Prava iz mirovinskog osiguranja prema novome Zakonu o pravima ...

vih obitelji koji pravo na mirovinu ostvarujuprema ZOPHBDR ili prema općimpropisima,– određivanje visine naknade hrvatskihbranitelja s pravom na profesionalnurehabilitaciju.ZOPHBDR propisuje prevođenje poslužbenoj dužnosti prava na invalidskui obiteljsku mirovinu, prava na temeljupreostale radne sposobnosti nezaposlenihhrvatskih branitrelja s pravomna naknadu plaće zbog nezaposlenosti(privremena naknada), zaposlenih hrvatskihbranitelja s pravom na naknaduplaće zbog manje plaće na drugom poslute prava na naknadu hrvatskih braniteljas pravom na profesionalnu rehabilitacijuostvarenih prema ZOPHBDR,koji je bili na snazi do stupanja na snagunovoga ZOPHBDR iz 2004. godine.Osim toga, novi ZOPHBDR:– ukida smanjivanje mirovine propisanoZOPHBDR iz 2001. godine,– naznačuje da će se prava pripadnikaHrvatskog vijeća obrane ureditimeđudržavnim ugovorom, te– utvrđuje pravo na doplatak za djecudjeci smrtno stradalog hrvatskogbranitelja i djeci zatočnih i nestalih hrvatskihbranitelja.1.Status hrvatskih branitelja izDomovinskog rata i članova obiteljismrtno stradalog hrvatskogbranitelja1.1. Status hrvatskog branitelja iz Domovinskograta uređen je na bitno istinačin kao i prema prijašnjim zakonima(osoba koja je kao dragovoljac i pripadnikOružanih snaga Republike Hrvatskeorganizirano sudjelovala u obranineovisnosti, teritorijalne cjelovitosti,odnosno suvereniteta Republike Hrvatskeu bilo kojem razdoblju Domovinskograta), s tim da je potpunije uređeni proširen krug organiziranih oblika kojise smatraju Oružanim snagama RepublikeHrvatske (Zbor narodne garde,Hrvatska vojska, Ministarstvo obrane,policija, Ministarstvo unutarnjih poslova,te kao novo - Hrvatske obrambenesnage – HOS i naoružani odredi Narodnezaštite, s tim da je osoba u tim odredimaprovela najmanje pet mjeseci do24. prosinca 1991.) (članak 2. stavak 1.i 2.).Pod sudjelovanjem u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske podrazumijevase, kao i prema prijašnjim propisima,oružani otpor agresoru i djelovanjeu izravnoj vezi s tim otporom (odlazak upostrojbu, na borbeni položaj i povratak),ali je to sudjelovanje prošireno i naobuku i pripremu za odlazak na bojište(članak 2. stavak 2.).Dok je prema ZOPHBDR iz 2001. godineDomovinski rat trajao, u skladu sUstavom Republike Hrvatske, u razdobljuod 1. siječnja 1991. do 31. prosinca1995. (ZOPHBDR iz 1996. godine – od30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996.),Domovinski rat i sudjelovanje u obranisuvereniteta Republike Hrvatske, premanovome ZOPHBDR, trajalo je od 5.kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.1.2. Pobliže je uređen status dragovoljcaiz Domovinskog rata (članak 2.stavak 3. i 4.) – to je hrvatski branitelj kojije u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15.siječnja 1992. sudjelovao u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske (1) najmanje100 dana, ili (2) najmanje 30 dana akonije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnomsastavu ili nije regulirao obvezusluženja vojnog roka primjerice, žene,malodobne osobe, osobe nesposobneza vojnu službu, osobe bez vojnog rasporeda).Važno je napomenuti da se upogledu određivanja visine mirovinehrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji dragovoljci izjednačavaju s pripadnicimagardijskih postrojbi i specijalnepolicije.Status hrvatskog branitelja, pa i dragovoljcaiz Domovinskog rata, dokazujese potvrdom Ministarstva obrane,odnosno Ministarstva unutarnjih poslova(članak 2. stavak 2.).1.3. ZOPHBDR definra tko se smatrahrvatskim ratnim vojnim invalidom izDomovinskog rata (HRVI iz Domovinskograta) – hrvatski branitelj kojemu jeorganizam oštećen najmanje 20% zbograne, ozljede ili bolesti zadobivene uobrani suvereniteta Republike Hrvatske,odnosno kao zatočenik u zatvoru ilineprijateljskom logoru u Domovinskomratu (članak 5. stavak 1. i 2.). Smatra seda je oštećenje organizma zatočenikau neprijateljskom logoru na toj osnovinajmanje 20% trajno (članak 5. stavak1.).Određene osobe (medicinsko osoblje,ratni izvijestitelji, pripadnici va-56

vojnih ili drugih dužnosti u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, poginule,ubijene prilikom zatočenja ili u neprijateljskomlogoru ili umrle od posljedicarane ili ozljede zadobivene pri obavljanjutih dužnosti (članak 3. stavak 2.). Takvimosobama su se prema prijašnjemZOPHBDR smatrali samo pripadnicimedicinskog osoblja i ratni izvijestitelji.Te osobe, inaće, nisu bile pripadniciOružanih snaga Republike Hrvatske.Zatočeni ili nestali hrvatski braniteljje onaj koji je u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske zatočen u neprijateljskomlogoru ili zatvoru najmanje 3 danaili je nestao u Domovinskom ratu (članak4. stavak 1.), a zatočena ili nestalaosoba je ona koja je zatočena u neprijateljskomlogoru ili zatvoru najmanje 3dana ili je nestala prigodom obavljanjavojnih i drugih dužnosti po nalogu nadležnihdržavnih tijela Republike Hrvatskeu Domovinskom ratu (članak 4.stavak 2.).1.5. Članovima obitelji smrtno stradaloga,zatočenog ili nestalog hrvatskogbranitelja iz Domovinskog rata, premanovome ZOPHBDR, smatraju se bračnidrug, djeca rođena u braku ili izvan braka,posvojena djeca i pastorčad (članoviuže obitelji), roditelji, očuh, mačeha iposvojitelj. Članom uže obitelji smatrase i izvanbračni drug koji je s hrvatskimbraniteljem do njegove smrti, zatočenjaili nestanka živio u zajedničkom kućanstvunajmanje tri godine (prije: godinudana uz uvjet da je s hrvatskim braniteljemimao dijete). Status izvanbračnezajednice utvrđuje se u izvanparničnompostupku. Očuh i maćeha ostvarujuprava ako su hrvatskog branitelja uzdržavaliili je hrvatski branitelj njih uzdržavaonajmanje pet godina prije smrti.Pastorak je osoba koja nema živog jednogod roditelja ili su roditelju oduzetaroditeljska prava, a hrvatski branitelj gaje uzdržavao najmanje godinu dana prijenego što je smrtno stradao, odnosanoprije nego što je zatočen ili nestao (članak6.). Treba dodati da status pastorkasmrtno stradaloga hrvatskog braniteljautvrđuje rješenjem nadležni ured državneuprave u jedinici lokalne (regionalne)samouprave, odnosno nadležnoupravno tijelo Grada zagreba (članak122. stavak 1.).Ako je više članova obitelji smrtnostradaloga hrvatskog branitelja, prednostu ostvarivanju prava utvrđuje premaZakonu o nasljeđivanju («Narodnenovine«, broj 48/83. i 163/03.). Članoviistog nasljednog reda ostvaruju pravaprema međusobnom sporazumu. Akose sporazum ne postigne, prednost uostvarivanju prava ima član obitelji izistoga nasljednog reda koji je s hrvatskimbraniteljem živio u zajedničkomkućanstvu (članak 6. stavak 4.). Trebapodsjetiti da, prema Zakonu o nasljeđivanju,prvi nasljedni red čine djeca i bračnidrug (članak 9.), a drugi nasljednired ostavitelja koji nije ostavio potomkečine roditelji i bračni drug (članak 11.).Dakle, pravo na obiteljsku mirovinu nemogu istodobno ostvariti bračni drug iroditelji Hrvatskog branitelja, odnosnone može se odrediti tzv. podijeljena obiteljskamirovina.2. Primjena propisa u postupkuostvarivanja pravaZOPHBDR je na posebni način uredioodređena pitanja stjecanja, određivanjai korištenja prava iz mirovinskogosiguranja te postupka ostvarivanja tihprva hrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji, a na sva ona pitanja kojanisu uređena tim Zakonom primjenjujuse odredbe Zakona o mirovinskomosiguranju (ZOMO) i drugih propisaiz mirovinskog osiguranja, Zakona oopćem upravnom postupku (ZUP) idrugih propisa (članak 9. stavak 1.). Taje norma na odgovarajući način sadržanai u odredbama ZOPHBDR kojima seuređuje pravo na starosnu, invalidsku iobiteljsku mirovinu, na način da je određenoda hrvatski branitelj ostvaruje pravona starosnu mirovinu (članak 13.),odnosno pravo na invalidsku mirovinu(članak 15. stavak 3. i članak 22.), a članoviobitelji hrvatskog branitelja pravona obiteljsku mirovinu (članak 25.) poduvjetima i na način propisan Zakonom omirovinskom osiguranju, ako odredbamaZOPHBDR nije drukčije određeno.Tako primjerice, ZOPHBDR je na posebninačin uredio uvjete za stjecanjeprava na invalidsku mirovinu hrvatskihbranitelja na temelju invalidnosti kojaje posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru i bolesti zadobivenihu obrani suvereniteta Republike Hrvatskei određivanje visine te mirovine.ZOPHBDR nije posebno uredio od kojegase dana priznaje pravo na invlaidsku58

mirovinu hrvatskih branitelja i od kadase isplaćuje priznata mirovina. Stoga seo tome rješava prema članku 54. ZOMO.Pravo na invalidsku mirovinu se priznajeod dana nastanka invalidnosti, a akose pravo na invalidsku mirovinu ostvarujena zahtjev hrvatskog branitelja nakonprestanka osiguranja, a invalidnostje postojala prije podnošenja zahtjeva,hrvatskom branitelju se priznaje pravona invalidsku mirovinu od dana nastankainvalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanjeprava podnesen u roku od šestmjeseci od dana nastanka invalidnosti.Ako je zahtjev podnesen nakon istekanavedenoga roka, hrvatskom braniteljuse priznaje pravo na invalidsku mirovinuod prvoga dana idućeg mjeseca nakonpodnošenja zahtjeva i za šest mjeseciunatrag. Početak isplate priznate invalidskemirovine ovisi o tome je li hrvatskibranitelj u času nastanka invalidnostibio na bolovanju i primao naknadu plaćeprema propisima o zdravstvenomosiguranju ili nije, a ako nije bio na bolovanju,početak isplate mirovine ovisio tome radi li se o invalidskoj mirovinizbog opće nesposobnosti za rad ili oinvalidskoj mirovini zbog profesionalnenesposobnosti za rad. Ako je hrvatskibranitelj primao naknadu plaće zavrijeme bolovanja, invalidska mirovinazbog opće nesposobnosti za rad i zbogprofesionalne nesposobnosti za rad muse isplaćuje od prvoga idućeg dana oddana kada je rješenje o priznanju pravana invalidsku mirovinu postalo pravomoćnou upravnom postupku. Akonije primao naknadu plaće za vrijemebolovanja, invalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za rad se isplaćujeod prvoga idućeg dana od dana kadaje nakon utvrđene invalidnosti ostvarioplaću, a invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad, akoje nastavio raditi - isplaćuje se, uz primjenumirovinskog faktora 0,5, od danautvrđene invalidnosti, a ako mu je nakonutvrđene invalidnosti prestao radniodnos, odnosno osiguranje – isplaćujese, uz primjenu mirovinskog faktora 0,8,od prvog idućeg dana nakon prestankaradnog odnosa, odnosno osiguranja.Drugi primjer. Prema članku 65.stavku 1. ZOMO, «djeci pripada pravona obiteljsku mirovinu do kraja redovitogškolovanja«, dok prema članku 29.stavku 3. ZOPHBDR, «djeca smrtno stradaloghrvatskog branitelja iz Domovinskograta ostvaruju pravo na obiteljskumirovinu i nakon završetka ili prekidaredovitog školovanja ako su nezaposlena,a najduže 12 mjeseci nakon završetkaili prekida redovnog školovanja«.3. Starosna mirovina i prijevremenastarosna mirovina3.1. Prijašnja tri ZOPHBDR nisu sadržavaliodredbe o starosnoj mirovini iprijevremenoj starosnoj mirovini hrvatskihbranitelja, što znači da su i hrvatskibranitelji, jednako kao i svi drugi osiguranici,pravo na starosnu mirovinu iprijevremenu starosnu mirovinu, ostvarivaliprema općim propisima (ZOMO,Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranjadjelatnih vojnih osoba, policijskihslužbenika i ovlaštenih službenihosoba, «Narodne novine«, broj 128/99.,129/00., 16/01. i 22/02. – Zakon o pravimaDVO, PS i OSO i dr.).Tek je novi ZOPHBDR uveo dvije bitnenovine u pogledu ostvarivanja pravana starosnu mirovinu i prijevremenustarosnu mirovinu hrvatskih branitelja:(1) povećanje mirovine ostvarene premaopćim propisima i (2) mogućnostostvarivanja prava na (starosnu) mirovinus mirovinskim stažem manjim od15 godina. Novi institut najniže mirovineodnosi se i na starosnu i prijevremenustarosnu mirovinu.3.2. ZOPHBDR deklarira da hrvatskibranitelj ostvaruje pravo na starosnumirovinu pod uvjetima i na način propisanodredbama ZOMO, ako ZOPHBDRnije drukčije određeno, a, kao što smovidjeli, određena pitanja ostvarivanjaprava na starosnu mirovinu uređena suZOPHBDR drukčije (članak 13.).Prema prijašnjim propisima, statushrvatskog branitelja nije utjecao nauvjete za stjecanje prava na starosnu iprijevremenu starosnu mirovinu niti naodređivanje visine tih mirovina, osimšto se vrijeme provedeno u Domovinskomratu računalo u mirovinski stažkao staž osiguranja ili kao posebni stažu dvostrukom ili jednostrukom trajanju.Naime, hrvatskom braniteljukome je starosna mirovina određena natemelju mirovinskog staža manjeg od40 godina, «osobni bod«, kako Zakonkaže, povećava se ovisno o vremenukoje je proveo u Domovinskom ratu(članak 14.): za 10% ako je proveo do 1259

