa lokalnim propisima 370 259Smanjenje poreske obaveze za:Neoporezivi prihod u skladusa lokalnim propisima (108) (133)Smanjenje porezne osnove zareinvestirani dio dobiti(FBiH) (738) (732)Porez na dobit 246 281


48Godišnji izvještaj 2005U decembru <strong>2005.</strong> godine, Porezna uprava FBiH je izvršila kontroluu Banci koja je rezultirala obračunavanjem dodatne obaveze po osnovuporeza na dobit u iznosu od 133 hiljade KM. 96 hiljada KM seodnosi na 2002. i 2003. godinu (33 hiljade KM i 63 hiljade KM respektivno),dok se 37 hiljada KM odnosi na 2004. godine. U skladusa MRS 8, Banka je prikazala ispravku ovih grešaka na način da jeumanjila iskazanu dobit za 2004. godinu za 37 hiljada KM, kao izadržanu dobit na dan 1. januar 2004. godine za 96 hiljada KM.Poreska organi mogu u bilo koje vrijeme izvršiti kontroluračunovodstvenih podataka i evidencija od zadnje kontrole kontinuiranodo izvještajne poreske godine, i mogu obračunati dodatniporez i zateznu kamatu. Uprava banke nije upoznata sa bilo kakvimokolnostima koje bi dovele do potencijalnih materijalno značajnihobaveza u ovom smislu.Potencijalna odložena poreska imovina nije iskazana u finansijskimizvještajima jer usljed razvoja poslovanja i trenutnih izmjenapravnog okvira u zemlji nije izvjesno da će ista biti realizovana. Sveprivremene poreske razlike prikazane su u tabeli koja slijedi.Privremene razlike Bilansna Preostala Razlika Porez Olakšica reinvestiranja Odložena poreznavrijednost poreska vrijednost 30% (75% poreza) imovina/obavezeSredstva 2004.Materijalna imovina 3.326 3.351 25 8 6 2Rezervisanja za kreditne gubitke (3.344) (3.135) 209 63 47 16Neto odložena porezna imovina <strong>2005.</strong>Materijalna imovina 4.506 4.515 9 3 2 1Rezervisanja za kreditne gubitke (4.484) (4.019) 465 140 105 35Neto odložena porezna imovina 3610. Novčana sredstva i računi kod Centralne banke<strong>2005.</strong> 2004.Novčana sredstva u blagajni 5.754 3.381Tekući računi kod banaka 5.291 2.349Uključeno u novac i novčani ekvivalenti(Napomena 24) 11.045 5.730Računi kod Centralne banke BiH 24.319 11.23835.364 16.968Obavezna rezerva predstavlja minimalni iznos koji obavezno mora bitideponiran kod Centralne banke Bosne i Hercegovine. Prema Zakonu oCentralnoj banci Bosne i Hercegovine, obavezna rezerva predstavlja 15%od prosječnih desetodnevnih oročenih depozita i depozita po viđenju i pozajmljenihsredstava izraženih u KM-u. Obavezna rezerva se održava krozprosječna stanja računa kod Centralne banke Bosne i Hercegovine.11. Plasmani drugim bankama<strong>2005.</strong> 2004.Plasmani u stranim bankama 6.144 –6.144 –Plasmani u stranim bankama na dan 31. decembra <strong>2005.</strong>godine sukako slijedi:Banka Iznos u valuti Iznos u KM Kamatna stopa (%) PeriodCommerzbank AG Frankfurt EUR 1.460 2.854 1,8 p.a 30/12/2005 do 2/01/ 2006Commerzbank AG Frankfurt USD 570 945 3,2 p.a 30/12/2005 do 3/01/ 2006Dresdner Bank AG EUR 1.200 2.345 2,2 p.a 30/12/2005 do 6/01/ 20066.14412. Krediti dati komitentimaKratkoročni Dugoročni<strong>2005.</strong> 2004. <strong>2005.</strong> 2004.Krediti dati fizičkim licima 404 814 13.986 21.386Krediti datipreduzećima 11.313 10.953 131.149 86.61711.717 11.767 145.135 108.003Umanjenje: Rezervisanjaza kreditne gubitke (350) (315) (3.793) (2.832)11.367 11.452 141.342 105.171Kretanje u rezervisanja za kreditne gubitke je kako slijedi:<strong>2005.</strong> 2004.Stanje na dan 1. januara 3.147 2.645Neto rashod u bilansu uspjeha (Napomena 8) 1.480 705Otpisi (484) (203)Stanje na dan 31. decembra 4.143 3.147


