provedene - hirc.botanic.hr, Department of Botany, Faculty of Science

BOTANIČKI ZAVODBiološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultetSveučilište u ZagrebuMarulićev trg 20/2, 10000 Zagrebtel. (01) 48 44 003 fax. (01) 48 44 001SMJERNICE ZA PROCJENU RIZIKA ODIZUMIRANJA BILJNIH I ŽIVOTINJSKIHSVOJTIIzradio:TONI NIKOLIĆ doc. dr. sci.INTERNI MATERIJALVER. 1.2Zagreb, veljača 2001.1

SADRŽAJPredgovor ..................................................................................................................................5Uvod...........................................................................................................................................5Crvene liste ............................................................................................................................................... 8Opće napomene ........................................................................................................................................ 8Kako je u nas? .......................................................................................................................................... 9Kategorije ugroženosti............................................................................................................................. 9Stare kategorije ugroženosti.................................................................................................................. 10Nove kategorije ugroženosti .................................................................................................................. 10I Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na globalnoj raziniVerzija 3.1 ...............................................................................................................................13Predgovor................................................................................................................................................ 13Priroda kategorija.................................................................................................................................. 13Uloga različitih kriterija........................................................................................................................ 14Kvantitativni kriteriji ............................................................................................................................ 14Implikacije.............................................................................................................................................. 14Kvaliteta podataka i značenje za zaključivanja i predviđanja........................................................... 15Nesigurnost u procjeni........................................................................................................................... 15Zaštita i procjene ugroženosti ............................................................................................................... 16Dokumentiranje ..................................................................................................................................... 16Ugroženosti i prioriteti........................................................................................................................... 17Primjena na regionalnoj razini ............................................................................................................. 17Ponavljanje procjene ............................................................................................................................. 17Promjena kategorije .............................................................................................................................. 17Problem mjerila...................................................................................................................................... 18Definicije osnovnih pojmova...................................................................................................18Populacija i veličina populacije (kriteriji A, C i D)............................................................................. 19Subpopulacija (kriteriji B i C) .............................................................................................................. 19Zrela jedinka (kriteriji A, B, C i D)...................................................................................................... 19Generacija (kriteriji A, C i E) ............................................................................................................... 19Kontinuirano opadanje (kriteriji B i C)............................................................................................... 19Redukcija (kriterij A) ............................................................................................................................ 20Ekstremne promjene (kriteriji B i C)................................................................................................... 21Fragmentacija staništa (kriterij B)....................................................................................................... 21Obim pojavljivanja (kriteriji A i B)...................................................................................................... 21Područje rasprostranjenosti (kriteriji A, B i C) .................................................................................. 21Lokaliet (kriteriji B i D)......................................................................................................................... 21Kvantitativna analiza (kriterij E) ......................................................................................................... 21Kategorije rizičnosti od izumiranja........................................................................................22Izumrla (EX)........................................................................................................................................... 22Izumrla u prirodnim stanštima (EW) .................................................................................................. 22Kritično ugrožena (CR) ......................................................................................................................... 22Ugrožena (EN) ........................................................................................................................................ 22Osjetljiva (VU)........................................................................................................................................ 22Gotovo ugrožena (NT) ........................................................................................................................... 23Najmanje zabrinjavajuća (LC)............................................................................................................. 23Nedovoljno poznata (DD) ...................................................................................................................... 23Neobrađena (NE).................................................................................................................................... 23Kriteriji za procjenu kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih svojti.................................23Kritično ugrožene (CR) ......................................................................................................................... 24Ugrožene (EN) ........................................................................................................................................ 25Osjetljive (VU)........................................................................................................................................ 27Najmanje zabrinjavajuća (LC), nedostatno poznate (DD), neprocjenjen (NE) ............................... 302

II Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na morskim ribama.................................................................................................................................................33Opće napomene o klasifikacijskom sustavu Crvenih listi IUCN-a .................................................... 33Kvantificiranje rizika od izumiranja .................................................................................................... 33Rizik od izumiranja i morske ribe........................................................................................................ 33Rizik od izumiranja i ribarstvo ............................................................................................................ 34Smjernice i preporuke za budućnost.................................................................................................... 34Populacija ......................................................................................................................................... 34Opadanje u biomasi nasuprot opadanju u broju............................................................................... 35Ribe koje mijenjaju spol .................................................................................................................... 35Spol koji remeti povoljan omjer spolova........................................................................................... 36Učinak gustoće populacije ................................................................................................................ 36Reproduktivno ponašanje i ekologija ................................................................................................ 36Generacija............................................................................................................................................ 37Generacijsko vrijeme opadanja u eksploatiranim populacijama...................................................... 37Generacijsko vrijeme i uspješan oporavak u eksploatiranim populacijama..................................... 37Definiranje generacijskog vremena putem produkcije jajašaca ....................................................... 37Obim pojavljivanja .............................................................................................................................. 38Veliki geografski raspon i ograničena uporaba staništa................................................................... 38Rijetke vrste široke rasprostranjenosti.............................................................................................. 38Područje rasprostranjenosti.................................................................................................................. 38Rješavanje problema udaljenih podjedinica i vrsta.............................................................................. 39Procjena ukupnog fonda i populacija ............................................................................................... 39Taksonomsko pitanje......................................................................................................................... 39III Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranja na nacionalnoj iregionalnoj razini ....................................................................................................................41Definicije ................................................................................................................................................. 41Kategorije I-(III)-V udjela u globalnoj populaciji ............................................................................... 41Istovrsne populacije ............................................................................................................................. 43Sadašnji areal....................................................................................................................................... 43Mijenjanje kategorije ........................................................................................................................... 43Endemična svojta................................................................................................................................. 43Globalna populacija ............................................................................................................................. 43Izolirana populacija ............................................................................................................................. 43Prirodna rasprostranjenost ................................................................................................................... 43Propagula, diaspora ?........................................................................................................................... 44Regija................................................................................................................................................... 44Regionalna procjena ............................................................................................................................ 44Regionalno izumrla (RE) ..................................................................................................................... 44Regionalna populacija.......................................................................................................................... 44Učinak spašavanja ............................................................................................................................... 44Subpopulacija ...................................................................................................................................... 44Svojta................................................................................................................................................... 44Skitalačka svojta .................................................................................................................................. 45Svojta posjetitelj .................................................................................................................................. 45Divlja populacija.................................................................................................................................. 45Procjena .................................................................................................................................................. 45Svojte za procjenu................................................................................................................................ 45Kategorije ............................................................................................................................................ 45Procedura procjene .............................................................................................................................. 46Vjerojatnost migracije propagula...........................................................................................47Podaci o postojanju lokalnih prilagodbi.................................................................................47Raspoloživost prikladnog staništa ..........................................................................................48Stanje van-regionalnih populacija..........................................................................................48Stupanj ovisnosti o van-regionalnim izvorima.......................................................................483

Proriteti zaštite..................................................................................................................................... 48Dokumentiranje i objavljivanje............................................................................................................ 49Diskusija.................................................................................................................................................. 51Da li su na na regionalnoj razini potrebni novi kriteriji? ..................................................................... 51Objektivne i konceptualne teškoće na regionalnom nivou .................................................................. 52Mjera usporedbe na međunarodnom nivou.......................................................................................... 52Literatura ................................................................................................................................53Popis slika................................................................................................................................57Popis tablica ............................................................................................................................57Popis okvira.............................................................................................................................574

PredgovorU dobu kada se može govoriti o 6. po redu masovnom izumiranju u dugoj geološkojpovijesti Zemlje, prema nekima pokazateljima, pokrenutim od čovjeka samog, briga o kvalitetniminformacijama o stanju prirode, trendovima i procjenama, te međunarodna suradnja, postajunužna osnova za planiranje programa zaštite. Mnoštvo međunarodnih konvencija direktno iliindirektno vezanih za ovu problematiku, te veliki broj zemalja potpisnica, jasno ukazuje na širokoprepoznatu vrijednost očuvanja biološke raznolikosti i nužnost čim brže reakcije.Crvene liste i Crvene knjige među osnovnim su djelima koja vode u prikaz stanjabiološke raznolikosti na Zemlji, s posebnim naglaskom na trendove i rizike od izumiranja.Ukazujući na kritično ugrožene vrste, čine jednu od osnovnih platformi za kreiranje programazaštite. Kako, s jedne strane, svojte ne poznaju državne granice u svojem rasprostiranju, jezičnebarijere, političke sustave, i sl., a s druge programi zaštite trebaju biti i rezultat međunarodnesuradnje, standardizacija metoda i tehnika rada bio je osnovni početni korak.Međunarodne organizacije koje su preuzele na sebe razvoj ovog segmenta, u prvom reduIUCN, neprestano nastoje svoje prve produkte učiniti boljim, nizom revizija uz široku suradnjumeđunarodne stručne i znanstvene javnosti.Intencija teksta koji slijedi je pružiti domaćoj javnosti na hrvatskom jeziku uvid u ovuproblematiku, ne samo kao prikaz događanja tijekom proteklih 50-tak godina, već i kao sasvimkonkretne smjernice primijene najsuvremenijih kriterija procjene rizika od izumiranja u praksi uzkritičke osvrte. Ovo mi se čini osobito značajnim danas, kada je u tijeku ili će u dogledno vrijemeto biti, izrada Crvenih popisa i knjiga za mnoge skupine organizama u Hrvatskoj. Dapače, Zakono zaštiti prirode regulira izradu ovih djela, te njihov razvoj postaje obveza mnogih uključenihstrana. Stoga se nadam da će Smjernice biti koristan priručnik odgovarajućim organima državneuprave, stručnjacima, NVO-ima, kao i studentima pojedinih studijskih smjerova tijekom stjecanjaopće naobrazbe iz područja zaštite prirode.S obzirom na, u nekim slučajevima, delikatnih mogućnosti prijevoda originalnih terminaengleskog govornog područja, na kojem je većina materijal izvorno napisana, original je ostavljanu zagradi kako bi i korisnik mogao stvoriti vlastito mišljenje o njegovoj interpretaciji. Također,tumač osnovnih pojmova može olakšati primjenu materijala, kao i praktični primjeri, kada god ihje bilo moguće pridružiti.Intencija je da se globalne crvene liste ažuriraju svake godine, stanovitu dinamiku moratiće slijediti i nacionalni crveni popisi, a možemo očekivati i daljnju dogradnju metodologije.Praćenje ovoga područja, direktno ili indirektno vezanog i za opstanak čovjeka, naša je obveza.UvodGlobalno nestajanje vrsta je, sukladno najnovijim podacima iz Crvene knjige 2000 gorenego što je pretpostavljeno, s dramatičnim opadanjemu u broju populacija mnogih svojti. Uodnosu na posljednju procjenu iz 1996. godine (BAILLIE & GROOMBRIDGE 1996) npr. brojkritično ugroženih primata je narastao s 13 na 19 svojti, a albatrosa s 3 na 16 kao posljediceekstenzivnog ribarstva. Broj kritično ugroženih slatkovodnih kornjača je zbog intenzivnog lova zapotrebe prehrane i medicinsku primjenu u Aziji narastao s 10 na 24 svojte u samo 4 godine.Ukupno 11046 biljnih i životinjskih vrsta smatra se ugroženim, te je suočeno s visokim rizikomod izumiranja u bliskoj budućnosti. Gotovo sve su ugrožene djelovanjem čovjeka. Ova ukupnabrojka uključuje 24% vrsta sisavaca (svaka četvrta) i 12% vrsta ptica (svaka osma). Brojugroženih životinjskih vrsta narastao je s 5205 na 5435. Osim zabilježenog porasta u apsolutnombroju ugroženih svojti, uočljiv je i trend pomicanja iz nižih u više kategorije ugroženosti.Područja u kojima su najugroženiji sisavci i ptice su Indonezija, Indija, Brazil i Kina, dok biljne5

svojte brzo opadaju u svojoj raznolikosti u Južnoj i Centralnoj Americi, Centralnoj i ZapadnojAfrici, te Jugoistočnoj Aziji. Gubitak odgovarajućih staništa direktno utječe na 89% svihugroženih ptica, 83% sisavaca, te 91% biljaka. Staništa koja nastanjuje najveći broj ugroženihsisavaca i ptica su nizinske i montane kišne šume. Izuzetno su osjetljiva slatkovodna staništa smnogim ugroženim svojtama riba, gmazova, vodozemaca i beskralježnjaka (Tab. 1, Prilog 1).Tablica 1. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti faune u svijetu (prema Crvenom popisu 2000,izvadak iz detaljnijeg pregleda u Prilogu 1), a/ kralježnjaci, b/ bezkralježnjaci, c/ ukupno fauna.a)Class EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalKralježnjaciMAMMALIA – sisavci 83 4 87 180 340 610 1130 74 602 240 2133AVES – ptice 128 3 131 182 321 680 1183 3 727 79 2123REPTILIA – gmazovi 21 1 22 56 79 161 296 3 74 59 454AMPHIBIA – vodozemci 5 0 5 25 38 83 146 2 25 53 231CEPHALASPIDOMORPHI 1 0 1 0 1 2 3 0 5 3 12ELASMOBRANCHII 0 0 0 3 17 19 39 4 35 17 95ACTINOPTERYGII 80 11 91 152 126 431 709 12 96 251 1159SARCOPTERYGII 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1Subtotal 318 19 337 599 922 1986 3507 98 1564 702 6208b)Class EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalBezkralježnjaciECHINOIDEA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1ARACHNIDA 0 0 0 0 1 9 10 0 1 7 18CHILOPODA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CRUSTACEA 8 1 9 56 72 280 408 9 1 32 459INSECTA 72 1 73 45 118 392 555 3 76 40 747MEROSTOMATA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4ONYCHOPHORA 3 0 3 1 3 2 6 0 1 1 11HIRUDINOIDEA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1OLIGOCHAETA 0 0 0 1 0 4 5 0 1 0 6POLYCHAETA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 1 2BIVALVIA 31 0 31 52 28 12 92 5 60 7 195GASTROPODA 260 12 272 170 209 467 846 14 177 513 1822ENOPLA 0 0 0 0 0 2 2 0 1 3 6TURBELLARIA 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1ANTHOZOA 0 0 0 0 0 2 2 0 0 1 3Subtotal 375 14 389 326 431 1171 1928 31 321 608 3277c)EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalTOTAL ANIMALIA 693 33 726 925 1353 3157 5435 129 1885 1310 9485Okvir 1. IUCNOrganizacija IUCN - The World Conservation Union (IUCN - kraticaod International Union for Conservation of Nature and Natural Resources)uspostavljena je 1948. godine, a ujedinjuje rad 77 država, 112 vladinih agencija,735 NVO-a, 35 drugih članica, te oko 10000 znanstvenika i stručnjaka iz 181države. Osnovna svrha IUCN-a je da utječe, potiče i surađuje s društvimacijeloga svijeta na zaštiti integriteta i raznolikosti prirode, te da osigura pravednui ekološki održivu uporabu prirodnih potencijala. Rad se uglavnom odvije putemspecijaliziranih komisija za pojedina područja: World Commission on ProtectedAreas (WCPA), Species Survival (SSC), Environmental, Economic & SocialPolicy (CEESP), Ecosystem Management (CEM) i Education & Communication(CEC), Environmental Law (CEL). Unutar rada na provedbi mnogih globalnihkonvencija IUCN je pomogao da preko 75 zemalja pripremi i provede svojenacionalne strategije zaštite biološke raznolikosti. Organizacija zapošljava oko1000 osoba, od kojih je većina angažirana u nekim od 42 regionalna ureda, dok100-tinjak osoba radi u centralnom uredu u Glandu, Švicarska.Adresa: IUCN - The World Conservation Union, Rue Mauverney 28, Gland,1196, Switzerland; tel. ++41 (22) 999-0001, fax ++41 (22) 999-0025, ++41 (22)6

999-0002, mail@hq.iucn.org, URL http://www.iucn.org/index.html.Kao posljedica neposredne ljudske djelatnosti u proteklih je 500 godina, 816 vrstaizumrlo (ili je nestalo na prirodnim staništima). I pored toga što je u mnogim slučajevima poznataprirodna dinamika nestajanje vrsta, u slučaju ptica, npr., 103 izumiranja su zabilježena od 1800.godine do danas, što ukazuje na dinamiku 50 puta veću od ustanovljene prirodne. Mnoge svojtesu vjerojatno izumrle i prije nego što su otkrivene i opisane.Okvir 2. Što su to “Crveni popis” i “Crvena knjiga”Crveni popis i Crvena knjiga najčešće su tiskane publikacije koje sadrže popisesvojti (uglavnom vrste i podvrste) za koje je promjenom odgovarajućemetodologije ustanovljeno da su ugrožene na način da im u većoj ili manjoj mjeriprijeti rizik od izumiranja. Crveni popis je pri tome nešto oskudnija verzijaopremljena manjom količinom podataka (npr. imena svojti, procjena ugroženosti,kratki komentar i sl.), a Crvena knjiga je obimnija (dodatno opisi svojti, karterasprostranjenosti, kritički osvrti i komentari, opisi staništa, slikovnadokumentacija i dr.). “Crvena” u nazivu ovih djela, a često i u boji naslovnica,ukazuje na alarmantnost sadržaja. Crveni popisi i knjige najčešće su osnova zaplaniranje i provdbu konkretnih akcijskih planova zaštite.U najjnoviji prikaz stanja, u Crvenu listu 2000, uključeno je ukupno 18276 vrsta ipodvrsta, s oko 25% gmazova, 20% vodozemaca i oko 30%, uglavnom slatkovodnih riba. Sobzirom da je samo maleni dio ovih skupina životinja uopće metodološki obrađen s obzirom naugroženost, postotak stvarno ugroženih mogao bi biti i znatno veći (Tab. 1)Kada su u pitanju biljke, ukupno se smatra ugroženim 5611 svojti, tj. oko 2% svjetskeflore (procjenjene na 270.000 vrsta). Međutim situacija je izgleda nalik onoj u faune. Naime,svega je 4% ukupne vaskularne flore uopće podvrgnut procjeni ugroženosti, tako da jepotencijalni broj ugroženih svojti vjerojatno znatno veći. Naime, u skupini golosjemenjača,najpotpunije procjenjenoj skupini vaskularne flore, smatra se ugroženim čak 16% svojti, štoukazuje da bi udio ugroženih svojti biljaka u ukupnom broju moga biti nalik onome u životinja(Tab. 2, Prilog 2).Tablica 2. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti flore u svijetu (prema Crvenom popisu 2000,izvadak iz detaljnijeg pregleda u Prilogu 1), a/ mahovine, b/ golosjemenjače, c/ kritosjemenjače, id/ flora ukupnoa)Rrazred EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalMahovineBRYOPSIDA 2 0 2 10 15 11 36 0 0 0 38ANTHOCEROTOPSIDA 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2MARCHANTIOPSIDA 1 0 1 12 16 14 42 0 0 0 43Subtotal 3 0 3 22 32 26 80 0 0 0 83b)Razred EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalGolosjemenjače –GymnospermaeCONIFEROPSIDA 0 1 1 17 40 83 140 24 52 33 250GINKGOOPSIDA 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1Subtotal 0 1 1 17 41 83 141 24 52 33 251c)Class EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalMAGNOLIOPSIDA 69 14 83 896 1110 3093 5099 203 610 298 6293LILIOPSIDA 1 2 3 79 83 129 291 17 45 39 395d)TOTAL PLANTS 70 17 87 992 1234 3305 5531 244 707 370 69397