mjeseci, za 15% ako je proveo od 12 do24 mjeseca, za 20% ako je proveo od 24do 36 mjeseci, za 25% ako je proveo od36 do 48 mjeseci, za 30% ako je proveoviše od 48 mjeseci. Za 30% se povećavai starosna mirovina dragovoljcu iz Domovinskograta bez obzira na to kolikoje vremena proveo u Domovinskomratu. To praktički znači da se na taj načinpovećava svota starosne, odnosnoprijevremene starosne mirovine. Međutim,mirovina povećana na izloženinačin ne može iznositi više od mirovineodređene na temelju 40 godina ukupnogamirovinskog staža (članak 13. stavak2.).Na navedeni se način povećava i prijevremenastarosna mirovina hrvatskogbranitelja koji pravo na mirovinu ostvariprema odredbama ZOMO (članak 14.stavak 3.).Interesantno je da ZOPHBDR rabiizraz «osobni bod«, a ne «osobni bodovi«,kao što to čini ZOMO, iako u svakomslučaju osobni bodovi iznose više odjedan (ne kaže se, valjda, primjerice«38,6574 osobi bod«).3.3. U vezi s tom zakonskom odredbom,kao i s odredbom o povećanjuinvalidske mirovine hrvatskog branitelja,odnosno obiteljske mirovine članovaobitelji hrvatskog branitelja, koji su topravo ostvarili prema općim propisimao mirovinskom osiguranju, u praksi seotvorilo pitanje: odnosi li se navedenazakonska odredba samo na hrvatskebranitelje koji pravo na mirovinu premaopćim propisima ostvare nakon početkaprimjene novoga ZOPHBDR, tj od 1.siječnja 2005. i nakon toga ili i na hrvatskebranitelje koji su pravo na mirovinuprema općim propisima ostvarili dopočetka primjene novoga ZOPHBDR,tj. do 31. prosinca 2004.? Činjenica jeda se u članku 14. stavku 1. ZOPHBDRkaže da se na navedeni način povećavamirovina hrvatskog branitelja koji«ostvari pravo na starosnu mirovinu ...«,te da ZOPHBDR nema prijelazne odredbekoja bi hrvatskim braniteljima kojisu pravo na mirovinu ostvarili do 31.prosinca 2004. omogučila podnošenjezahtjeva da im se mirovina ponovnoodredi na način da se poveća za odgovarajućipostotak ovisno o vremenuprovedenom u Domovinskom ratu. Toupućuje na zaključak da se navedenazakonska odredba odnosi samo na hrvatskebranitelje koji pravo na mirovinuprema općim propisima ostvare prvi putod 1. siječnja 2005. i nakon toga. Takvomzaključivanju ide u prilog i obrazloženjete odredbe sadržano u PrijedloguZOPHBDR, prema kojemu navedenopovećanje mirovine pripada svakomhrvatskom branitelju «ako ispuni uvjeteza priznanje prava na starosnu mirovinupropisanu Zakonom o mirovinskomosiguranju i ostvari pravo na tu mirovinuod dana primjene Zakona«. Međutim,na taj su način, potpuno neopravdano,u neravnopravni položaj dovedeni onihrvatski branitelji koji su pravo na mirovinuprema općim propisima ostvarilido 31. prosinca 2004. Ovdje je korisnopodsjetiti na to da se u dosadašnjem razvitkuhrvatskog mirovinskog sustavasvaka nova pogodnost koju bi uveo novizakon odnosila i na one koji su pravo izmirovinskog osiguranja ostvarili do početkaprimjene toga novoga zakona.3.4. Drugo je pitanje: odnosi li se navedenaodredba ZOPHBDR o povećanjumirovine na hrvatske branitelje kojisu ostvarili ili će ostvariti pravo na starosnumirovinu, prije ili poslije 1. siječnja2005., kao djelatne vojne osobe, policijskislužbenici, odnosno ovlaštene službeneosobe prema Zakonu o pravimaDVO, PS i OSO? Navedene osobe moguostvariti pravo na starosnu mirovinu (1)prema općim uvjetima godina života imirovinskog staža za priznanje prava nastarosnu mirovinu prema odredbamaZOMO (članak 30., 178. i 179.) pod uvjetomda su određeno razdoblje proveleu svojstvu djelatne vojne osobe, policijskogslužbenika, odnosno ovlašteneslužbene osobe (članak 1. stavak 2. do5.) i (2) na temelju rješenja nadležnogministra o prestanku službe zbog potrebaslužbe pod uvjetom da su navršilimirovinski staž od najmanje 30 godina,a od toga najmanje 15 godina mirovinskogstaža na određenim poslovma,odnosno dužnostima (članak 6.). I u jednomi u drugom slučaju starosna mirovinase određuje prema mirovinskojformuli utvrđenoj člankom 74. ZOMO,s tim da se osobni bodovi dobivaju natemelju vrijednosnih bodova utvrđenihu obračunskom razdoblju najranije od1998. godine (članak 7.) i što se osobnibodovi povećavaju za 45% (članak 8.).Treba podsjetiti da osobni bodovi oviseo dužini mirovinskog staža.60

Upitno je, prema našem mišljenju,stajalište da se starosne mirovine hrvatskihbranitelja koji su to pravo ostvarilikao djelatne vojne osobe, policijski službenici,odnosno ovlaštene službeneosobe prema Zakonu o pravima DVO,PS i OSO ne povećavaju prema članku14. ZOPHBDR. U formulaciji odredbečlanka 14. ZOPHBDR, prema našem mišljenju,nema uporišta za takvu interpretacijute zakonske odredbe. Jer, premanavedenoj zakonskoj odredbi povećavajuse starosne mirovine hrvatskihbranitelja, a navedene osobe ostvarujupravo na starosnu mirovinu. ZOPHBDRu članku 14. ne govori o povećanju starosnemirovine ostvarene prema odredbamaZOMO. Konačno, prema članku1. stavku 2. Zakona o pravima DVO, PSi OSO, djelatne vojne osobe, policijskislužbenici i ovlaštene službene osobe«ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranjaprema Zakonu o mirovinskomosiguranju kao osiguranici iz članka 10.stavka 1. točke 1. toga Zakona,« (radnici)«ako ovim Zakonom nije drukčijeodređeno«. To i neovisno o tome što seprema odredbama Zakona o pravimaDVO, PS i OSO mirovine određuju podpovoljnijim uvjetima u odnosu na mirovinekoje se određuju isključivo premaodredbama ZOMO.3.5. Minimalni dužina mirovinskogstaža kao uvjet za ostvarivanje pravana starosnu mirovinu iznosi 15 godina,s tim da osiguranik, da bi ostvario topravo, mora zadovoljiti i uvjet dobnegranice, koja za muškarca iznosi 65 godinaživota, a za ženu 60 godina života(članak 30. ZOMO). Tako je bilo i premasvim dosadašnjim propisima o mirovinskomosiguranju.Novi ZOPHBDR, međutim, omogućujehrvatskom branitelju iz Domovinskograta koji je navršio 65 godina života(muškarac), odnosno 60 godina života(žena) da ostvari pravo na mirovinu,iako ne ispunjava uvjete mirovinskogstaža za stjecanje prava na starosnumirovinu prema odredbama ZOMO(članak 31. stavak 3.). Radi se, dakle, ohrvatskim braniteljima koji ispunjavajuuvjet dobne granice, ali ne ispunjavajuuvjet mirovinskog staža (15 godina) zastjecanje prava na starosnu mirovinu.ZOPHBDR tu mirovinu ne naziva «starosnommirovinom«, ali je ne naziva ni«najnižom mirovinom« nego propisujeda u tim slučajevima hrvatskom branitelju«pripada pravo na mirovinu u visininajniže mirovine« određene premaodredbi toga Zakona. Moglo bi se, ipak,reći da se radi o posebnom slučaju starosnemirovine, iako je neki nazivaju državnommirovinom.4. Invalidska mirovina4.1. Novi ZOPHBDR donosi pet bitnihnovina u uređivanju instituta invalidskemirovine u odnosu na prijašnjiZOPHBDR iz 2001.: (1) pravo na invalidskumirovinu hrvatskog branitelja, čijaje invalidnost nastala kao posljedicasudjelovanja u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, ne uvjetuje se statusomhrvatskog ratnog vojnog invalida(HRVI) iz Domovinskog rata, (2) uvodise pravo na invalidsku mirovinu zbogprofesionalne nesposobnosti za radhrvatskog branitelja čija je invalidnostnastala kao posljedica sudjelovanjau obrani suvereniteta Republike Hrvatske,(3) visina invaliske mirovineodređuje se na bitno drukčiji način, (4)ukinuto je smanjivanje mirovina ovisnoo visini i (5) povećanje invalidske mirovinehrvatskog branitelja ostvareneprema općim propisima.4.2. ZOPHBDR nije posebno definiraoinvalidnost, ni profesionalnu nesposobnostza rad niti opću nesposobnostza rad, što znači da se, u skladus člankom 9. stavkom 1. ZOPHBDR, invalidnosthrvatskih branitelja ocjenjujeprema članku 34. ZOMO. Profesionalnanesposobnost za rad, da podsjetimo,postoji kada je kod osiguranika, zbogpromjena u zdravstvenom stanju kojese ne mogu otkloniti liječenjem, radnasposobnost trajno smanjena za višeod polovice prema tjelesno i psihičkizdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbei sposobnosti, a poslovi premakojima se ocjenjuje sposobnost za radosiguranika obuhvaćaju sve poslovekoji odgovaraju njegovim tjelesnim ipsihičkim sposobnostima, a smatraju seodgovarajućim njegovim dosadašnjimposlovima. Opća nesposobnost za radpostoji kada kod osiguranika nastanetrajni gubitak sposobnosti za rad, kodkojega, dakle, nema preostale radnesposobnosti. Kada je kod osiguranikautvrđena profesionalna nesposobnostza rad utvrđuje se preostala radna sposobnostako se, s obzirom na njegovo61

zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbui sposobnost, može profesionalnomrehabilitacijom osposobiti za rads punim radnim vremenom na drugomposlu.4.3. Kao i prema ZOPHBDR iz 2001.godine, i prema novome ZOPHBDRuzrok invalidnosti ne utječe na visinu invalidskemirovine, kao što je to bilo premaZOPHBDR iz 1996. godine. Naime,invalidska mirovina hrvatskog braniteljajednaka je bez obzira na to je li njegovainvalidnost posljedica ranjavanja iozljede ili bolesti zadobivene u obranisuvereniteta Republike Hrvatske. Invalidskamirovina ostvarena na temelju invalidnostikoja je posljedica ranjavanjai ozljede zadobivene u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske određivala se,prema ZOPHBDR iz 2001. godine, premaplaći pripadnika gardijske postrojbeoružanih snaga Republike Hrvatske,bez obzira na to je li hrvatski braniteljbio pripadnik gardijske postrojbe, a invalidskamirovina ostvarena na temeljuinvalidnosti koja je posljedica bolestizadobivene u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske određivala se premaplaći pripadnika djelatnog sastavaizvan gardijske postrojbe oružanih snagaRepublike Hrvatske.Visina invalidske mirovine hrvatskogbranitelja prema novome ZOPHBDRovisi o tome: (1) radi li se o invalidskojmirovini zbog opće ili profesionalnenesposobnosti za rad, (2) je li hrvatskibranitelj bio pripadnik djelatnog ili pričuvnogsastava oružanih snaga RepublikeHrvatske, odnosno Ministarstvaunutarnjih poslova ili je bio pripadnikgardijske postrojbe, specijalne policije,odnosno dragovoljac iz Domovinskograta i (3) je li hrvatski branitelj imaili nema utvrđeni status HRVI iz Domovinskograta.4.4. Pravo na invalidsku mirovinuzbog opće nesposobnosti za rad natemelju invalidnosti nastale zbog ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru ibolesti koje su neposredna posljedicasudjelovanja u Domovinskom ratuhrvatski branitelj je, prema članku 76.ZOPHBDR iz 2001. godine, mogao stećisamo uz uvjet da mu je priznat statusHRVI iz Domovinskog rata. Takav uvjetza stjecanje prava na invalidsku mirovinunisu predviđali prijašnji ZOPHBDR iz1994. i 1996. godine. Upravo zbog toga,invalidske mirovine hrvatskih braniteljabez statusa HRVI iz Domovinskog rataostvarene prema ZOPHBDR iz 1994.i 1996. godine prevedene su od 7. studenoga2001. na invalidsku mirovinuzbog opće nesposobnosti za rad premaZOPHBDR iz 2001. godine, s tim da prevedeneinvalidske mirovine hrvatskihbranitelja bez statusa HRVI iz Domovinskograta nisu povećane za dodatak namirovinu po osnovi sudjelovanja u Domovinskomratu.Prema novome ZOPHBDR, hrvatskibranitelj kod kojega nastane opća nesposobnostza rad (trajni gubitak radnesposobnosti) ili profesionalna nesposobnostza rad zbog posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru,odnosno bolesti zadobivenih u obranisuvereniteta Republike Hrvatske stječepravo na invalidsku mirovinu, bez obzirana to je li im rješenjem nadležnog tijeladržavne uprave priznat status HRVI izDomovinskog rata (članak 15.).Međutim, visina invalidske mirovinezbog opće nesposobnosti za rad izbog profesionalne nesposobnosti zarad određuje se pod povoljnijim uvjetimahrvatskim braniteljima sa statusomHRVI iz Domovinskog rata (polazni faktorje za 0,35 veći) u odnosu na hrvatskebranitelje bez statusa HRVI iz Domovinskograta (članak 17.).4.5. Prema prva tri ZOPHBDR iz 1994.,1996. i 2001. godine hrvatski branitelj,kod kojega je invalidnost nastala kaoposljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru, odnosno bolesti zadobivenihu obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, mogao je steći pravo nainvalidsku mirovinu samo zbog općenesposobnosti za rad, a ne i invalidskumirovinu zbog profesionalne nesposobnostiza rad. Novi ZOPHBDR iz 2004.godine prvi put je uveo i institut pravana invalidsku mirovinu zbog profesionalnenesposobnosti za rad hrvatskogbranitelja kod kojega nastane profesionalanesposobnost za rad (invalidnost)zbog ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru, odnosno bolesti zadobivenihu obrani suvereniteta Republike Hrvatske(članak 15. stavak 1.).Invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad ostvarenaprema ZOPHBDR određuje se primjenommirovinskog faktora 0,8 hrvatskombranitelju koji nije zaposlen niti obavlja62

