Informatizacija & PACS.pdf - Medicinski fakultet Rijeka

SUSTAVI UPRAVLJANJAZDRAVSTVENIM PODACIMA

Informacijska revolucija umediciniKoliina medicinskog znanja posljednjih je10-tak godina dostigla sveukupnu koliinumedicinskog znanja do tada...

Novo razdoblje u medicini...• Medicina temeljena na dokazu (evidence basedmedicine)– kliniar donosi odluke prolazei procesom pretraživanjamedicinske literature, ocjenjivanja kvalitete dostupnihinformacija te korištenja empirijskih saznanja o primjeni usvakodnevnoj klinikoj praksi• Javnost ima pristup medicinskim podacima– pacijenti preuzimaju i razmjenjuju vrlo sofisticiranemedicinske podatke, komuniciraju, procjenjuju ...

Nesigurnost (medicinskih) informacija• Hi-tech dijagnostika, sofisticirani raunalni modeli zadonošenje dijagnoza, istraženi i dokazani modeli nainalijeenja, generiranje pouzdanih prognoza...Eliminacija nesigurnosti?

Nove medicinske spoznaje....• Publikacije - niz sofisticiranih pristupa rješavanjumedicinskih problema:– multicentarske studije– meta-analize– analize odluivanja– Markovljevi modeli, Cox regresije, ....

Malo savjeta...• Ne zabrinjavajte s oko toga koliko malo znate, negonastojite uoiti KOLIKO znate i gdje su GRANICE vašihsaznanja• živimo u dobu u kojem se SVI osjeaju inferiorni u susretus najnovijim metodologijama• nije mogue biti ekspert u svemu; ALI - dobri korisnicirezultata istraživanja su oni koji znaju prevesti ono što suprouili u dobru praksu.• Kada nešto ne razumijete, potražite pomo; nemojtegovoriti „ja to ne razumijem“, „ ja to ne mogu“, „ja to nisamio/uila“. Važno je imati želju za znanjem.• Uinite napor da uite; što više itate i prouavate to eteimati više pitanja, a time ete više i nauiti. Odustajanjevodi vas u neznanje.• Koristite zdrav razum i kritiko razmišljanje pri itanju ienju

Kvantifikacija u znanosti• “Omjer broja jednadžbi prema broju rijei smanjuje se kako sespuštamo po stablu, približavajui se nuli za vrlo primjenjeneznanosti kao što su medicina ili sociologija. Nasuprot tomu, navrhu stabla su stroge matematike teorije, pa su ak i fiziari uproblemima shvaanja koncepata koje donosi matematika...“Tegmark & Wheeler , Scientific American 2001MatematikaFizikaKemijaBiologijaMedicinaHumanistike znanostikvantifikacija

Kvantitativna vs. kvalitativna istraživanja umedicini...• u velikom broju podruja postoji potrebaza kvantitativnim istraživanjima itavopodruje molekularne medicine - npr. traženjegenskih markera vezanih uz razvoj karcinoma,istraživanja utjecaja pojedine vrste terapije naspecifian medicinski problem, itd...)

Kvantitativna vs. kvalitativna istraživanja umedicini...• neka su medicinska istraživanja i daljenužno kvalitativna, posebice u podrujujavnog zdravstva (primjerice, istraživanje kojeima za cilj produbiti shvaanja kako roditeljiteško oboljele djece žive s tim problemom,saznanja o kvaliteti života bolesnika s kroninimbolestima, itd.).

Informatika...• meta-podruje znanosti; koristi koncepte i alatemnogih disciplina, ukljuujui statistiku ibiostatistiku, design istraživanja, raunalnoprogramiranje, upravljanje bazama podataka imatematiko modeliranje.• Informatiki alati koriste se za generiranje,organiziranje i stavljenje na raspolaganjeizuzetno velike koliine podataka.

The illiterate of the 21 st century will not bethose who cannot read and write, butthose who cannot learn, unlearn, andrelearn.Alvin Toffler

Informacijske vještine• Komunikacija• Strukturiranje• Propitivanje• Traženje• Odluivanje

Komunikacija• Dostupnost informacije - svaka je odluka obikovanaje temeljem dostupnih informacija– Npr. za lijenika informacije su dostupne iz izvora:bolesnik, bolesniki karton, kliniki mjerni ureaji,kolege, literatura

Komunikacija• Komunikacijski kanal – medij za isporukuinformacije– Informacije se mogu „isporuiti“ na razliite naine;razgovorom, pismom, e-mailom, glasovnomporukom, elektronskim ili papirnatim oblikommedicinskog zapisa,itd.