Crvene listeCrvene liste (također Crveni popisi, eng. Red List) i Crvene knjige (eng. Red Data Books,Red Books) spadaju među našire primjenjivane alate u zaštiti biološke raznolikosti u svijetu. Ovesu publikacije nužni katalozi ugroženih svojti u kojem je svaka vrsta popraćena barem podatkomo kategoriji ugroženosti. Crvene liste i knjige, razvijene su na stručnoj i znanstvenoj podlozi odstrane relevantnih stručnjaka, uglavnom biologa, specijalista za pojedinu skupinu flore ili fauneza koju je Crvena lista ili knjiga i izrađena. Crvena list ili knjiga ima za glavnu uloguusmjeravanje pažnje svekolike javnosti, NVO-a, stručnih, vladinih i drugih službi, na svojte kojese smatraju ugroženim, te koje zahtjevaju stanovite programe zaštite ili drugu aktivnost u svrhunjihova očuvanja.Crvene liste su pri tome donekle podatkovno ograničene, nudeći popis svojti skategorijom ugroženosti, dok su Crvene knjige obimnija djela koja uz to daju i šaroliku paletudodatnih informacija, uzroke ugroženosti, potrebne mjere zaštite, opise svojti, podatke orasprostranjenosti i dr. Kako bi podaci o procjeni ugroženosti bili usporedivi na regionalnoj, ali ina globalnjijim razinama, nužna je primjena lako razumljivih i primjenjivih kriterija i metodaprocjene ugroženosti (vidi str. ___). Kategorije predstavljaju stupnjeve ugroženosti, od nižih kavišim, a svaka je opisana, te popraćena metodologijom koju valja primjeniti kako bi seodgovarajući stupanj ugroženosti vezao uz procjenjivanu (evaluiranu) svojtu. Usprkosmeđunarodnim nastojanjima k standardizaciji kategorija i kriterija, zbog različitih povijesnih,objektivni i subjetkivnih razloga, pojedine zemlje razvijale su i vlastite.Sam naziv "Crvena" ukazuje na alarmantnost sadržanih podataka i potrebu zaintervencijom, a nerijetko kao "upozoravajuća boja" i prati takovu publikaciju.Noviji Crveni popisi izrađeni za globalnu razinu od strane IUCN SSC-a su Crveni popisugroženih životinja iz 1996. godine (orig. 1996 IUCN Red List of Threatened Animals, Baillie &Groombridge 1996) i Crveni popis ugroženih biljaka iz 1997. (Kerry & Harriet 1998).Najnoviji je svakako Crveni popis ugroženih vrsta objavljen 28. rujna 2000. godine (orig. The2000 IUCN Red List of Threatened Species) koji po prvi puta ujedinjuje bilje i životinje ujedinstveni popis sadržeći procjene ugroženosti, tj. rizičnost od izumiranja za više od 18.000 vrstacijeloga svijeta. Također, po prvi puta lista nije objavljena kao tiskani materijal, već isključivo uobliku digitalnog zapisa na Webu (URL http://www.iucn.org/redlist/ 2000/index.html) i CDmediju. Namjera je da se ovakav princip zadrži i u buduće, s obzirom na planirano godišnjeažuriranje s jedne strane, te fleksibilnost medija za ovakove djelatnosti s druge.Mnoštvo je drugih Crvenih popisa i Crvenih knjiga objavljeno u posljednjem desetljeću,ograničenih obimom geografski, taksonomski ili na oba ova načina.Opće napomeneMjere zaštite viših biljaka u Europi osobito su intenzivirane 1974. godine kada je VijećeEurope (Council of Europe Committee for the Conservation of Nature and Natural Resources)povjerilo izradu liste rijetkih i ugroženih biljaka odgovarajućem tajništvu (Europe IUCNThreatened Plants Committee). Inicijalna verzija ovog dokumenta dovršena je 1976. godine, a1977. je objavljena konačna. Lista sadrži preko 1500 autohtonih predstavnika europske flore kojesu na neki način ugrožene na području Europe. S obzirom da europska flora broji oko 11.000vrsta (WEBB 1978), gotovo je svaka sedma svojta u to vrijeme trabala zaštitu. Izvještaj VijećaEurope sadržavao je i Rezoluciju o zaštiti rijetkih i ugroženih biljaka Europe. Ubrzo nakon oveliste pojavio se veliki broj nacionalnih Crvenih knjiga, ukazujući na povećanu brigu osmanjivanju biološke raznolikosti ove skupine. Nekoliko konvencija nakon ovog perioda, kao štoje Bernska npr. (Berne Convention on the Conservation of European Wildlife and Natural8

habitats) otvorena je za potpisivanje europskih zemalja tijekom 1979. godine. Nakon ove prveliste rijetkih i ugroženih svojti Europe, uslijedila su i njena osuvremenjivanja i dopune, aposljednja varijanta, objavljena je 1998. godine (KERRY & HARRIET 1998). U međuvremenu,održan je golem broj skupova i konvencija koje su tražile i zvaničnu potvrdu o prihvaćanju odzemalja učesnica, kako na regionalnoj i europskoj razini, tako i mnogo šire (Rio konvencija npr.).Također, oformljene su i organizacije s manjim ciljnim područjem, kao npr. MIPSG -Mediterranean Islands Plant Specialist Group, ili posebni projekti zaštite, kao npr. Top 50Program, Conservation and Sustainable Management of Trees Project, Species 2000 i mnogidrugi (NIKOLIĆ 1998).Kako je u nas?Za područje Republike Hrvatske izdana je Crvena lista kralježnjaka (______________?),te Crvena knjiga bilnih vrsta (ŠUGAR 1994).Crvena lista kralježnjaka sadrži _____ ?Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske “izrađena s ciljem da stručnoj, ali isvekolikoj javnosti skrene pozornost na potrebu očuvanja biljnog svijeta” sadrži 226 svojte srelativnim kartama rasprostranjenosti za svaku. U usporedbi s nekim susjednim državama iusporedbi relativnog bogatstva flore, u Hrvatskoj status ugroženosti ima 4.61 % svojti što je 4-5puta manje nego u susjednim zemljama (NIKOLIĆ 1998).Rad na Popisu flore Hrvatske, koji je danas pri kraju, ukazuje na ugroženost 477 svojti,što je više nego dvostruko u odnosu na prijašnju listu. Pored uočenih i zabilježenih promjena ukvalitativnom sastavu crvene liste, tu je prisutan i čimbenik “vrijeme”. Naime, postojeća Crvenaknjiga objavljena je prije 5 godina, a izrađivana je kroz dulji period (gotovo 10 godina), što je činii djelomično zastarjelom. Također, karte rasprostranjenosti, često osnovni element u procjeniugroženosti, nisu izrađene prema odgovarajućim standardima. Na koncu, svojte smatrane u nasugroženim, označene su starim IUCN kategorijama, kasnije zamjenjene novim.Pored potrebe za promjenom Crvene liste u sadržajnom pogledu, svakako je važančimbenik i valorizacija flore Hrvatske u Europi i svijetu. Naime, IUCN Red list of ThreatenedPlants iz 1998. godine (KERRY & HARRIET 1998:xxviii) za Hrvatsku navodi nevjerojatnih 6(šest!) ugroženih svojti (uz ispriku da se radi o bivše jugloslaveneskoj republici, te da novijipodaci nisu bili dostupni).U tijeku su pripremni radovi za izradu Crvenih popisa/knjiga sisavaca, ptica,slatkovodnih riba, te vaskularne flore Hrvatske.Kategorije ugroženostiProcesi ugrožavanja svojti, prirodnim ili antropogenim čimbenicima, te izazvanepromjene u populacijama, uglavnom su kontinuirani. Praktičnosti radi, međutim, ovi kontinuiraniprocesi podijeljeni su uglavnom u arbitražne kategorije, više ili manje egzaktno opisane. Kako ćekategorije izgledati, koliko će ih biti, kako će biti definirane njihove granice i sl., pitanja na kojasu često za potrebe izrada nacionalnih Crvenih popisa davani i različiti odgovori. Nesumnjivo je,međutim, da je kategorizacija nužan korak u procjenjivanju ugroženosti, te da u velikoj mjeriolakšava opisivanje ovih procesa. Također, sukladne kategorije omogućuju praćenje procesa nainternacionalnoj razini.IUCN kategorije ugroženosti u uporabi su gotovo 30 godina, a zbog svoje su jasne ilogične strukture vrlo široko prihvaćene širom svijeta, kako od NVO-a tako i od profesionalnihinstitucija (iako ih još uvijek ne primjenjuju sve zemlje). Njihova osnovna uloga je9

• osigurati sustav procjene ugroženosti koji se može koegzistentno provoditi odstrane različitih osoba• poboljšati objektivnost jasnim i nedvosmislenim kriterijima procjene različitihčimbenika koji utječu na rizik nestajanja svojte• osigurati sustav koji može olakšati usporedbu ugroženosti različitih svojti• pružiti korisnicima Crvenih listi mogućnost boljeg razumijevanja načinaklasifikacije pojedine svojteStare kategorije ugroženostiU primjeni kategorija ugroženosti jasno se može razlikovati dva perioda, onaj prije 1994.god. i onaj nakon 1994. godine. Naime sustav primjenjivan do 1994 godine sastojao su se izslijedećih kategorija:• Ex - izumrla svojta;• ? Ex - vjerojatno izumrla svojta;• E - ugrožena svojta, svojta koja je u opasnosti od izumiranja i preživljavanje koje je bezizgleda ukoliko uzročni čimbenici nastave s djelovanjem na stanište. Ova kategorijauključuje svojte kojih je broj primjeraka reduciran na kritičnu razinu, ili one kojih sustaništa drastično reducirana tako da se vjeruje da su u neposrednoj opasnosti odnestajanja;• V - osjetljiva svojta, svojta koja će se vjerojatno naći u kategoriji E u bliskoj budućnostiako uzročni čimbenici nastave s djelovanjem;• R - rijetke svojte, svojte s malim populacijama koje nisu E ili V ali su rizične skupine.Obično su lokalizirane unutar ograničenog geografskog područja ili staništa ili su rijetkoraštrkane preko šireg područja;• I - neodređene svojte, smatraju se kao Ex, E, V ili R ali ne postoji dovoljno informacijaza točno definiranje kategorije ugroženosti;• K - nedovoljno poznate svojte, svojte za koje se sumnja, ali se zbog nedostatkainformacija definitivno ne zna, da li pripadaju i u jednu od gornjih kategorija; svojteprethodno uključene u neku od gornjih kategorija, ali se zbog poduzetih mjera zaštitesada smatraju relativno sigurnim;• nt - endemične bilje koje nisu niti rijetke niti ugrožene.Dugogodišnja praksa primjene ukazala je na potrebu modifikacija, radi ispunjenja gorenavedenih uloga kategorija na što bolji način. Stoga je prije 10-tako godina započeta gradnjanovih.Nove kategorije ugroženostiDo 1994. godine kategorije ugroženosti primjenjivane prilikom izrade Crvenih listi iCrvenih knjiga, su s manjim preinakama bile u uporabi gotovo 30 godina. Potreba za njihovomrevizijom prepoznata je 1984. godine na skupu IUCN-ove Species Survival Commission (SSC)održanom pod nazivom "Na putu izumiranja" ("The Road to Extinction", FITTER AND FITTER1987). Usprkos prepoznatoj potrebi za preinakama, niti jedna konkretna nije usljedila. Početkom90-tih, a uz potporu Species Survival Commission (SSC), World Conservation Union (IUCN) jepokrenuo preoces revizije kategorija ugroženosti za primjenu u izradi Crvenih listi i knjiga.Osnovni razlog za ovu reviziju su bili:1. povećavanje objektivnosti u procjenjivanju10

2. povećavanje ponovljivosti procesa procjenjivanja (evaluation, assessment) i3. kvatificiranje kriterija za pripisivanje kategorije isključivo na osnovu rizika odizumiranja.Niz radnih dokumenata prethodio je konačnom. Verzija 1.0 (MACE & LANDE 1991) poprvi puta obrazlaže nove osnove kategorija s prezemtacijom numeričkih kriterija posebnoprikladnih za velike kralježnjake.Verzija 2.0 (MACE et al. 1992) je zapravo revizija verzije 1.0, te sadrži numeričkekriterije prikladne za sve organizme, a uvodi i kategoriju ne-ugroženosti.Verzija 2.1 (IUCN 1993) nastala je ekstenzivnim konzultantskim aktivnostima u okviruSSC-a, provedene su brojne preinake pojedinih detalja, a uključena su i dodatna tumačenjetemeljnih principa. Mnogo jasnija struktura kategorija ukazala je na značenje kategorija neugroženihsvojti.Verzija 2.2 (MACE & STUART 1994) uključila je dodatne komentare i potvrde, aprovedenu su neke male promjene kriterija. Kategorija “Podložne” svojte (orig. “susceptible”) uranije dvije verzije pretvorena je u “Osjetljiva” (orig. “vulnerable”).U prosincu 1994. godine Vijeće IUCN-a (IUCN Council) usvojilo je Verziji 2.3. koja jesadržavala sve preinake i komentare članova IUCN-a (New Red List Categories and Criteria,IUCN 1994) koji su omogućili procjenu rizika od izumiranja vrsti i nižih taksonomskih kategorijana globalnom nivou. Sustav nije osmišljen s namjerom da se primjenjuje na pod-globalnomnivou, za procjene neke svojte samo na dijelu njenih populacija. Inicijalna verzija ovogdokumenta objavljena je bez nužnih bibliografskih elemenata, kao što je datum objavljivanja,ISBN broj, ali su isti uključeni u kasnijim pretiscima 1998. i 1999. god. Ova je verzijaupotrebljena za izradu Crvenu listu ugroženih životinja iz 1996. (BAILLIE & GROOMBRIDGE1996) i Listu ugroženih vrsta drveća (OLDFIELD et al. 1998).Verzija 3.0 usljedila je nakon prijema mnoštva komentara, te serije održanih radionica(IUCN/SSC 1999). Osnovne značajke su vezane uz definiranje nekih ključnih termina, tepostupanju u slučaju nesigurnosti u procjeni.Verzija 3.1. (IUCN 2000) usvojena je od strane Vijeća IUCN nakon sugestija članovaSSC-a i IUCN-a na posljednjem skupu održanom u veljači 2000-te. Sve procjene ugroženostikoje se provode nakon 1. siječnja 2001. trebaju koristiti posljednju usvojenu verziju i jasnonaznačiti broj verzije i/ili datum usvajanja.Zbog snažne i rastuće potrebe da se proizvedu nacionalne ili regionalne Crvene listezasnovane na usporedivim kategorijama i kriterijima u mnogim zemljama i regijama, iste su ipakprimjenjivane. Pojavio se problem primjene globalnog sustava na procjenu rizika od nestajanjasamo na dijelu areala neke svojte, s obzirom da se isti može razlikovati od procjene rizika odnestajanja na globalnom nivou, te nekritična primjena nije uvijek moguća. Potreba zaprilagodbama kriterija za primjenu na manjim područjima postala je očita.Regionalna primjena kategorija i kriterija diskutirana je kasnije u dva navrata na radnimsastancima SSC-a održanim u Glandu, (Switzerland, ožujak 1995) i Cambridgeu (England,prosinac 1995) (GÄRDENFORS 1995, GÄRDENFORS 1996, GÄRDENFORS & KINDVALL 1999).Primjena je također diskutirana od strane nekoliko autora s osvrtima na pojedine zemlje ilipodručja, npr. AVERY et al. (1994), te LANGE & NORTON (1998), MAES & SWAAY (1997),PALMER et al. (1997), RODRÍGUEZ & ROJAS-SUÁREZ (1995), SCHNITTLER et al. (1994), SWAAYet al. (1997). Ovo široko prepoznavanje potrebe za koherentnim kriterijima primjene katogorija uCrvenim listama na pod-globalnom nivou (npr. pod-nacionalnom, nacionalnom ili unutar većihregija) rezultiralo je i rezolucijom. Naime, tijekom skupa World Conservation Congressodržanom u Montrealu 1996. godine usvojena je rezolucija (WCC Res. D. 1.25) kojom se odSSC-a "zahtijeva da unutar dosupnih mogućnosti, dovrši smjernice za uporabu IUCN kategorije11

Crvenih lista onoliko brzo koliko je to moguće ....".Tijekom 1998. godine organizirana je Radna skupina za regionalnu primjenu (RegionalApplication Working Group, RAWG) unutar SSC Red List Programme Subcommittee. Prvi jesusret RAWG-a održan u Montealu, Kanada, u listopadu 1998. Kao rezultat rada skupa, naknadnekorespondencije članova skupine, te radionica održanih u Kanadi i Australiji pojavila se radnaverzija smjernica pod naslovom "Smjernice za uporabu IUCN kriterija Crvenog popisa zanacionalnu i regionalnu razinu” (orig. “Guidelines for the Application of IUCN Red List Criteriaat National and Regional Levels"). Po prijemu komentara tijekom perioda testiranja i serijeregionalnih radionica RAWG je proizveo i revidiranu verziju (orig. “Criteria Review WorkingGroup 1999”) koja je prezentirana Vijeću IUCN-a tijekom skupa “World ConservationCongress,” održanom u listopadu 2000. (također objavljena GÄRDENFORS et al. 1999)Još uvijek radna verzija ovih smjernica za primjenu kategorija i kriterija Crvenih listiobrazložena je u Poglavlju III.Tijekom istoga skupa (World Conservation Congress, Montrealu 1996.) usvojena je irezolucija (WCC Res. D. 1.4) kojom se SSC ovlašćuje da:“unutar dostupnih resursa, što hitnije dovrši reviziju IUCN kategorije i kriterije Crvenih popisa,na otvoren i transparantan način, uz konzultacije s relevantnim stručnjacima, kako bi seosiguralo da kriteriji budu efikasni pokazatelji rizika od izumiranja za što je moguće širi raspontaksonomskih kategorija, osobito s obzirom na:• morske vrste, osobito ribe, uzimajući u obzir dinamičnu prirodu marksih ekološkihsistema• vrste koje su obuhvaćene programima upravljanja i• vremenska razdoblja unutar kojih se opadanje u brojnosti mjeri”Tijekom 1997. započela je radom i Radna grupa za reviziju kriterija SSC-a (SSC Criteria ReviewWorking Group) koja je tijekom niza radionica priredila i konačnu verziju u listopadu 2000 zaprezentaciju na World Conservation Congress. Ova je dakle verzija dopunila i doradila IUCNkategorije i kriterije iz 1994 (Version 3.1 IUCN/SSC Criteria Review Working Group), te sunjeni zaključci i preinake uključeni u prikaz ovih kategorija u Poglavlju I (str. __).12