Finansijski izvještaji 49Koncentracija kreditnog rizika po industrijskim granama je kakoslijedi:<strong>2005.</strong> 2004.% %Veletrgovina i maloprodaja 53.523 35 30.018 26Poljoprivreda, šumarstvoi ribolov 33.257 22 17.898 15Proizvodnja 26.313 17 23.190 20Građani 9.727 6 21.486 18Turizam i ugostiteljstvo 5.492 4 2.319 2Građevinarstvo 2.031 1 1.125 1Transport ikomunikacije 6.880 5 4.516 4Ostalo 15.486 10 16.071 14152.709 100 116.623 100Geografska koncentracija kreditnog rizika je:<strong>2005.</strong> % 2004. %Bosna i Hercegovina 152.709 100 116.623 10013. Materijalna imovinaNabavna vrijednost materijalne imovine i amortizacija za 2004. godinusu prikazane kako slijedi:Zgrade Ulaganja u Namještaj Imovina u Ukupnozakupljene objekte i oprema pripremi2004.Nabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2004. 348 756 3.577 22 4.703Povećanja – 342 1.073 187 1.602Transferi – – 22 (22) –Smanjenje i otpis – – (157) – (157)Stanje na dan 31. decembra 2004. 348 1.098 4.515 187 6.148Ispravka vrijednostiStanje na dan 1. januara 2004. 52 102 1.769 – 1.923Amortizacija za period 35 174 821 – 1.030Smanjenje i otpis – – (131) – (131)Stanje na dan 31. decembra 2004. 87 276 2.459 – 2.822Neto sadašnja vrijednost na dan 31. decembra 2004. 261 822 2.056 187 3.3261. januara 2004. 296 654 1.808 22 2.780<strong>2005.</strong>Nabavna vrijednostStanje na dan 1. januara <strong>2005.</strong> 348 1.098 4.515 187 6.148Povećanja _ 457 1.322 681 2.460Transferi _ 70 111 (181) –Smanjenje i otpis _ (134) (245) – (379)Stanje na dan 31. decembra <strong>2005.</strong> 348 1.491 5.703 687 8.229Ispravka vrijednostiStanje na dan 1. januara <strong>2005.</strong> 87 276 2.459 – 2.822Amortizacija za period 35 261 907 – 1.203Smanjenje i otpis _ (94) (208) – (302)Stanje na dan 31. decembra <strong>2005.</strong> 122 443 3.158 – 3.723Neto sadašnja vrijednost na dan 31. decembra <strong>2005.</strong> 226 1.048 2.545 687 4.5061. januara <strong>2005.</strong> 261 822 2.056 187 3.326


50Godišnji izvještaj 200514. Nematerijalna imovina<strong>2005.</strong> 2004.Nabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 90 70Povećanje 710 20Stanje na dan 31. decembra 800 90Ispravka vrijednostiStanje na dan 1. januara 39 22Amortizacija za godinu 132 17Stanje na dan 31. decembra 171 39Neto sadašnja vrijednost na dan 31. decembra 629 511. januara <strong>2005.</strong> 51 4815. Ostala aktiva uključujući akontaciju poreza na dobit<strong>2005.</strong> 2004.Unaprijed plaćeni zakup 11 11Unaprijed plaćeni porez 773 411Ostala sredstva 303 238Umanjenje: Rezervisanja za kreditne gubitke (10) (84)1.077 576Kretanje rezervisanja za kreditne gubitke:<strong>2005.</strong> 2004.Stanje na dan 1. januara 84 62Neto rashod u bilansu uspjeha (Napomena 8) (50) 64Otpis (24) (42)Stanje na dan 31. decembra 10 8416. Depoziti klijenata<strong>2005.</strong> 2004.PreduzećaTekući računi 17.175 9.844Oročeni depoziti 33.037 10.685Fizička licaTekući računi 12.028 7.059Oročeni depoziti 29.009 13.23291.249 40.82017. Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama<strong>2005.</strong> 2004.Evropska komisija (EC) 20.899 20.943Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške 605 605Kreditanstalt fuer Wiederaufbau 22.334 16.681Commerzbank 8.961 8.919Evropska Banka za obnovui razvoj (EBRD) 13.164 15.673Međunarodna finansijska korporacija (IFC) 5.213 5.867USAID 1.902 2.650Raiffeisen Bank 3.004 3.00076.082 74.338Pozajmice ugovorene sa Evropskom komisijom i Ministarstvom vanjskihposlova Kraljevine Norveške predstavljaju nekamatonosne kredite.