Komunikacija• Struktura poruke odluuje kako e seporuka razumjeti– Znaenje u kojem je poruka kreirana ne mora bitiidentina znaenju koje e razumjeti primateljporuke

Komunikacija• Izoblienje poruke - poruka koja jeodaslana ne mora biti istovjetna saprimljenom porukom– šum u komunikacijskom kanalu,malen kapacitet komunikacijskogkanala– pošiljatelj i primatelj poruke nemajuuvijek istu „bazu znanja“

KomunikacijaGrice-ove maksime dobre komunikacije• Maksima kvantitete:Poruuj samo ono što je neophodno.– Budi dovoljno informativan za potrebe danogproblem.– Ne pružaj više informacija nego što je potrebno.• Maksima kvalitete:Poruka treba biti istinita.– Ne poruuj ono što misliš da može biti netono.– Ne poruuj ono za što nemaš odgovarajue dokaze.

KomunikacijaGrice-ove maksime dobre komunikacije• Maksima relevantnosti:Poruuj samo ono što je važno za kontekst danogproblema.• Maksima dobrog ponašanja:– Izbjegavaj dvosmislena objašnjenja.– Izbjegavaj nejasna objašnjenja.– Budi kratak.– Budi sistematian.

Strukturiranje podataka• Podatkovno-orijentirana struktura• Zadatak-orijentirana struktura• Predložak-orijentirana struktura

Propitivanje• Znanje poboljšava kvalitetu zdravstvene usluge -“evidence based medicine”• Klein i sur. (1994) - bolnice bi mogle uštedjeti do 70%troškova lijeenja bolesnika sa kompliciranim tijekombolesti , kada bi lijenici redovito pratili znanstvenukliniku literaturu, tražei rezultate novih istraživanja onajboljim nainima lijeenja

TraženjeUspješno traganje za znanjem zahtijevadobro strukturirana pitanja kojapostavlja dobro informirani tražiteljinformacije

TraženjeDefinirati zadataktraženjaIdentificirati dostupneresurseOdabrati odgovarajuiizvor informacija ikomunikacijski kanalFormulirati pitanje istrategiju pretraživanjaPrenijeti pitanjeEvaluirati odgovorRafinirati pitanje istrategiju

OdluivanjePrikupljanje podatakaDefinicija problema i ciljaRezoniranje za stvaranjeliste hipotezaPotraga zaodgovoromPostavljanjepitanjaRupe uznanju?daneOdabir hipoteze i odluka oakciji

Internet pretraživanje....- Odluiti što želimo s materijalom kojeg prikupljamo – koja je temeljnasvrha našeg pretraživanja?- Strukturirati strategiju pretraživanja kojom emo pristupatimaterijalima koji najbolje odgovaraju potrebama koje smoidentificirali pod 1.‣ Odluiti koje vrste web mjesta (site-ova) e dati relevantne informacijeza naš problem: meta-izvori (kao npr. MedScape, koji daje visokoprocesirane i sintetizirane informacije), on-line knjižnice, info-grupe,baze podataka, edukacijske izvore, baze podataka klinikih pokusa, itd.‣ Odrediti hijerarhiju važnosti za vrstu dostupnih materijala

Internet pretraživanje....3. Uoiti relativne vrijednosti formalnih nasuprot neformalnihinformacijskih sustava i ocijeniti svaki od njih premaodgovarajuim standardima.Formalni informacijski sustavi - podaci su procesirani ilikontekstualizirani prema odreenom modelu (npr. znanstvenaistraživanja imaju formalni informacijski sustav prema kojem sepoštuje standard znanstvene strogosti).Neformalni informacijski sustavi - nisu podložni odreenom modeluinterpretacije i nisu odgovorni nikakvim izvana nametnutimstandardima (primjerice, diskusijske grupe).