Extinct (EX)(Adequate data)(Threatened)Extinct in the Wild (EW)Critically Endangered (CR)Endangered (EN)Vulnerable (VU)(Evaluated)Near Threatened (NT)Least Concern (LC)Data Deficient (DD)Not Evaluated (NE)Slika 1. Shematski prikaz strukture IUCN kategorija ugroženostiUloga različitih kriterijaZa pripisivanje statusa ugroženosti pojedinoj svojti (kritično ugrožena, ugrožena,osjetljiva), ista se mora procjeniti prema svim (!) zadanim kvantitativnim kriterijima, što jeizuzetno važno. Međutim, zadovoljavanje samo jednog kriterija, dovoljno je za pripisivanjenekog od statusa. Kriteriji su osmišljeni tako da omoguće procjenu ugroženosti gotovo svakesvojte. Pod svakom svojtom pri tome se misli na predstavnike bilo kojeg carstva, iako u rijetkimslučajevima, pojedina svojta neće nikada biti ugrožena primjenom kriterija, bez obzira koliko jeblizu izumiranja. Relevantni čimbenik je da li je bilo koji kriterij zadovoljen, a ne da li su sviodgovarajući ili da li su svi zadovoljeni. S obzirom da nikada neće biti jasno unaprijed koji jekriterij odgovarajući za određenu svojtu, svaka se svojta mora procjeniti s obzirom na svekriterije, i svi zadovoljeni kriteriji se trebaju jasno navesti.Kvantitativni kriterijiKvantitativne vrijednosti povezane s različitim kriterijima određivanja stupnjaugroženosti razvijene su tijekom obimnih konzultacija i opće suglasnosti suradnika, iakoformalne potvrde njihove vrijednosti u praksi nedostaju. Ova se slika, međutim, u novije vrijememijenja, s obzirom na veći broj Popisa koji su nedavni završeni, čija je izrada u tijeku ili je prikraju. Ne treba očekivati da određena svojta zadovoljava sve kriterije (A-E, vidi dalje) nekekategorije ugroženosti. Kako je rečeno ranije, zadovoljavanje jednog kriterija je dovoljno zapripisivanje statusa.Implikacije14

Navođenje svojte unutar kategorija nedovoljno poznata (DD) i neodređena (NE) značida, iz različitih razloga, nije obavljena procjena rizika nestajanja. Ponekada je pogodno da svojta,osobito statusa DD, ima neku razinu zaštite barem dok takva procjena ne bude izrađena.Nestajanje svojte se smatra mogućim procesom. Tako, navođenje svojte u višimkategorijama ugroženosti, podrazumijeva viši rizik nestajanja u usporedbi s onima navedenim unižim kategorijama, a unutar danih vremenskih okvira. Isključena je, naravno, eventualnaefikasna provedba zaštite. Međutim, dugotrajno prisustvo neke svojte u visokim stupnjevimaugroženosti (dulje od procjenjenog perioda nestajanja, a zaštita se ne provodi) nužno ne znači daje i inicijalna procjena ugroženosti netočna.Kvaliteta podataka i značenje za zaključivanja i predviđanjaKriteriji su jasne kvantitativne naravi. Međutim, nedostatak dovoljno kvalitetnihpodataka ne treba onemogućiti primjenu kriterija. Kao metode se uvažavaju i procjena,zaključivanje, te predviđanje. Zaključivanje i predviđanje mogu biti utemeljeni na ekstrapolacijistvarnih ili potencijalnih pritisaka (uključujući i dinamiku promjena) ili čimbenika koji se odnosena učestalost i rasprostranjenost populacija (uključujući ovisnost o drugim svojtama), dokle godse mogu razumno argumentirati. Očekivani trend ili zaključak o zbivanjima u bliskoj prošlosti,sadašnjosti ili bliskoj budućnosti mogu biti zasnovani na bilo kojem nizu odgovarajućih ispecificiranih čimbenika.Neke se svojte mogu smatrati rizičnim i zbog očekivanih zbivanja koja su zapravo malevjerojatnosti, ali čije nestajanje ima velike posljedice (op. npr. nestajanje cijele vrste, nestancikoji se mogu imenovati kao katastrofe). Ovakve se svojte svakako moraju preocjeniti premakriterijima (mala rasprostranjenost, nekoliko lokaliteta). Neki se pritisci na pojedine svojtemoraju identificirati osobito rano, te poduzeti pravovremene aktivnosti, stoga što je njihov utjecajnepovratan ili gotovo nepovratan (patogeni, invazivni organizmi, hibridizacija).Nesigurnost u procjeni(poglavlje sadrži i Anex 1 u IUCN/SSC 2000)Primjena kriterija utemeljena na dostupnim podacima o broju jedinki, trendovima irasprostranjenosti, povezana je s dopuštenim statističkim i drugim nepouzdanostima. Naime,potrebni podaci su rijetko dostupni za cijelo područje ili sve populacije neke svojte. Ponekada suprikladne samo dostupne informacije o cjelokupnom statusu dotične svojte. Nesigurnost uprocjeni može imati uzroke u jednom ili svim slijedećim čimbenicima: prirodna varijabilnost,nedostaci u primjenjenim kriterijima i definicijama, te mjernim pogreškama.Prirodna varijablinost vezana je uz promjene u prostoru i vremenu koje su normalne zaživotni ciklus svojte ili određeno stanište. Učinak ovih varijabilnosti na kriterije je ograničen, sobzirom da se svaki od parametara odnosi na određeni vremenski ili prostorni raspon.Nedostatci u primjenjenim kriterijima i definicijama su semantičke prirode, te nastajukada ih različiti procjenitelji ugroženosti na različit način tumače. Usprkos nastojanjima dakriteriji i termini budu što egzaktniji, u nekim slučajevima ovo je uzrokovalo stanoviti gubitak uširini.Mjerne pogreške su često najveći uzročnik nesigurnostima u procjeni ugroženosti, aproizlaze iz nedostatka preciznih podataka o pokazateljima koji se u kriterijima rabe, bilo da suovi nedovoljni ili potpuno nedostaju. Ukloniti se mogu, naravno, sabiranjem dodatnih informacija(dodatni pristupi i tumačenja u AKÇAKAYA et al. 2000 i BURGMAN et al. 1999).Jedan od najboljih načina za prikaz nesigurnosti u procjeni je navesti najbolji pokazatelj iraspon također vjerojatnih vrijednosti. Najbolji pokazatelj također može biti raspon, ali u svakomslučaju najbolja procjena treba biti sadržana unutar raspona svih mogućnosti. Kada su podaci vrlomanjkavi i nepouzdani raspon najboljih pokazatelja može biti istovremeno i raspon svih15

vjerojatnih vrijednosti. Raspon vjerojatnih vrijednosti kategorija ugroženosti može biti zasnovanna granicama pouzdanosti (u statističkom smislu), mišljenju pojedinog procjenitelja, ili kaokonsenzus mišljenja većeg broja procjenitelja. Koja god metoda da je usvojena ona mora bitijasno naznačena u pratećoj dokumentaciji.Kada se tumače i koriste nesigurni podaci, odnos prema nesigurnosti može igratiznačajnu ulogu.Prvo, procjenitelji moraju razmotriti da li će uključiti u Listu cijeli raspon procjenaugroženosti ili će iz njih isključiti ekstremne vrijednosti (poznato kao tolerancija pobijanja ilisuprotnosti, orig. “dispute tolerance”). Procjenitelj s niskom tolerancijom suprotnosti će ukonačnici uključiti sve procjene ugroženosti (od najniže do najviše), s tim da tako povećavanesigurnost. Procjenitelj s visokom tolerancijom suprotnosti će isključiti ekstremne procjeneugroženosti i time smanjiti nesigurnost.Drugo, precjenitelji trebaju razmotriti čimbenik predostrožnosti, tj. zauzeti stav premariziku kojom je svojta izložena ili slijediti samo očite pokazatelje ugroženosti (poznatom kaotolerancija rizičnosti, orig. “risk tolerance”). Predostrožnost pri tome podrazumijeva da se svojtaklasificira kao ugrožena sve dok se sa sigurnošću ne ustanovi da nije ugrožena. Slijediti samoočite pokazatelje ugroženosti podrazumijeva da se svojta proglasi ugroženom samo ako za topostoje čvrsti podaci, a u suprotnom slučaju joj ne pripisivati nikakvu kategoriju. Procjenitelji bise trebali oduprijeti primjeni samo čvrstih pokazatelja i usvojiti čimbenik predostrožnosti narealnim osnovama, uz npr. uporabu donjih vjerojatnih granica ugroženosti. Svi stavovi o ovimpitanjima moraju biti nedvosmisleno dokumentirani.Procjena koja je napravljena temeljem jedne prosudbe (tj. jedne numeričke vrijednosti)voditi će u pripisivanje jedne kategorije ugroženosti. Međutim, kada se upotrijebi vjerojatniraspon za svaki parametar prilikom procjene, rezultat može biti i raspon kategorija kao posljedicanesigurnosti u podacima. I u ovom slučaju treba zauzeti stav prema nastaloj nesigurnosti uprocjenjenoj kategoriji, temeljem stava odabrati jednu popraćenu kriterjima na temelju kojih jeispoljena, dok se raspon kategorija treba navesti u pratećoj dokumentaciji.Kada su podaci tako nepouzdani da je moguće svojtu svrstati u bilo koju kategorijuugroženosti, potrebno joj je pripisati kategoriju DD (Data Deficient). Treba imati na umu da ovakategorija ukazuje na podatke koji su neprikladni za procjenu stupnja ugroženosti s kojom jesvojta suočena, a ne neophodno da je svojta u cjelini slabo poznata ili da je neugrožena. iako imamalo direktnih podataka o njenom biološkom statusu. Kategorija nedovoljno poznata (DD) nijedakle kategorija ugroženosti, ali ukazuje na potrebu sabiranja i dobivanja više podataka zapravilnu procjenu koja mora uslijediti. Pre liberalna uporaba kategorije DD, međutim, se nepodržava.Zaštita i procjene ugroženostiIzvođenje programa zaštite ne utječe na primjenu kriterija procjene ugroženosti, tj.kategorij se trebaju primjeniti na svojtu bez obzira koliko neki program zaštite trenutno na njuutječe. Važno je ovdje napomenuti da svojta može zahtijevati zaštitu i ako se ne nalazi u popisuugroženih. Programi zaštite koji mogu koristiti opstanku svojte trebaju biti sadržani udokumentaciji koja prati Crvene popise (vidi str. __).DokumentiranjePopis svojti prema kategorijama ugroženosti, kao rezultat primjene predloženih kriterija,mora iste imati navedene. Niti jedan popis se ne može prihvatiti kao valjan, ukoliko nije navedenbarem jedan pripadni kriterij (op. ovo se pravilo ne provodi dosljedno, te mnoštvo europskihnacionalnih popisa ne sadrži kriterij, već samo stupanj). Ukoliko je više kriterija značajno, svitrebaju biti navedeni. Ne spominjanje kriterija ne znači nužno da njega nema. Naime, ukoliko je16

obrada svojte ukazala da neki navedeni kriterij više nije aktualan, to ne znači da istovremenosvojta ispada s liste ili da se njen status ugroženosti smanjuje. Svojta se mora nanovoprocjenjivati prema svim kriterijima kako bi se ustanovilo novo odgovarajuće stanje i pripadnakategorija.Niti jedna procjena neće biti prihvaćena od strane internacionalnih IUCN Crvenih listiukoliko barem jedna kriterij nije jasno naznačen.Ugroženosti i prioritetiKategorija ugroženosti nije nužno dovoljna za određivanja prioriteta u programimazaštite. Kategorija ugroženosti jednostavno daje procjenu vjerojatnosti nestajanja u danimuvijetima. Mehanizam procjene prioriteta će, kada su u pitanju programi zaštite, uključiti i brojnedruge čimbenike, kao što su npr.: cijena, potpora, vjerojatnost uspješnosti, te čak i taksonomskuvjerodostojnost svojte.Primjena na regionalnoj raziniIUCN Kategorije Crvenih popisa su dizajniranje za provedbu globalnih procjena.Međutim, mnogi pojedinci i ustanove su zainteresirane za primjenu istih na dio globalnihpodataka, posebice na reginalnom, nacionalnom ili lokalnom nivou. Za provedbu ovakovihpostupaka nužno je koristiti smjernice priređene posebno za ovu namjenu (vidi str. __, PoglavljeIII, GÄRDENFORS et al. 1999)Globalna procjena ugroženosti određene svojte ne mora biti jednaka regionalnoj ilinacionalnoj procjeni. Npr. svojta klasificirana kao osjetljiva (VU) temeljem opadanja uučestalosti i rasprostranjenosti na globalnoj razini, može imati status nisko rizična (LR) unutarmanjeg područja gdje su populacije stabilne. Vrijedi i obrnuto. Nisko rizična svojta na globalnojrazini, može biti kritično ugrožena unutar određenog područja gdje je njen broj vrlo mali ili je uopadanju, možda i stoga što se nalazi na granici rasprostranjenosti. IUCN još uvijek radi narazvoju smjernica za uporabu kategorija na nacionalnoj i regionalnoj razini (op. kategorije se bezobzira na rečene već obilato koriste u izradi nacionalih listi).Ponavljanje procjeneProcjena svojti prema danim kriterijima trebala bi se provoditi u odgovarajućimintervalima. Ovi postupci su osobito značajni za svojte koje se prethodno nalaze popisane ukategoriji gotovo ugrožene (nt) ili nedovoljno poznata (DD), te za ugrožene svojte za čiji se statuszna ili sumnja da se pogoršava.Promjena kategorijesvojte:Nekoliko je pravila koja trebaju poštivati prilikom mjenjanja statusa ugoženosti nekeA. svojta može prijeći iz više u nižu kategoriju ugroženosti ukoliko niti jedan kriterij kojiodređuje višu kategoriju nije zadovoljen 5 ili više godina;B. ukoliko se pokaže da je originalna procjena ugroženosti pogrešna, svojti se može pripisatinova kategorija ili se smije potpuno ukloniti iz popisa ugroženih, bez odlaganja;C. svojta može prijeći iz niže u višu kategoriju ugroženosti bez posebnog odlaganja;17

Problem mjerilaKlasifikacija utemeljena na veličini geografske rasprostranjenosti ili tipa distribucijeodgovarajućih staništa, otežana je problemom vezanim uz primjenjeno mjerilo (op. značenjemjerila povezuje se s pouzdanošću). Što je mjerilo po kojem je kartiranje rasprostranjenostistaništa ili svojte finije, manje će biti područje koje stanište ili svojta zauzima. Kartiranje smanjim mjerilom rezultira s više područja u kojem svojta nije zabilježena (op. svojta zabilježenana nekoliko MTB 1/64 polju, dakle prisustvo na cca 1km 2 , istovremeno znači i pozitivan nalaz naMTB 1/1 polju, dakle prisustvo na cca 100km 2 ). Nije moguće dati precizna i opća pravila zakartiranje svojti i staništa. Odgovarajuće mjerilo ovisiti će o pojedinoj svojti, porijeklu i obuhvatupodataka (op. te veličini područja, globalno, regionalno, nacionalno). Ipak, primjena nekihkriterija (npr. za kritično ugroženo) zahtijeva kartiranje na finijem mjerilu i veću razlučivost.Okvir 3. Nužna dokumentacija koja treba pratiti svaki svojtu uključenu u Crveni popisSlijedeći podaci smatraju se minimalnom količinom informacija koja bi trebala pratitisvaku procjenjenu svojtu uključenu u Crveni popis primjenom IUCN kategorija i kriterija(prema Prilogu 3, IUCN/SSC 2000):• Ime vrste (znanstveno, autori imena, englesko ili drugo ime)• Kategorija Crvenog popisa i kriterij• Zemlje u kojima se pojavljuje (uključujući i geografske podjedinice za velike države,kao što su npr. savezne države za USA, ili sl.)• Za morske vrste FAO Ribolovna područja u kojima se pojavljuju• Za vrste slatkih voda, ime riječnog sustava, jezera, i dr. na koje je vrsta ograničena• Karta geografske rasprostranjenosti (obima pojavljivanja), prema SIS proceduri• Načelo na temelju kojega je vrsta uključena u Popis (uključujući bilo kojeupotrebljene numeričke podatke ili izvedene zaključke koji se odnose na pragovekriterija)• Sadašnji populacijski trend• Sklonost ka određenom staništu (temeljem klasifikacije korištene kod GLCC –Global Land Cover Characterization, s adaptacijama za slatkovodne i morskeekosisteme)• Uzroke ugroženosti (uporabom standardne klasifikacije uzroka ugroženosti premaSIS-u)• Mjere zaštite, sadašnje i predložene (uporabom standardne klasifikacije prema SIS-u)• Podatke o bilo kakvim promjenama u statusu vrste u Crvenom popisu, te zašto jestatus promjenjen• Konzultacijski postupak (uključujući imena preocjenitelja)SIS – Species Information ServiceDefinicije osnovnih pojmovaZa potrebe što koherentnije uporabe kriterija, vrlo je važno što egzaktnije definiranjekorištenih pojmova, kao i razumijevanje njihova značenja. Stoga je u kreiranju IUCN kategorijaovom djelu posvećena posebna pažnja.18

Populacija i veličina populacije (kriteriji A, C i D)Termin “populacija” se koristi za potrebe Kriterija Crvenih popisa na specifičan način ismislom se razlikuje od uobičajenog biološkog. Populacija se definira kao ukupan broj svihjedinki neke svojte. Zbog praktičnih razloga, primarno zbog razlika između različitih životnihoblika, “veličina populacije” se prikazuje samo kao broj zrelih jedinki. U slučaju svojti koje suobligatno ovisne o drugoj svojti za sve ili barem neke dijelove svojeg životnog ciklusa, potrebnoje koristiti odgovarajuće biološke vrijednosti za domadara.Subpopulacija (kriteriji B i C)Subpopulacije se definiraju kao geografski ili drugačije odvojene skupine unutarpopulacije između kojim ima malo demografske ili genetske izmjene (u uobičajenom oblikupodrazumijeva uspješnu migraciju jedne jedinke ili gameta godišnje ili manje).Zrela jedinka (kriteriji A, B, C i D)Zrela jedinka je jedinka, za koju se zna, pretpostavlja ili zaključuje da je reproduktivnosposobna. Kod procjene broja zrelih jedinki, nekoliko čimbenika treba imati u vidu:• zrele jedinke koje nikada ne produciraju nove potomke ne treba brojati (npr.gustoća takovih jedinki je prmalena za oplodnju)• kod populacija koje imaju na neki način poremećene omjere zrelih jedinki ili omjerspolova, prikladno je uvažiti nižu procjenu broja zrelih jedinki• kada je veličina populacije kolebljiva prikladno je upotrijebiti nižu procjenubrojnosti zrelih jedinki. U mnogim slučajevima ovo će biti znatno manje odprosječnog broja.• reproduktivne jedinice unutar klona treba brojati kao nezavisne jedinke, izuzev uslučaju kada nisu sposobne za samostalno preživljavanje (npr. koralji)• u slučaju da je biološki normalno da svojta u određenom periodu gubi sve ili dioreproduktivno sposobnih jedinki, procjena brojnosti treba biti obavljena uodgovarajućem dijelu životnog ciklusa iste (tj. kada su zrele jedinke sposobne zarazmnožavanje)• reintroducirane jedinke moraju proizvesti viabilne potomke prije nego se prebrojekao zrele jedinke.Generacija (kriteriji A, C i E)Generacija, tj. njeno trajanje (generacijsko vrijeme), je prosječna starost jedinki roditeljau populaciji. Generacija prema tome odražava “obrtnu” ratu (orig. turnover rate)razmnožavajućih jedinki u populaciji. Ova je vrijednost stoga veća nego starost jedinki u vrijemeprvog razmnožavanja, izuzev u svojti koje su sposobne za samo jedno razmnožavanje u životnomciklusu. Kada se generacijsko vrijeme mijenja kao posljedica ugrožavanja, potrebno je koristitiprirodno generacijsko vrijeme, tj. ono prije nego što su čimbenici ugrožavanj počeli djelovati.Kontinuirano opadanje (kriteriji B i C)Kontinuirano opadanje je sadašnje, tekuće ili u budućnosti pretpostavljeno opadanje ubrojnosti (koje može biti lagano, nepravilno ili povremeno), te je vjerojatno da će se nastaviti sve19

dok ne budu poduzete odgovarajuće protumjere. Prirodne oscilacije u brojnosti neće se unormalnim slučajevima računati kao kontinuirano opadanje, ali i zapaženo opadanje ne trebasmatrati dijelom prirodnih procesa, ukoliko za to ne postoje odgovarajući pokazatelji.Redukcija (kriterij A)Redukcija (kriterij A) je opadanje u broju zrelih individuuma prikazano u %-tcima zaodređeni period (naznačenim pod kriterijem), iako opadanje ne mora biti kontinuirano. Redukcijune treba smatrati dijelom prirodnih procesa, ukoliko za to ne postoje dobri pokazatelji. S drugestrane, prirodne i reverzibilne oscilacije, također ne treba smatrati redukcijama.Slika 2. Primjeri razlike između “obima pojavljivanja” i “područja rasprostranjenosti”; (A)poznata i/ili pretpostavljena točkasta nalazišta svojte, (B) mogućnost izvođenja granica “obimapojavljivanja” povezivanjem rubnih nalazišta, (C) moguća mjera “obima pojavljivanja” sumompovršina ili sumom broja osnovnih polja (vidi dalje).20