Finansijski izvještaji 51Kamatna stopa za obaveze po uzetim kreditima je prikazana kako slijedi:Izvor <strong>2005.</strong> 2004.Kreditanstalt fuer Wiederaufbau 3%, EURIBOR, EURIBOR + 0,5%, EURIBOR + 2% 3%, EURIBOR, EURIBOR + 0,5%, EURIBOR + 2%Commerzbank EURIBOR + 3,4%, EURIBOR +2,45% EURIBOR + 3,4%, EURIBOR +2,45%Evropska banka za obnovu irazvoj (EBRD) EURIBOR + 3,25%, EURIBOR + 4% EURIBOR + 3,25%, EURIBOR + 4%Međunarodna finansijska korporacija (IFC) EURIBOR + 3% EURIBOR + 3%USAID 1,6723 1,6723Evropska komisija (EC) 0% 0%Ministarstvo vanjskih poslovaKraljevine Norveške 0% 0%Raiffeisen Bank d.d Sarajevo 3,85% 3,85%Prema sporazumima sa EBRD, USAID i IFC, na dan 31. decembra<strong>2005.</strong>, Banka je u skladu sa finansijskim pokazateljima iz sporazuma,izuzev jednog finansijskog pokazatelja iz kredita IFC-abroj10745. IFC je odustao od zahtjeva prema Banci za ispunjavanjeovog pokazatelja do 30. juna 2006. godine.18. Ostale obaveze<strong>2005.</strong> 2004.Obaveze za neisplaćene plate 140 143Obračunata kamata 149 782Dobavljači 93 243Ostale obaveze 422 350804 1.51819. Potencijalne i preuzete obavezeSlijedeća tabela prikazuje ugovorene iznose koji se odnose na potencijalnei preuzete obaveze Banke po kategorijama:<strong>2005.</strong> 2004.Garancije:u domaćoj valuti 1.631 1.077u stranim valutama 1.538 607Akreditivi 37 –Umanjenje: Rezervisanja za potenc. i preuzete obaveze (308) (113)2.898 1.571Odobreni neiskorišteni krediti 4.256 4.5837.154 6.15420. Rezervisanja za potencijalne i preuzete obavezeKretanje rezervisanja za potencijalne i preuzete obaveze:<strong>2005.</strong> 2004.Stanje na dan 1. januara 113 127Neto (prihod) / rashod ubilansu uspjeha (Napomena 8) 195 (14)Stanje na dan 31. decembra 308 11321. Subordinirani dug<strong>2005.</strong> 2004.Subordinirani dug 9.051 –9.051 –Sporazum o subordiniranom dugu je potpisan između <strong>ProCredit</strong>Bank d.d. Sarajevo i <strong>ProCredit</strong> Holding AG dana 31. augusta <strong>2005.</strong>godine. Na glavnicu će biti obračunavana kamata po stopi od 8,9%godišnje. Ugovor će biti na snazi do 7. septembra 2015. i na taj datumdospijeća Banka će vratiti kredit.