Internetpretraživanje....‣ Ocjena formalnog informacijskog sustava ostvaruje se na istinain kao i ocjena fiziki dostupnih formalnih informacijskihsustava‣ Ocjena neformalnih informacijskih sustava nije takojednostavna; ponekad web izvori koji su u suštini neformalnizapravo se ine formalnimaPri ocjeni vrijednosti neformalnog informacijskog sustava dobro je voditirauna o sljedeem:‣ Koje su mogunosti da je pretraga rezultirala izoliranjem speciofineskupine rezultata?‣ Kolika je vjerodostojnost izvora?‣ Kakva je pouzdanost izvora informacija?

ARHITEKTURA SUSTAVAMEDICINSKIH PODATAKA

ARHITEKTURA SUSTAVA MEDICINSKIHPODATAKA• Struktura podataka• Standardi u oblikovanju medicinskihpodataka• Zašto standardi?– Dijeljenje podataka meu razliitimkorisnicima– Razmjena podataka meu korisnicima– Razmjena podataka meu aplikacijama

Standardi u upotrebi danas• SOAP (simple object access protocol)• X3D (extensible 3D)• HL7 (Health Level 7)– trebao bi u budunosti osigurati i omoguavatipovezivanje svih medicinskih podataka ujedinstveni sustav (dijagnostika,administracija, itd)

ORGANIZACIJA PODATAKA• 2 tipa organiziranja:– Datoteka - skup slogova istog tipa– Baza podataka – najviši stupanj organizacijepodataka, omoguuje organiziranu pohranuuz povezanost razliitih podataka

ORGANIZACIJA PODATAKA• Modeli baze podataka:– mrežni– hijerarhijski– relacijski

MODELI BAZE PODATAKA• MREŽNI MODEL - koncept:• tip veze• tip sloga• Struktura: mreža

BOLNICAODJELSLUŽBENIKLIJENIKLIJENIK PACIJENTPACIJENTDIJAGNOZABOLNICALABORATORIJLABORATORIJTESTŠifra bolnice, naziv, adresa, telefon,broj krevetaŠifra odjljenja,naziv,broj krevetaŠifra službenika, ime, prezime, zanimanje, strunasprema, plaaŠifra lijenika, ime, prezime, specijalnostŠifra lijenika, šifra pacijentaRegistracija, krevet, ime, prezime, adresa, datumroenja, spol, broj osiguranjaŠifra dijagnoze, tip dijagnoze, komplikacije, posebnaupozorenjaŠifra bolnice, šifra laboratorijaŠifra laboratorija, naziv, adresa, telefonŠifra testa, tip, datum, broj uputnice, status

Dijagram strukture podataka

MODELI BAZE PODATAKA• HIJERARHIJSKI MODEL – koncept• tip veze• tip sloga• Struktura: stablo– Hijerarhijski model je vrlo slian mrežnomkonceptu, razlikuje se samo u grafikomprikazu – mreža / stablo

MODELI BAZE PODATAKA• RELACIJSKI MODEL - Koncept:• oblik tablice (redak – slog, stupac – podaci izslogova druge tablice)MAT.BROJPREZIMEDOBSPOLŠIFRADIJAG.ŠIFRALIJENIKAŠIFRAPRETRAGENALAZ1901KRALJ76MOO3010102OO3O...0703KNEZ20Ž0070101020012...….....................

STANDARDIZa potrebe vizualizacije podataka prekoInterneta definirani su standardi:1. DICOM (digital imaging andcommunications in medicine) standard2. X3D (extensible 3D) standard3. OBJ zapis4. SOAP (simple object access) protokol

1.DICOM standard• Digital Imaging and Communications inMedicine• Definira skupove informacija važne zastvaranje i razmjenu slika

1.DICOM standard• Mogunosti:– komunikacija na razini mreže– “off-line“ manipulacija datotekama– dogovor o razini komunikacije– razliite razine komunikacije– pohranjivanje podataka za prezentaciju(slike, kardiogrami, izvještaji i sl.)– jedinstvenost informacija

DICOM zapis• Zapis u DICOM- u sadrži polja:– Tag– VR– VL– VF• Zapis u DICOM-u može biti:– eksplicitni– implicitni