Ekstremne promjene (kriteriji B i C)Ekstremne promjene se događaju u brojnih svojti, kod kojih veličina populacija ipodručja rasprostranjenosti znatno variraju, a promjene su brze i česte. Tipično je takvapromjena znatno veća od prosječne brojnosti (npr. desetorostruki porast ili pad).Fragmentacija staništa (kriterij B)Fragmentacija staništa (eng. severaly fragmented) se odnosi na povećanu rizičnostinestajanja svojte zbog pojave većine jedinki svojte u malim i relativno izoliranimsubpopulacijama (u nekim slučajevima o ovome se može izvesti zaključak na temelju podatak ostaništu). Ove male subpopulacije mogu nestati uz istovremeno smanjivanje mogućnostirekolonizacije.Obim pojavljivanja (kriteriji A i B)Termin obim pojavljivanja (eng. extent of occurence) se definira kao područje unutarnajmanjih, neprekidnih i zamišljenih granica unutar kojih svojta danas dolazi, a koje surezultat činjenica, zaključaka i pretpostavljenih lokaliteta. Isključena su nalazišta svojte koja suposljedica skitalačkog načina života. Obim pojavljivanja može isključivati prekide, tj.diskontinuitete u arealu ili disjunkcije unutar cjelokupne rasprostranjenosti (npr. velika područja sočito nepogodnim staništima) (Sl. 2/B). Obim pojavljivanja se često može mjeriti minimalnimkonveksnim poligonom (najmanji poligon u kojega niti jedan unutarnji kut ne prelazi 180º, a kojisadrži cijelo područje rasprostranjenosti).Područje rasprostranjenosti (kriteriji A, B i C)Termin područje rasprostranjenosti (eng. area of occupancy) se definira kao područjeunutar obima pojavljivanja (pogledaj definiciju gore) svojte, izuzev slučajeva skitalačkog života.Ovaj čimbenik odražava pojavu da se svojta obično neće pojavljivati u svom cijelom svojemobimu pojavljivanja, koje npr., može sadržavati i nepogodna staništa. Područje rasprostranjenostije najmanje područje koje je u bilo kojoj razvojnoj fazi dostatno za preživljavanje postojećihpopulacija svojte (npr. kolonije nastale zbog gnježđenja, hranilišta migratornih svojti). Veličinapodručja rasprostranjenosti biti će ovisna o mjerilu prema kojem je samo rasprostranjenostizrađen, a koje mora biti odgovarajuće s obzirom na biološke aspekte svojte. Primjena ovogpokazatelja u kriterijima, mora biti popraćena vrijednošću u km 2 , te bi trebao biti mjeren putemmreže (eng. grid), dovoljno malih osnovnih polja (ili odgovarajućih površina), te tako olakšatispriječavanje pogrešaka u klasifikaciji svojte.Lokaliet (kriteriji B i D)Lokalitet je geografski ili ekološki određeno područje u kojem će uskoro nekapojedinačna pojava (npr. zagađenje) utjecati na sve jedinke prisutne svojte. Lokalitet obično, aline uvijek, sadrži sve ili dio subpopulacije svojte, a uobičajeno je maleni dio ukupnog područjarasprostranjenosti svojte. Ukoliko je svojta utjecana više nego jednim uzročnikom ugrožavanja,lokalitet se treba razmotriti s obzirom na najsnažniji čimbenik ugrožavanja.Kvantitativna analiza (kriterij E)21

Kvantitativna analiza je definirana kao bilo koji oblik analize kojom se može procjenitivjerojatnost izumiranja svojte temeljem poznatog životnog ciklusa, zahtjeva za staništima,ugrožavanjem ili bio kojim definiranim oblikom upravljanja. Analiza populacijske vijabilnosti(PVA) je npr, takva tehnika (eng. Population Viability Analysis). Kvantitativna anliza trebaupotrijebiti svu raspoloživu količinu podataka. U slučaju kada su podaci ograničeni, postojeći semogu upotrijebiti za procjenu rizika od izumiranja (npr. procjenom utjecaja stohastičkih događajana stanište). U prikazivanju rezultata kvantitativne analize, pretpostavke (odgovarajuće iodbranjive), korišteni podaci i nesigurnosti u podacima i kvantitativnom modelu moraju bitidokumentirani.Kategorije rizičnosti od izumiranjaIzumrla (EX)(orig .Extinct)Svojta je izumrla onda kada više nema sumnje da je i posljednja jedinka uginula. Svojta seproglašava izumrlom kada iscrpna istraživanja na poznatim i/ili pretpostavljenim staništima uodgovarajuće doba (dnevno, sezonski, godišnje) diljem njenog povijesnog raspona ne potvrde nitijedan individuum. Istraživanja trebaju biti prilagođena vremenskom okviru prikladnom životnomciklusu i životom obliku svojte.Izumrla u prirodnim stanštima (EW)Svojta je izumrla u prirodnim staništima (orig. Extinct in the Wild), kada je poznato je da seodržava jedino u kulturi, zatočeništvu ili naturaliziranoj populaciji (ili populacijama) izvan bivšegareala. Za svojtu se pretpostavlja da je nestala u prirodnim staništima kada iscrpna istraživanjimana poznatim i/ili pretpostavljenim staništima u odgovarajuće doba (dnevno, sezonski, godišnje)diljem njenog povijesnog raspona ne potvrde niti jedan individuum. Istraživanja trebaju bitiprilagođena vremenskom okviru prikladnom životnom ciklusu i životom obliku svojte.Kritično ugrožena (CR)Svojta je kritično ugrožena (orig. Critically Endangered) kada najbolji dostupnipokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava barem jedan od kriterija A do E za kritičnu ugroženost,te se stoga smatra da je suočena s izuzetno visokim rizikom od nestajanja u prirodnim staništima(vidi str. __).Ugrožena (EN)Svojta je ugrožena (orig. Endangered) kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju dasvojta zadovoljava barem jedan od kriterija A do E za ugroženost, te se stoga smatra da jesuočena s vrlo visokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima (vidi str. __)Osjetljiva (VU)Svojta je osjetljiva (orig. Vulnerable) kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojtazadovoljava barem jedan od kriterija A do E za osjetljivost, te se stoga smatra da je suočena svisokim rizikom nestajanja na prirodnim staništima (vidi str. __).22

Gotovo ugrožena (NT)Svojta je gotovo ugrožena (orig. Near Threatened) kada je pravilno procjenjena, alitrenutno ne zadovoljava niti jednu od kategorija kritično ugrožena, ugrožena ili osjetljiva svojtaali je blizu za takovu procjenu ili je vjerojatno da će biti tako procjenjena u bliskoj budućnosti(vidi str. __).(U prethodnoj verziji IUCN kategorija NT je bila jedna od triju kategorija, zajedno s Ovisna ozaštiti (cd) (orig. Conservation dependent) i Najmanje zabrinjavajuća (Ic) (orig. Least Concern)unutar nadređene kategorije Nisko rizične (LR) (orig. Lower Risk)).Najmanje zabrinjavajuća (LC)Svojta je najmanje zabrinjavajuća (orig. Last Concern) kada je procjenjivana temeljem kriterijaali nije trenutno označena kao kritično ugrožena, ugrožena, osjetljiva ili osjetljiva. Širokorasprostranjene i učestale svojte uključene su u ovu kategoriju.Nedovoljno poznata (DD)Svojta je nedovoljno poznata (orig. Data Deficient) kada nema odgovarajućih podatakaza direktnu ili indirektnu procjenu rizika od nestajanja temeljem njene rasprostranjenosti i/ilistatusa populacija. Svojta unutar ove kategorije može biti dobro proučena, dobro poznatebiologije, ali da istovremeno odgovarajući podaci o učestalosti i/ili rasprostranjenosti nedostaju.Prema tome, kategorija nedovoljno poznata nije kategorija ugroženosti ili gotovo ugroženakategorija. Za svojte u ovoj kategoriji potrebni su dodatni podaci, a uvažava se mogućnost da ćebuduća istraživanja pokazati potrebu za uvrštavanjem u neku od kategorije ugroženosti. Važno jena “pozitivan” način koristiti raspoložive podatke. U mnogim se slučajevima posebna pažnjamora posvetiti izboru između statusa “DD” i statusa ugroženosti. Naime, ukoliko se smatra da jeareal svojte relativno ograničen, te ukoliko je u posljednjem periodu smanjen u odnosu naposljednje podatke, davanje statusa ugroženosti može biti doista opravdano.Neobrađena (NE)Kod kategorije neobrađena (orig. Not Evaluated) svojta i raspoloživi podaci o njoj, nisuvrednovani prema danim kriterijima za procjenu ugroženosti.Kriteriji za procjenu kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivih svojtiKriteriji za procjenu ugroženosti (tj. rizičnosti od izumiranje) neke svojte podijeljeni su upet skupina, označenih slovima A do E.A skupina kriterija se uglavnom temelji na brojnosti populacije, tj. negativnimtrendovima koji mogu biti opaženi, koji su procjenjeni, o kojima je donešen zaključak ili na kojese sumnja da se odvijaju u tijeku nekog vremenskog perioda.B skupina kriterija se uglavnom temelji na podacima o rasprostranjenosti svojte, tj.negativnim trendovima koji se ispoljavaju u obliku kritično malenih areala, njegovojfragmentaciji i kolebanjima.C i D skupina kriterija vezana je uz procjenu ugroženosti kod pojave izuzetno malenihpopulacija čiji je broj zrelih jedinki manji od 250, tj. samo 50.E kriterij povezan je s provedbom kvantitativnih analiza koje u konačnici ukazuju na23

vjerojatnost izumiranje neke svojte.Kritično ugrožene (CR)Svojta je kritično ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava bilokoji od slijedećih kriterija (A do E), te se stoga smatra da je suočena s izuzetno visokim rizikomod nestajanja u prirodnim staništima:A. Populacija je reducirana u veličini u bilo kojem od slijedećih oblika:1. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 90% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada su uzrociredukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni, temeljem (izrijekom) bilo kojegaod slijedećeg pokazatelja:a. direktnog opažanjab. indeksa učestalosti odgovarajućeg za dotičnu svojtuc. smanjivanja područja rasprostranjenosti, obima pojavljivanja i/ili kvalitetestaništad. stvarnog i potencijalnog nivoa iskorištavanjae. prisustva unešenih svojti, hibridizacije, patogena, zagađivačia, kompetitoraili parazita2. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 80% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada redukcijaili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu bitiireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.3. Redukcija populacije ≥ 80%, za koju se pretpostavlja ili sumnja da će se dogoditi uidućih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje (najviše do 100 god.), temeljem(izrijekom) bilo kojeg pokazatelja od (a) do (e) pod A1.4. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 80% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kadavremensko razdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzrocimogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem(izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.B. Geografska rasprostranjenost je u obliku bilo B1 (obim pojavljivanja) ili B2 (područjerasprostranjenosti) ili oboje :1. obim pojavljivanja je procjenjen da je manji od 100 km 2 , a procjene ukazuju nanajmanje dvije činjenice od slijedećeg:a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili samo 1 lokalitetub. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje natemelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:i) obima pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) područja, obima i/ili kvalitete staništa24

iv) broja lokaliteta ili subpopulacijav) broja zrelih individuumac. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenatai) obimu pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) broja lokaliteta ili subpopulacijaiv) broja zrelih individuuma2. Područje rasprostranjenosti procjenjeno je na manje od 100 km 2 , i procjene ukazujuna najmanje dvije činjenice od slijedećih (a-c):a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili samo 1 lokalitetub. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje natemelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:i) obima pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) područja, obima i/ili kvalitete staništaiv) broja lokaliteta ili subpopulacijav) broja zrelih individuumac. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenatai) obimu pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) broja lokaliteta ili subpopulacijaiv) broja zrelih individuumaC. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 250 zrelih individuuma, a:1. procjenjeno je da se nastavlja smanjivati dinamikom od najmanje 25% unutar 3godine ili jedne generacija (do najviše 100 godina u budućnosti), što god da je dulje, ili je2. zapaženo, pretpostavlja se ili je zaključeno da i dalje opada broj zrelih jedinki idogađa se najmanje jedna pojava od slijedećih (a-b):a. populacijska struktura je u obliku:i) niti jedna procjenjena subpopulacija nema više od 50 zrelihjedinki iliii) najmanje 90% zrelih jedinki čini jednu subpopulacijub. ekstremno kolebanje u broju zrelih jedinkiD. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 50 zrelih individuumaE. Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima odnajmanje 50% u idućih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje (do najviše 100godina).Ugrožene (EN)(Endangered)25

Svojta je ugrožena kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava bilo koji odslijedećih kriterija (A do E), te se stoga smatra da je suočena s vrlo visokim rizikom od nestajanjau prirodnim staništima:A. Populacija je reducirana u veličini u bilo kojem od slijedećih oblika:1. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 70% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada su uzrociredukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni, temeljem (izrijekom) bilo kojegaod slijedećeg pokazatelja:a. direktnog opažanjab. indeksa učestalosti odgovarajućeg za dotičnu svojtuc. smanjivanja područja rasprostranjenosti, obima pojavljivanja i/ili kvalitetestaništad. stvarnog i potencijalnog nivoa iskorištavanjae. prisustva unešenih svojti, hibridizacije, patogena, zagađivačia, kompetitoraili parazita2. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 50% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kada redukcijaili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu bitiireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.3. Redukcija populacije ≥ 50%, za koju se pretpostavlja ili sumnja da će se dogoditi uidućih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje (najviše do 100 god.), temeljem(izrijekom) bilo kojeg pokazatelja od (a) do (e) pod A1.4. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 50% tijekom posljednjih 10 godina ili tri generacije, što god da je dulje, kadavremensko razdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzrocimogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem(izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.B. Geografska rasprostranjenost je u obliku bilo B1 (obim pojavljivanja) ili B2 (područjerasprostranjenosti) ili oboje :1. obim pojavljivanja je procjenjen da je manji od 5000 km 2 , a procjene ukazuju nanajmanje dvije činjenice od slijedećeg (a-c):a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili na ne više od 5lokalitetab. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje natemelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:i) obima pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) područja, obima i/ili kvalitete staništaiv) broja lokaliteta ili subpopulacijav) broja zrelih individuuma26

c. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenatai) obimu pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) broja lokaliteta ili subpopulacijaiv) broja zrelih individuuma2. Područje rasprostranjenosti procjenjeno je na manje od 500 km 2 , i procjene ukazujuna najmanje dvije činjenice od slijedećih (a-c):a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili na ne više od 5lokalitetab. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje natemelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:i) obima pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) područja, obima i/ili kvalitete staništaiv) broja lokaliteta ili subpopulacijav) broja zrelih individuumac. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenatai) obimu pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) broja lokaliteta ili subpopulacijaiv) broja zrelih individuumaC. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 2500 zrelih individuuma, a:1. procjenjeno je da se nastavlja smanjivati dinamikom od najmanje 20% unutar 5godine ili 2 generacija (do najviše 100 godina u budućnosti), što god da je dulje, ili je2. zapaženo, pretpostavlja se ili je zaključeno da i dalje opada broj zrelih jedinki idogađa se najmanje jedna pojava od slijedećih (a-b):a. populacijska struktura je u obliku:i) niti jedna procjenjena subpopulacija nema više od 250 zrelihjedinki iliii) najmanje 95% zrelih jedinki čini jednu subpopulacijub. ekstremno kolebanje u broju zrelih jedinkiD. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 250 zrelih individuumaE. Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima odnajmanje 20% u idućih 20 godina ili 5 generacije, što god da je dulje (do najviše 100godina).Osjetljive (VU)Svojta je osjetljiva kada najbolji dostupni pokazatelji ukazuju da svojta zadovoljava bilo koji odslijedećih kriterija (A do E), te se stoga smatra da je suočena s visokim rizikom od nestajanja uprirodnim staništima:27

A. Populacija je reducirana u veličini u bilo kojem od slijedećih oblika:1. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 50% tijekom posljednjih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje, kada su uzrociredukcije jasno reverzibilni i razumljivi i obustavljeni, temeljem (izrijekom) bilo kojegaod slijedećeg pokazatelja:a. direktnog opažanjab. indeksa učestalosti odgovarajućeg za dotičnu svojtuc. smanjivanja područja rasprostranjenosti, obima pojavljivanja i/ili kvalitetestaništad. stvarnog i potencijalnog nivoa iskorištavanjae. prisustva unešenih svojti, hibridizacije, patogena, zagađivačia, kompetitoraili parazita2. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 30% tijekom posljednjih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje, kada redukcijaili njezini uzroci mogu biti neobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu bitiireverzibilni, temeljem (izrijekom) bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.3. Redukcija populacije ≥ 30%, za koju se pretpostavlja ili sumnja da će se dogoditi uidućih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje (najviše do 100 god.), temeljem(izrijekom) bilo kojeg pokazatelja od (a) do (e) pod A1.4. Uočeno je, procijenjeno, zaključeno ili se sumnja u redukciju veličine populacije od≥ 30% tijekom posljednjih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje, kada vremenskorazdoblje uključuje i prošlost i budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzroci mogu bitineobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni, temeljem (izrijekom)bilo kojega pokazatelja od (a) do (e) pod A1.B. Geografska rasprostranjenost je u obliku bilo B1 (obim pojavljivanja) ili B2 (područjerasprostranjenosti) ili oboje :1. obim pojavljivanja je procjenjen da je manji od 20000 km 2 , a procjene ukazuju nanajmanje dvije činjenice od slijedećeg (a-c):a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili na ne više od 10lokalitetab. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje natemelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:i) obima pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) područja, obima i/ili kvalitete staništaiv) broja lokaliteta ili subpopulacijav) broja zrelih individuumac. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenatai) obimu pojavljivanjaii) područja rasprostranjenosti28

iii)iv)broja lokaliteta ili subpopulacijabroja zrelih individuuma2. Područje rasprostranjenosti procjenjeno je na manje od 2000 km 2 , i procjene ukazujuna najmanje dvije činjenice od slijedećih (a-c):a. prisustvo svojte u nekoliko fragmentiranih staniša ili na ne više od 10lokalitetab. uočeno je, zaključeno je ili se pretpostavlja, kontiunirano smanjivanje natemelju bilo bilo kojeg od slijedećih pokazatelja:i) obima pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) područja, obima i/ili kvalitete staništaiv) broja lokaliteta ili subpopulacijav) broja zrelih individuumac. Ekstremna kolebanja s obzirom na bilo koji od slijedećih elemenatai) obimu pojavljivanjaii) područja rasprostranjenostiiii) broja lokaliteta ili subpopulacijaiv) broja zrelih individuumaC. Procjenjeno je da se populacija sastoji od manje od 10000 zrelih jedinki, a:1. procjenjeno je da se nastavlja smanjivati dinamikom od najmanje 10% unutar 10godine ili 3 generacija (do najviše 100 godina u budućnosti), što god da je dulje, ili je2. zapaženo, pretpostavlja se ili je zaključeno da i dalje opada broj zrelih jedinki idogađa se najmanje jedna pojava od slijedećih (a-b):a. populacijska struktura je u obliku:i) niti jedna procjenjena subpopulacija nema više od 1000 zrelihjedinki iliii) sve zrele jedinke čini jednu subpopulacijub. ekstremno kolebanje u broju zrelih jedinkiD. Populacija je vrlo malena i ograničena je na bilo koji način od slijedećeg:1. veličina populacije je procjenjena na manje od 1000 zrelih jedinki2. populacija je vrlo ograničena s obzirom na područje rasprostranjenosti (tipično namanje od 20 km 2 ) ili broj lokaliteta (tipično pet ili manje) tako da može biti osjetljiva nahumane utjecaje ili stohastičke događaje unutar vrlo kratkog perioda u nesigurnojbudućnosti, te je stoga podobna da postane kritično ugrožena ili čak i izumrla u vrlokratkom vremenskom periodu.E. Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima odnajmanje 10% u idućih 100 godina.29