samostalnu djelatnost (članak 80. stavak1. točka 4. ZOMO), a primjenom mirovinskogfaktora 0,5 hrvatskom braniteljuza vrijeme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti (članak 19.).4.6. Visina invalidske mirovine (zbogopće nesposobnosti za rad i zbog profesionalnenesposobnosti za rad) ostvareneprema odredbama ZOPHBDRiz 2004. godine određuje se na bitnodrukčiji način u odnosu na prijašnjiZOPHBDR iz 2001. godine.Invalidska mirovina zbog opće nesposobnostiza rad, koju su mogli ostvaritisamo hrvatski branitelji sa statusomHRVI iz Domovinskog rata, određivalase, prema članku 76. ZOPHBDR iz 2001.godine, na temelju vrijednosnih bodovautvrđenih prema plaći ostvarenoj uobračunskom razdoblju od 1998. godinedo godine koja prethodi godini nastankainvalidnosti i 40 godina mirovinskogstaža, s tim da su se tako dobiveniosobni bodovi povećavali za 45% (članak7. i 8. Zakona o pravima DVO, PS iOSO). Tako određena mirovina smanjivalase ovisno o visini za 8% do 20%. Invalidskamirovina hrvatskog braniteljasa statusom HRVI iz Domovinskog ratapovećavala se za dodatak na mirovinupo osnovi sudjelovanja u Domovinskomratu. Visina dodatka na mirovinu određivalase ovisno o uzroku invalidnostihrvatskog branitelja. Ako je invalidnosthrvatskog branitelja bila isključiva posljedicaranjavanja, ozljede, zatočeništvau neprijateljskom logoru, odnosnoboleseti zadobivenih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, dodatak namirovinu se određivao u visini 100% odosnovice za određivanje dodatka namirovinu – 2.328,20 kn mjesečno, a akoje invalidnost bila dijelom posljedicanavedenih uzroka, a dijelom posljedicaokolnosti nastalih izvan obrane suverenitetaRepublike Hrvatske, dodatak namirovinu se određivao ovisno o brojumjeseci koje je hrvatski branitelj proveou Domovinskom ratu – 34,92 kn zasvaki mjesec.4.7. Visina invalidske mirovine ostvareneprema novome ZOPHBDR određujese, kao i svaka mirovina, prema mirovinskojformuli (tzv. bodovni sustav),prema kojoj se svota mirovine izračunavatako da se osobni bodovi pomnožes mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošćumirovine na dan ostvarivanjaprava na mirovinu (članak 74. ZOMO),s tim da se osobni bodovi dobiju takoda se prosječni vrijednosni bodovi pomnožes ukupnim mirovinskim stažom ipolaznim faktorom (članak 79. ZOMO).Osobni bodovi se, kao i prema prijašnjemZOPHBDR iz 2001. godine, računajuprema 40 godina mirovinskog staža(članak 18. stavak 1.) i povećavaju za45% (članak 18. stavak 2.). Bitne novineu dobivanju osobnih bodova, a to znači iodređivanju visine invalidske mirovine,sastoje se u (1) bitno drukčijem načinuutvrđivanja prosječnih vrijednosnihbodova i (2) u uvođenju novih polaznihfaktora.Vrijednosni bodovi se, kao što je poznato,«utvrđuju na temelju plaća i osnovicaosiguranja ostvarenih nakon 1. siječnja1970. tako da se plaća, odnosnoosnovica osiguranja utvrđena za svakukalendarsku godinu podijeli s prosječnomgodišnjom plaćom svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj za istu kalendarskugodinu« (članak 75. stavak 1.ZOMO), a prosječni vrijednosni bodovi«utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnihbodova« iz određenog obračunskograzdoblja «podijeli s razdobljemza koje su obračunati« (članak 75. stavak6. ZOMO). Osobni bodovi se u prijelaznomrazdoblju od 1999. do 2009. godineračunaju na temelju najpovoljnijihprosječnih vrijednosnih bodova koje jeosiguranik ostvario u određenom obračunskomrazdoblju, koje primjericeiznosi bilo kojih uzastopnih 25 godina- ako mirovinu ostvaruje u 2004. godini,a bilo kojih uzastopnih 28 godina - akomirovinu ostvaruje u 2005. godini (članak184. ZOMO). Osobni bodovi kojisluže za određivanje visine mirovinedjelatnih vojnih osoba, policijskih službenikai ovlaštenih službenih osoba,koji pravo na mirovinu ostvaruju premaZakonu o pravima DVO, PS i OSO, utvrđujuse na temelju vrijednosnih bodovaostvarenih u obračunskom razdobljuod 1998. godine do kalendarske godinekoja prethodi godini stjecanja pravana mirovinu (2004. godine – 6 godina,a 2005. – 7 godina, članak 7.). Osobnibodovi su se na takav način utvrđivalii prema prijašnjem ZOPHBDR iz 2001.godine.4.8. Novi je ZOPHBDR uredio potpunonovi način utvrđivanja vrijednosnihbodova za izračunavanje osobnih bo-63

dova, koji službe za određivanje visineinvalidske mirovine hrvatskih branitelja,čija je invalidnost posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logorui bolesti zadobivenih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske. Vrijednosnibodovi se utvrđuju tako da se «pripadajućaosnovica za čin i ustrojbeno mjestohrvatskog branitelja« «utvrđena zagodinu koja prethodi godini u kojoj seostvaruje pravo na mirovinu podijeli sprosječnom godišnjom plaćom svihzaposlenih u Republici Hrvatskoj za tukalendarsku godinu« (članak 16. stavak1.). Iako je iz navedene odredbe nedvojbenokako se utvrđuju vrijednosnibodovi, radi određivanja mirovine, ipakje to još jednom ponovljeno u drugomstavku istoga članka, prema kojoj «vrijednosnibod radi određivanja mirovineutvrđuje se prema vrijednosnom boduu godini koja prethodi godini u kojoj seostvaruje pravo na mirovinu.« Osnovicezamjenjuju godišnje plaće hrvatskihbranitelja, a prosječni vrijednosni bodovise utvrđuju na temelju tih osnovicai prosječne plaće ostvarene samo u jednoj(prethodnoj) kalendarskoj godini.Odredbu prema kojoj se vrijednosnibodovi utvrđuju na temelju «pripadajućihosnovica za čin i ustrojbeno mjestohrvatskog branitelja« (članak 16. stavak1.) treba razumjeti tako da se uzimaosnovica za čin koji je imao, odnosnoustrojbeno mjesto na koje je bio raspoređenneposredno prije nastanka invalidnosti.To može biti vrijeme stradavanja,ranjavanja, ozljeđivanja, nastankabolesti, odnosno razvojačenja. Ako sučin hrvatskog branitelja i ustrojbenomjesto na koje je raspoređen različiti,uzet će se osnovica koja je za hrvatskogbranitelja povoljnija. Više se, dakle, neće uzimati odgovarajuća sredina izračunataizmeđu osnovice za čin i osnoviceza ustrojbeno mjesto, kao što se,prema prijašnjim propisima, uzimalauzimala sredina između plaće čina iplaće ustrojbenog mjesta.ZOPHBDR su utvrđene osnovice zasve osobne činove, ustrojbena mjestai zvanja hrvatskih branitelja (članak 20.stavak 1.). Utvrđene osnovice usklađujuse početkom svake kalendarske godines promjenom prosječne mjesečneplaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoju prethodnoj godini (članak 20.stavak 2.). Osnovice iz članka 20. stavka1. i iz članka 157. stavka 1. ZOPHBDRodgovaraju plaćama iz 2003. godine,pa ih je, radi određivanja mirovina kojese ostvaruju u 2005. godini, kao i radiprevođenja mirovina od 1. siječnja2005., potrebno uskladiti s «promjenomprosječne plaće svih zaposlenih uRepublici Hrvatskoj« u 2004. u odnosuna 2003. godinu. Odluku o usklađenimosnovicama donijet će Upravno vijećeHZMO. Do donošenja te odluke, aza potrebe ovoga rada, usklađene suutvrđene osnovice na način da su povećaneza 6,4378% za koliko su u 2004. godiniu odnosnu na 2003. godinu porasleprosječne plaće svih zaposlenih u RepubliciHrvatskoj. Naime, prosječnagodišnja (bruto) plaća svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u 2003. godiniiznosila je 67.476,00 kn, a u 2004. godinije iznosila 71.820,00 kn, što predstavljapovećanje od 6,4378%. Radi ilustracije,navodimo ZOPHBDR utvrđene osnovice(članak 20. i 157.) i usklađene osnoviceza određeni broj činova u Oružanimsnagama: vojnik – 64.037 – 68.160, desetnik– 74.066 - 78.834, vodnik – 79.386- 84.497, narednik – 79.930 – 85.076, stožerninarednik - 83.004 - 88.348, časničkinamjesnik – 92.585 – 98.545, satnik (poručnikbojnog broda) – 97.980 – 104.2-88, bojnik (kapetan korvete) – 107.508– 114.429, pukovnik (kapetan fregate)– 118.392 – 126.013, brigadir (kapetanbojnog broda) – 129.276, 137.599, general–bojnik(kontraadmiral) – 151.056,160.781, general-pukovnik (viceadmiral)– 155.136 – 165.123, general zbora(admiral) – 159.216 – 169.466, stožernigeneral (stožerni admiral) – 163.296– 173.809.S obzirom na to da su za određivanjeinvlidske mirovine pripadnika specijalnepolicije Ministarstva unutarnjihposlova, kao i za pripadnike gardijskihpostrojbi, određeni posebni polaznifaktori, a da pripadnici specijalne policijenisu imali i nemaju činove negopolicijska zvanja, ovlašten je ministarunutarnjih poslova da do 30. lipnja 2005.propiše «odnos policijskih zvanja pripadnikaspecijalne policije prema činovimai ustrojbenim mjestima« za koje suZOPHBDR određene osnovice (članak20. stavak 3.), što bi trebalo razumijetina način da će se odrediti koja policijskazvanja odgovaraju odgovarajućimčinovima u Oružanim snagama. Me-64

pojedini čin i ustrojbeno mjesto iz članka20. ZOPHBDR podijeli s godišnjomprosječnom plaćom svih zaposlenih,koja iznosi 71.820,00 kuna. Tako prosječnivrijednosni bodovi za određivanjemirovine u 2005. godini za određene činove,primjerice, iznose za čin:– vojnika – 0,94903 (68.160:71.820,00),– narednika – 1,18457 (85.076:71.820,00),– satnika – 1,45207 (104.288:71.820),– bojnika – 1,59327 (114.429:71.820,00),– brigadira – 1,91588 (137.599:71.820,00).Na isti način će se utvrditi prosječnivrijednosni bodovi i za prevođenje invalidskihmirovina i prava na temeljupreostale radne sposobnosti hrvatskihbranitelja i za prevođenje obiteljskihmirovina članova obitelji hrvatskih braniteljaod 1. siječnja 2005.Uzimajući u obzir posebnosti u izračunuinvalidske mirovine ostvareneprema odredbama ZOPHBDR, mirovinskaformula za izračun invalidske mirovinemože se izraziti na slijedeći način:mirovina = prosječni vrijednosnibodovi izračunati na temelju osnoviceiz prethodne godine utvrđene premaZOPHBDR 40 godina mirovinskogstaža polazni faktor utvrđen premaZOPHBDR (1,1, 1,5 ili 1,85) = osobnibodovi + 45% = povećani osobni bodovix mirovinski faktor (1,0, 0,8 ili 0,5)x aktualna vrijednost mirovine.Treba reći da će se i hrvatskom braniteljukoji ima više od 40 godina mirovinskogstaža osobni bodovi izračunatiprema «mirovinskom stažu od 40 godina«članak 18. stavka 1.) (a ne prema«mirovinskom stažu od najmanje 40 godina«).Prikazat ćemo primjer izračuna invalidskemirovine ostvarene na temeljuinvalidnosti koja je isključiva posljedicaranjavanja, ozljede, zatočeništva ulogoru ili bolesti zadobivenih u obranisuvereniteta Republike Hrvatske, i to invalidskemirovine zbog opće nesposobnostiza rad i invalidske mirovine zbogprofesionalne nesposobnosti za rad, hrvatskogbranitelja čina vojnika sa statusomHRVI i bez statusa HRVI. Usklađenaosnovica za čin vojnika iznosi 68.160, aprosječna godišnja plaća svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj iznosi 71.820-,00 kuna, tako da prosječni vrijednosnibodovi iznose 0,94903. (Tablica)4.11. Invalidska mirovina hrvatskogbranitelja koji ostvari pravo na invalidskumirovinu prema Zakonu o mirovinskomosiguranju na temelju mirovinskogstaža manjeg od 40 godina,povećava se ovisno o vremenu (brojumjeseci) provedenom u Domovinskomratu, odnosno o tome ima li hrvatski braniteljstatus dragovoljca iz Domovinskograta, od 10% do 30%, na isti načinkao i starosna i prijevremena starosnamirovina. Ovako povećana invalidskamirovina ne može iznositi više od mirovineodređene na temelju 40 godinamirovinskog staža. To je povećanje zakonskomodredbom izraženo, u skladus mirovinskom formulom, kroz povećanjeosobnih bodova (članak 21.). Zakongovori o povećanju osobnih bodova zaodređivanje invalidske mirovine, štoznači da se na navedeni način povećavajui invalidske mirovine zbog općeInvalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za radBez HRVIV O J N I KS HRVIPripadnikgardijskepostrojbe,specijalne policijeili dragovoljac,bez HRVIPripadnikgardijskepostrojbe,specijalne policijeili dragovoljac,s HRVIProsječni vrijednosni bodovi 0,94903 0,94903 0,94903 0,94903Mirovinski staž (godina) 40 40 40 40Polazni faktor 1,1 1,5 1,5 1,85Osobni bodovi 41,75732 56,9418 56,9418 70,22822Osobni bodovi povećani 45% 60,54811 82,56561 82,56561 101,83091Mirovinski faktor 1,0 1,0 1,0 1,0Aktualna vrijednost mirovine 47,35 47,35 47,35 47,35Svota invalidske mirovine 2.866,93 3,909,48 3.909,48 4.821,6966