EksplicitnadatotekaImplicitnadatoteka

2. X3D standard• Omoguuje komunikaciju 3Dpodacima u realnom vremenuizmeu lokalnih i mrežnih aplikacija

2. X3D standard• Podržava:• 3D grafiku• 2D grafiku• CAD (Computer aided design) podaci• Animaciju

2. X3D standard• Zvuk i video• Interakciju• Navigaciju• Korisniku definiciju objekata• Upravljivost• Mrežna komunikacija• Simulaciju fizike

Prikaz X3D pregledniku

Prikaz u X3D pregledniku

3. OBJ zapis• Zapis u obliku datoteka, a omoguujeprijenos geometrijskih podataka• Može biti u:– ASCII sustavu– Binarnom sustavu

Prikaz u OBJ pregledniku

4. SOAP protokol• Tekstualni protokol za razmjenustrukturiranih podataka• Zasniva se na XML (ExtensibleMarkup Language) tehnologiji• Omoguuje razmjenu strukturiranihpodataka i izradu internet servisa• Obilježja:– Jednostavnost– Proširivost

• markup language = jezik kojim se opisuju svojstva teksta –struktura i nain oblikovanja;• HTML = Hyper text markup language• XML = extensible markup language

PACS SUSTAV ZA VIZUALIZACIJUPrimanjepodatakaTransformacijaPohranapodatakau datoteke• Princip protone arhitekture3Dvizualizacija• PACS = Picture Archiving andCommunications System

ULOGA PACS sustava– dobavljanje slike– prosljeivanje na daljnjuobradu– stvaranje 3D modela

ZAHTJEVI SUSTAVA ZAVIZUALIZACIJUNeophodne karakteristike:1. Sigurnost2. Prijenos velike koliine podataka3. Optimizacija prijenosa podataka4. Upravljivost postupkom vizualizacije5. Jednostavna nadogradnja sustava6. Jednostavno korisniko suelje7. Klijentska strana sustava8. Serverska strana sustava

1. SIGURNOST• cilj: sigurnost kanala za komunikaciju• mogunosti:• Internet• Intranet• VPN (virtual private network)(2005.)

2. PRIJENOS VELIKE KOLIINEPODATAKA• cilj: mogunostprijenosanajveih datoteka(3D objekti)• nedostatak:ogranienvolumni prostor(256x256x256Mb)

3. OPTIMIZACIJA PRIJENOSAPODATAKA• cilj:– pravilno sažeti i prenijeti podatke, što brže• rješenje:- SOAP (Simple Object Access Protocol)

4. UPRAVLJIVOST POSTUPKOMVIZUALIZACIJE• Upravljivost: mogunost kontrole nad svimdijelovima sustava i mogunost izdvajanjapojedinih karakteristika iz modela• Omoguuje:• istraživanje samog sustava• utvrivanje parametra za prikaz podataka• sistematizaciju podataka prema zahtjevima

5. JEDNOSTAVNA NADOGRADNJASUSTAVA• cilj: iskorištavanje svih postojeihkomponenta sustava u svrhu dodavanjanovih funkcija• prednosti: brza i jednostavna ugradnjanovih funkcija uz zadržavanje postojeih

6. JEDNOSTAVNO KORISNIKOSUELJE• Pristupanost prosjenom korisniku

7. KLIJENTSKA STRANA SUSTAVA• Raunalo sa strane korisnika (lijenik):– Brza veza– Dobra opremljenost za grafiki prikaz– Internet preglednik (X3D)– OBJ format

8. SERVERSKA STRANA SUSTAVA• Obavlja proces vizualizacije i komprimiranjapodataka• Server mora imati:– Mogunost prikljuenja na postojee sustave(npr.DICOM i/ili HL7)– VMI (visualization of medical data on internet)– VMI pu (processing unit)koji komuniciraju preko SOAP protokola

RIS i PACS• RIS - Radiology Information System ili radiološkiinformacijski sustav• je raunalni sustav koji služi za prijem pacijenata,evidentiranje pacijenata, zakazivanje pretraga,pohranjivanje gotovih nalaza i administrativno voenjeradiološkog odjela• sustav povezuje administrativna mjesta za prijempacijenata, radiološka radilišta (snimaone, UZ, CT, MR...) i mjesta za analizu dijagnostikih slika i prijepisnalaza