Najmanje zabrinjavajuća (LC), nedostatno poznate (DD), neprocjenjen (NE)Za navedene kategorije nema posebnih kriterija izuzev onih danih u opisu same kategorije.Tablica 3. Sažeti prikaz kategorija i podkategorija s osnovnim elementima procjeneKrit. Opis Podkrit. Opis CR EN VUARedukcija populacija 1 kada su uzroci redukcije jasno reverzibilni i(smanjivanje broja jedinki) razumljivi i obustavljeni (temeljem a-e)za 90% u posljednjih 10god/3 gen.za 70%u posljednjih10 god/3 gen.za 50%u posljednjih10 god/3 gen.BCDE2 kada redukcija ili njezini uzroci mogu bitineobustavljeni ili mogu biti nerazumljivi ilimogu biti ireverzibilni (temeljem a-e)za 80% u idućih 10god/3 gen.3 (temeljem a-e) za 80% u idućih 10god/3 gen.4 kada vremensko razdoblje uključuje i prošlost i za 80% u idućih 10budućnost, i gdje redukcija ili njezini uzrocigod/3 gen.mogu biti neobustavljeni ili mogu bitinerazumljivi ili mogu biti ireverzibilni(temeljem a-e)Smanjivanje areala (obimpojavljivanja irasprosranjenost) (barem 2kriterija)Brojnost populacije(procjenjena)za 50% u idućih 10god/3 gen.za 50% u idućih 10god/3 gen.za 50% u idućih 10god/3 gen.100/100 5000/500 20000/20001 fragmentacija 1 lokalitet 5 lokaliteta 10 lokaliteta2 smanjivanje3 kolebanjezrelih individuuma 250 2500 10000za 30% u idućih 10god/3 gen.za 30% u idućih 10god/3 gen.za 30% u idućih 10god/3 gen.1 dinamika smanjivanja za 25% u 3 god/1gen. za 20% u 5 god/2 gen. za 10% u 10 god/3gen.2a/i subpopulacije ne više od 50 individ. 250 ind. 1000 ind.2a/ii % jedinki čini subpopulaciju 90 95 100Izuzetno male i ograničene procjena 50 individ. 250 individ. 1000 individpopulacijeKvantitativne analizevjerojatnost izumiranja - PVA analiza npr. za 50% u idućih 10 za 20% u idućih 20 za 10% u idućih 100vjerojatnosti nestajanjagod/3 gen.god/5 gen.god.30

Okvir 4. Citiranje IUCN Kategorija i kriterija u Crvenim listamaS namjerom promoviranja uporeba standardnog formata citiranja Kategorija i Kriterijaprilikom izrade Crvenih popisa dnešene su slijedeće preporuke (prema Prilogu 2,IUCN/SSC 2000):1. Kategorije Crvenih popisa mogu biti navedene u punom ili skraćenom obliku kakoslijedi (kod uporabe u jezicima drugačijim od engleskog, kratice trebaju slijeditikratice engleskog originala):• Izumrla (EX)• Izumrla u divljini (EW)• Kritično ugrožena (CR)• Ugrožena (EN)• Osjetljiva (VU)• Gotovo ugrožena (NT)• Najmanje zabrinjavajuća (LC)• Nedovoljno poznata (DD)• Neobrađena (NE)2. Unutar poglavlja “Kriteriji za procjenu kritično ugroženih, ugroženih i osjetljivihsvojti” (str. __) kriteriji i subkriteriji označeni su alfa-numeričkim slijedom. Ovikriteriji i subkriteriji (sva 3 nivoa) čine sastavni dio procjena za Crvene popise. Svikriteriji i subkriteriji koji se koriste prilikom pripisivanja kategorije ugroženostitrebaju biti uz dotičnu kategoriju jasno navedeni. Kod kriterija A do C i D unutarkategorije Osjetljive (VU) prvi nivo subkriterija označen je brojevima (1-4), teukoliko ih je više od jednoga zadovoljeno, trebaju biti odvojeni oznakom “+”. Druginivo subkriterija označen je uporabom malih slova (a-e). Ukoliko ih je više odjednoga zadovoljeno, navode se bez ikakvih oznaka, tj. neposredno jedan iz drugoga.Treći nivo subkriterija unutar kriterija B i C uključuje uporabu malih rimskih brojaka(i-v). Ove se oznake navode unutar zagrada (bez razmaka u odnosu na malo slovodrugog nivoa), a ukoliko ih je više od jednoga, odvajaju se zerezom. Ukoliko jezadovoljeno više od jednog kriterija , odvajaju se znakom točka-zarez (;). Evonekoliko primjera:• EX• CR A1cd• VU A2c+3c• EN B1ac(i,ii,iii)• EN A2c; D• VU D1+2• CR A2c+3c; B1ab(iii)• CR D• VU D2• EN B2ab(i,ii,iii)• VU C2a(ii)• EN A1c; B1ab(iii); C2a(i)• EN B2b(iii)c(ii)31

• EN B1ab(i,ii,v)c(iii,iv)+2b(i)c(ii,v)• VU B1ab(iii)+2ab(iii)• EN A2abc+3bc+4abc; B1b(iii,iv,v)c(ii,iii,iv)+2b(iii,iv,v)c(ii,iii,iv)32

II Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranjana morskim ribamaSmjernice koje slijede izrađene su s namjerom da pomognu u procjeni ugroženostimorskih riba uporabom ranije obrazloženih IUCN kategorija i kriterija Crvenih popisa i knjiga(vidi str. __). Stoga se samo u kombinaciji s njima i mogu koristiti.Potreba da se ključni elementi IUCN kategorija i kriterija dodatno protumače postala jeevidentna tijekom Radionice održane u Londonskom zoologijskom društvu (Zoological Societyof London - ZSL) u svibnju 1996. godine. u suradnji s SSC-om (Species Survival Commission)WWF-om (Union and the World Wide Fund for Nature WWF) kada su kriteriji primjenjeni naveliki broj vrsta morskih riba. Iako su izrađene Smjernice primarno odnose na morske ribe, mnogiod komentara mogu biti korisni u preocjenjivanju rizika od izumiranja za ostale morske i vodenesvojte.Smjernice se također dotiču i drugu građu koja može koristiti u daljnoj doradi općihkriterija i njihovog poboljšavanja. Također, iste nisu konačne, te se prije trebaju promatrati kaoprvi, a ne posljednji pokušaj primjene kriterija i kategorija na morske ribe i druge vodeneorganizme. Zajednički napori IUCN/SSC, ZSL-a i drugih organizacija i institucija za procjenurizika od izumiranja morskih riba i dalje je u tijeku, a samo dodatna iskustva u primjenidoprinijeti će i boljem razumijevanju problema.Opće napomene o klasifikacijskom sustavu Crvenih listi IUCN-aKako je to i ranije rečeno, IUCN kategorije i kriteriji imaju za cilj osigurati objektivnistandard za klasifikaciju rizika od izumiranja za široki raspon svojti, kopnenih i morskih. Iako susmjernice za primjenu na morskim ribama fokusirane na specifične točke, neke opće napomenetrebaju biti istaknute.Kvantificiranje rizika od izumiranjaRizik od izumiranja, onako kako je definiran ranije, upotrebom Kriterija A-D, nijekvantitativnog karaktera, te stoga nije jednakog tipa kao rizik od izumiranja definiran KriterijemE (kvantitativna analiza). Npr. prema definiciji svojta je Kritično ugrožena (CR) “ukoliko jesuočena s izuzetno velikim rizikom od izumiranja na prirodnim staništima u bliskoj budućnosti,kako je to definirano bilo kojim od slijedećih kriterijia (A do E)”. Kriterij E pak glasi da“Kvantitativna analiza pokazuje vjerojatnost izumiranja u prirodnim staništima od najmanje 50%u idućih 10 godina ili 3 generacije, što god da je dulje”. Ukoliko svojta zadovoljava Kriterije A,B, C ili D, te je stoga kritično ugrožena, to neophodno ne uključuje da je vjerojatnost njenaizumiranja najmanje 50% u idućih 10 godina ili 3 generacije. Relativni rizik od izumiranja zasvaku IUCN kategoriju zasnovan je na najboljim dostupnim podacima u vrijeme procjenjivanja ipodrazumijeva da nisu poduzimane neke nove mjere zaštite. Implicitno se podrazumijeva dauvođenje i pravilna primjena novih mjera zaštite, pogotova za snažno eksploatirane ili aktivnoupravljane svojte, može značajno smanjiti rizik od izumiranja. Ukoliko se pak takve mjerestvarno i primjene, očekuje se da se status svake pojedine svojte nanovo procjeni, te ukoliko je topotrebno i promjeni.Rizik od izumiranja i morske ribeSumnja se da su pojedine vrste morskih riba koje su procjenjene kao ugrožene primjenomIUCN kategorija, nisu stvarno tako ugrožene kako to proizlazi iz primjene kriterija. Upozorenje33

na ovakvu pojavu istaknuto je od strane sudionika spomenute Radionice uz popis određenih vrstamorskih riba. Ova je pojava ostala nerješenom, ali usmjerava daljnji rad. Upozorenje uz ovajpopis sadrži slijedeće glavne zaključke.Kriteriji (A-D) osiguravaju mogućnost rekalativne procjene trendova u stanju populacijaza mnoge životne oblike. Međutim, prepoznato je da ovi kriteriji ne vode uvijek u jednakorobusnu procjenu rizika od izumiranja kada ista ovisi o životnom ciklusu, tj. povijesti (orig. lifehistory) neke vrste. Kvantitativni kriteriji (A1 a,b,c) mogu biti neodgovarajući za procjenu rizikaod izumiranja za neke vrste, pogotovo za one koji imaju visoki reprodukcijski potencijal,mogućnost brzoga rasta ili široku geografsku rasprostranjenost. Mnoge od ovakovih vrsta imajusnažan potencijal održavanja i kod visokog stupnja mortaliteta, te takve vrste mogu biti osnova zamorsko ribarstvo i gospodarenje. Usprkos rečenoga, treba imati na umu da morsko ribarstvo nepravi razliku između ribljih vrsta ovakvih osobina i onih drugih, te da su ciljne vrste često i onekoje nemaju visok potencijal održanja svojih populacija pod visokim stupnjem mortaliteta.Rizik od izumiranja i ribarstvoVrste koje se različitim ribarskim tehnikama ciljno izlovljuju mogu pokazati opadanje ubrojnosti populacije. Takve vrste, a prema kriterijima, mogle bi biti procjenjene kao ugroženetemeljem Kriterija A (reduciranje populacije). Na ovakove vrste treba obratiti pažnju stoga štoopadanje u brojnosti populacije nemora nužno reflektirati opasnost od izumiranja, pogotova akoje opadanje posljedica planova gospodarenja koji su optimalni s naglaskom na održivogospodarenje ciljnom svojtom. Ukoliko ribarska struka efikasno gospodari ciljnom vrstom,populacija će se stabilizirati na odabranoj razini, a opadanje u brojnosti će prestati, tako dadotična vrsta ne bi trebala i dalje biti kvalificirana kao ugrožena, te biti dijelom Crvenog popisa.Ukoliko se opadanje u brojnosti populacije ipak nastavi, razlozi za brigu su tu, no problemprimjene odgovarajuće kategorije rizika od izumiranja i dalje ostaje.Vrste koje pokazuju izdržljivost (stalnost, orig. persistence) i s niskim udjelom svojeneribolovne veličine, uključujući i one koje nastanjuju staništa s visokim kapacitetom održavanja,mogu biti uzrokom za brigu stoga što su podložne nepredvidljivim događajima katastrofalnihosobina za dotičnu svojtu, a mogu biti dio slučajnog izlova. Međutim, takve vrste nisuprocjenjene kao ugrožene uporabom kriterija. Da bi bile klasificirane kao ugrožene, ovakovevrste trebaju biti određene s obzirom na dva kriterija, populacije i područja rasprostranjenja uokviru kriterija B i C. Za potrebe daljnje razrade rizičnosti od izumiranja morskih riba, bilo bikorisno razviti kriterije za više vrsta koje su iscrpljene ribolovom, a koje imaju “prevelike areale”ili su karakterizirane “prevelikim brojem” zrelih individuuma, a da bi zadovoljile kriterije B i C.Smjernice i preporuke za budućnostPopulacijaZa primjenu IUCN kriterija neophodno je definirati komponente populacije na koju se“redukcija”, tj. opadanje u broju ili izumiranje odnosi. Trenutno je populacija definirana kaoukupan broj zrelih jediniki. Nekoliko osobina, međutim, karakterističnih za morske ribe ukazujena potrebu alternativne definicije. Tri glavne komponente obrazložene su u daljnjem tekstu.Kriteriji su naime dosta fleksibilni, znanja o demografskim osobinama vrste i ekpertna biološkaprocjena treba biti primjenjena kada kod je potrebno odrediti najadekvatniju komponentupopulacije. Upotrebljiva radna definicija komponente populacije na koju se redukcija odnositrebala bi biti “ona koja je procjenjena da je sposobna samu sebe zamijeniti u idućoj generaciji”(orig. “that estimated to be capable of replacing itself in the next generation")34

Opadanje u biomasi nasuprot opadanju u brojuU mnogih vrsta morskih riba reproduktivni potencijal je obično u vrlo bliskom odnosu sveličinom (osobito masom), čak i za mužjake. S obzirom da eksploatacija obično reducira jedinkesrednje starosti i veličine, procjena opadanja uglavnom na temelju broja zrelih odraslih jedinkimože voditi u podcjenjivanje utjecaja eksploatacije. Moguće posljedice smanjivanja broja ženkisrednje starosti i veličine uključuje i samnjivanje potencijalne produkcije ikre i poremećaje umriješćenju. Stoga je od suštinske važnosti prilikom procjene promjena u veličini populacijerazmotriti i brojčane pokazatelj abundancije i prateći reproduktivni potencijal.Kriteriji dozvoljavaju razmatranje plodnosti svojte u procjeni rizika od izumiranja, sobzirom da opadanje u brojnosti populacije može biti zasnovana na “indeks učestalostiodgovarajućeg za dotičnu svojtu” (kriterij A1, b). Sugestije o načinima na koje se kombinacijabrojčanog pokazatelja učestalosti i reproduktivnog potencijala mogu odraziti prikazani su udaljnjem tekstu.Najednostavnija procedura je opisati abundanciju putem biomase (bilo kao biomasuodraslih jedinki ili biomasu spola koji je rjeđi u populaciji). Za neke riblje vrste biomasa je boljipokazatelj reproduktivnog potencijala svojte od broja jedinki, tako da biomasi treba dati prednostukoliko su takvi podaci dostupni. Nasuprot tome, u određenim slučajevima broj jedinki može bitibolja mjera reprodukcijskog potencijala, npr. u nekih morskih pasa. Ovaj je pristup uobičajen uribarstvu.Kao alternativna varijanta, biomasa i/ili reproduktivni potencijal svojte može se izrazitikao udio neeksploatirananog dijela populacije (djevičanski dio, orig. virgin level). Ovakva mjeramože biti vrijedna i koristi se u ribarstvu za uspostavu praga eksploatacije (orig. to set harvestthresholds). Međutim, ova mjera nije u odnosu niti s jednim trenutnim IUCN kriterijem. Teškoćaovog pristupa se ogleda u tome da je teško odlučiti kod kojeg postotka neekspolatiranog djelapopulacije je vrsta ugrožena, tj. kada se pojavljuje rizik od izumiranja. U različitim studijamaribarstva 20% se smatra nivoom ispod kojega ne treba ići (orig. "level one does not want to gobelow"). Ova je granična vrijednost često bila prelažena, te je rezultirala povećenjam prelova, aline neophodno i izumiranjem lovne vrste. Ovo pravilo, da ne treba dozvoliti da ukupna količinaribe padne ispod 20% od neekploatirane količine ribe je preispitivano u istraživanjima ribarstva,te je zaključeno da isto nije dovoljno konzervativno. Umjesto dosadašnje vrijednosti od 20%,predlažene se vrijednosti 40-50%. Uklapanje raspona ovakovih vrijednosti tako da odražavju trikategorije rizičnosti od izumiranja trebaju biti razmotrene tijekom dopuna Kategorija i Kriterija, adodatna rasprava o ovom problemu svakako treba tek uslijediti.Dodatna preporuka za ubuduće je da se pojam “Redukcija” trenutno definiran kao“opadanje u broju zrelih jedinki” definira tako da sadrži i opadanje u bimasi kao alternativuopadanju u broju jedinki.Ribe koje mijenjaju spolMnoge vrste riba, uključujući i neke koje se ekspolatiraju, imaju sposobnost promjenespola tijekom rasta i sazrijevanja (orig. Sex-changing fish). U takovih vrsta, omjer spolova možebiti snažno pomaknut prema spolu koji je manji. Kriteriji Crvenih popisa s definicijom “brojzrelih jedinki” mogu uzeti u obzir poremećaj omjera spolova. U riba koje imaju mogućnostpromjene spola, može biti prikladno razmotriti da se promjene u omjeru spolova koriste kaopokazatelj promjena unutar populacije. Ovo može imati i dodatni značaj u zaštiti s obzirom da jespol koji je veći (i malobrojniji) često subjekt većeg mortaliteta uzrokovanog dodatnim pritiscimakao što je ribarstvo.35