52Godišnji izvještaj 200522. Transakcije sa povezanim stranamaStrane sa smatraju povezanim ako jedna strana ima mogućnost dakontroliše drugu stranu ili ima značajan uticaj preko drugih stranau donošenju finansijskih i operativnih odluka. Transakcije sa povezanimstranama su dio svakodnevnog poslovanja. Ove transakcijeuključuju kredite, depozite, pozajmice i obavljaju se na komercijalnimosnovama i po tržišnim stopama. Iznosi transakcija sa povezanimstranama, preostala stanja na kraju godine, su kako slijedi:Transakcije sa povezanim stranama KfW <strong>ProCredit</strong> EBRD IFC Commerzbank Uprava Ukupnou toku <strong>2005.</strong> Holding BankeKreditiStanje kredita na dan 1. januara – – – – – 131 131Krediti plasirani tokom godine – – – – – 4 4Povrat kredita tokom godine – – – – – (55) (55)Stanje kredita na dan 31. decembra – – – – – 80 80Prihodi od kamata 8 8Troškovi rezervisanja za kreditne gubitke (1) (1)DepozitiStanje na početku godine 66 – – – – 72 138Depoziti primljeni tokom godine 303 18.584 – – – 332 19.219Depoziti isplaćeni tokom godine (322) (14.584) – – – (316) (15.222)Stanje na dan 31. decembra 47 4.000 – – – 88 4.135Rashodi po kamatama na depozite 117 1 118Uzeti kreditiStanje uzetih kredita na dan 1. januara 16.682 – 15.672 5.867 8.919 – 47.140Uzeti krediti tokom godine 7.433 8.801 – – 5.867 – 22.101Povrat kredita tokom godine (1.958) – (2.625) (733) (5.867) – (11.183)Stanje na dan 31. decembra 22.157 8.801 13.047 5.134 8.919 – 58.058Rashodi po kamatama za uzete kredite 539 250 766 297 428 – 2.280Transakcije sa povezanim stranama KfW PCB PCB EBRD IFC Commerzbank Uprava Ukupnou toku 2004. Bulgaria Albania BankeKreditiStanje kredita na dan 1. januara – – – – – – 134 134Krediti plasirani tokom godine – – – – – – 49 49Naplaćeni krediti tokom godine – – – – – – (52) (52)Stanje kredita na dan 31. decembra – – – – – – 131 131Prihodi po kamatama – – – – – – 8 8Troškovi rezervisanja za kreditne gubitke – – – – – – 2 2DepozitiStanje na dan 1. januara 169 – – – – – 36 205Depoziti primljeni tokom godine 557 – – – – – 412 969Depoziti isplaćeni tokom godine (660) – – – – – (376) (1.036)Stanje na dan 31. decembra 66 – – – – – 72 138Rashodi po kamatama na depozite – – – – – – 2 2Uzeti kreditiStanje uzetih kredita na početku godine 16.161 – 1.956 5.250 5.867 4.890 – 34.124Uzeti krediti tokom godine 2.347 978 – 11.735 – 4.029 – 19.089Vraćeni krediti tokom godine (1.826) (978) (1.956) (1.313) – – – (6.073)Stanje na dan 31. decembra 16.682 – – 15.672 5.867 8.919 – 47.140Rashodi po kamatama za uzete kredite 386 3 8 670 306 244 – 1.617Plate direktora za godinu koja je završila 31. decembra <strong>2005.</strong>iznosile su 198.151 KM (2004: 199.023 KM).