• PACS - Picture Archival and CommunicationSystem je naziv koji se koristi za sustave zakomunikaciju i arhiviranje slika• obuhvaa:– funkcionalnosti unosa slika u digitalnom formatu– pohranu i arhiviranje digitalnih slikovnih podataka– dohvat iz arhive i prikaz slika na raunalskimmonitorima gdje je mogua analiza slika– te mogunost prijenosa digitalnih slika

• zahtijeva brzu mrežnu vezu izmeuradioloških ureaja i adekvatnih radnihstanica za dodatnu obradu slika te izmeusredišnjeg mjesta pohrane slika iraunalnih ekrana krajnjih korisnika –kliniara• oni moraju biti integrirani u bolnikiinformacijski sustav (BIS), a konani ciljtrebao bi biti elektroniki karton pacijenta,tj. «bolnica bez papira».

• iako RIS i PACS uvelike olakšavaju rad naodjelu, mora se napomenuti da u ovomtrenutku postoji dodatno, prije svegaadministrativno, optereenje za lijenike• demografski podatci o pacijentima upisujuse dva, pa ak i tri puta!

• pogreške prilikom upisa su svakodnevne iesto otežavaju održavanje i pretragubaze podataka• spomenuto je i «runo» prebacivanje slikas digitalnog dijaskopskog ureaja.

IT (InformationTechnology)- digitalna radiologija?• digitalni ili digitalizirani modaliteti kojipodržavaju standard DICOM+• RIS/PACS/HIS(BIS) informatiki sustavi+• digitalni nain rada radiologije (prikupljanjei prikaz radiološke slike)

Pristup projektiranju sustava radiologije• krenuti od radnih procesa na radiologiji (workflow), a ne odprogramskih modula ili opreme: IT u službi radiologije, a neobratno• primjena meunarodnih standarda (DICOM, HL7, IHE, ...)• rješenje (poštivanje zakona i propisa, izvješa ZZO i drugastatistika, hrvatski ili lokalni jezik kroz itavo rješenje – odkorisnikog suelja i sustava pomoi do zaglavlja naslikama na laser filmu)• radiološki sustav u kontekstu bolnice i zdravstvenogsustava

Prednosti digitalne radiologije• za pacijenta (smanjenje zraenja,poveanje kvalitete pregleda, percepcijamedicinske usluge itd.)• za radiologa (poboljšana mogunostanalize i interpretacije digitalnih slika,poboljšana kvaliteta i konzistencijaprikaza, jednostavan dohvat slika saprošlih pregleda itd.)

Prednosti digitalne radiologije• za inženjera (rad bez štetnih kemikalija, bezrazvijanja filmova, više vremena za kvalitetnoobavljanje posla, npr. pozicioniranje pacijentaitd.)• za investitora (smanjenje troškova, mogueobraditi više pacijenata dnevno, usklaenost saZakonom o lijeništvu i obvezom arhiviranja,praenje troškova, racionalizacija kadrova uzprimjenu teleradiologije itd.)• razne prednosti (ekološki rad, nema papira itd.)

Workflow:• tijek uputnicekroz radiologiju(primjer tipinogscenarija)

Prijava korisnika u sustav

Prijem pacijentaU ovom trenutku je iRIS generirao stavkuDICOM Modality Worklistdostupnu modalitetu na kojem e biti izvršeno snimanje

SnimanjeInženjer vidi radnu listu pacijenata sa uputnicama koji ekaju snimanje

SnimanjeInženjer vidi vrstu snimanja sa uputnice koji koje je potrebno napraviti

SnimanjeInženjer unosi troškove i djelatni tim ili potvruje predloženo za pretragukoji koju je napravio

SnimanjeInženjer po potrebi dodaje dijagnostku i pretragu kao dopunusnimanja po naputku radiologa

SnimanjeInženjer ima prirunik “on line” sa upustvima za korištenje aplikacije

SnimanjeInženjer je nakon snimanja na modalitetuposlao slike u DICOM arhivu(DICOM STORE).Slike su istog trenutka dostupne radiologu.