Spol koji remeti povoljan omjer spolovaIUCN definicija “zrele jedinke” preporuča da se kod populacija koje imaju na neki načinporemećene omjere zrelih jedinki ili omjer spolova (orig. Rate-limiting sex), u procjeni trebauvažiti nižu vrijednost procjene broja zrelih jedinki (tj. procjenjenu efektivnu veličinupopulacije). Treba naglasiti da spol koji remeti omjer spolova nije uvijek i rjeđi spol, tj. onajkojega u populaciji ima manje. Npr. u populacije s 2 mužjaka i 10 ženki, ženke mogu bitiograničavajući spol, ukoliko svaki mužjak može oploditi više od 5 ženki i kasnije se brinuti zasvo nastalo potomstvo.Učinak gustoće populacijeGustoća populacije može odigrati kritičnu ulogu u reproduktivnom uspjehu riba,pogotovo onih koje imaju ograničeni raspon zrelih jedinki, te također u sesilnih i sedentarnihbeskralježnjaka (org. Population density effects). U takvih vrsta, gustoća populacije koja padneispod stanovite kritične razine može znatno reducirati reproduktivnu uspješnost. Stoga za takovevrste kao mjera rizičnosti od izumiranja može biti pogodnija mjera redukacija u gustoćipopulacije zrelih jedinki, od uobičajene mjere ukupnog broja zrelih jedinki u populaciji. Jedinkekoje se mogu naći unutar područja gdje je gustoća populacije ispod razine kritične za uspješnureprodukciju, ne trebaja su se smatrati “zrelim jedinkama” kako to definicija unutar kriterija kaže(iako to kao jedinke zapravo i jesu) stoga što zapravo nisu “reproduktivno sposobne”. Područjavisoke gustoće populacije često su i područja koja se ciljno eksploatiraju. Relativno zanemarivoopadanje u ukupnoj abundaciji u takvim područjima mogu podudarati sa znatnom redukcijom ureprodikcijskom potencijalu. Nejasno je da li su ovakove i slične promjene u gustoći populacijeodgovarajuće podržane u kriteriju “opadanja u brojnosti populacije”. Međutim, kriterij “opadanjau brojnosti populacije” morati će zadovoljiti u izradi Crvenih listi, tako dugo dok ne budemo znaliviše o tome kako na reproduktivni potencijal utječe dinamika sedentarnih morskih organizama,niska gustoća dubokomorskih riba, gustoća populacija riba općenito i sl.Reproduktivno ponašanje i ekologijaTijekom procjenjivanja učinka promjena u brojnosti ili biomasi zrelih jedinki naugrožavanje populacije, ponašanje i ekologija vrste također trebaju biti razmotreni (orig.Reproductive behaviour and ecology). Procesi snubljenja (orig. mating patterns), roditeljskabriga, lokalna plodnost (orig. side-fidelity) biti će među najvažnijim čimbenicima ponašanja.Simbioza i ovisnost o pojedinom tipu substrata su primjeri važni za razmatranje ekologgijemorskih organizama. Stupanj labilnosti u ponašanju i ekološkoj ovisnosti će utjecati nareproduktivnu uspješnost. Npr. uklanjanje zrelih jedinki iz populacije s vrlo strukturiranimprocesima snubljenja, ili direktno iz skupina (agregata) jedinki tijekom mrijesta u vrsta koje seudružuju radi mrijesta mogu imati mnogo ozbiljnije posljedice nego uklanjanje istog broja jedinkiu vrsta u kojih su procesi parenja manje organizirani i “kruti”. Međutim, smjernice uporabekriterija počivaju strogo na promjenama u broju. Stoga se mora uporabiti stručna biološkaprocjena kao pomoćni alat (ne i zamjena za postojeće kriterije) za procjenu ozbiljnosti promjena upopulaciji koje mogu nastati s obzirom na reproduktivno ponašanje i ekologiju ciljne vrste.Dodatna preporuka za ubuduće je da kriteriji Crvenih popisa definiraju “zrele jedinke”kao “jedinke sposobne za reprodukciju”. Ovu je definicija korištena za prikazivanje broja jedinkikoje su sposobne da se potomstvom zamjene u idućoj generacije. Ova bi definicija trebalanaglasiti da u procjenu trebaju biti uključeni svi socijalni, ekološki i fizikalni parametri (npr.36

eproduktivno ponašanje) kada se podrazumijeva da je jedinka “sposobna” za reprodukciju.GeneracijaGeneracijsko vrijeme opadanja u eksploatiranim populacijamaU populacijama morskih riba eksploatacija obično reducira jedinke srednje veličine istarosti (orig. Declining generation time in exploited populations). U okviru kriterija Crvenihpopisa, generacijsko vrijeme je zasnovano na srednje starim roditeljima u populaciji. Ukoliko segeneracijsko vrijeme preocjenjuje na temelju ekspolatirane populacije, generacijsko vrijeme ćebiti manje nego da se isto procjenjuje na temelju populacije koja se ne eksploatira. Dotle dokprocjena statusa vrste IUCN kriterijima ovisi o generacijskom vremenu, kraći vremenski periodće biti manje zaštitan nego dulji vremenski period.Za prevazilaženje ovog učinka, treba koristiti generacijsko vrijeme ne eksploatiranepopulacije kada se procjenjuju eksploatirane populacije. Međutim, za većinu ribljih vrstageneracijsko vrijeme populacije u neekspolatiranom stanju može se dobiti jedino modeliranjem.“Generacija” je definirana u IUCN kriterijima kao “prosječna starost jedinki roditelja upopulaciji. Ova definicija kakva jeste, ne određuje da li se odnosi na prosječnu starost jedinkiroditelja u populaciji u reduciranom ili neeksploatiranom stanju, što se može razlikovati. Dodatnapreporuka za ubuduće je da se koristi prosječna starost roditelja u neeksploatiranom stanju, kadagod su odgovarajući podaci dostupni, te kada postoji razlika između ove dvije situacije.Generacijsko vrijeme i uspješan oporavak u eksploatiranim populacijama(orig. Generation time and successful recruitment in exploited populations)Način života dugo živućih, iteroparnih (orig. iteroparous OP?) vrsta produljuje njihovureprodukciju tijekom mnogo godina. Mnogi morski organizmi koji imaju ovakvu životnustrategiju imaju vrlo varijabilan godišnji oporavak, čak i u neeksploatiranih populacija,zahvaljujući prirodnoj varijabilnosti u okolišu. Takve strategije koje produljuju reprodukcijutijekom nogo godina u vrlo varijabilnom okolišu pružaju stanovit stupanj sigurnosti da će se nekeod reprodukcija odigrati u povoljnim godinama, te tako osigurati opstanak vrste.Kada je riblja populacija neke vrste podvrgnuta eksplataciji, prosječno stare (i timegeneracijsko vrijeme) i zrele jedinke su reducirane. Čest je slučaj tada, da je oporavak populacijamorskih riba i beskralježnjaka varijabilan i nepredvidljiv. Eksploatacija zgušnjava broj zrelihreproducirajućih klasa u danom vremenu i broj godina u koja se reprodukcija zbiva. Kako segeneracijsko vrijeme za populaciju približava prosječnom vremenskom razmaki između uspješnihoporavaka, prilika za ozbiljne poremećaje obnove se povećava, iako produkcija jajašaca unutarpopulacije može inicijalno ostati visoka. U slučaju ovakovog scenarija, populacija se može suočitis povećanjem rizika od izumiranja, s obzirom da će svega nekoliko zrelih klasa nalaziti izmeđuporemećaja oporavka uzrokovanih s nekoliko uzastopnih oporavcima siromašnih godina. Ovapojava bi trebala voditi u preformuliranje Kriterija, tako da budu zasnovani na generacijskomvremenu i životnom rasponu. Do ovih promjena, predostrožnosti radi, preporuča se strožaprimjena postojećih kriterija.Definiranje generacijskog vremena putem produkcije jajašaca(orig. Defining generation time by egg production)37

Razlika u plodnosti između jedinki različite starosti može biti izrazita. Trenutno je“generacijsko vrijeme” definirano kao prosječna starost roditleja u nedirnutoj populaciji i stoga,ne sadrži mogućnost eksponencijalnog porasta plodnosti s veličinom i starošću riba. Ovo je uskladu s ranijom postavkom da je biomasa molja mjera plodnosti populacije od broja zrelihjedinki. Jedna je varijanta definirati generacijsko vrijeme kao dob kod koje je dosegnuto 50% odmaksimalne produkcije jajašaca u netaknutoj populaciji – ovo je tzv. analogija “jajašaca” zaprosječnu dob roditelja. Ova mjera sadrži plodnost, dobnu strukturu, zrelost, te se smatra da jerobusnija mjera generacijskog vremena od dobne strukture same za sebe.Obim pojavljivanjaVeliki geografski raspon i ograničena uporaba staništa(orig. Large geographic ranges and limited habitat use)Obim pojavljivanja (extent of occurrence) je u Kriterijima definiran putem konveksnihpoligona (vidi str. __). Obim je pojavljivanja obično veći za morske nego za kopnene vrste (iakosu usko rasprostranjenje morske vrste mnogo uobičajenije nego što se to općenito smatra).Prepoznata su dva problema prilikom uporabe ovog parammetra za morske vrste. Kao prvo,morske ribe će rijetko postati dijelom crvenog popisa prema sadašnjim kritičnim vrijednostimapropisanim za obim pojavljivanja, čak i ako su realno ugrožene. Drugo, morske vrste mogunastanjivati samo maleni dio obima pojavljivanja (npr. koraljne grebene ili rubove područjaobraslih morskim cvjetnicama). U mnogim je slučajevima pogodnija mjera za procjenu statusaugroženosti morskih riba područje rasprostranjenenosti (eng. area of occupancy, vidi str. __).Rijetke vrste široke rasprostranjenosti(eng. Wide-ranging, rare species)Prilikom procjene statusa ugroženosti evidentno prirodno rijetkih, širokorasprostranjensih vrsta (npr. velika bijela psina), potrebno je prmjenjivati Kriterij A (opadanjepopulacije). Međutim, primjena može biti otežana za neribolovne vrste ili vrste koje se love uneselektivnom ribolovu, a nalikuju vrstama koje su zapravo ciljne (npr. neke elasmobranchs andgroupers OP?).Područje rasprostranjenosti1. Ribe se uobičajeno kreću između staništa tijekom različitih životnih faza, ili koriste različitedijelove određenog staništa u različito vrijeme. Stoga područje rasprostranjenosti (eng. Areaof Occupancy) nemora biti konstantno tijekom vijeka jedne generacije ili čak i tijekom kraćihvremenskih odječaka. Neka su područja, npr. ona koja se koriste za sakupljanje radimriješćenja, mnogo manja područja koje vrsta inače nastanjuje, a esencijalna su za opstankavrste. Kod procjene područja rasprostranjenosti u svrhu procjene rizika od izumiranja,potrebno je koristiti najmanje područje koje vrsta u određenom trenutku koristi. Iako se malozna o području rasprostranjenosti većine morskih vrsta, značajno je da se koriste najboljedostupne informacije koje utječu na procjenu i određivanje koliko je zapravo najmanjepodručje koje vrsta nastanjuje tijekom svojega životnog vijeka.2. Ribe žive u trodimenzionalnom prostoru, dok Kriteriji crvenog popisa određuju obimpojavljivanja i područje rasprostranjenosti u dvodimenzionalnom prostoru. Rasponi dubina38

koje nastanjuju morske ribe može znatno varirati, te veći dubinski raspon može reduciratirizik od izumiranja, dok su svi ostali parametri jednaki. Ribe plitkih voda, te obalne vrstemogu biti osobito osjetljive na ekspolataciju i degradaciju staništa. Prilikom procjenjivanjaobima pojavljivanja (prošlog, sadašnjeg i budućeg) potrebno je uzeti u obzir dubinski rasponunutar kojega se procjenjivana svojta pojavljuje. Volumen koji vrsta nastanjuje, a ne površinamože biti mnogo prikladniji kriterij kod morskih riba. Ovaj će fenomen ovisiti i o osobinikonkretne vrste, npr. za pridnene ribe pogodna bi bila površina dna, ili za ribe koje žive umočvarnim vodama mangrova ili dnu obraslom morskim cvjetnicama, klasična procjenadvodimenzionalnog područja je prikladna. Bilo bi poželjno u granične vrijednosti za područjakoja se koriste u Kriterijima ugraditi i element volumena. Dok ovo nebude provedeno u djelo,biolozi se moraju uzdati u stručnu procjenu uporabom najboljih dostupnih podataka i kriterijazasnovanim na površinama.Rješavanje problema udaljenih podjedinica i vrsta(orig. Resolving the problem of distinct subunits and species)Procjena ukupnog fonda i populacija(orig. (i) Evaluating stocks and populations)Klasifikacijski sistem IUCN kategorija primjenjuje se na populacije na globalnoj razini.Međutim za mnoge morske ribe, podaci su dostupni samo za jednu ili nekoliko populacija i stogapružaju nepotpunu sliku o statusu ugroženosti dotične svojte. U ovakvom slučaju, često jeodgovarajuća kategorija “nedovoljno poznata” (DD ). Kao i ranije, potrebno je prosuditi da li jestupanj ugroženosti s kojim je suočena jedna populacija primjenjiv na ostale slabo poznatepopulacije.Kada su podaci dostatni, podvrste i cjelokupni fond, tj. sve populacije se mogu uključiti uIUCN Crvenu listu s dvije klauzule:a) Kriteriji se primjenjuju na vrstu u cijelosti, isto kao i na cjelokupni fond ili populaciju ib) podjedinice (podvrste) su geografski različite i dovoljno izolirane tako da nema izmjenegenetskog materijalaTaksonomsko pitanje(orig. (ii) Taxonomic Issues)IUCN Kriteriji mogu biti primjenjeni samo na nivou vrste ili nižem. Ukoliko jetaksonomija procjenjivane vrste zbunjujuća, uz trenutno važeće ime, treba koristiti sinonimenavedene unutar zagrada. Jedna od sljedećih bilješki treba biti dodana:a) taksonomska revizija je u tijeku ilib) potrebna je taksonomska revizijaTaksonomska razjašnjenja trebaju biti dostavljena IUCN-u u svrhu ažuriranja IUCN Crvenogpopisa i prateće baze podataka. Ovakvi prilozi trebali bi dolaziti iz referiranih časopisa, ili nakonpotvrde od strane odgovarajuće SSC skupine specijalista, ili nakon prepoznavanja vrste od straneIUCN putem mjerodavnog ispisa (orig. Listing Authority)Uključivanje neopisane vrste i IUCN Crvenu listu se ne odobrava. Može se učiniti39

izuzetak samo ako su prisutni sljedeći uvijeti:a) neosporno je da je neopisana vrsta u zbilji vrstab) mogu se podastrijeti jasni podaci o rasprostranjenostic) stavljanje neopisane vrste će pomoći njezinoj zaštitid) može se osigurati jasna referentna oznaka u katalogu zbirke muzeja ili institucije u kojojje egzemplar pohranjen, te putem kojega se vrsta može pronaći bez teškoćae) muzej, tj. institucija u kojoj se zborka nalazi, te pojedinac ili skupina koja je odgovornaza preporuku uključivanje neopisane svojte na Crveni popis, mogu se jasno adresiratiKao dodatak, a kada god je to moguće, narodno ime mora biti priloženo.Kada su gornji uvijeti zadovoljeni, a uz podatke koji inače prate svaku opisanu vrstu, zaneopisanu vrstu treba dodati: muzejski kolekcijski broj primjerka navedenog pod (d), narodnoime, rasprostranjenost, ime muzeja u kojem je zbirka pohranjena, ime osoba(e) ili skupineodgovorne za preporučanje stavljanja na Crveni popis, te procjenjenu kategoriju ugroženosti ikriterij na temelju kojega je kategorija propisana.Ove se smjernice sastavljene i uređene sukladno diskusiji na IUCN/WWF/ZSL radionici omorskim ribama i IUCN Crvenom popisu ugroženih životinja održanom u svibnju 1996 uLondonu (orig. IUCN/WWF/ZSL workshop on Marine Fish and the IUCN Red List ofThreatened Animals, held in May 1996 in London) (sudionici Elodie Hudson (Zoological Societyof London), Georgina Mace (Zoological Society of London), Jonathan Baillie (IUCN/SSC), JackSobel (Center for Marine Conservation), Andre Punt (CSIRO), Carl Safina (National AudubonSociety), Amanda Vincent (University of Oxford), Callum Roberts (University of York), YvonneSadovy (University of Hong Kong), Heather Hall (Zoological Society of London), s uključenimopaskama Jack Musik (Virginia Institute of Marine Science), Daniel Pauly (International Centrefor Living Aquatic Resource Management), John Boreman (University of Massachusetts),Philippe Bouchet (Museum National d'Histoire Naturelle), Jim Beckett (Beckett Consulting),Mariano Gimenez Dixon (IUCN/SSC)). Dodatni podaci o ovoj problematici mogu se dobiti kodAmie Brautigam, SSC Programme Officer IUCN/US 1400 16th Street, NW Washington, D.C.20036 USA Tel: (1) 202.939.3451 / Fax: (1) 202.797.5461 Email: abrautigam@iucnus.org.40

III Smjernice za primjenu kriterija procjene ugroženosti od izumiranjana nacionalnoj i regionalnoj raziniNastanak smjernica za primjenu kriterija procjene ugroženosti na razinama manjim odglobalne komentirane su na str. __. Posljednja inačica ovih uputa objavljena je 1999. god.(GÄRDENFORS et al. 1999), te je u cjelosti ovdje prikazana.Regionalne populacije koje koje su prirodno izolirane od populacija iste vrste izvan regije(npr. disjunktni areali) mogu jednostavno biti procjenjene na isti način kao i na globalnoj razini.Procjena rizika od izumiranja takvih izoliranih populacija jednaka je tada onoj koja se primjenjujekod endemičnih svojti. U ovakvoj situaciji kriteriji se mogu nepromijenjeni primjeniti na bilokojoj geografskoj razini.Međutim, ukoliko se kriteriji trebaju primijeniti na areal neke svojte koji je umjetno"prerezan" geo-političkim granicama, ili kada regionalne populacije neometano izmjenjuju geneili individuume s populacijam s druge strane takove granice, pragovi unutar Kriterija A-D mogupostati neadekvatni za procjenu rizika od izumiranja navedenih u Kriteriju E.Unutar pojedinog područja, npr. određenog i političkim granicama, postoje razne svojterazličite povijesti rasprostiranja, od svojti koje su prisutne (nativne, autihtone) na danom područjui od prije pojave ljudi ili su pak tu od nedavno i namjerno su unesene svojte od strane čovjeka.Pored svojti koje se uspješno na danom području reproduciraju, biti će vjerojatno prisutne i svojtekoje se ne reproduciraju ali koriste (i mogu o njima ovisiti) biološke resurse tog područja - to su"posjetioci" područja. Također, mogu biti prisutne svojte koje su ranije bile nativne ali su danasizumrle u danom području, no još uvijek postoje u drugim dijelovima svijeta. Sve ove situacijetrebaju imati odgovarajuće preporuke i smjernice o tome kako ih tretirati tijekom procjeneugroženosti za potrebe izrade regionalne Crvene liste.Kategorije Crvene liste, bez obzira da li se koriste na globalnoj ili regionalnoj razini,odražavaju za svojtu rizik od izumiranja, ali ne određuju nužno i prioritet za programe zaštite.Ova će razlika biti i značajnija za shvaćanje i prepoznavanje na regionalnoj razini, gdje seuspostava prioriteta zaštite mora gledati s veće, globalnije perspektive.DefinicijeKategorije I-(III)-V udjela u globalnoj populacijiUdio globalne populacije koji se pojavljuje unutar proučavanog područja mjeri se urasponu od 3 do 5 razreda (klasa, kategorija) (vidi primjer na Sl. 3/a,b). Broj odabranih kategorijatreba biti određen od strane regionalnih procjenitelja s obzirom da će udio globalne populacijeznatno varirati između pojedinih područja.(a)41