Finansijski izvještaji 5323. Dionički kapital i dionička premija24. Novac i novčani ekvivalentiObične dionice<strong>2005.</strong> 2004.U broju dionicaNa dan 1. januara 1.567.000 1.567.000Na dan 31. decembra 1.567.000 1.567.000Dole navedeni dioničari imaju vlasnički udjel u Banci veći od 5%.Za potrebe novčanog toka novac i novčani ekvivalenti se sastoje odsljedećih stanja sa dospijećem manjim od 90 dana:Novac i novčani ekvivalenti <strong>2005.</strong> 2004.Novac i novčana sredstva kodCentralne banke (Napomena 10) 11.045 5.73011.045 5.730Dioničari <strong>ProCredit</strong> Bank d.d. su:Naziv% učešća u dioničarskom kapitalu<strong>2005.</strong> 2004.Međunarodna finansijska korporacija – 23,1%Evropska banka za obnovu i razvoj 23,1% 23,1%<strong>ProCredit</strong> Holding AG(bivši International Micro Investionen) 56,7% 33,6%Kreditanstalt fuer WiederaufbauFrankfurt 7,7% 7,7%Commerzbank AG 12,5% 12,5%100% 100%25. Događaji nakon datuma bilansa stanjaNije bilo značajnih događaja nakon datuma bilansa stanja, a kojizahtijevaju objavljivanje u finansijskim izvještajima.<strong>ProCredit</strong> Holding AG je osnovan 1998. godine od strane InternationaleProjekt Consult (IPC) GmbH i grupe viših menadžera ove kompanije.Ubrzo nakon osnivanja, fondacija DOEN (Holandija), DEG(Njemačka) i <strong>ProCredit</strong>o Bolivia su se pridružili <strong>ProCredit</strong> Holdingukao dioničari, a nakon njih i FMO, IFC i BIO. <strong>ProCredit</strong> Holding jeinvesticiona kompanija koja se fokusira na unapređenje komercijalnoodrživih mikrofinansijkih ekonomskih institucija u tranzicijskimi zemljama u razvoju. <strong>ProCredit</strong> Holding ima 56,7% dionica u<strong>ProCredit</strong> Bank d.d.EBRD je osnovana 1991. godine, u cilju podrške razvoju privatnogsektora u tranzicijskim zemljama istočne Evrope. EBRD stimulišeaktivnosti privatnog sektora, nastojeći da ojača finansijski sektori pravni sistem, kao i infrastrukturu, kao podrška privatnomsektoru. EBRD je jedan od najvećih investitora u istočnoj Evropi, aposebno je aktivan i u BiH. Glavna područja aktivnosti EBRD-a su usektoru električne energije, transporta i bankarstva.Commerzbank je jedna od vodećih komercijalnih banaka u Evropisa ukupnom aktivom koja premašuje 500 milijardi Eura i globalnommrežom korespondentnih banaka. Commerzbank smatra dasu zemlje jugoistočne Evrope važne zbog njenih međunarodnihposlovnih operacija i zbog toga je odlučila da investira u Pro-Credit Bank. Uzimajući u obzir svoje obuhvatno iskustvo u svimoblastima bankarskog poslovanja, kako sa preduzećima, tako i sastanovništvom, Commerzbank predstavlja vrlo važan izvor kompetencijai podrške za <strong>ProCredit</strong> Bank.KfW Entwicklungsbank: U ime Vlade SR Njemačke, KfW Entwicklungsbankfinansira investicije i prateće savjetodavne usluge u tranzicijskimi zemljama u razvoju. Njen cilj je da izgradi i proširi socijalnu iekonomsku infrastrukturu zemalja u kojima je aktivna, te da unaprijedifinansijski sektor, štiteći resurse i osiguravajući zdravo okruženje.KfW Entwicklungsbank je lider u mikrofinansijskom sektoru i ciljnegrupe su mu finansijske institucije širom svijeta.