NalazRadiolog vidi radnu listu pacijenata sa uputnicama i slikama koji ekajunalaz

NalazRadiolog iz RIS dijela aplikacije odabire seriju sa slikama koji ekajunalaz

NalazRadiolog 2D seriju sa slikama analizira uz pomo 2D pribora

NalazRadiolog 2D seriju sa slikama analizira uz pomo 2D pribora, nalazupisuje ili diktira u elektronski zapis

NalazRadiolog 2D/3D seriju sa slikama analizira uz pomo 2D pribora, kao i3D pribora u jednom korisnikom suelju

NalazRadiolog ima prirunik “on line” sa upustvima za korištenje aplikacije

NalazFunkcijeugraenog 2DDICOM preglednikaOsim 2D, sustav jeintegriran sapostojeim naprednim3D DICOMpreglednicima iz kojihje omoguen:•DICOM PRINT napapir•color DICOM PRINTna papir•integracija slika sa 3Dpreglednika uz nalaz iispis istih na papir

Ispis slika i nalaza na papir

Ispis slika na film

Zapis na CD/DVD

Evidencija/analiza

Evidencija/analiza

Radne stanice na radiologijiPrijem/administracijaRadna stanica koja se koristiu poslovnim funkcijamaodjela radiologije kao što su:- planiranje usluga ipredbilježba- prijem pacijenata- tipkanje izdiktiranih nalaza- razni administrativni poslovikao izrada izvješa za HZZOili druga osiguranja- rad sa skladištem materijala- kadrovska evidencija itd.

Radne stanice na radiologijiInženjer

Radne stanice na radiologijiRadiolog 2D

Radne stanice na radiologijiRadiolog 2D/3D/4D

Radne stanice na radiologiji i/ilidrugim odjelimaRadna stanica specijaliste

Teleradiološke radne stanice2D ili 3D WEB preglednici

Primjeri moguih scenarija digitalizacijeiRIS mora podržati izdvojene potrebe radiologije kao što jeimplementacija digitalne arhive za pojedinane modalitete, ali sepreporua cjelovito rješenje za digitalizaciju itavog odjelaU nastavku želimo prikazati sljedee primjere digitalizacije:• Digitalizacija rada odjela radiologije sa DICOM modalitetima• Digitalizacija rada odjela radiologije sa analognim modalitetima• Digitalizacija rada odjela radiologije (analogni i DICOM modaliteti)• Digitalna arhiva slika za DICOM modalitet• Digitalna arhiva slika za analogni i/ili non-DICOM modalitet

Digitalizacija rada odjela radiologijeiRIS:- povezuje svemodalitete, analogne idigitalne, u jednujedinstvenu digitalnucjelinu- pokriva sve radneprocese radiologije (odplaniranja pregleda ipredbilježbe do prijemapacijenta, snimanja,arhiviranja slika,pisanja nalaza i obradetroškova)

Telemedicina

Telemedicina?• medicina na daljinu• nain realizacije medicinske djelatnosti• sustav koji podupire zdravstvenu zaštitu• sustav koji pomaže u edukaciji

Telemedicina......obuhvaa sve zdravstvene, edukacijske,informacijske, administrativne usluge kojese mogu ponuditi na nekoj udaljenostiupotrebom telekomunikacija

Telemedicina• Telemedicina koristi raunarske i komunikacijsketehnologije za pružanje i podršku zdravstvene zaštitekad su sudionici udaljeni• Obuhvaa sve zdravstvene, edukacijske, informacijske iadministrativne usluge koje se mogu ponuditi na nekojudaljenosti upotrebom telekomunikacija

• Telemedicina omoguuje konzilijarnuspecijalistiku dijagnostiku uz mala ulaganja(ukljuuje se više specijalista, usluga brza,smanjeni troškovi transporta)

• Telemedicina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - pomolijenicima ope prakse u izoliranim podrujima (ruralnikrajevi, otoci,...)• komunikacija i konzultacije s ostalim lijenicima opeprakse i specijalistima u veim medicinskim centrima

Modaliteti• Istovremeno – razliite lokacijeUpotreba video konferencijskih sustava• Razliito vrijeme – razliite lokacijerazmjena podataka na daljinu korištenjem ICT(konzilijarna medicina, dijagnostika radiologija,...)