(b)Slika 2. Primjeri definicije kategorija (razreda) koje označavaju udio globalne populacije unutardvije regije različite veličine. (a) u malenim regijama, većina vrsta ima tendenciju da budezastupljena s manjim udjelom svoje ukupne populacije, dok je svega nekoliko endemičnih ili nitijedna nije endemična. Prema tome, za dobivanje razgraničenja, razredi moraju biti iskošeni premanižim postotcima. (b) u većim regijama, većina svojti ima tendenciju da bude zastuljena s većimudjelom globalne populacije i mnoge su endemične. Prema tome, razredi moraju biti iskošeniprema većim postotcima. Postotci upotrebljeni za ograničavanje razreda moraju biti jasnonavedeni u regionalnoj Crvenoj listi ilio knjizi.Razred I pokazuje najmanji udio svjetske populacije na promatranom području, a razrediIII ili V najveći. Ovaj udio, međutim može, u odsustvu kvalitetnih podataka, biti procijenjen na42

temelju poznate ili procjenjene geografske rasprostranjenosti i/ili postojanja pogodnih staništa.Razgraničenje razreda ovisiti će o veličini područja, tj. odgovora na pitanje “kako se veliki dioglobalne populacije dane svojte pojavljuje ili se očekuje njegovo pojavljivanje unutarpromatranog područja”. Također, raspon kategorija nemora biti jednak. Postotak udjelapopulacija na promatranom području uporabljen za definiranje kategorija mora biti jasnonaznačen u regionalnoj Crvenoj listi.Istovrsne populacijeIstovrsnim populacijama (eng. conspecific populations) smatraju se populacije iste svojteprisutne na različitim geografskim lokacijama.Sadašnji arealsvojte.Sadašnjim arealom (eng. Current range) smatra se trenutna geografska rasprostranjenostMijenjanje kategorijeMijenjanje kategorije je postupak promjene, tj. prilagodbe globalnih kategorijaugroženosti Crvene liste za potrebe procjene ugroženosti svojti na regionalnoj razini sukladnorastućem ili opadajućem riziku (eng. Downgrading and upgrading) od izumiranja u odnosu narizik izumiranja na globalnoj razini.Endemična svojtaNeka svojta se smatra endemičnom (eng. endemic taxon) za neko područje ukoliko sepojavljuje samo na njemu i nigdje drugdje. Endemičnost je stoga relativni pojam, tj. svojta možebiti endemična za maleni otok, planinski masiv, državu ili cijeli kontinent.Globalna populacijaGlobalnom populacijom smatra se ukupan broj individuuma (eng. global population)neke svojte koje trenutno živi na Zemlji. Populacija se u tom kontekstu ne definira na striktnobiološki način.Izolirana populacijaIzoliranom populacijom (eng. isolated population) se smatra populacija neke svojte kojane razmjenjuje individuume ili diaspore (gamete, spore, plodove, gene na bilo koji način) sdrugim odvojenim populacijama, tako da rizik njenog od izumiranja (nestajanja) kao populacijenije utjecan drugim populacijama.Prirodna rasprostranjenostPrirodna rasprostranjenost (eng. Natural range) neke svojte je ukupno područje na kojemsvojta prirodno obitava (areal), izuzevši bilo koji dio areala koji je nastao kao rezultat namjernogili slučajnog unosa u regiju ili susjednu regiju nakon 1800., odnosno 1900. godine. Svojte koje suunesene namjerno prije 1800-te godine smatraju se već toliko lokalno adaptiranim da se taj dioareala treba smatrati djelom prirodne rasprostranjenosti. Prirodno rasprostranjenje uključuje ipodručja gdje se svojta normalno ne razmnožava ali redovito koristi prirodne potencijale, kao što43

područja gdje se svojta hrani ili vodene površine koje se koriste tijekom migracija, kao izimovališta.Propagula, diaspora ?Propagulom (eng. Propagule) se smatra bilo koji živi entitet sposoban za rasprostiranje(disperziju) i produkciju novih zrelih individuuma, npr. spore, sjemenke, plodovi, jaja, larve,dijelovi individuuma i dr.RegijaTermin "regija" (eng. Region) odnosi se na bilo koje geografsko područje koje ne sadržicjeloviti areal neke svojte (sub-globalno), npr. kontinent, fitogeografsko područje, državu ilidrugu upravno-političku jedinicu. Termin “regija” naizmjenice se u tekstu koristi s terminom“područje” s istim značenjem.Regionalna procjenaRegionalna procjena (eng. Regional assessment) je postupak procjene rizika odizumiranja regionalne populacije neke svojte prema ovim smjernicama.Regionalno izumrla (RE)Svojta se smatra Regionalno Izumrlom (eng. Regionally Extinct (RE)) kada više nepostoji sumnja da je i posljednja jedinka sposobna za reprodukciju unutar regije uginula ili nestalaiz te regije. Također Regionalno Izumrlom smatra se i svojta posjetilac (eng. visiting taxon) regijekada je i posljednja jedinka uginula ili je nestala iz te regije.Regionalna populacijaRegionalna populacije (eng. Regional population) je dio globalne populacije unutarproučavanog područja. Regionalna populacija može se sastojati od jedne ili većeg brojasubpopulacija.Učinak spašavanjaUčinak spašavanja (eng. Rescue effect) je učinak imigracijskih propagula čiji dolazak, tj.pojavljivanje u području smanjuje rizik od izumiranja lokalnih populacija.SubpopulacijaSubpopulacije (eng. Subpopulations) se definiraju kao geografski ili drugačije odvojeneskupine unutar globalne populacije (op. kako je ranije definirana), a između kojim ima “maloizmjene” genetskog materijala - u uobičajenom obliku podrazumijeva uspješnu migraciju jedinkeili gameta na godinu ili rjeđe (op. ova definicija nije biološki točna, ali je pogodna u danomkontekstu) (IUCN 1994).SvojtaSvojta (eng. Taxon) općenito podrazumijeva entitet bilo kojeg taskonomskog ranga,razred, red, porodicu, rod, vrstu ili dr. U kontekstu u kojem se termin "svojta" koristi u procjeni44

ugroženosti odnosi se samo na taksonomske kategorije vrsta (lat. species) i subspecifičnekategorije, dakle podrvrstu (lat. subspecies), eventualno varijetet )lat. varietas) ili formu (lat.forma).Skitalačka svojtaSkitalačka svojta je svojta (eng. Vagrant) koja se pojavljuje unutar promatranog područjasamo povremeno ili se u istom pojavila tek tijekom 20. stoljeća. Područje će prema tomesadržavati samo vrlo maleni dio globalne populacije (tj. Kategorija I)(vidi svojta posjtitelj).Svojta posjetiteljSvojta posjetitelj (eng. Visitor = visiting taxon) je svojta koja se ne razmnožava unutarpromatranog područja, ali se redovito pojavljuje unutar njegovih granica. Tijekom bilo kojegpromatranog perioda 20. stoljeća, udio globalne populacije unutar promatranog područja bila binajmanje u Kategoriji II. (vidi skitalačka svojta).Divlja populacijaDivlja populacija (eng. Wild population) je populacija smještena unutar granica prirodnerasprostranjenosti svojte u kojoj su jedinke nastale kao rezultat prirodnog razmnožavanja, tj. nisuposljedica puštanja na slobodu posredstvom čovjeka, premještanja iz drugih područja ili sjetve.Ukoliko je populacija nastala kao rezultat neškodljive introdukcije jedinki koje su genetski sličnegenetskoj konstituciji jedinki iz prirodnih populacija te svojte, ta se populacija također možesmatrati divljom.Procjena(eng. The assessment)Svojte za procjenu(eng. Taxa to be assessed)Kriteriji procjene ugroženosti trebaju se primjenjivati na divlje populacije unutar njihovaprirodnog područja rasprostranjenja, i na populacije koje su nastale kao rezultat neškodljiveintrodukcije (IUCN 1994). Svojte koje su samo rubom svojeg rasprostranjenja unutarpromatranog područja ne trebaju biti unaprijed isključene iz postupka procjene ugroženosti.Međutim, svojte koje se povremeno razmnožavaju unutar povoljnih uvijeta unutar promatranogpodručja, te nestaju nakon kratkoga perioda, ne trebaju biti razmatrane za potrebe izraderegionalnih Crvenih popisa. Na isti način treba pristupiti i svojtama koje su trenutno u fazi širenjasvojega areala, tj. koje su zbog svoje kolonizacijske faze, unutar promatranog područja prisutnerelativno kratko vrijeme. Treba ih naime izostaviti iz izrade regionalnih Crvenih popisa, sve dokse ne ustanovi da se dotična svojta unutar novonastanjenog područja ne razmnožava pravilnobarem nekoliko godina.Svojte posjetitelji, tj. one koje se ne reproduciraju unutar promatranog područja ali garedovito posjećuju kao migracijske svojte ili kao populacije na zimovanju tj. ljetovanju, mogu bitiprocjenjene prema kriterijima za potrebe izradi regionalnih Crvenih popisa.Kategorije(eng. The Categories)IUCN kategorije Crvenih popisa (IUCN 1994) trebaju biti korištene nepromijenjene na45

egionalnom nivou, uz dva izuzetka:1. Svojta koja je izumrla unutar promatranog područja, ali je još uvijek prisutna u drugimdijelovima svijeta, treba biti klasificirana kao Regionalno izumrla (RE) (orig. Regionally Extinct,RE). Svojta se smatra Regionalno izumrlom kada nema razumne sumnje da je i posljednjajedinka potencijalno sposobna za razmnožavanje uginula ili nestala iz područja, ili, ukoliko seradi o svojti posjetitelju, svojta se smatra regionalno izumrlom ukoliko ista više ne posjećujeciljno područje (tj. ne pojavljuje se u njemu).Populacije dugo živućih jedinki koje su se prestale razmnožavati unutar promatranogpodručja zbog siromašnih ili nedostatnih uvijeta u okolišu, ne trebaju se razvrstati kao RE. Razlogovakovom pristupu je da dugoživuće jedinke mogu dočekati i promjene stanja u okolišu, tepreostale jedinke mogu ponovo početi s razmnožavanjem.Razvrstavanje svojti posjetitelja u kategoriju RE treba biti provedeno od straneprocjenitelja na temelju dostupnih rezultata nadgledanju (monitoringa) svojte unutar promatranogpodručja i na "vjernosti" svojte svojim područjima razmnožavanja.2. Kategorija Izumrla u divljini (EW) (orig. Extinct in the Wild (EW)) treba biti pripisana samosvojtama koje su nestale u divljini, tj. svojim prirodnim staništima, i to u svojem cijelomprirodnom području rasprostranjenosti, uključujući i promatrano područje, ali još uvijek opstaju ukulturi, zatočeništvu ili kao naturalizirana populacija (ili populacije) izvan svojih povijesnihgranica rasprostranjenosti. Ukoliko je svojta globalno EW, ali opstaje u obliku naturaliziranepopulacije unutar promatranog područja, takva lokalna, regionalna populacija treba bitipromatrana kao rezultat neškodljive introdukcije i, shodno tome, procjenjena prema kriterijimaCrvenih popisa.Procedura procjene(eng. The assessment procedure)Regionalne procjene trebaju biti provođene u dva koraka.Prvi je korak primjena globalnih kriterija na regionalne populacije svojte (kako je toobrazloženo u IUCN 1994 i na str. __ do __) što rezultira preliminarnom kategorizacijom ilirazvrstavanjem. Svi podaci uporabljeni u ovoj inicijalnoj procjeni (npr. broj jedinki i varijablikoje se odnose na područje, redukcija, opadanje u broju, kolebanje, subpopulacije, lokaliteti,fragmentacija, itd.) trebaju se odnositi na populacije promatranog područja, a ne na globalnupopulaciju.U drugom koraku, trebaju se istražiti pojavljivanje istovrsnih populacija izvanpromatranog područja, a koje mogu utjecati na rizik nestajanja unutar promatranog područja.Ukoliko je neka svojta endemična za promatrano područje ili je lokalna populacija izolirana,kategorije Crvenog popisa kako ih definiraju globalni kriteriji, trebaju biti primjenjene bezpreinaka. U drugom slučaju, postoje istovrsne populacije izvan promatranog područja, a za kojeje procjenjeno da pozitivno utječu na rizik od izumiranja unutar promatranog područja. Tadalokalne Kategorije Crvenog popisa trebaju biti preinačene na odgovarajući nivo, kako bi odrazileovaj promijenjeni rizik od izumiranja onako kako ga definira Kriterij E (vidi Sl. 4).46

Procjena regionalnepopulacije premaglobalnim kriterijimaCrvenog popisaDa li se oèekuje da imigracoijaopada?NESmanjiti IUCN kategorijuriziènosti od izumiranjaDA / NEPOZNATODADa li regionalna populacijaopada u brojnostiDA / NEPOZNATOPovisiti IUCN kategorijuriziènosti od izumiranjaNEDa li je regionalnapopulacija ciljna zaimigraciju propagula kojesu sposobne da u regijiprežive?NE / NEPOZNATOOstaviti IUCN kategorjiuriziènosti od izumiranja bezpromjenaSlika 3. Konceptualna shema procedure procjene IUCN kategorije na regionalnoj razini.Procedura za pripisivanje kategorije “Regionalno izumrla” (RE) nije uključena. Vidi Tablicu 1 zadodatne detalje procedure koju treba slijediti, osobito za drugi korak.U većini slučajeva, ovo znači smanjivanje kategorija procjenjenih prema globalnimkriterijima, s obzirom da populacija na promatranom području može biti utjecana tzv. “učinakomspašavanja” (eng. Rescue effect) od strane populacija koje obitavaju izvan promatranog područja(Hanski 1991, Hanski and Gyllenberg 1993). Drugim riječima, imigracija sa susjednih područjagdje je svojta također zastupljena, u promatrano područje, imati će tendenciju da smanji lokalnirizik od izumiranja. U normalnim slučajevima, ovakvo smanjivanje rizika će uključivatismanjivanje u prvu nižu kategoriju, npr. premještanje iz kategorije Ugrožena (EN) u Osjetljiva(VU) ili iz kategorije Osjetljiva (VU) u Nisko rizična - gotovo ugrožena (LRnt).Za rastuće populacije, čije područje globalne rasprostranjenosti jedva dodiruje rubpromatranog područja, može biti neophodno smanjivanje kategorije rizika od izumiranja za dvijeili više kategorija u lokalnom Crvenom popisu. Mogući su, međutim, i obrnuti slučajevi. Ukolikopopulacija unutar promatranog područja opada (orig. demographic sink, Pulliam 1988), te nijesamostalno održiva bez imigracija iz populacija izvana, a za van-regionalne populacije se očekujeda će također opadati, rizik od izumiranja regionalnih populacija može biti podcijenjenprimjenom kriterija. U ovakvim izuzetnim slučajevima, podizanje rizične kategorije može bitiprikladno (princip predostrožnosti). Ukoliko nije poznato da li van-regionalne populacije uopćeutječu na rizik od izumiranja unutar promatranog pordučja, princip predostrožnosti netrebauvažiti, a kategorije ustanovljenje temeljem globalnih kriterija treba zadržati nepromijenjene.Tablica 4. Za prosudbu da li neka izvan-regionalna populacija može utjecati na rizik odizumiranja regionalne populacije, donja tebela mora biti razmotrena (IUCN-Tab-02.xls)Pitanje1Vjerojatnost migracije propagulaDa li postoje istovrsne populacije izvan regije unutarudaljenosti koju propagule mogu prevaliti? Da li postojeefikasne barijere koje mogu spriječiti širenje iz susjednihpopulacija? Da li je svojta sposobna zarasprostranjivanje na veće udaljenosti? Da li je poznatoda se to događa?2Podaci o postojanju lokalnihKomentarUkoliko ne postoje istovrsne populacije u susjednimpodručjima, ili propagule nisu sposobne za disperziju dopromatranog područja, regionalna populacija se ponašakao endemična i procjenjenu kategoriju treba ostavitinepromenjenom.47

prilagodbiDa li su poznate bilo kakve razlike u adaptaciji izmeđulokalne i izvan-regionalne populacije, tj. da li su jedinkeizvan-regionalne populacije prilagođene preživljavanjuunutar regije?3Raspoloživost prikladnog staništaDa li su trenutni uvijeti u staništu i/ili ostali zahtjevi naokoliš (uključujući klimatološke) dotične svojte u regijitakvi da imigrirajuća propagula može uspješno opstati(tj. da li postoje nastanjiva mjesta), ili da li je svojtaizumrla u regiji stoga što nema odgovarajućih uvijetanjezina opstanka?4Stanje van-regionalnih populacijaKakva je učestalost svojte u susjednim regijama? Da lisu populacije stabilne, tj. da li rastu u brojnosti iliopadaju? Da li postoji bilo koji ozbiljni uzrokugroženosti tih populacija? Da li je vjerojatno da će vanregionalnepopulacije proizvoditi znatne količineemigranata i da li će nastaviti s njihovom produkcijom udoglednoj budućnosti?5Stupanj ovisnosti o vanregionalnimizvorimaDa li su sadašnje regionalne populacije samoodržive (tj.da li pokazuju pozitivni reprodukciju tijekom godina) ilisu ovisne o imigraciji za dugoročni opstanak (tj. da li jeregionlan apopulacija u opadanju)?Ukoliko je malo vjerojatno da će jedinke iz izvanregionalnihpopulacija biti sposobne preživjeti unutarregije, procjenjena kategorija treba ostatinepromijenjena.Ukoliko nema dovoljno prikladnog staništa i trenutnemjere zaštite ne vode u poboljšanje stanja u staništu udoglednoj budućnosti, imigracija iz izvan regionalnihpodručja neće voditi u smanjivanje rizika od nestajanja,te procjenjena kategorija treba ostati nepromijenjenaUkoliko je svojta više ili manje uobičajena izvan regije,ukoliko nema znakova opadanja u brojnosti populacije,ukoliko je svojta sposobna da disperziju u regiji iukoliko postoje odgovarajuća staništa, smanjivanje uprocjenjenoj kategoriji može biti prikladno. Ukoliko jesvojta u opadanju u susjednoj regiji, "učinak spašavanja"je manje vjerojatan, tako da smanjivanje procjenjenekategorije može biti neprikladno.Ukoliko postoje podaci da stanoviti broj propagularedovito dopire do regije, a populacija još uvijek imaloše preživljavanje, regionalna populacija može biti uopadanju. Ukoliko je tako, i postoje pokazatelji da ćeimigracija ubrzo prestati, podizanje kategorije rizičnostiod izumiranja može biti prikladna.Prilagodbe mogu biti provedene za sve kategorije Crvenog popisa izuzev za Izumrle(EX), nedovoljno poznate (DD) i Ne obrađene (NE), koje se trebaju primjeniti prema globalnimpravilima (IUCN 1994). Kategorija EW će u većini slučajeva biti zamijenjena s RE, sukladnopoglavlju Kategorije (vidi ranije). Kategorija RE ne treba biti smanjivana čak i ako postojeistovrsne populacije izvan regije koje mogu biti izvor za kasnije rekolonijalizacije.Proriteti zaštite(eng. Priorities for conservation)Procjena rizika od izumiranja i uspostava prioriteta zaštite su dva povezana ali različitapostupka. Procjena rizika od izumiranja (kao što je pridruživanje IUCN kategorija Crvenogpopisa) općenito prethodi uspostavi prioritea. Svrha procjene rizika od izumiranja je, kao što jeranije objašnjeno, kvantitativno ustanoviti vjerojatnost od izumiranja neke svojte. Uspostavaprioriteta zaštite, s druge strane, uzima u obzir rizik od izumiranja, ali također uzima u obzir imnoge druge elemente, kao što je dostupnost sredstava za provedbu aktivnosti zaštite, postojanjeodgovarajućeg osoblja koje ga u praksi može provesti, zakonske okvire koji stoje na raspolaganjuza provedbu zaštite, ili ekološke, filogenetske, povijesne i kulturne prednosti jedne svojte naddrugom. U kontekstu procjene rizika od izumiranja na regionalnoj razini, brojni su dodatnipodatkovni elementi koji mogu biti vrijedni u uspostavljanju prioriteta zaštite. Npr., važno je nesamo razmotriti stanje u regiji, već također i status promatrane svojte s globalnog gledišta. Ovo jeosobito značajno za melena područja i područja okružena kopnom. Sukladno rečenome,preporučljivo je da svaka publikacija koja je rezultat regionalne procjene rizika od izumiranja,sadrži namjanje tri dodatne varijable:48