nesposobnosti za rad i invalidske mirovinezbog profesionalne sposobnostiza rad. Navedeno se povećanje, dakle,ne odnosi na invalidske mirovine ostvareneprema odredbama ZOPHBDR,koje se određuju na temelju 40 godinamirovinskog staža.I kod invalidske mirovine, kao i kodstarosne i prijevremene starosne mirovine,ostaju otvorena pitanja: (1) povećavajuli se invalidske mirovine hrvatskihbranitelja ostvarene prema odredbamaZOMO prije početka primjenenovoga ZOPHBDR, tj. do 31. prosinca2004., i (2) povećavaju li se invalidskemirovine djelatnih vojnih osoba, policijskihslužbenika i ovlaštenih službenihosoba ostvarene, prije i poslije 1. siječnja2005., prema Zakonu o pravimaDVO, PS i OSO? Navedena odredba se,naravno ne odnosi na invalidske mirovinezbog profesionalne nesposobnostiza rad prema članku 6.a Zakona o pravimaDVO, PS i OSO, i to zbog toga štose te mirovine određuju na temelju 40godina mirovinskog staža.4.12. Ako je invalidnost (opća nesposobnostza rad ili profesionalna nesposobnostza rad) hrvatskog braniteljadjelomično uzrokovana ranjavanjem,ozljedom, zatočeništvom u logoru,odnosno bolešću zadobivenim u obranisuvereniteta Republike Hrvatske,a djelomično ranjavanjem, ozljedom,odnosno bolešću zadobivenim izvanokolnosti obrane suvereniteta RepublikeHrvatske, invalidska mirovina seodređuje razmjerno utjecaju pojedinihuzroka na invalidnost (članak 15. stavak3.). Radi se o tzv. kumuliranoj invalidskojmirovini. Razmjerni dio invalidskemirovine na temelju invalidnosti koja jeposljedica uzroka koji su nastali izvanokolnosti obrane suvereniteta RepublikeHrvatske određuje se samo ako hrvatskibranitelj ispunjava uvjet iz članka52. ZOMO (jedna trećina radnog vijekapokrivena mirovinskim stažom)(članak15. stavak 3.). Ako hrvatski branitelj neispunjava navedeni uvjet, odredit će muse samo razmjerni dio invalidske mirovinena temelju invalidnosti koja je posljedicauzroka koji su nastali u obranisuvereniteta Republike Hrvatske.Razmjerni dio kumulirane invalidskemirovine koji se određuje na temeljuinvalidnosti koja je posljedica uzrokanastalih izvan obrane suvereniteta RepublikeHrvatske prema Zakonu o mirovinskomosiguranju povećava se razmjernovremenu koje je hrvatski braniteljproveo u Domovinskom ratu premačlanku 21. ZOPHBDR.4.13. Novi ZOPHBDR je ukinuo smanjivanjeinvalidske mirovine hrvatskihbranitelja od 8% do 20% ovisno o visinimirovine prema članku 76. stavku 4.,odnosno članku 147. ZOPHBDR iz 2001.godine.5. Profesionalna rehabilitacijaNovi je ZOPHBDR uglavnom na istovjetninačin uredio pravo na profesionalnurehabilitaciju hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata kao i ZOPHBDR iz2001. godine. Razlika je samo u tome (1)što se priznanje prava na profesionalnurehabilitaciju hrvatskom branitelju višene uvjetuje njegovim statusom HRVIiz Domovinskog rata, kao što je to biloprema ZOPHBDR iz 2001. godine, i (2) uodređivanju naknade na koju ima pravohrvatski branitelj s pravom na profesionalnurehabilitaciju.Zakon kaže da hrvatski branitelj kodkojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede,zatočeništva u logoru, odnosno bolestizadobivenih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske «postoji preostalaradna sposobnost ima pravo na profesionalnurehabilitaciju«. Nalaz i mišljenjeo invalidnosti, pa tako i o profesionalnojrehabilitaciji hrvatskih branitelja dajeovlašteni vještak Hrvatskog zavoda zamirovinsko osiguranje (HZMO), s timda takav nalaz i mišljenje podliježe reviziji.Mislimo da navedenu zakonskuodrebu treba tumačiti brinući i o odrebiZOMO prema kojoj se kod hrvatskogbranitelja «utvrđuje preostala radnasposobnost ako se, s obzirom na njegovozdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbui sposobnost, može profesionalnomrehabilitacijom osposobiti za rads punim radnim vremenom na drugomposlu.« (članak 34. stavak 4.). Jer, ako seutvrdi da kod hrvatskog branitelja postojismanjenje radne sposobnosti, alise, s obzirom na njegovo zdravstvenostanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost,utvrdi da se ne može profesionalnomrehabilitacijom osposobiti za rads punim radnim vremenom na drugomposlu, a da ne postoji ni trajni gubitakradne sposobnosti, utvrdit će se da kodhrvatskog branitelja postoji profesionalnanesposobnost za rad.67

Hrvatskom se branitelju može utvrditi(dati nalaz i mišljenje) profesionalnarehabilitacija, pa onda i priznati pravona profesionalnu rehabilitaciju radiosposobljavanja za obavljanje poslovaza koje se traži stručna sprema koju onima, ali i viša od njegove, i to i bez obziraje li mu nakon profesionalne rehabilitacijeosigurano zaposlenje (članak23. stavak 1.). Ako se radi o zaposlenimhrvatskim braniteljima, trebalo biu pripremnom postupku prije davanjanalaza i mišljenja o profesionalnoj rehabilitacijiutvrditi uvjete i mogućnost dase on osposobi za odgovarajući posaokoji se može osigurati, ako je to ikakomoguće, kod poslodavca kod kojegaje zaposlen. Dosadašnja iskustva, naime,pokazuju da su hrvatski branitelji,kojima nije osigurano zaposlenje naposlovima za koje su se profesionalnomrehabilitacijom osposobili, nakonprofesionalne rehabilitacije završavalis pravom na invalisku mirovinu.Za utvrđivanje profesionalne rehabilitacijehrvatskog branitelja ZOPHBDRutvrđuje dobnu granicu do koje im semože priznati pravo na profesionalnurehabilitaciju. To im se pravo može priznatiako u času nastanka invalidnostinisu stariji od 40 godina života – žene,odnosno 45 godina života – muškarci(člnak 23. stavak 1.). Dobna granica zapriznanje prava na profesionalnu rehabilitacijuprema odredbama ZOMO je50 godina za muškarce i žene (članak41.).O pravu na profesionalnu rehabilitacijuhrvatskih branitelja, na temeljunalaza i mišljenja ovlaštenog vještaka,rješava HZMO. Rješenjem o priznanjuprava na profesionalnu rehabilitacijuodređuje se rok trajanja profesionalnerehabilitacije (članak 23. stavak 2.).Hrvatski branitelj s pravom na profesionalnurehabilitaciju ima pravo nanaknadu. Pravo na naknadu pripada hrvatskombranitelju (1) od dana stjecanjaprava na profesionalnu rehabilitaciju(dan nastanka invalidnosti) do danaupućivanja na profesionalnu rehabilitaciju(početka profesionalne rehabilitacije),(2) tijekom trajanja profesionalnerahbilitacije i (3) najduže 12 mjeseci odzavršetka profesionalne rehabilitacijepod uvjetom da se u roku od 30 dana odzavršetka profesionalne rehabilitacijeprijavio nadležnoj službi zapošljavanjai da se toj službi redovito prijavljuje (članak23. stavak 2. i 3.). S obzirom na to dapravo na naknadu hrvatski branitelj imanajduže 12 mjeseci od završetka profesionalnerehabilitacije treba zaključitida mu pravo na naknadu prestaje i prijeisteka toga roka ako se u tom roku zaposli.Upitno je, treba li se nakon završeneprofesionalne rehabilitacije prijavitislužbi zapošljavanja hrvatski braniteljkoji je u času nastanka invalidnosti bio uradnom odnosu, pa mu stjecanjem pravana profesionalnu rehabilitaciju nijeprestalo zaposlenje (ugovor o radu, radniodnos). Treba imati na umu da stjecanjeprava na profesionalnu rehabilitacijuprema ZOPHBDR i prema ZOMOnije osnova za prestanak ugovora o raduprema Zakonu o radu (članak 110. toč.4.). Zaposlenom hrvatskom braniteljuza vrijeme profesionalne rehabilitacije,prema našem mišljenju, radni odnosmiruje.Naknada hrvatskog branitelja s pravomna profesionalnu rehabilitacijuodređuje se «u iznosu invalidske mirovinezbog opće nesposobnosti za rad(članak 23. stavak 3.), dok se premaZOPHBDR iz 2001. godine naknadaodređivala «u iznosu plaće pripadnikadjelatnog sastava oružanih snaga RepublikeHrvatske istog čina i ustrojbenogmjesta« (članaj 31. stavak 2.).Hrvatski branitelj s pravom na profesionalnurehabilitaciju gubi pravona naknadu ako suprotno propisima ozapošljavanju odbije stupiti na odgovarajućiposao za koje se osposobio profesionalnomrehabilitacijom (članak 23.stavak 4.).HZMO je obvezan uputiti hrvatskogbranitelja na profesionalnu rehabilitacijunajkasnije u roku od 30 dana oddana pravomoćnosti rješenja o priznanjuprava na profesionalnu rehabilitaciju(članak 23. stavak 6.), a određena sutijela državne uprave, jedinica lokalnesamouprave i sudbene vlasti te pravneosobe koje su obvezne primati na profesionalnurehabilitaciju hrvatske braniteljekoje im uputi HZMO (članak 23.stavak 7.).6. Obiteljska mirovina6.1. Ako je smrt hrvatskog braniteljaiz Domovinskog rata uzrokovana ranjavanjem,ozljedom, odnosno bolešću za-68

dobivenoj u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, članovi njegove obiteljiostvaruju pravo na obiteljsku mirovinuprema odredbama ZOPHBDR (članak24.), a ne prema odredbama ZOMO. Valjanaglasiti da pravo na obiteljsku mirovinumogu ostvariti samo članovi obiteljismrtno stradalog hrvatskog branitelja,a to su, prema članku 3. ZOPHBDR, članoviobitelji hrvatskog branitelja koji je:(1) poginuo u obrani suvereniteta tijekomDomovinskog rata u razdoblju od5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., (2)ubijen prilikom zatočenja ili u neprijateljskomlogoru, (3) umro od posljedicarane ili ozljede zadobivene u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, a najkasnijedo 31. prosinca 1997., (4) umro odposljedica bolesti zadobivene u obranisuvereniteta Republike Hrvatske najkasnijedo 31. prosinca 1997., a nakon togaako je u postupku vještačenja utvrđenauzročna veza između smrti i sudjelovanjau obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, (5) izvršio samoubojstvo kaoposljedicu psihičke bolesti uzrokovanesudjelovanjem u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske i (6) umro odposljedica rane ili ozljede zadobiveneu obrani suvereniteta Republike Hrvatske,a do smrti je bio priznati HRVI 1.skupine s pravom na doplatak na njegui pomoć druge osobe.Ako je hrvatski branitelj umro 1. siječnja2005. (dan stupanja na snagunovoga ZOPHBDR) i nakon toga, pravona obiteljsku mirovinu može se ostvaritiprema novome ZOPHBDR samo ako jehrvatski branitelj umro u okolnostimanavedenim u članku 3. točkama 4., 5. ili6. ZOPHBDR. Pitanje je: prema kojemzakonu ostvaruju pravo na obiteljskumirovinu članovi obitelji hrvatskogbranitelja koji je umro 1. siječnja 2005.ili nakon toga kao korisnik invalidskemirovine ostvarene prema odredbamaZOPHBDR? Ako je hrvatski braniteljumro u okolnostima iz članka 3. točkama4., 5. ili 6. ZOPHBDR, članovi obiteljiće ostvariti pravo na obiteljsku mirovinuprema odredbama ZOPHBDR,zbog toga što se u tim slučajevima radio smrtno stradalom hrvatskom branitelju(članak 27.), a u protivnom, pravo naobiteljsku mirovinu se ostvaruje premaodredbama ZOMO. U ovom posljednjemslučaju obiteljska mirovina seodređuje prema (povećanim) osobnimbodovima prema kojima je bila određenainvalidska mirovina hrvatskog branitelja.To se odnosi i na određivanje obiteljskemirovine članova obitelji smrtnostradalog hrvatskog branitelja koji jepravo na invalidsku mirovinu otstvarionakon 1. siječnja 2005. prema novomeZOPHBDR.6.2. Valja naglasiti da status člana obiteljismrtno stradaloga hrvatskog braniteljaiz Domovinskog rata i status članaobitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskogbranitelja u prvom stupnju utvrđujesvojim rješenjem nadležni ureddržavne uprave u jedinici područne(regionalne) samouprave, odnosnonadležno upravo tijelo Grada Zagreba(članak 122. stavak 1.), a u drugomstupnju Ministarstvo obitelji, braniteljai međugeneracijske solidarnosti (članak122. stavak 2.), a ne HZMO. Navedenorješenje ureda državne uprave uprvom stupnju podliježe reviziji, kojuobavlja Ministarstvo obitelji, braniteljai međugeneracijske solidarnosti, s timda revizija odgađa izvršenje rješenja(članak 129.). Prema tome, u postupkurješavanja o pravu na obiteljsku mirovinučlanova obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja mora se obveznopribaviti pravomoćno i izvršno rješenjenadležnog ureda državne uprave o statusučlana obitelju smrtno stradalogahrvatskog branitelja.Opću nesposobnost za rad udovice,odnosno majke i udovca, odnosno ocahrvatskog branitelja u slučajevima izčlanka 29. stavka 2. ZOPHBDR utvrđujese na temelju nalaza i mišljenja ovlaštenogvještaka HZMO, koje podliježereviziji koju obavlja Povjerenstvo za revizijuocjena invalidnosti Ministarstvaobitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti (članak 32.).6.3. Obiteljska mirovina članova obiteljismrtno stadalog hrvatskog branitelja,koji je umro nakon 31. prosinca 2004.,određuje se prema mirovinskoj formuliiz ZOMO uz odgovarajuće posebnostiu pogledu utvrđivanja prosječnih vrijednosnihbodova, mirovinskog staža,polaznog faktora, osobnih bodova imirovinskog faktora za članove obiteljiuređene odrebama novoga ZOPHBDR(članci 26., 28. i 29.).Prosječni vrijednosni bodovi utvrđujuse, kao i kod određivanja invalidskih69