54Godišnji izvještaj 2005Kontakt adreseUpravaFilijaleSarajevoEmerika Bluma 8Telefon: 033/250-950Fax: 033/250-971www.procreditbank.bainfo@procreditbank.baFiljala Banja LukaBrace Potkonjaka 2Telefon: 051/431-530, 430-000Fax: 051/431-537Kontakt osoba:Radomir Savić, direktor filijalee-mail: r.savic@procreditbank.baBihać BranchSafvet-bega Bašagića 18Telefon: 037/311-709Telefon/fax: 037/311-710Kontakt osoba:Emir Toromanović, direktor filijalee-mail: e.toromanovic@procreditbank.baFilijala BijeljinaKarađorđeva 6Telefon/fax: 055/220-980, 225-955, 225-950Kontakt osoba:Slobodan Tešić, direktor filijalee-mail: s.tesic@procreditbank.baFilijala BrčkoR.DŽ. Čauševića 19Telefon /fax: 049/217-612, 216-099Kontakt osoba:Ferid Fazlović, direktor filijalee-mail: f.fazlovic@procreditbank.baFilijala IlidžaIbrahima Ljubovića 20Telefon: 033/761-680,761-580,622-865, 622-869Fax: 033/761-681Kontakt osoba:Mirela Salković, direktor filijalee-mail: m.salkovic@procreditbank.bae-mail: e.toromanovic@procreditbank.baFilijala MostarNadbiskupa Čule bbTelefon: 036/449-720Fax: 036/449-729Kontakt osoba:Lara Filak, direktor filijalee-mail: l.filak@procreditbank.ba


Kontakt adrese 55Filijala SarajevoMuvekita 1Telefon: 033/232-172Fax: 033/232-174Kontakt osoba:Senad Redžić, direktor filijalee-mail: s.redzic@procreditbank.baFilijala TravnikBosanska 133Telefon: 030/540-370, 540-380Fax: 030/540-372Kontakt osoba:Amel Memić, direktor filijalee-mail: a.memic@procreditbank.baFilijala TuzlaDžafer Mahala 29Telefon: 035/301-200, 301-201Telefon/fax: 035/258-340,258-341Kontakt osoba:Alma Halilović, direktor filijalee-mail: a.halilovic@procreditbank.baFilijala ZenicaMaršala Tita bbTelefon: 032/449-960, 449-961Fax: 032/449-964Kontakt osoba:Selma Smajlagić, direktor filijalee-mail: s.smajlagic@procreditbank.baEkspozitura CazinHasana Mujezinovića bb, CazinTelefon /Fax: 037/511-693Kontakt osoba:Emir Toromanović, direktor filijalee-mail: e.toromanovic@procreditbank.baEkspozitura Novo SarajevoTopal Osman-paše 22, SarajevoTelefon: 033/615-771Fax: 033/613-406Kontakt osoba:Senad Redžić, direktor filijalee-mail: s.redzic@procreditbank.baEkspozitura MostarTrg Republike bb, MostarTelefon: 036/502 050Kontakt osoba:Lara Filak, direktor filijalee-mail: l.filak@procreditbank.baEkspozitura PosušjeAdresa: Fra Grge Martića bb, PosušjeTelefon: 039/685-020Fax: 039/685-021Kontakt osoba:Lara Filak, direktor filijalee-mail: l.filak@procreditbank.baKreditni biro DobojKralja Aleksandra bb, DobojTelefon /Fax: 053/224-634Kontakt osoba:Tamara Dedić, Credit Group Supervisore-mail: t.dedic@procreditbank.baKreditni biro PrijedorVožda Karađorđa bb, PrijedorTel/Fax: 052/214-767Kontakt osoba:Mirjana Tišma, Credit Group Supervisore-mail: m.tisma@procreditbank.baKreditni biro SokolacGlasinačka 1, SokolacTelefon: 057/400-310, 400-311Kontakt osoba:Nudžejma Salihagić, Credit Group Supervisore-mail: n.salihagic@procreditbank.baKreditni biro TrebinjeLuke Petkovića bb, TrebinjeTelefon: 059/225-651Kontakt osoba:Nedim Šuta, Credit Group Supervisore-mail: n.suta@procreditbank.baEkspozitura Novo Sarajevo (biznis centar)Emerika Bluma 8, SarajevoTelefon: 033/253-990Fax: 033/253-991Kontakt osoba:Senad Redžić, direktor filijalee-mail: s.redzic@procreditbank.ba

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!