Primjena telemedicine• Telemedicina se može koristiti za:• akutnu zdravstvenu njegu bolesnika• post-akutnu zdravstvenu njega (oporavak,kronine bolesti)• Primjene:• klinike primjene (naješe: radiologija,kardiologija, ortopedija, dermatologija,psihijatrija)• ne-klinike primjene (demonstracije zazdravstveno osoblje, administrativnisastanci, kontinuirana edukacija zalijenike)

Ciljevi telemedicine• dostupnost zdravstvene zaštite• ograniavanje rasta troškova• održavanje kvalitete lijeenja

Telemedicinski sustav moraosigurati:• Tajnost• Privatnost• Informiranost o vlastitom zdravstvenomstanju• Pristup inf.o preventivnim programima iveu medicinsku sigurnost

Evaluacija telemedicinskihsustava (USA)• Kliniki ishod– da li primjena telemedicinskog sustava rezultiraprihvatljivim klinikim ishodima ?• Tehnika prihvatljivost:– da li je sustav udovoljava tehnikim zahtjevimasigurnosti i da li je okrenut korisniku?• Integriranost:– da li je telemedicinski sustav integriran u postojeezdravstvene informacijske sustave ?

Evaluacija telemedicinskihsustava (USA)• Cost-benefit analiza:– kolika je cijena sustava u svakodnevnom radu?– da li je sustav isplativ ?• Prihvaanje od strane pacijenta/lijenika:– da li je sustav prihvaen u svakodnevnoj praksi ?• Pristup:– da li telemedicinski sustav olakšava pristupzdravstvenoj zaštiti ?

Tehnike mogunosti• dijagnostiki ureaji daju 2-D ili 3-D slike ilivideo zapise u digitalnom ili analognom obliku(CT, MR, SPECT, PET, CR, RTG, UZ, ...) ali iposjeduju standarde/sustave za pohranu,prijenos i vizualizaciju digitalnih slika u medicini(DICOM, PACS)• Videokonferencijski kontakt• Razmjena podataka mrežom

Telemedicina u Hrvatskoj• Društvo za telemedicinu HLZ ( 2000.god)• Odbor za telemedicinu pri AMZH (1998.god)• Znanstveni skupovi• nekoliko znaajnih projekata od 1990-tih godina ...– Povezanost neuroloških klinika (MZSS)– Telepatologija (MZSS)– Telemedicina u elektrostimulaciji srca (CARNet)– Otoka telemedicina (Akademija medicinskih znanosti)– Telemedicina na otocima, priobalju, moru i kontinentalnom dijeluHrvatske (CARNet)

Povezanost neuroloških klinika• U jedninstvenu mrežu povezana 33 CT ureaja, ureajaza digitalnu supstrakcijsku angiografiju i MRI na ukupno27 lokacija u 18 regionalnih i županijskih bolnica sareferentnim centrom u Klinici za neurorkirurgijuKlinikoga bolnikog centra Zagreb• U sustav je ukljueno i 10 neurokirurških ustanova kojedjeluju u 7 naših medicinskih središta (Zagreb, Osijek,Slavonski Brod, Rijeka, Pula, Split i Zadar) štoomoguuje i brzu razmjenu informacija meuneurokirurzima• Dodatno, omoguava se primjerena raspodjela bolesnikakoji se prema stupnju hitnosti i mogunostima mogulijeiti i u najbližoj neurokirurškoj ustanovi

CarNETov projekt -MOTIVACIJAelektrostimulator• Elektrostimulator srca ima složene dijagnostike itelemetrijske funkcije koje se ostvaruju uz pomovanjskog programatora - memorija elektrostimulatoraomoguuje praenje aritmija i podešavanje radaelektrostimulatora kao i evaluaciju terapije lijekovima.• Zbog obavljanja kontrole bolesnici svakih šest mjeseciputuju u centar za elektrostimulaciju i provode ponekoliko sati da bi se kontrola izvršila za svegadvadesetak minuta.• Neki kvarovi sustava za stimulaciju i poremeajistimulacije nastaju tako naglo da ih nije moguedetektirati redovitom kontrolom. Za potpunu sigurnostbolesnika potrebno je stoga razviti pouzdanu metodukontrole na daljinu.

Razvijen jeprogramatorelektrostimulatora kojimože odaslati EKGputem CARNet mreže.• U centru za elektrostimulaciju je radna stanica (klijent)povezana putem CARNet mreže, a na kojoj se pratiEKG bolesnika u realnom vremenu i grafiko sueljeprogramatora elektrostimulatora. Strunjak zaelektrostimulaciju može iz centra izvršiti kompletnukontrolu bolesnika.• programator je spojen pomou posebno razvijenogsuelja sa radnom stanicom. Grafiko sueljeprogramatora i prikaz EKG-a u realnom vremenurazvijeni su za udaljenu radnu stanicu.