mirovina, na način da se osnovica utvrđenaza godinu koja prethodi godiniu kojoj se ostvaruje pravo na mirovinupodijeli s prosječnom godišnjom plaćomsvih zaposlenih u Republici Hrvatskojza tu kalendarsku godinu. Akose obiteljska mirovina ostvaruje u 2005.godini, prosječni vrijednosni bodovi seutvrđuju na temelju usklađenih osnovicaiz članka 20. ZOPHBDR i prosječnegodišnje plaće svih zaposlenih u RepubliciHrvatskoj u 2004. godini. Osobnibodovi se dobivaju tako da se prosječnivrijednosni bodovi, utvrđeni nanavedeni način, pomnože s 40 godinamirovinskog staža i polaznim faktoromiz članka 26. stavka 3. ZOPHBDR, kojiiznose: 1,90 kod izračuna obiteljskemirovine iza smrti hrvatskog braniteljakoji je bio pripadnik gardijske postrojbeili specijalne policije ili dragovoljaciz Domovinskog rata, a 1,50 kod izračunaobiteljske mirovine nakon smrtisvih ostalih smrtno stradalih hrvatskihbranitelja. Visina obiteljske mirovine neovisi o tome je li hrvatski branitelj za životaimamo status HRVI. Osobni bodovidobiveni na izloženi način povećavajuse za 45%. Mirovinski faktori, koji služeza izračun obiteljske mirovine, utvrđenisu kao i u ZOPHBDR iz 2001. godine, iiznose:– 1,0 – ako obiteljska mirovina pripadabračnom drugu i djetetu ili samojednom djejtetu,– 1,0 – ako obiteljska mirovina pripadasamo obojici roditelja,– 0,8 – ako obiteljska mirovina pripadasamo bračnom drugu ili samo jednomroditelju, a povećava se za– 0,1 – za slijedeće svako dijete.Utvrđeni su i posebni uvjeti za ostvarivanjeprava na obiteljsku mirovinu pojedinihčlanova obitelji smrtno stradaloghrvatskog branitelja. Udovica i majkastječu pravo na obiteljsku mirovinu akosu u času smrti hrvatskog branitelja starijeod 40 godina, odnosno kada navrše40 godina života, a udovac i otac ako sustariji od 50 godina, odnosno kada navrše50 godina života (članak 29. stavak1.), odnosno bez obzira na godine života,ako kod njih nastane opća nesposobnostza rad (članak 29. stavak 2.).Djeca, posvojenici i pastorčad ostvarujupravo na obiteljsku mirovinu premačlanku 64. ZOMO, s tim da imaju pravona obiteljsku mirovinu i nakon završetkaili prekida redovnog školovanja ako sunezaposlena, a najduže 12 mjeseci nakonzavršetka ili prekida redovnog školovanja(članak 29. stavak 3.) To je bitnanovina (poboljšanje) u odnosu na prijašnjeZOPHBDR. Pravo na obiteljsku mirovinumože im se priznati najranije od1. siječnja 2005. i traje najdulje do istekaroka od 12 mjeseci nakon završetka iliprekida redovitog školovnja. Ova seodredba odnosi i na nezaposlenu djecusmrtno stradaloga hrvatskog braniteljakojima je pravo na obiteljsku mirovinuprestalo prije 1. siječnja 2005., poduvjetom da nakon završetka ili prekidaredovitog školovanja nije proteklo 12mjeseci. Na mačehu, očuha i posvojiteljahrvatskog branitelja odnose se odredbeZOPHBDR o ostvarivanju prava naobiteljsku mirovinu koje se odnose naroditelje hrvatskog branitelja (članak29. stavak 4.).Pitanje je kako tumačiti odredbučlanka 29. stavka 5. ZOPHBDR, koja glasi:»Osobama iz stavka 1. (udovica, maj-OBITELJSKA MIROVINAPripadnost postrojbipričuvnisastavUdovicahrvatskog braniteljačina vojnikadragovoljacDomovinskog rataUdovica i sinhrvatskog braniteljačina časničkog namjesnikadjelatnisastavgardijskapostrojbaProsječni vrijednosni bodovi 0,94903 0,94903 1,37211 1,37211Mirovinski staž (godina) 40 40 40 40Polazni faktor 1,50 1,90 1,50 1,90Osobni bodovi 56,9418 72,12628 82,3266 104,28036Osobni bodovi povećani 45% 82,56561 104,5831 119,37357 151,20652Mirovinski faktor 0,80 0,80 1,0 1,0Aktualna vrijednost mirovine 47,35 47,35 47,35 47,35Svota obiteljske mirovine 3.127,58 3.961,60 5.652,33 7.159,6270

ka, udovac i otac), 3. (djeca, posvojenicii pastorčad) i 4. (mačeha, očuh i posvojitelj)«ovoga članka obiteljska mirovinaodređuje se primjenom osobnog bodakorisnika obiteljske mirovine priznatečlanovima obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja iz Domovinskograta prema ranijim zakonima, uz primjenumirovinskog faktora iz članka 28.ovoga Zakona.« Navedena zakonskaodreba, očito, ima u vidu određivanjeobiteljske mirovine smrtno stradalogahrvatskog branitelja, koji je umro nakon31. prosinca 2004., dakle, nakon početkaprimjene novoga ZOPHBDR, kaokorisnik prava na invalidsku mirovinuostvarenu prema prijašnjim ZOPHBDR.Dvojbu unosi spominjanje «osobnogboda korisnika obiteljske mirovine«... «priznate prema ranijim zakonima«.Treba imati u vidu da se, prema članku152. ZOMO, po službenoj dužnosti od 1.siječnja 2005. prevode sve invalidskemirovine hrvatskih branitelja ostvareneprema prijašnjim ZOPHBDR. U postupkuprevođenja utvrdit će se povećaniosobni bodovi hrvatskog braniteljaprema odredbama novoga ZOPHBDR,radi određivanja prevedene invalidskemirovine. Smisao navedene odredbevidimo u tome da se obiteljska mirovinačlanovima obitelji smrtno stradaloghrvatsakog branitelja, koji je nakon 31.prosinca 2004. umro kao korisnik (prevedene)invalidske mirovine, određujeprimjenom mirovinskog faktora zapojedine članove obitelji iz članka 28.ZOPHBDR.Prikazat ćemo nekoliko primjeraizračuna obiteljske mirovine prema novomeZOPHBDR: (Tablica na str.68.)6.4. Obiteljska mirovina članova obiteljihrvatskog branitelja ostvarena premaZakonu o mirovinskom osiguranju,koja je određena na temelju mirovinskogstaža manjeg od 40 godina, povećavase za 10% do 30% ovisno o vremenu(broju mjeseci) koje je hrvatski braniteljproveo u Domovinskom ratu, odnosnoovisno o tome je li hrvatski braniteljimao status dragovoljca iz Domovinskograta. Tako određena obiteljska mirovinane može biti veća od obiteljskemirovine određene na temelju 40 godinamirovinskog staža (člnak 30.). Nanavedeni način povećava se obiteljskamirovina ostvarena nakon 31. prosinca2004. Na otvorena pitanja koja su istaknutauz povećanje starosne, prijevremenei invalidske mirovine ostvarenihprema općim propisima, ovdje dodajemojoš jedno pitanje: povećava li sena navedeni način obiteljska mirovinaostvarena nakon smrti korisnika starosneili invalidske mirovine, koji je umronakon 31. prosinca 2004., a pravo na starosnu,odnosno invalidsku mirovinu jeostvario do 31. prosinca 2004.?6.5. ZOPHBDR ne uređuje od kada sepriznaje pravo na obiteljsku mirovinučlanovima obitelji smrtno stradalogahrvatskog branitelja, pa se, prema članku9. stavku 1. ZOPHBDR, o tome rješavaprema odredbama ZOMO. Pravo naobiteljsku mirovinu se priznaje od danakada su ispunjeni uvjeti za stjecanjeprava na obiteljsku mirovinu, ako je zahtjevza ostvarivanje prava podnesen uroku od šest mjeseci od dana ispunjenjauvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakonisteka roka od šest mjeseci od danaispunjenja uvjeta, pravo na obiteljskumirovinu se priznaje od prvoga danapodnošenja zahtjeva i za šest mjeseciunatrag (članak 67. stavak 1. ZOMO).6.6. Ovdje upozoravamo na jednu,po našem mišljenju, dvojbenu ili nedovoljnojasnu zakonsku odredbu. Naime,prema članku 117. stavku 1. ZOPHBDR,«Bračni drug stupanjem u brak gubiprava iz ovoga Zakona koja je ostvariokao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskogbranitelja iz Domovinskog ratai umrloga HRVI iz Domovinskog rataod I. do IV. skupine.« Istovjetna je bila iodredba iz članka 96. ZOPHBDR iz 2001.godine. S obzirom na to da bračni drugsmrtno stradaloga hrvatskog braniteljaostvaruje i pravo na obiteljsku mirovinuprema ZOPHBDR, znači li to da stupanjemu brak taj bračni drug gubi pravona obiteljsku mirovinu? To bi bilo ispodrazine prava koje bračni drug ostvarujeprema ZOMO (članak 70.). Tragajući zasmislom navedene odredbe posegnulismo za Prijedlogom zakona o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskograta i članova njihovih obitelji, u čijemje obrazloženju uz članke 110. do 121.navedeno da «Članci 110. do 121. propisujupočetak i trajanje prava iz ovogazakona i zapreke za ostvarivanje prava(primjerice stupanje u brak kod korisnikaobiteljske invalidnine, zlorabljenjeili grubo zanemarivanje roditeljskih dužnostite oduzimanje roditeljskog pra-71

va).« Prema tome obrazloženju može sezaključiti da se navedena odredba u gubitkuprava bračnog druga odnosi samona pravo na obiteljsku invalidninu, a ne ina gubitak prava na obiteljsku mirovinu.Da bi se otklonili mogući nesporazumi,bilo bi potrebno da se da vjerodostojnotumačenje navadene odredbe.Iste posljedice gubitka prava odnosese i na bračnog druga koji «zlorabiili grubo zanemari roditeljske dužnostii prava prema djeci s kojom koristi taprava pa mu je roditeljska skrb oduzetaodlukom suda u izvanparničnom postupku«(članak 117. stavak 2.), a «roditeljsmrtno stradaloga hrvatsko braniteljaiz Domovinskog rata ne može steći nikoristiti prava iz ovog Zakona ako muje odlukom suda u izvanparničnom postupkuoduzeto roiteljsko pravo zboggrubog zanemarivanja roditeljske dužnosti«(članak 117. stavak 3.). I u navedenimse slučajevima javlja pitanjeodnose li se te odredbe i na korisnikeobiteljske mirovine ostvarene premaZOPHBDR.6.7. Novi ZOPHBDR je ukinuo smanjivanjeobiteljskih mirovina članova obiteljihrvatskih branitelja za 8% do 20%ovisno o visini mirovine prema članku75. stavku 9. i članku 147. ZOPHBDR iz2001. godine.7. Najniža mirovinaZOPHBDR je, kao što je rečeno, uveonovi institut najniže mirovine, koji sebitno razlikuje od instituta najniže mirovineprema Zakonu o najnižoj mirovini(«Narodne novine«, broj 162/98. i82/01.).Tri su skupine korisnika mirovine,hrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji, koji, prema ZOPHBDR, moguostvariti najnižu mirovinu. U prve dvijeskupine spadaju hrvatski braniteljii članovi njihovih obitelji koji su pravona mirovinu ostvarili prema općim propisima,a mirovina im je manja od najnižemirovine utvrđene ZOPHBDR, au treću skupinu hrvatski branitelji kojinisu ostvarili pravo na mirovinu premaopćim propisima, jer ne ispunjavajuuvjete za stjecanje prava na mirovinu.To su:1) korisnici invalidske ili obiteljskemirovine koji su mirovinu ostvarili, i todijelom (kumulirana invalidska mirovinaili obiteljska mirovina nakon smrtikorisnika kumulirane invalidske mirovine)ili u cijelosti (uzrok invalidnostije isključiva posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru ili bolestizadobivenih u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske ili obiteljska mirovinačlanova obitelji smrtno stradalog hrvatskogbranitelja), prema odredbama novogaZOPHBDR (članak 31. stavak 1.),2) korisnici starosne, invalidske iliobiteljske mirovine koji su mirovinuostvarili prema općem propisu (članak31. stavak 2.),3) korisnici najniže mirovine koji topravo ostvaruju prema ZOPHBDR: hrvatskibranitelji koji su navršili 65 godinaživota – muškarci, odnosno 60 godinaživota - žene, a nisu navršili najmanje15 godina mirovinskog staža (članak31. stavak 1.)(tzv. državna mirovina). Uovim slučajevima je najniža mirovinasamostalo pravo.Interesantno je da se u odredbi članka31. stavka 2. ZOHBDR ne navode i korisniciprijevremene starosne mirovine,pa je upitno imaju li hrvatski braniteljikoji ostvare pravo na prijevremenu starosnumirovinu, čija je mirovina manjaod najniže mirovine, pravo na najnižumirovinu? U stavku 6. istoga članka spominjese, doduše, određivanje najnižemirovine uz primjenu polaznog faktora(što asocira na prijevremenu starosnumirovinu), ali se to, prema istoj odredbi,odnosi na najniže mirovine određeneprema stavku 2. toga članka, a to su starosnei invalidske mirovine (ne spominjuse prijevremene starosne mirovine)hrvatskih branitelja i obiteljske mirovinečlanova obitelji hrvatskih braniteljaostvrene prema općim propisima. Trebaimati u vidu da su starosna mirovinai prijevremena starosna mirovina dvijevrste mirovine, za koje su propisani različitiuvjeti stjecanja prava, a njihovavisina se drukčije određuje. Dakle, premaslovu zakona najniža mirovina nepripada hrvatskim braniteljima koji suostvarili pravo na prijevremenu starosnumirovinu. Takvom stajalištu u priloggovori i to da se u odredbi ZOPHBDRo povećanju mirovine ostvarene premaopćim propisima, uz starosnu mirovinu,izrijekom navodi i prijevremena starosnamirovina (članak 14.). Valja, ipak,naglasiti da ne vidimo ikakvog opravdanograzloga zbog kojega najnižamirovina ne bi pripadala i hrvatskim72

