U ameri~kim istra`ivanjima o `enama u biznisu <strong>po</strong>kazalo se dasu `ene veoma motivisane, inicijativne, da imaju visok nivounutra{nje kontrole i sklonost ka visokim <strong>do</strong>stignu}ima. Procesodlu~ivanja za `ene je li~ni, subjektivni proces. Studije <strong>po</strong>kazujuda `ene imaju mnogobrojne individualne karakteristike koje promovi{unjihovu kreativnost i generi{u nove ideje i na~ine obavljanja<strong>po</strong>slova. Pokazalo se da `ene karakteri{e sklonost kariziku i visok nivo energije.U Americi `ene u biznisu su naj~e{}e udate i prvo su dete u<strong>po</strong>rodici. Ve}ina njih je imala oca koji je sam sebe za<strong>po</strong>slio.Snala`ljive su u dru{tvenim komunikacijama, kompetentne zafinansije, <strong>po</strong>seduju op{te menad`ment ve{tine.Krajem pro{log veka od svaka tri <strong>biznisa</strong> jedan je bio uvlasni{tvu `ena. Biznisi ~ije su `ene vlasnici za<strong>po</strong>{ljavale suskoro 24 miliona ljudi {to je vi{e nego {to za<strong>po</strong>{ljava 500najuspe{nijih velikih kompanija u Americi.U ve}ini zemalja u tranziciji se de{ava da se smanjuje `enskaradna snaga u ukupnom broju za<strong>po</strong>slenih (u Ma|arskoj sesmanjila za 1/3, u Latviji za 1/4). Slovenija je bila izuzetak -smanjivanje mu{ke i `enske radne snage je bilo pro<strong>po</strong>rcionalno.Tako|e je zapa`ena tendencija <strong>po</strong>dsticanja da `ene ostaju kodku}e. U ^e{koj i Poljskoj se nudilo ranije penzionisanje `ena, uBelorusiji i Ukrajini je <strong>do</strong>{lo <strong>do</strong> smanjenja brige o deci, a istovremenosu se uvodile <strong>po</strong>vlastice za ra|anje dece. Rast neza<strong>po</strong>slenosti`ena u privredama u tranziciji jo{ vi{e <strong>po</strong>tencira<strong>po</strong>trebu <strong>po</strong>dsticanja `enskog preduzetni{tva.Dugo se na Zapadu vodila diskusija o tome da li bi `ene trebaloda se u~lanjuju u razli~ite biznis organizacije u kojima <strong>do</strong>minirajumu{karci, kao {to su trgovinske asocijacije, privredne komorei sl. Mnogi smatraju da su veoma korisne `enske biznis asocijacijekakvih je sve vi{e u svetu. U skoro svim dru{tvima `enskipristup vode}im organizacijama i uticajnim liderskim <strong>po</strong>zicijamaje ograni~en. Osnivanje i <strong>po</strong>rast broja `enskih nevladinih organizacijau <strong>po</strong>slednje vreme ({to se desilo i u Srbiji u devedesetimgodinama pro{log veka) predstavlja izja{njavanje o slobodi ipragmati~nom pravcu akcije za <strong>po</strong>dr{ku `enama u probijanjuekonomskih, <strong>po</strong>liti~kih i kulturnih barijera. @enske biznis asocijacijenude takvu vrstu liderstva koja je `enama <strong>po</strong>trebna u njihovimpreduzetni~kim <strong>po</strong>duhvatima da bi pre`ivele i bileuspe{ne. Iskustva `enskih <strong>po</strong>slovnih organizacija su <strong>po</strong>kazala daone mogu da imaju veoma va`nu <strong>po</strong>dsticajnu ulogu u pristupu:liderstvu, tehnologijama, me|unarodnom biznis treningu, identifikacijitr`i{ta, industrijskim informacijama, tren<strong>do</strong>vima, ni{ama,kontaktima sa izvorima kreditiranja, mentorstvu, konsaltingu isavetima, razvoju ve{tina u vo|enju <strong>biznisa</strong>, marketingu imenad`mentu, javnom zagovaranju i pritisku u pravcu legalnihprocedura.Zajednice koje `ele da <strong>po</strong>dstaknu preduzetni~ki rast ne ostavljaju`ene vlasnice <strong>biznisa</strong> u izolaciji i odvojenosti. One us<strong>po</strong>stavljajumehanizme za <strong>po</strong>dr{ku, ohrabrivanje i trening.Koji su to sistemi <strong>po</strong>dr{ke preduzetni{tvu?Pored uobi~ajenog institucionalnog okvira za <strong>po</strong>dr{ku preduzetni{tvu,kao {to su inkubatori, trening centri, agencije za<strong>po</strong>dr{ku MSP i preduzetni{tvu, itd., specifi~nu ulogu imaju`enske <strong>po</strong>slovne asocijacije (@PA). @PA mogu da predstavljajuvitalnu vezu izme|u preduzetnica i osnovnih resursa i omogu}enjihovo <strong>po</strong>vezivanje sa me|unarodnim tr`i{tem. One mogu dabudu mesto sa kojeg }e se predlagati nove pravne, <strong>po</strong>reske,ra~unovodstvene, bankarske strukture za <strong>po</strong>dsticanje razvoja<strong>biznisa</strong>, ali i predlagati <strong>po</strong>jednostavljenje procedura, odnosnoderegulacija. @PA mogu da vode medijsku kampanju putemtelevizije, radija, novina i magazina izve{tavaju}i o ~injenicamavezanim za biznise ~ije su vlasnice `ene i kako one <strong>do</strong>prinoseekonomskom razvoju. @PA mogu da nude re{enja i organizujuinfrastrukturu za <strong>po</strong>mo} `enama u vo|enju <strong>biznisa</strong> i istovremenore{avanju problema kao {to je, na primer, obezbe|ivanje ~uvanjadece.Javno zagovaranje vezano za ekonomsko osna`ivanje `ena,<strong>po</strong>sebno u privredama u tranziciji obi~no se usmerava naslede}a <strong>po</strong>dru~ja:a) da dr`ava kontinuirano <strong>do</strong>nosi i usavr{ava mere za razvojMSP {to }e se <strong>po</strong>sebno <strong>po</strong>dsticati na lokalnom nivou;od 805
) da se smanjuju administrativne prepreke i <strong>po</strong>jednostavljujuprocedure za MSP koje uvode vlasti na svim nivoima;c) da se pru`aju finansijske usluge novim MSP, kao {to je finansiranjenovih <strong>po</strong>slovnih ideja, lizing, rizi~ni kapital i finansiranjeinvesticija putem dugoro~nijih kredita, sni`avanje kamatnihstopa imaju}i u vidu specifi~nost <strong>po</strong>treba mikro, malih i srednjihpreduze}a;d) da se vodi <strong>po</strong>uzdana rodno specificirana statistika MSP koja}e sadr`avati <strong>po</strong>datke ne samo o preduzetnicama i preduzetnicimanego i kopreduzetnicama/cima jer su `ene mnogo ~e{}e uovoj drugoj ulozi kada je u pitanju <strong>po</strong>rodi~ni biznis;e) da lokalne vlasti i kompanije vode <strong>po</strong>litiku razvijanja prijateljskogokru`enja u odnosu na <strong>po</strong>rodicu kao {to su fleksibilnoradno vreme, rad <strong>do</strong> <strong>po</strong>lovine vremena, itd.;f) da se promovi{e <strong>po</strong>liti~ko priznavanje `ena preduzetnica ikopreduzetnica i socijalna za{tita razvedenih `ena i u<strong>do</strong>vica;g) da vlada i banke otvaraju <strong>po</strong>sebne kreditne linije za `ene preduzetnice;h) da se shvati va`nost mikro preduze}a za re{avanje neza<strong>po</strong>slenostii olak{ava uklju~ivanje `ena u ekonomske aktivnostiputem pru`anja informacija, treninga, konsaltinga koji }e bitibesplatni ili uz nisku na<strong>do</strong>knadu;i) da se, <strong>po</strong>red treninga, edukacija {iri na mlade u {kolama iuniverzitetu radi <strong>po</strong>dsticanja preduzetni~kog duha i stvaranjapreduzetni~ke klime u dru{tvu;j) da javne i privatne institucije za trening organizuju <strong>po</strong>sebneobuke za preduzetnice;k) da se obu~avaju finansijski stru~njaci koji }e biti s<strong>po</strong>sobni davode nove mikrokreditne institucije;l) da se razvijaju i <strong>po</strong>ma`u `enske mre`e za uzajamnu <strong>po</strong>dr{ku;m) da NVO imaju aktivniju ulogu u kreiranju i razvoju MSP sobzirom na njihovu klju~nu ulogu u odr`ivom razvoju;n) da NVO ohrabruju `ene da krenu u biznis, sti~u samo<strong>po</strong>uzdanjeu vlastite <strong>po</strong>tencijale, i suzbijaju strah od neuspeha i da<strong>po</strong>staju svesne `enske ekonomske uloge u dru{tvu;o) da NVO preuzmu va`nu ulogu u iskorenjivanju siroma{tvakroz razvoj mikrokreditnih shema i <strong>po</strong>dr`avaju neza<strong>po</strong>slene `eneda se samoza<strong>po</strong>{ljavaju.Veoma izra`en razvoj nevladinog sektora, <strong>po</strong>sebno mnogobrojnih`enskih grupa i udru`enja, u vreme ratova, izolacije iekonomske stagnacije, predstavlja dragocen resurs za razvijanjeaktivnosti na <strong>po</strong>dru~ju <strong>po</strong>dsticanja preduzetni{tva.Na `alost, iako su <strong>po</strong>sle promena 2000-te godine osnovanedr`avne institucije za <strong>po</strong>dr{ku MSP i preduzetni{tvu, one uop{tene ostvaruju svoju ulogu - ulogu mesta gde }e svi gra|ani brzo,lako i besplatno <strong>do</strong>bijati sve neophodne informacije da bi osnovalipreduze}e i uspe{no <strong>po</strong>slovali. Na lokalnom nivou, tako|enema kancelarija za <strong>po</strong>mo} u osnivanju i razvoju <strong>biznisa</strong>. Zao~ekivati je da }e se osnivati privatne institucije za <strong>po</strong>dr{ku preduzetnicima,koje }e naravno, napla}ivati svoje usluge {to jetako|e nu`an deo sistema <strong>po</strong>dr{ke u tr`i{nim privredama.6 od 80