Virtualna poliklinika• Specijalistiko-konzilijarna zdravstvenazaštita• Telemedicinska dijagnostika

Ciljevi virtualne poliklinike• evaluacija telemedicinske konzultacije• organizacija specijalistiko-konzilijarneslužbe• ušteda novca• 2000. godine na otoku Cresu pokrenut jeprojekt ustanovljenja virtualne poliklinike

-Telemedicinske stanice;Telematski povezuju s pripadajuim bolnikim centrom-Opremanje takvih stanica;Ekonomski isplativo, oprema i programijednostavni za rukovanje lokalnom medicinskom osoblju kao i sezonskimlijenicima…Ove stanice moraju omoguitizdravstvenim djelatnicima;BRZU,PRECIZNU,JEFTINU SPEC.konzilijarnu obradu, adekvatnu terapiju…

OPREMA• Osobno raunalo• Prikljuak na internet• Kvalitetan pisa• ISDN linija• Digitalne kamere visoke rezolucije• Pharos i Issa – aRHIVIRANJE, OBRADA,PRIJENOS

PRINCIP RADA VIRTUALNEPOLIKLINIKE1. UNOŠENJE PODATAKA U E-KARTON BOLESNIKA UISSA PROGRAMU…(sastoji se od nekoliko tekstualnihsekcija u kojima se mogu poslati osobni podatci obolesniku, anamnestiki podatci, laboratorijski nalazi,kliniki pregled)2. U dijelu E-kartona za digitalne slike šalju ultrazvunepreglede, skenirane RTG, CT, EKG, EEG, te snimkedigitalnom kamerom kod dermatoloških oboljenja3. E-karton se šalje izabranom konzijijarnom specijalistiPharos programom

Elektronski bolesniki karton

Tehnika podrškaotociKrkMalinskahttps://telemed.hinet.hrKlinika za Ginekologiju iporodništvo OB OpeSveti bolnice Duh Duhspecijalisti112 13SusakAccessspecijalistiMljetVisVeli LošinjKomižaPSTNNetworkIssaPharosIssaPharos ClientserversHThinet siteserver22Issa ServerIssa Web ServerInternetPharos ServerKB RebroKlinika za neurokirurgiju, KBC RebroOstali...14 15 16specijalisti17 18 19ŠoltaBolKritptirani emailEncrypted email (optional)

REZULTATI RADA• Za trajanja projekta uinjeno je 450 telekonzultacija• U prvih deset mjeseci uinjeno je 278 telekonzultacija za80 bolesnika• Za manje od 1.god uštedjeli su sredstva uložena uopremu…

TELEMEDICINSKE STANICE NADALMATINSKIM OTOCIMA

Projekt Smart ECG• = rješenje za mobilno praenje i analizurada srca te pružanje pomoi pacijentukod sranih problema• Projekt studenata Varaždinskog Fakultetaorganizacije i informatike• 2006. god. Pobijedio na Microsoft ImagineCup (Indija)

Elementi Smart ECG sustava• postojei EKG ureaji• mobilni ureaj i runo raunalo• bežina tehnologija• GPS sustav

Naelo radaMobilni EKGureajMobilni ureaj( mobitel ili PDA )BolnicaAplikacija namobilnom ureajupacijenta( mobitel ili PDA )Aplikacija naserveru bolnice(lijenik)• Prikazuje i filtrira EKG signal• Analizira rad srca• ŠALJE ALARM U SLUAJU SRANIHNEPRAVILNOSTI• POHRANJUJE ZAPIS O RADU SRCA• BILJEžI VREMENSKI ODSJEAK U KOJEM SEDOGODILA NEPRAVILNOST RADA SRCA KAO“KRITINI SEGMENT”, POHRANJUJE GA NAMOBITELU I ŠALJE (KRIPTIRANO) UCENTRALNU BAZU PODATAKA• PRIMA I PRIKAZUJE CIJELI KRITINISEGMENT

Naelo radaMobilni EKGureajMobilni ureaj( mobitel ili PDA )BolnicaAplikacija naserveru bolnice(lijenik)PRIKAZ CIJELOG KRITINOG SEGMENTA