aniteljima koji su ostvarili pravo naprijevremenu starosnu mirovinu. Trebareći da prema službenom stajalištu Središnjeslužbe HZMO (Upute o pravimahrvatskih branitelja iz Domovinskograta – prava iz mirovinskog osiguranjaprema Zakonu o pravima hrvatskih braniteljaiz Domovinskog rata i članovanjihovih obitelji, «Narodne novine«, broj174/04., klasa: 140-01/05-06/43, ur.broj:341-99-05/2-05-1 od 28. veljače 2005.)najniža mirovina pripada i korisnicimaprijevremene starosne mirovine.I ovdje se nameće pitanje: pripada linajniža mirovina hrvatskim braniteljimai članovima njihovih obitelji koji supravo na mirovinu ostvarili do početkaprimjene novoga ZOPHBDR, dakle, do31. prosinca 2004.? U prijelaznim i završnimodedbama ZOPHBDR to se nespominje. Ako se, možda, smatra da i timkorisnicima pripada najniža mirovina,nema odgovora na pitanje hoće li se utim slučajevima najniža mirovina određivatipo službenoj dužnosti od 1. siječnja2005. ili će se određivati na zahtjevkorisnika od prvoga dana slijedećegmjesca nakon podnošenja zahtjeva? Izsvega se može zaključiti da se najnižamirovina može odrediti samo hrvatskimbraniteljima i članovima njihovih obiteljikoji pravo na mirovinu ostvaruju nakonpočetka primjene ZOPHBDR, dakle,od 1. siječnja 2005. i nakon toga. To jei službeno stajalište Središnje službeHZMO (Upute od 28.2.2005.).Dobro je napomenuti da najniža mirovinapripada i hrvatskim braniteljimai članovima njihovih obitelji koji su pravona mirovinu ostvarli prema općimpropisima, pa im je mirovina povećanaprema članku 14., 21., odnosno 30.ZOPHBDR za određeni postotak ovisnoo trajanju njihovog sudjelovanja uDomovinskom ratu, naravno, u slučajukada je njihova mirovina manja od najnižemirovine. To se isto tako odnosi nahrvatske branitelje i članove njihovihobitelji, koji su pravo na mirovinu ostvariliprema općim propiisma na temeljuod 40 godina i više mirovinskog staž, paim mirovina nije povećana na navedeninačin.Najniža mirovina, prema stajalištuSredišnje službe HZMO (Uputeod 28.2.2005.), ne pripada hrvatskimbraniteljima koji su pravo na mirovinuostvarili kao djelatne vojne osobe, policijskislužbenici i ovlaštene službeneosobe prema Zakonu o pravima DVO,PS i OSO.Visina najniže mirovine određujese, prema ZOPHBDR, od osnovice kojaiznosi 45% prosječne neto plaće svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u godinikoja prethodi godini ostvarivanja prava(članak 31. stavak 4.). Najniža mirovinakorisnika invalidske mirovine zbog profesionalnenesposobnosti za rad određujeuz primjenu mirovinskog faktora izčlanka 80. ZOMO (0,8)(članak 31. stavak5.), a starosna i invalidska mirovinahrvatskog branitelja i obiteljska mirovinačlanova obitelji hrvatskog branitelja,koji su pravo na mirovinu ostvarili premaopćim propisima (ZOMO) određujeseuz primjenu mirovinskog faktoraiz članka 80. ZOMO (1,0 – korisniku starosnei invalidske mirovine zbog općenesposobnosti za rad, a 1,0, 0,9, 08, 0,7– korisnicima obiteljske mirovine)(članak31. stavak 6.). Najniža mirovina nepripada korisniku mirovine za vrijemezaposlenja ili obavljanja samostalnedjelatnosti (članak 31. stavak 8.). Ta seodredba, zapravo, odnosi samo na korisnikeinvalidske mirovine zbog profesionalnenesposobnosti za rad, kojimase za vrieme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti isplaćuje dio mirovine(članak 80. stavak 1. točka 5. i 6.ZOMO), jer se svim ostalim korisnicimamirovine za vrijeme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti isplatamirovine obustavlja (članak 90. stavak3. ZOMO).Najniža mirovina korisnika tzv. kumuliraneinvalidske mirovine određujese prema ukupnoj svoti kumuliraneinvalidske mirovine, a ne u razmjernimdijelovima. Tako će se najniža mirovinaodrediti i hrvatskom branitelju kojije korisnik tzv. kumulirane invalidskemirovine u slučaju kada hrvatski braniteljne ispunjava uvjete za određivanjerazmjernog dijela mirovine na temeljuinvalidnosti koja nije nastala kao posljedicaobrane suvereniteteta RepublikeHrvatske.Osnovica za određivanje najniže mirovineod 1. siječnja 2005. iznosi 1.877,-85 kuna (45% prosječne neto plaće svihzaposlenih u 2004. godini, koja iznosi4.173,00 kuna).Najniža mirovine usklađuje se početkomsvake kalendarske godine s pro-73

mjenom prosječne neto plaće svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u prethodnojgodini (članak 31. stavak 7.). Sobzirom na to da se najniža mirovina neodređuje prema tzv. bodovnom sustavu,pa se i ne iskazuje osobnim bodovima,to se najniža mirovina ne usklađuje,prema članku 86. ZOMO, od 1. siječnja iod 1. srpnja svake kalendarske godineprema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine.8. Najviša mirovinaZOPHBDR nema odredbe o najvišojmirovini hrvatskih branitelja, pa se,prema članku 9. stavku 1. ZOPHBDR,u tom pogledu primjenjuju odredbeZakona o najvišoj mirovini («Narodennovine«, broj 162/98. i 82/01.). Premačlanku 1.a toga Zakona, tim se Zakonom«određuje i najviša mirovina koju možeostvariti osiguranik kojemu se mirovinaodređuje prema Zakonu o pravima hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata ičlanova njihovih obitelji«. Svota najvišemirovine u tim slučajevima «ne možebiti viša od dvije svote najviše mirovineodređene prema članku 1. i 2. Zakonao najvišoj mirovini za 40 godina mirovinskogstaža.« Podsjetimo, najviša mirovina,prema navedenim zakonskimodredbama, određuje se množenjemosobnih bodova, mirovinskog faktora iaktualne vrijednosti mirovine, a osobnibodovi za određivanje najviše mirovinedobivaju se tako da se ukupni mirovinskistaž osiguranika pomnoži s 3,8 vrijednosnihbodova i polaznim faktorom.Prema tome, najviša mirovina korisnikakoji su invalidsku ili obiteljskumirovinu ostvarili prema ZOPHBDRodređuje se tako da se po mirovinskojformuli:mirovina = 3,8 x 40 x PF ==OB x MF x AVM x 2.U skladu s tom mirovinskom formulominvalidska mirovina hrvatskih braniteljai obiteljska mirovina članova njihovihobitelji od 1. siječnja 2005. iznosi:• invalidska mirovina zbog opće nesposobnostiza rad:= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 1,0 x 47,35 ==7.197,20 kuna x 2 = 14.394,40 kuna,• invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad nezaposlenoghrvatskog branitelja:= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 0,8 x 47,35=5.757,76 kuna x 2 = 11.515,52 kune,• obiteljska mirovina jednog djeteta:= 3,8 x 40 x 1,0 = 152,0 x 1,0 x 47,35 =7.197,20 kuna x 2 = 14.394,40 kuna,•obiteljska mirovina udovice = 3,8 x 40x 1,0 = 152,0 x 0,8 x 47,35 = 5.757,76kuna x 2 = 11.515,52 kune.Treba naglasiti da se invalidska mirovinahrvatskih branitelja i obiteljska mirovinačlanova njihovih obitelji određujuprema ZOPHBDR, a da tako određenamirovina ne može biti viša od najvišemirovine određene na navedeni način.S obzirom na to da gotovo niti jednamirovina određena prema ZOPHBDR,pa ni one određene za najviše činove,ne prelazi svote najviše mirovine, možese javiti više teoretsko pitanje: određujeli se najviša mirovina korisnika kojije pravo na mirovinu ostvario premaZOPHBDR i uz primjenu polaznih faktorautvrđenih ZOPHBDR (1,10, 1,50, 1,85,1,90) te povećavaju li se osobni bodoviza 45%? Službeno je stajalište Središnjeslužbe HZMO da se najviša mirovina unavedenim slučajevima određuje bezprimjene posebnih polaznih faktora teda se osobni bodovi ne povećavaju za45%.Kada se radi o mirovinama ostvarenimprema općim propisima, koje se premaZOPHBDR povećavaju za određeni postotakovisno o vremenu koje je hrvatskibranitelj proveo u Domovinskom ratu,najviša se mirovina određuje množenjemosobnih bodova s mirovinskimstažem hrvatskog branitelja i polaznimfaktorom, a osobni bodovi se dobivajumnoženjem 3,8 vrijednosnih bodova,polaznog faktora i aktualne vrijednostimirovine (članak 1. i 2. Zakona o najvišojmirovini, a ne u visini dvostruke svotetako određene najviše mirovine).9. Revizija ocjena invalidnostiKao i prema ZOPHBDR iz 1996. i 2001.godine, tako i prema novom ZOPHBDRsvaka ocjena invalidnosti na temeljukoje se stječe pravo na profesionalnurehabilitaciju ili pravo na invalidskumirovinu prema ZOPHBDR, koju dajeovlašteni vještak mirovinskog osiguranja,podliježe reviziji. Osim toga, revizijipodliježe i »priznata obiteljska mirovinačlanovima obitelji smrtno stradaloga74

hrvatskog branitelja iz Domovinskograta«. Reviziju obavlja Povjerenstvo zareviziju ocjena invalidnosti Ministarstvaobitelji, branitelja i međugeneracijskesolidarnosti (članak 33.).Prema tome, nalaz i mišljenje o invalidnostihrvatskog branitelja daje ovlaštenivještak HZMO, u prvom i u drugomstupnju upravnog postupka, a reviziju tihnalaza i mišljenja ne obavlja Stručno povjerenstvoza reviziju HZMO, nego Povjerenstvoza reviziju navedenoga Ministarstva.Revizija nalaza i mišljenja oinvalidnosti hrvatskih branitelja obavljase prije donošenja rješenja o njihovompravu na temelju te invalidnosti. S obziromna to da isto Povjerenstvo obavljareviziju ocjena invalidnosti hrvatskihbranitelja i u prvom i u drugom stupnjurješavanja, prijeporno je osigurava li sena takav način dvostupnost rješavanja onjihovim pravima. Ista je pravna situacijai u postupku revizije nalaza i mišljenjao invalidnosti osiguranika koji ostvarujuprava na temelju invalidnosti premaodredbama ZOMO. I u tim postupcimaisto Stručno povjerenstvo za revizijuHZMO obavlja reviziju nalaza i mišljenjao invalidnosti u prvom stupnju rješavanjai u žalbenom postupku. Doduše,Stručno povjerenstvo za reviziju HZMO,koje ima više vijeća, djeluje na način dareviziju nalaza i mišljenja o invalidnostiu žalbenom postupku ne obavlja isto vijećeStručnog povjerenstva za reviziju.U prijašnjoj provedbi bilo je prijepornopitanje granica vezanosti ovlaštenogvještaka HZMO ocjenom Povjerenstvaza reviziju ocjena invalidnosti hrvatskihbranitelja. Naime, pitanje je treba li Povjerenstvoza raviziju ulaziti u ocjenupostojanja invalidnosti ili se treba ograničitisamo na uzroke invalidnosti hrvatskogbranitelja. Primjerice, ako u postupkurevizije Povjerenstvo za revizijuocijeni da nije pravilan nalaz i mišljenjeovlaštenog vještaka prema kojemu jekod hrvatskog branitelja nastupila invalidnostkoja je u cijelosti li djelomičnoposljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništvau logoru ili bolesti zadobiveneu obrani suvereniteta Republike Hrvatske,zbog toga što kod hrvatskogbranitelja invalidnost nije nastupila, jeli ovlašteni vještak vezan tom ocjenomna način da mora dati mišljenje da kodhrvatskog branitelja invalidnost nije nastupila.Mislimo da je u navedenom slučajuovlašteni vještak vezan ocjenomPovjerenstva za reviziju samo u pogleduuzroka invalidnosti, a ne i mišljenjemda je kod hrvatskog branitelja nastalainvalidnost. Ovlašteni vještak, naime,može dati mišljenje da je kod hrvatskogbranitelja nastala invalidnost, ali ne ida je invalidnost posljedica navedenihuzroka nastalih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske. Jer, da je ovlaštenivještak prvotno dao nalaz i mišljenjeprema kojemu je kod hrvatskog braniteljanastala invalidnost kao posljedicabolesti nastale izvan okolnosti obranesuvereniteta, taj se nalaz i mišljenje radirevizije ne bi dostavio Povjerenstvu zareviziju, nego Stručnom povjerenstvuza reviziju.Dvojbe izaziva dio navedene odredbeo reviziji prema kojoj «priznataobiteljska mirovina članovima obiteljismrtno stradalog hrvatskog branitelja«podliježe reviziji. Mislimo da navedenuodredbu treba tumačiti na način da revizijipodliježe nalaz i mišljenje o uzrokusmrti smrtno stradalog hrvatskog branitelja,a ne i rješenje o priznanju prava naobiteljsku mirovinu.10. Računanje vremena provedenogu Domovinskom ratuu mirovinski stažVrijeme sudjelovanja hrvatskog braniteljau Domovinskom ratu računa seu njegov mirovinski staž u dvostrukomtrajanju. Računa li se to vrijeme u stažosiguranja ili u posebni staž ovisi o tomeje li hrvatski branitelj za to vrijeme biomirovinski osiguran, ako je bio zaposlenili osiguran po drugoj osnovi, tose vrijeme računa u staž osiguranja, aako nije bio zaposlen niti osiguran podrugoj osnovi računa se u posebni staž(članak 33. stavak 1.).Zakon kaže da se vrijeme sudjelovanjau Domovinskom ratu računa «sukladnopropisima o obrani«. Identičnuodredbu sadržavao je i ZOPHBDR iz1996. godine (članak 18.) i ZOPHBDR iz2001. godine (članak 36.). Prema članku144. stavku 1. važećeg Zakona o obrani(»Narodne novine«, broj 33/02.), a identičnuje odredbu (članak 205. stavak1.) sadržavao i prijašnji Zakon o obrani(«Narodne novine«, broj 74/93. i 57/96.),pripadnicima Oružanih snaga RepublikeHrvatske i Ministarstva unutarnjih75

poslova Republike Hrvatske računalose u mirovinski staž u dvostrukom trajanjuvrijeme koje su u razdoblju od 30.svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. proveli uDomovinskom ratu. U Izvorišnim osnovamaUstava Republike Hrvatske – Pročišćenitekst (Narodne novine«, broj124/00) se utvrđuje da je Domovinski rattrajao od 1991. do 1995. godine, a dosadašnjiZOPHBDR na različie su načineutvrđivali razdoblje obrane neovisnosti,teritorijalne cjelovitosti, odnosno obranesuvereniteta Republike Hrvatske:prema ZOPHBDR iz 1996. godine - od30. svibnja 1990. do 30.lipnja 1996. (članak2.), prema ZOPHBDR iz 2001. godine– od 1991. do 1995. godine (članci 2.do 7.), a prema ZOPHBDR iz 2004. godine– od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja1996. To je u provedbi stvaralo dvojbe.Tako se je u provedbi ZOPHBDR iz 2001.godine u mirovinski staž računalo vrijemekoje su hrvatski branitelji proveli uDomovinskom ratu u razdoblju od 30.svibnja 1990. do 30. lipnja 1996., ali seje radi određivanja dodatka na mirovinupo osnovi sudjelovanja u Domovinskomratu (članak 77.) računalo vrijemekoje su hrvatski branitelji proveli u Domovinskomratu samo u razdoblju od 1.siječnja 1991. do 31. prosinca 1995.U računanju mirovinskog staža hrvatskihbranitelja novi je ZOPHBDR uveodvije novine. Prvo, hrvatskom braniteljukoji je nakon razvojačenja ostvariopravo na novčanu naknadu na osnoviprivremene nesposobnosti za rad(bolovanje), vrijeme korištenja te naknaderačuna se u mirovinski staž kaoposebni staž u jednostrukom trajanju(članak 33. stavak 2.). Po toj se osnovimože računati u posebni staž i vrijemenakon 30. lipnja 1996. Pitanje je, kakose računa u mirovinski staž vrijeme zakoje je hrvatski branitelj nakon razvojačenjaostvario naknadu plaće za vrijemeprivremene nesposobnosti za rada za to je vrijeme bio zaposlen, računali se to vrijeme kao posebni staž ili stažosiguranja? Ili se navedena zakonskaodredba odnosi samo na hrvatske braniteljekoji istodobno nisu bili zaposleniodnosno po drugoj osnovi mirovinskiosigurane? Drugo, vrijeme u kojem jenezaposleni, odnosno na drugi načinneosigurani hrvatski branitelj nakon 30.lipnja 1996. obavljao zadaće u postrojbamaMinistarstva unutarnjih poslova,odnosno Ministarstva obrane računa seu mirovinski staž kao posebni staž u jednostrukomtrajanju (članak 33. stavak3.) To su hrvatski branitelji koji su bili upričuvnom sastavu MUH-a, odnosnoHrvatske vojske.11. Doplatak za djecuIako doplatak za djecu ne spada umirovinsko osiguranje, s obzirom nato da HZMO rješava i o pravu na doplatakza djecu, spomenut ćemo da jenovi ZOHBDR ponovno vratio odredbuprema kojoj «djeci smrtno stradaloghrvatskog branitelja iz Domovinskograta i djeci zatočenih ili nestalih hrvatskihbranitelja iz Domovinskog ratapripada doplatak za djecu u najvišempredviđenom iznosu« (članak 34.). Tojdjeci pripada doplatak za djecu u najvišemiznosu predviđenom Zakonom odoplatku za djecu («Narodne novine«,broj 94/01.), dakle, bez obzira na imovinskicenzus. U svemu ostalome na tuse djecu primjenjuju odredbe Zakonao doplatku za djecu. Djeca ostalih hrvatskihbranitelja ostvaruju doplatak zadjecu, kao i ostala djeca, prema Zakonuo doplatku za djecu.Skoro ista odredba bila je i uZOPHBDR iz 1996. godine (članak 19.),s tim što je prema toj odredbi doplatakza djecu pripadao i djeci razvojačenognezaposlenog hrvatskog branitelja kojiprima novčanu naknadu zbog nezaposlenosti.ZOPHBDR iz 2001. godine ništaposebno nije propisivao u pogleduprava na doplatak za djecu hrvatskihbranitelja i članova njihovih obitelji, pase za tu djecu u razdoblju od 7. studenoga2001. do 31. prosinca 2004. doplatakza djecu ostvarivao prema Zakonu o doplatkuza djecu.12. Prevođenje prava ostvarenihdo 31. prosinca 2004.12.1. S obzirom na to da se mirovine iprofesionalna rehabilitacija s naknadomprema novome ZOPHBDR određuju nadrukčiji način u odnosu na ZOPHBDR iz2001. godine, prava na invalidsku mirovinui prava na temelju preostale radnesposobnosti hrvatskih branitelja i pravana obiteljsku mirovinu članova njihovihobitelji ostvarena prema odredbamaZOPHBDR, koji su bili na snazi do stupanjana snagu novoga ZOPHBDR, pre-76

vode se od 1. siječnja 2005. na prava iodređuju u skladu s odredbama novogaZOPHBDR.12.2. Pravo na invalidsku mirovinuhrvatskog branitelja i pravo na obiteljskumirovinu članova obitelji hrvatskogbranitelja ostvarena prema ZOPHBDRiz 1994., 1996. i 2001. godine prevode seod 1. siječnja 2005. na, kako ZOPHBDRkaže, «odredbe ovoga Zakona, ako jeto za njih povoljnije.« (članak 152.). Toznači da se invalidska mirovina i obiteljskamirovina ostvarene do 31. prosinca2004. prevode od 1. siječnja 2005. na načinda se određuje prema odredbamanovoga ZOPHBDR. Mirovina se prevodiako je to za korisnika povoljnije. Ako bimirovina koja je korisnicima pripadalana 1. siječnja 2005. bila povoljnija odprevedene mirovine, korisnicima će idalje pripadati ta povoljnija (a ne prevedena)mirovina.Prevedena invalidska mirovinaodređuje se prema mirovinskoj formuliza izračun svote mirovine, s tim da sevrijednosni bodovi i prosječni vrijednosnibodovi utvrđuju prema članku 16.ZOPHBDR, polazni faktor prema članku17. ZOPHBDR (1,10, 1,50, odnosno1,85 ovisno o pripadnosti postrojbi hrvatskogbranitelja), osobni bodovi (40godina mirovinskog staža) i povećani(za 45%) osobni bodovi prema članku18. ZOPHBDR, a mirovinski faktorprema članku 80. stavku 1. točki 3. i 4.ZOMO (1,0 za invalidsku mirovinu zbogopće nesposobnosti za rad i 0,8 za invalidskumirovinu zbog profesionalnenesposobnosti za rad) i članku 19.ZOPHBDR (0,50 za invalidsku mirovinuzbog profesionalne nesposobnosti zarad za vrijeme zaposlenja ili obavljanjasamostalne djelatnosti). Prosječni vrijednosnibodovi utvrđuju se na načinda se usklađena osnovica iz članka 157.ZOPHBDR koja odgovara «osobnomčinu i ustrojbenom mjestu hrvatskogbranitelja na temelju kojeg se isplaćujemirovina do dana stupanja na snaguovoga Zakona« (1. siječnja 2005.) podijelis prosječnom plaćom svih zaposlenihu Republici Hrvatskoj u 2004. godini.To su iste osnovice kao i one iz članka20. ZOPHBDR, koje služe za određivanjemirovina ostvarenih prema odredbamaZOPHBDR u 2005. godini.Prema tome, prevedena invalidskamirovina hrvatskog branitelja čina vojnikaiznosit će od 1. siječnja 2005. kaou našem primjeru danom u točki 4.10.ovoga članka.Kumulirana invalidska mirovina hrvatskogbranitelja ostvarena premaZOPHBDR prevest će se na način da ćese dio mirovine ostverene na temelju invalidnostikoja je posljedica ranjavanja,ozljede, zatočeništva u logoru ili bolestizadobivenih u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske prevesti na navedeninačin prema članku 152. ZOPHBDR, adio mirovine ostvarene na temelju invalidnostikoja je posljedica okolnostinastalih izvan obrane suvereniteta RepublikeHrvatske ponovno se određujeprema odredbama članka 74. do 80. ičlanka 184. ZOMO kao da je osiguranislučaj nastupio 1. siječnja 2005. Taj diomirovine se povećava prema članku 21.ZOMO ovisno o vremenu sudjelovanjahrvatskog branitelja u Domovinskomratu. To se odnosi i na one hrvatskebranitelje kojima je taj razmjerni dio invalidskemirovine bio određen premapropisima o mirovinskom i invalidskomosiguranju koji su važili do 31. prosinca1998. To stajalište Središnje službeHZMO (Upute od 28.2.2005.) je upitno,osobito zbog toga što se u postupku prevođenjakumuliranih invalidskih mirovinahrvatskih branitelja od 7. studenoga2001. prema članku 140. ZOPHBDR iz2001. godine taj dio invalidske mirovinenije ponovno određivao nego je samopreuziman kao dio kumulirane invalidskemirovine.Ako je prijašnja invalidska mirovinapovećana za dodatak na mirovinu većaod invalidske mirovine prevedene premačlanku 152. ZOPHBDR, hrvatskomće se branitelju od 1. siječnja 2005. dodatakna mirovinu pribrojiti prijašnjojinvalidskoj mirovini pa će se i daljeisplaćivati kao prevedena invalidskamirovina zbog opće nesposobnosti zarad (članak 156.). Dodatak na mirovinuse u tim slučajevima. naime, uračunavau invalidsku mirovinu. Primjerice, prijašnjainvalidska mirovina vojnika nadan 1. siječnja 2005. iznosila je 1.412,83kuna, a uvećana za dodatak na mirovinuu svoti od 2.328,20 kuna ukupno jeiznosila 3.741,03 kuna. S obzirom na toda invalidska mirovina vojnika prevedena,prema članku 152. ZOPHBDR, od77

1. siječnja 2005. iznosi 2.866,93 kuna, hrvatskomće se branitelju od 1. siječnja2005. isplaćivati invaliska mirovina usvoti od 3.741,03 kuna.Prevedena obiteljska mirovina članovaobitelji hrvatskog branitelja određujese kao i invalidska mirovina, s timšto se polazni faktor određuje premačlanku 26. ZOPHBDR (1,50, odnosno1,90 ovisno o pripadnosti hrvatskogbranitelja postrojbi), a mirovinski faktorprema članku 28. ZOPHBDR (1,0, 0,8 uzpovećanja za 0,1 za drugo i svako slijedećedijete ovisno o članovima obiteljikoji koriste obiteljsku mirovinu).Ako je prijašnja obiteljska mirovinauvećana za dodatak na mirovinu većaod obiteljske mirovine prvedene premačlanku 152. ZOPHBDR, dodatak na mirovinuse pribraja prijašnjoj obiteljskojmirovini, odnosno uključuje u obiteljskumirovinu, pa se od 1. siječnja 2005.isplaćuje kao prevedena obiteljska obiteljskamirovina (članak 156.).12.3. Nezaposlenim hrvatskim braniteljimakoji su na temelju preostaleradne sposobnosti prema prijašnjimpropisima o mirovinskom i invalidskomosiguranju ostvarili pravo na zaposlenjena drugim poslovima i naknaduplaće zbog nezaposlenosti (privremenanaknada) prevedena su ta prava od7. studenoga 2001., prema članku 141.ZOPHBDR iz 2001. godine, na invalidskumirovinu zbog opće nesposobnostiza rad, a ako je hrvatski branitelj imaostatus HRVI iz Domovinskog rata, prevedenainvalidska mirovina uvećanaje za dodatak na mirovinu po osnovisudjelovanja u Domovinskom ratu.Prijašnja prava su prevedena ako je toza hrvatskog branitelja bilo povoljnije.Ako je prevedena invalidska mirovinazbog opće nesposobnosti za rad, sa ilibez dodatka na mirovinu, bila nepovoljnijaod naknade plaće zbog nezaposlenosti,prijašnja prava se nisu prevodila,nego je hrvatskom branitelju nakon 7.studenoga 2001. i dalje pripadalo pravona zaposlenje na drugim poslovima inaknada plaće zbog nezaposlenosti.Hrvatskim braniteljima kojima seprijašnje pravo na temelju preostale radnesposobnosti od 7. studenoga 2001.prevedeno na invalidsku mirovinu zbogopće nesposobnosti za rad, ta će se invalidskamirovina od 1. siječnja 2005.prevesti, prema članku 152. ZOPHBDR,na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnostiza rad i odrediti premaodredbama novog ZOPHBDR (članci16., 17., 18. i 157.). Ako je prijašnja invalidskamirovina uvećana za dodatak namirovinu veća od invalidske mirovineprevedene prema članku 152. ZOMO,hrvatskom se branitelju se dodatak namirovinu uračunava u prijašnju invalidskumirovinu pa se od 1. siječnja 2005.isplaćuje kao invalidska mirovina zbogopće nesposobnosti za rad (članak156.).Ako se prijašnje pravo na zaposlenjena drugim poslovima i pravo na naknaduplaće zbog nezaposlenosti od 7. studenoga2001. nije prevelo, zbog toga štoje naknada plaće zbog nezaposlenostibila povoljnija od invalidske mirovine,sa ili bez dodatka na mirovinu, ta se pravaod 1. siječnja 2005. prevode, premačlanku 153. ZOPHBDR, na invalidskumirovinu zbog opće nesposobnosti zarad i određuje prema odredbama novogZOPHBDR (članci 16., 17., 18. i 157.).Ako je prevedena invalidska mirovinazbog opće nesposobnosti za rad manjaod prijašnje naknade plaće zbog nezaposlenostikoja je hrvatskom braniteljupripadala 1. siječnja 2005., hrvatskombranitelju od 1. siječnja 2005. pripadaprevedena (manja) invalidska mirovina,a ne zadržava prijašnje pravo na naknaduplaće niti mu se prevedena invalidskamirovina isplaćuje u visini naknadeplaće zbog nezaposlenosti. Članak 153.ZOPHBDR, naime, ne sadržava zaštitnuklauzulu prema kojoj se prevedena invalidskamirovina određuje u visini priješnje(povoljnije) naknade plaće zbognezaposlenosti. Hrvatskom braniteljučija je invalidnost dijelom posljedicauzroka nastalih u obrani suverenitetaRepublike Hrvatske, a dijelom posljedicauzroka izvan tih okolnosti prevedenamirovina će se odrediti kao kumuliranainvalidska mirovina.Dok se prijašnje pravo na zaposlenjena drugim poslovima i pravo na naknaduplaće zbog nezaposlenosti ne prevede,hrvatskom branitelju će se od 1.siječnja 2005. isplaćivati naknada plaćezbog nezaposlenosti. Navedeno premaZOPHBDR može potrajati i tri godine.Zakon, međutim, ne daje odgovor napitanje hoće li hrvatski branitelj biti du-78

žan vratiti više primljene svote naknadeplaće zbog nezaposlenosti u slučajukada je ta naknada veća od prevedeneinvalidske mirovine? Mislimo da biu tim slučajevima, analognom primjenomodrededbi članka 121. stavka 3. ičlanka 122. stavka 3. ZOMO, rješenjemo prevođenju trebalo odrediti da će seprevedena (manja) invalidska mirovinaisplaćivati od prvoga dana sljedećegmjeseca nakon donošenja rješenja.12.4. Zaposlenim hrvatskim braniteljimakoji su prema prijašnjim propsimana temelju preostale radne sposobnostiostvarili pravo na zaposlenje na drugimposlovima i pravo na naknadu plaćezbog manje plaće na drugom poslu(razlika plaće određena prema članku13. ZOPHBDR iz 1996. godine) prevedenasu ta prava od 7. studenoga 2001.,prema članku 142. ZOPHBDR iz 2001.godine, na invalidsku mirovinu zbogprofesionalne nesposobnosti za rad, pasu radeći uz plaću primali i invalidskumirovinu zbog profesionalne nesposobnostiza rad određenu uz primjenumirovinskog faktora 0,5. Prevedena invalidskamirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad nije uvećavanaza dodatak na mirovinu, zbog toga štose prema članku 76. ZOPHBDR iz 2001.godine uvećavala za dodatak na mirovinusamo invalidska mirovina zbog općenesposobnosti za rad. Prijašnja su pravaprevedena ako je prevedena invalidskamirovina zbog profesionalne nesposobnostiza rad bila povoljnija od naknadeplaće zbog manje plaće na drugomposlu. Ako je naknada plaće bila povoljnijaod prevedene invalidske mirovinezbog profesionalne nesposobnosti zarad, hrvatski branitelj je zadržao pravona zaposlenje na drugim poslovima pamu se je od 7. studenoga 2001. i daljeisplaćivala naknada plaće zbog manjeplaće na drugom poslu.Prijašnja invalidska mirovina zbogprofesionalne nesposobnosti za radprevodi se od 1. siječnja 2005., premačlanku 152. ZOPHBDR, na novu invalidskumirovinu zbog profesionalnenesposobnosti za rad određenu premaodredbama novog ZOPHBDR (članak16., 17., 18., 19. i 157.). Ako je prijašnjainvalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad koja je hrvatskombranitelju pripadala na dan 1. siječnja2005. povoljnija od prevedene invalidskemirovine zbog profesionalne nesposobnostiza rad prema članku 152.ZOPHBDR, od 1. siječnja 2005. pripadamu invalidska mirovina u visini svoteprijašnje invalidske mirovine.Ako je hrvatski branitelj nastavio koristitipravo na zaposlenje na drugimposlovima i naknadu plaće zbog manjeplaće na drugom poslu, ta mu se pravaod 1. siječnja 2005. prevode, premačlanku 154. ZOPHBDR, na invalidskumirovinu zbog profesionalne nesposobnostiza rad određenu prema odredbamanovog ZOPHBDR (članci 16., 17., 18.,19. i 157.). Hrvatskom branitelju čija jeinvalidnost dijelom posljedica uzrokanastalih u obrani suvereniteta RepublikeHrvatske, a dijelom posljedica uzrokanastalih izvan tih okolnosti, prvedenainvalidska mirovina će se odrediti kaokumulirana invalidska mirovina zbogprofesionalne nesposobnosti za rad.Invalidska mirovina zbog profesionalnenesposobnosti za rad prevedenaprema članku 154. ZOPHBDR pripadahrvatskom branitelju od 1. siječnja2005., bez obzira na to je li mu prijašnjanaknada plaće zbog manje plaće nadrugom poslu koja mu je pripadala na 1.siječnja 2005. povoljnija (veća) od prevedeneinvalidske mirovine.12.5. Hrvatskim braniteljima koji supravo na profesionalnu rehabilitacijuostvarili prema ZOPHBDR iz 1996. godinepripadala je naknada plaće u iznosuplaće pripadnika gardijske postrojbe(članak 12. stavak 2.), a onima koji su topravo ostvarili prema ZOPHBDR iz 2001.godine u iznosu plaće pripadnika djelatnogsastava Oružanih snaga RepublikeHrvatske istog čina i ustrojbenog mjesta(članak 31. stavak 3.). Prema novomZOPHBDR, naknada hrvatskog braniteljas pravom na profesionalnu rehabilitacijuodređuje se u iznosu invalidskemirovine zbog opće nesposobnosti zarad (članak 23. stavak 3.). Prema članku155. ZOPHBDR «prevode se sva pravana naknade u vezi s ostvarivanjem pravana profesionalnu rehabilitaciju« ostvarenaprema prijašnjim ZOPHBDR, «akoje to za njih povoljnije.« Treba zapazitida ZOPHBDR ne govori o prevođenjuostvarenih prava na profesionalnu rehabilitaciju,nego o prevođenju pravana naknadu u vezi s pravom na profesionalnurehabilitaciju. To, dakle, znači dase naknade plaće hrvatskih branitelja s79

pravom na profesionalnu rehabilitacijuostvarene prema prijašnjim ZOPHBDR(u iznosu plaće pripadnika gardijskepostrojbe, ako je ostvarena prije 7. studenoga2001., odnosno u iznosu plaćepripadnika djelatnog sastava Oružanihsnaga, ako je ostvarena od 7. studenoga2001. i nakon toga), od 1. siječnja2005. prevode na naknadu određenuprema novome ZOPHBDR (članak 23.stavak 3.) - u iznosu invalidske mirovinezbog opće nesposobnosti za rad određeneprema novom ZOPHBDR. Ako jenaknada plaće ostvarena prema prijašnjimZOPHBDR, koja im je pripadalana 1. siječnja 2005., povoljnija (veća)od naknade određene prema novomeZOPHBDR, hrvatskim braniteljima od 1.siječnja 2005. pripada naknada u iznosuprijašnje naknade. Naknada plaćeodređena prema ZOPHBDR iz 1996. godineu iznosu plaće pripadnika gardijskepostrojbe, u pravilu, bit će veća odprevdene naknade u iznosu invalidskemirovine zbog opće nesposobnosti zarad.Rješenjem se, u postupku prevođenja,utvrđuje rok u kojem hrvatski branitelj,čija je profesionalna rehabilitacijau tijeku, treba završiti profesionalnurehabilitaciju (članak 155. stavak 2.).Ta se odredba, znači, odnosi samo naone hrvatske branitelje koji se nalazena profesionalnoj rehabilitaciji, a ne i nahrvatske branitelje koji još nisu započelis profesionalnom rehabilitacijom.12.6. Osnovice iz članka 157. satavka1. ZOPHBDR, koje služe za utvrđivanjeprosječnih vrijednosnih bodova premakojima se određuju prevedene invalidskemirovine od 1. siječnja 2005., usklađujuse početkom svake kalendarskegodine s promjenom prosječne plaćesvih zaposlenih u prethodnih godina(članak 157. stavak 2.), kao što je to propisanou članku 20. stavku 2. ZOPHBDR.Prema tome i osnovice iz članka 157.ZOPHBDR uskladit će se od 1. siječnja2001. s promjenom prosječne plaće svihzaposlenih u 2004. u odnosu na 2003.godinu (za 6,4378%), pa će se prosječnivrijednosni bodovi radi određivanjaprevedenih mirovina utvrditi na temeljutako usklađenih osnovica. Na taj se načinsve mirovine ostvarene i prevedeneprema ZOPHBDR od 1. siječnja svakegodine ponovno određuju prema prosječnimvrijednosnim bodovima utvrđenimna temelju usklađenih osnovicautvrđenih za prethodnu godinu, čime seosigurava ista razina mirovina određenihza isti čin i ustrojbeno mjesto hrvatskogbranitelja bez obzira na to kada suostvarene.12.7. HZMO je dužan prevesti svaprava ostvarena prema prijašnjimZOPHBDR u roku od 3 godine od danastupanja na snagu ZOPHBDR (članak158. stavak 1.), dakle, do 31. prosinca2007. S obzirom na to da su gotovosva prava iz mirovinskog osiguranjahrvatskih branitelja i članova njihovihobitelji ostvarena do stupanja na snaguZOPHBDR iz 2001. godine prevedenaprema odredbama toga Zakona, upitnoje zbog čega je određen tako dugi (trogodišnji)rok za prevođenje prava. Totim više što se, prema našem mišljenju,prevođenje može obaviti bez većih teškoćau relativno kratkom roku.13. Rješavanje neriješenih zahtjevaNa kraju treba se osvrnuti na odredbuo rješavanju neriješenih zahtjevaza ostvarivanje prava prema ZOPHBDRpodnesene do 31. prosinca 2004. Premačlanku 158. stavku 2. ZOPHBDR, «postupcizapočeti prema propisima koji suvažili do stupanja na snagu ovoga Zakona,a nisu okončani pravomoćnim rješenjemokončat će se prema odredbamaovoga Zakona ako je to hrvatskombranitelju povoljnije.« Ta je odredbaskoro identična prvoj rečenici odredbečlanka 144. ZOPHBDR iz 2001. godine,osim što je u novome ZOPHBDR dodano«ako je to hrvatskom branitelju povoljnije.«Polazeći od iskustava u primjeninavedene odredbe ZOPHBDR iz 2001.godine, koja je stvarala veoma veliketeškoće pri provedbi, analizirat ćemonavedenu odredbu novog ZOPHBDR.Treba podsjetiti da se u sustavu mirovinskogosiguranja o pravima iz mirovinskogosiguranja uvijek rješavaprema propisima koji su važili u vrijemenastupa osiguranog slučaja (dana odkojeg se priznaje pravo). Tako je člankom190. stavkom 1. ZOMO, koji se primjenjujeod 1. siječnja 1999., propisano«Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskogosiguranja koja se ostvarujudo 31. prosinca 1998., ..... završit ćese prema propisima koji su važili togadana.«Pitanje je, naime, odnosi li se odredbačlanka 158. stavka 2. novoga ZOPHBDR80

samo na slučajeve u kojima je postupakpokrenut «prema propisima koji su vžilido stupanja na snagu ovoga Zakona«,dakle, do 31. prosinca 2004., a osiguranislučaj je nastupio nakon stupanja nasnagu novog ZOPHBDR, dakle, od 1.siječnja 2005. i nakon toga, ili se ta odredbaodnosi i na slučajeve kada je postupakpokrenut do 31. prosinca 2004.a i osigurani slučaj je nastupio do togadana? Pri tome ne smijemo zabraviti daje određeni broj zahtjeva za ostvarivanjeprava iz mirovinskog osiguranja premaodredbama ZOPHBDR podnesenih do31. prosinca 2004. u predmetima u kojimaje osigurani slučaj nastupio prije1. siječnja 2005., zbog različitih razloga(revizija ocjena invalidnosti i dr.) ostaoneriješen. Osim toga, u određenom brojupredmeta o pravu hrvatskih braniteljaprema odredbama ZOPHBDR zahtjevisu riješeni privremenim rješenjem, kojasu postala pravomoćna do 31. prosinca2004., a konačno rješenje nije donesenodo 31. prosinca 2004. S obzirom na toda, prema članku 217. stavku 4. Zakonao općem upravnom postupku («Narodnenovine«, broj 53/91.), «Privremenorješenje smatra se u pogledu pravnihlijekova i izvršenja kao samostalno rješenje«,može li se iz toga zaključiti dase na te predmete ne odnosi odredbačlanka 158. stavka 2. ZOPHBDR?Navedena odredba, prema kojoj se unedovršenim postupcima pokrenutimradi ostvarivanja prava iz mirovinskogosiguranja za razdoblje prije stupanjana snagu novoga ZOPHBDR rješavaprema odredbama novoga ZOPHBDR,ima, zapravo, povratno djelovanje, jerse primjena zakonskih odredbi kojevaže od 1. siječnja 2005. proteže i na razdobljeprije toga. A, prema članku 89.stavku 4. Ustava Republike Hrvatske(pročišćeni tekst – »Narodne novine«,broj 41/01.) «Zakoni i drugi propisi državnihtijela i tijela koja imaju javne ovlastine mogu imati povratno djelovanje.«,a prema stavku 5. toga članka Ustava»Iz posebno opravdanih razloga samopojedine odredbe zakona mogu imatipovratno djelovanje.« U odredbi članka163. novoga ZOPHBDR, koji utvrđujeda ZOPHBDR stupa na snagu 1. siječnja2005., a ni u bilo kojoj drugoj njegovojodredbi, nema odredbe o povratnomdjelovanju bilo koje odredbe toga Zakona.Konačno, prema članku 140. PoslovnikaHrvatskog sabora (Narodnenovine«, broj 9/01. i 117/01.) «Kad se prijedlogomzakona određuje da pojedinenjegove odredbe imaju povratno djelovanje,predlagatelj zakona dužan jeobrazložiti osobito opravdane razlogekoji to nalažu.«, a u Prijedlogu novogaZOPHBDR nema ni prijedloga ni obrazloženjao povratnom djelovanju bilokoje njegove odredbe.Međutim, i onda kada bi odredbenovoga ZOPHBDR koje se odnose naodređivanje mirovine mogle imati povratnodjelovanje, te bi odredbe bile neprovedive,ako bi to za hrvatskog braniteljabilo povoljnije. Radi ilustracije tetvrdnje, razmotrimo kako bi se riješionedovršeni zahtjev hrvatskog braniteljaza priznanje prava na invalidsku mirovinuzbog opće nesposobnosti za rad natemelju trajnog gubitka radne sposobnosti(opća nesposobnost za rad) kojaje posljedica ranjavanja ili bolesti zadobivenoju obrani suveremniteta RepublikeHrvatske a nastupila je, primjerice,28. svibnja 2003. Da bi se invalidskamirovina odredila prema odredbamanovoga ZOPHBDR, trebalo bi, premačlanku 16. novoga ZOPHBDR utvrditinjegove prosječne vrijednosne bodovena temelju pripadajuće osnovice za čini ustrojbeno mjesto hrvatskog braniteljautvrđene za godinu koja prethodi godiniu kojoj se ostvaruje pravo na invalidskumirovinu, dakle, za 2002. godinu.Prve osnovice utvrđene su za 2004. godinu(članak 20. i 157. ZOPHBDR), radiodređivanja mirovine u 2005. godini. Za2003. i bilo koju raniju godinu osnovicenisu niti će biti utvrđene. Iz toga se nedvojbenomože zaključiti da se mirovina,pa ni naknada hrvatskog branitelja spravom na profesionalnu rehabilitacijukoja se određuje mu visini invalidskemirovine zbog opće nesposobnosti zarad, koja se ostvaruje prije 1. siječnja2005. ne može odrediti prema odredbamanovoga ZOPHBDR.Stoga smatramo, da se, polazeći odustavne norme o zabrani povratnogdjelovanja zakona i od toga da je praktičkinemoguće prava iz mirovinskogosiguranja hrvatskih branitelja i članovanjihovih obitelji za razdoblje prijestupanja na snagu novoga ZOPHBDRrješavati primjenom odredbi novogaZOPHBDR, da se mogu zauzeti sljedećastajališta: prvo, nedovršeni po-81

stupci započeti prema propisima kojisu važili do stupanja na snagu novogaZOPHBDR, a nisu okončani pravomoćnimrješenjem, okončat će se premaodredbama novoga ZOPHBDR samo uslučaju ako se pravo ostvaruje od bilokojeg dana nakon stupanja na snagunovoga ZOPHBDR (1. siječnja 2005.) idrugo, nedovršeni postupci započetiprema propisima koji su važili do 31.prosinca 2004. koji nisu okončani pravomoćnimrješenjem u slučaju kada sepravo ostvaruje od bilo kojeg dana prije31. prosinca 2004. riješit će se premapropisima koji su važili na dan nastupaosiguranog slučaja.ZaključakNovi je ZOPHBDR donio značajnenovine i poboljšanja na području pravaiz mirovinskog osiguranja hrvatskihbranitelja iz Domovinskog rata i članovanjihovih obitelji a pojednostavnio je i načinodređivanja mirovina koje se ostvarujuprema tome ZOPHBDR. Određenaotvorena pitanja u provedbi novogaZOPHBDR, na koje smo upozorili u ovomeradu, trebalo bi, čim prije, temeljitorazmotriti i o njima zauzeti prihvatljiva ina zakonu temeljena stajališta, radi togada se osobito u početku njegove provedbe,otklone sve nejasnoće i dvojbe.82