1. IUCN kategoriju Crvenog popisa za regionalnu razinu,2. IUCN kategoriju za globalnu razinu i3. udio globalne populacije koji se pojavljuje unutar promatrane regijeKategorije globalnih Crvenih popisa slijede objavljene IUCN Crvene popise, trenutnoBAILLIE & GROOMBRIDGE 1996, WALTER & GILLETT 1998 i OLDFIELD et al. 1998. Ukolikoodređenu svojtu globalni Crveni popis tretira kao endemičnu za promatrano područje ili regiju, aregionalni su procjenitelji došli do drugačijeg zaključka o odgovarajućoj kategoriji rizičnosti odizumiranja od globalnih procjenitelja, potrebno je kontaktirati odogovornu osobu Crvenog popisa,a status svojte preispitati (točna procedura biti će uskoro obznanjena od strane SSC-a). Ukoliko sedođe do suglasnosti o promjeni globalne procjene, nova globalna procjena može biti dana uregionalnom Crvenom popisu iako se ista objavljuje prije idućeg dopunjenog izdanja globalnogIUCN-ovog Crvenog popisa (nova bi se izdanja trebala dopunjavati godišnjom dinamikompočevši od 1999).Ukoliko suglasnost nije postignuta, stranke mogu podastrijeti argumentaciju odabirakategorije na prosudbu radnoj grupi SSC-a (SSC Red List Programme Standards Working Group)radi donošenja konačne odluke o rizičnosti od izumiranja.Struktura globalnih kriterija, osobito Kriterija A, može u nekim slučajevima voditi u situacijuda se neka svojta smatra ugroženom na globalnoj, ali ne i na regionalnoj razini. Takve svojtetrebaju biti uključene u regionalni Crveni popis, a regionalna kategorija rizika od izumiranjapotavljena na LRlc: Nisko rizična - namjanje zabrinjavajuća.Udio globalne populacije treba u regionalnom Crvenom popisu biti označen jednim od 3-5 razreda (Razred I označava najmanji udio, III ili V najveći). Udio ukupne veličine populacije uregiji može, u odsustvu odgovarajućih podataka, biti procjenjen na temelju poznate ili procjenjenegeografske rasprostranjenosti i/ili pogodnosti staništa. Razgraničenje razreda ovisiti će o veličiniregije (tj. kako se veliki udio globalne populacije može pojaviti unutar regije), a obim (širina)pojedinih razreda nemora biti jednak.Nesigurnost u odabiru razreda može biti popraćena upitnikom, npr. “II?”. Ukoliko je udioglobalne populacije potpuno nepoznat, treba upotrijebiti samo upitnik, “?”. Treba imati pri tome uvidu da taksonomsko gledište na svojtu može imati utjecaja, npr. da li se svojta promatra kaocjelovita vrsta ili sasvim određena podvrsta (s ograničenijom rasprostanjenošću). Postoci kojiodvajaju razrede, onako kako su u regionalnom Crvenom popisu upotrijebljeni, moraju biti jasnonaznačeni.Kako koristiti gornje tri varijable (uključujući i razlike u taksonomskom pristupu) uuspostavi prioriteta zaštite, u cjelosti je odluka koja leži na lokalnoj upravi i lokalno nadležnimorganima. Kao što je već navedeno, lokalna uprava može smatrati potrebnim da razmotri i drugečimbenike u odabiru prioriteta. Takvi čimbenici su u velikoj mjeri posebnost svake regije, testoga ne trebaju biti predmetom razrade ovim Smjernica.Dokumentiranje i objavljivanje(eng. Documentation and publication)Kako bi se olakšala izmjena informacija između procjenitelja u različitim regijama, te izmeđuregionalnih procjenitelja i taksonoma koji sudjeluju u izradi Crvenih popisa, preporučljivo je dasve regionalne procjene dokumentiraju svoje rezultate na određeni način. Standardi zadokumentiranje globalnih procjena biti će objavljeni pravovremeno od strane SSC-a, no u49

međuvremenu može se predložiti nekoliko smjernica za regionalne Popise:1. Procjena mora sadržavati, npr. u uvodnim djelovima objavljenog Crvenog popisa, koje susve svojte (grupe organizama) procjenjene na temelju kriterija procjene rizika odizumiranja. Naime, treba naznačiti da li su sve svojte neke skupine procjenjivane, te suneke ušle u sastav Popisa, ili je procjenu prošao samo dio svojti određene skupine (npr.procjenjivane su od svih sjemenjača samo golosjemenjače ili do svih saltkovodnih ribasamo ______, i sl.)2. Znanstveno ime u regionalnom Popisu mora biti popraćeno autorom imena i godinomobjavljivanja prvoga opisa. kada god je to moguće, Popis treba pratiti nomenklaturu, tj.standard globalnog Popisa. Sva nomenklaturna odstupanja trebaju biti zabilježena iobrazložena, tj. opravdana. Ukoliko standard nije dostupan, publikacije koje su uzete kaotaksonomske i nomenklaturne okosnice, trebaju biti citirane u cjelosti. Sinonimi mogubiti pridodatni validnom imenu ukoliko se smatraju bitnim za procjenu.3. Kategorije Crvenog Popisa koje su korištene trebaju biti navedene, zajedno s kriterijima ipod-kriterijima. Trebaju se koristiti kratice kategorija kako su dane za englesko govornopodručje, bez obzira da li je Crveni popis objavljen u cjelosti na ne-engleskom, tj.domicilnom jeziku.4. Svojte posjetitelji (eng. visiting taxa) koje su dobile kategoriju LRnt, LRcd, VU, EN, CR,RE, EW, EX ili DD, trebale bi biti navedene u odvojenom odjeljku. Ukoliko se uključujuu Popis zajedno sa svojtama koje se na promatranom području i razmnožavaju, uz njihtreba biti jasna naznaka da se radi o svojtama posjetiteljima.5. Logički temelji (uključujući sve pretpostavke, utjecaje i osnove) i svi uporabljeni podaci(uključujući npr. demografija, rasprostranjenost, stanište, ugrožavanje, mjere zaštiteukoliko postoje ili se mogu sugerirati) uporabljeni za primjenu kriterija trebaju bitijezgrovito dokumentirani za svaku svojtu. Ova dokumentacija treba sadržavati i podatkeo svim nesigurnostima u procjeni ili pouzdanosti podataka. Svaka promjena kategorijerizičnosti, u odnosu na neko prethodno stanje (ukoliko postoji) - na gore ili na dole –trebabiti jasno naznačena, te za takve postupke pružiti obrazloženje.6. Svi izvori podatake trebaju biti citirani u cjelosti. Ukoliko takvi izvori podataka nisunavedeni (citirani) u dokumentaciji, svi podaci biti će vezani za ime procjenitelja.7. Trebaju biti navedena imena i kontaktni podaci za sve osobe odgovorne za procjene uCrvenom popisu. Također, moraju biti naznačena i dva procjenitelja imenovana od straneovlaštenih osoba Crvenog popisa, a koji prosuđuju svaku procjenu.Za otisnuti regionalni Crveni popis preporučljivo je da sadrži najmanje podatke sadržane ustupcima danim kao primjer u Tablici 3.Tablica 5. Isječak Crvenog popis koji pokazuje potencijalni izgled i sadržaj hipotetskogregionalnog Crvenog popisaIme svojteAus australis (Linnaeus,1759)Bus borealis (Smith,1954)Cus communis (Alvarez,1814)RegionalnaketegorijaCrvenog popisaGlobalnakategorijaCrvenog popisaUdioglobalnepopulacijeDokumentacija i opaskeVU A1b LRlc II Andersen (1996) je zabilježio opadanje od 60% uzamkama od 1985 u južnim populacijama. Populacijesu još uvijek brojne u blizini granice. Status jesmanjen s kategorije EN.LRnt NE III Populacija je procjenjena na 10000-20000 jedinki,staništa su vjerojatno u opadanju. Internacionalnarasprostranjenost je slabo popznata.EN A2c, B1+2c DD ? AOO procjenjena na 200 km2. Šume su trenutno podsnažnim pritiskom50

Dus domesticus (Liu,1988)Eus ephemericus(Szymczak, 1904)Fus frugivorus (vonSchultz, 1805)VU A1b LRlc IV Posjetitelj. Mlađi razvojni oblici (procjenjeni na 30%svjetske populacije) provode ljetne mjesece u BlueBay (Fisheries Dep. 1983). Populacije posjetilaca suopale za 20% u posljednjih 10 godinaCR C2a, D VU A1c,e I Nije viđena posljednjih 10 godina, ali se vjeruje da jepreživjelih maleni broj raspršenih jedinki.VU A2e LRnt II Još uvijek brojna i rasprostranjena, ali zboggljivičnog oboljenja populacije su pod udarom ususjednim zemljama (Victor 1997). Vrlo jevjerojatno da će ovo oboljenje doći i u naše područje.Kao dodatak na otisnuti Crveni popis, koji je uobičajeno napisan na nacionalnom jezikuili jezicima, preporuča se objavljivanje na World Wide Web-u (WWW) na engleskom (inacionalnom) jeziku. Web verzija može uključivati obimniju dokumentaciju, kako je navedenogore, obimiju nego je ona koja je uključena u otisnutoj varijanti. Web verzija također možesadržavati obimnu listu i pripadnu dokumentaciju svojti koje su procjenjene u kategoriji LRlc.Objavljivanje na Webu može postati osobito značajan alat u procesu prijenosa podataka, tj.njihove uporabe, s regionalnog na globalni nivo.DiskusijaDa li su na na regionalnoj razini potrebni novi kriteriji?U raspravama s osobama odgovornim za prepremu nacionalnih Crvenih popisa čestozabilježena opaska je “da je nužno promijeniti kriterije i pragove IUCN kategorija Crvenih popisakada se radi na nacionalnom nivou”. Dva su argumenta pridruživana ovom mišljenju. Prvi je da“ukoliko primjenjujemo IUCN kriterije u maloj zemlji, gotovo svaka će vrsta ući u nacionalniCrveni popis”. Drugi je “nemamo dovoljno podataka za primjenu detaljnih kriterija u našojzemlji”.Prvi je argument djelomično rezultat zabune oko geografskog obima (tj. područja) iproblema populacija podjeljenih nekim kriterijem (npr. nacionalnim granicama), ili zabuna okoprocjenjenog rizika od izumiranja (koje Crveni popis treba iskazati) s problemom određivanjaprioriteta zaštite (koji normalno uključuje dodatne čimbenike). Opće promjene pragova IUCNkategorija za malena područja, npr. brojnije populacije u većim područjima, te opadanje upopulacijskim vrijednostima nestanka, vodilo bi u podcjenjivanje rizika od izumiranja. Jediniodgovarajući način je provesti procjenu svojte po svojte temeljem globalnih kriterija i razmotritida li je određena populacija izolirana (tj. kada se ponaša kao endemična svojta) ili je jedino dioveće populacije. Što je područje manje, biti će uobičajenije da su populacije tog područja dio većepopulacije prisutne i u susjednim područjima, te će biti potrebna prilagodba IUCN kriterija.Međutim, problem neće biti tako velik, koliko se na prvi pogled čine, s obzirom da svojte sCrvenih popisa često pokazuju fragmentiranu rasprostranjenost (reducirajući interakciju izmeđusubpopulacija) kao posljedicu nestanka staništa. Problemi će se ispoljiti uglavnom u slučaju vrlomobilnih organizama, kao što su ptice, krupni sisavci, neki kikci, morski organizmi s pelagijskimživotnim stadijima, i pojedine niže biljke s jako pokretnim sporama. Usprkos rečenoga, mogli bi idalje očekivati u Crvenim popisima manjih zemalja viši postotak svojti. Ovo je stoga, što se umanjim zemljama, prosječno pojavljuje manji broj populacija s manjim brojem jedinki (na sveganekoliko lokacija) i vjerojatno je rizik od njihova izumiranja općenito veći.Drugi argument, a to je da nema dovoljno podataka na regionalnom nivou, je općenitosamo-oprečan (self-contradictory). Istina je da mnogim zemljama nedostaju podaci orasprostranjenosti, brojnosti populacija i trendova kojima su svojte podvrgnute. Međutim, IUCNkategorije Crvenih popisa su uspješno primjenjeni na globalnom nivou (s većinom podatakaoskudnim na svim nivoima) na više od 15000 svojti (Baillie & Groombridge 1996, Oldfield etal. 1998). Većina procjenitelja je, također, ustanovilo da nakon stjecanja stanovitog iskustva u51

primjeni kriterija, isti se mogu primjenjivati s vrlo ograničenom količinom “tvrdih” podataka.Objektivne i konceptualne teškoće na regionalnom nivouIUCN kategorije i kriteriji (IUCN 1994) razvijene su s namjerom da povećaju objektivnost iusporedivost Crvenih popisa (Mace & Lande 1991, Mace & Collar 1994, Baillie &Groombridge 1996). Da li će smjernice za primjenu kategorija na regionalnom nivou ipreporučeni postupak u dva koraka (s mogućnošću prilagodbe kategorija) rezultirati manjomobjektivnošću u pripisivanju kategorija? Autori ovim smjernica misle da je istina upravo obrnuta.Procjena u oba koraka (uporabom IUCN kriterija Crvenih popisa i prilagođenog postupkaprimjene) uključuje subjektivu prosudbu dostupnih podataka, ali oba koraka imaju dobrodefinirane okvire, na temelju kojih se postupak procjene može provesti.Vremenski okvir koji se koristi prilikom procjene rizika od izumiranja je značajniji naregionalnoj nego na globalnoj razini (Gärdenfors 1995, 1996). Npr. izumiranje na regionalnomnivou može naknadno pratiti ponovno naseljavanje (rekolonizacija). Također, na regionalnomnivou, svojta može biti primjer kategorije EN prema Kriteriju E na 20 godišnjoj vremenskoj skali(IUCN 1994), dok dugoročni rizik od nestajanja može u stvari biti manji od 50% zahvaljujućispašavajućem učinku (orig. rescue effects) susjednih populacija (Hanski 1991, Hanski &Gyllenberg 1993). Iako je vremenska skala važna u konceptu pojedine definicije (npr. Kriterij E ikategoriju RE), dugo je bila ignorirana u predloženim Smjernicama. Umjesto toga, nastojanja suusmjerena na usvajanje pragmatičnog pristupa, npr. naglašavajući učinak spašavanja (rescueeffects) i sugeriranjem ka smanjivanju rizične kategorije. Autori su uvjerenja da je ovaj problemviše konceptualne prirode nego stvarne. U većini slučajeva regionalne populacije nestaju zboguništavanja i nestanka odgovrajućih staništa, a neće biti nikakvih imigracijskih propagula zaučinak spašavanja ili voditi u nekakvu rekolonizaciju.Postoji jedna nedosljednost u Smjernicama u pristupu smanjivanje rizične kategorije –konkretno s kategorije RE (regionalno izumrla) na CR (ili obrnutno, povišenje kategorije s CR naRE) se ne preporuča. Bilo bi teško obrazložiti javnosti da je svojta koja se više ne pojavljuje uzemlji procjenjena ka CR ili da se još uvijek prisutna svojta tretira kao RE.Predložen je termin “regionalno izumrla” (Regionally Extinct), iako su termini“iskorjenjena” (također uništena, orig. Extirpated) ili “izčezla” (također nestala, orig. Vanished) uuporabi u nekim zemljama. Termin “iskorjenjena” literarno znači “namjerno i uspješnoistrijebljena” što je vrlo rijedak slučaj u zbilji. Također, kratica od originalnog naziva (od orig.Extirpated) mogla bi se lako zabunom zamjeniti s kraticom EX.Mjera usporedbe na međunarodnom nivouU slučaju široko rasprostranjenih svojti, prisustvo značajne genetičke raznolikosti dužareala, može procjene udjela globalne populacije na regionalnom nivou učiniti vrlo značajnim.Sukladno tome, moglo bi se dokazivati da je usporedba na kontinentalnoj ili usporedivojbiogeografskoj jedinici najprikladnija, i s obzirom na udio populacije i s obzirom na rizik odizumiranja (Gärdenfors 1996). Autori Smjernica preporučaju u prvom redu usporedbe naglobalnoj razini kao svoj prvi izbor, stoga što je takva geografska jedinica uvijek nedvosmislena isvega je nekoliko dostupnih Crvenih popisa koji obuhvaćaju čitave kontinente (izuzev onih zaAustraliju i Sjevernu Ameriku). Pored ovoga, većina svojti ima cjelokupnu rasprostranjenostograničenu na jedan kontinent, te je za njih od malog značenja odabir geografske jedince ugornjem kontekstu. Također, nema prepreka da regionalni pristup sadrži udio populacije ikategoriju rizičnosti od izumiranja danu i za globalnu i za kontinentalnu razinu.52

Literatura1. Akçakaya, H.R. and Ferson, S. 1999. RAMAS Red List: Threatened Species ClassificationsUnder Uncertainty. Version 1.0. Applied Biomathematics, New York.2. Akçakaya, H.R., Ferson, S., Burgman, M.A., Keith, D.A., Mace, G.M. and Todd, C.A. 2000.Making consistent IUCN classifications under uncertainty. Conservation Biology 14: 1001-1013.3. Burgman, M.A., Keith, D.A. and Walshe, T.V. 1999. Uncertainty in comparative riskanalysis of threatened Australian plant species. Risk Analysis 19: 585-598.4. ANONYMUS (1993): Draft IUCN red List Categories. IUCN, Gland.5. ANONYMUS (1994): IUCN Red List Categories. IUCN, Gland, Str: 1-21.6. Avery, M., Gibbons, D.W., Porter, R., Tew, T., Tucker, G. and Williams, G. 1995. Revisingthe British Red Data List for birds: the biological basis of U.K. conservation priorities. Ibis137 (Suppl. 1): 232-239.7. Baillie, J. and Groombridge, B (eds) 1996. 1996 IUCN Red List of Globally ThreatenedAnimals. IUCN, Gland, Switzerland.8. BirdLife International 2000. Threatened Birds of the World. Lynx Edicions and BirdLifeInternational, Barcelona and Cambridge, UK.9. Brummitt, R.K. 1992. Vascular Plant Families and Genera. Royal Botanic Gardens, Kew.10. Brummitt, R.K. and Powell, C.E. 1992. Authors of Plant Names. Royal Botanic Gardens,Kew.11. Cable, S. and Cheek, M. 1998. The Plants of Mount Cameroon. A Conservation Checklist.Royal Botanic Gardens, Kew.12. Cronquist A. 1981. An Integrated System of Classification of Flowering Plants. ColumbiaUniversity Press, New York.13. Cronquist, A. 1988. The Evolution and Classification of Flowering Plants. 2nd edition. NewYork Botanical Garden, Bronx, New York.14. Daugherty, C.H., Cree, A., Hay, J.M. and Thompson, M.B. 1990. Neglected taxonomy andcontinuing extinctions of tuatara (Sphenodon). Nature 347: 177-179.15. Duellman, W.E. 1993. Amphibian Species of the World: additions and corrections.University of Kansas Museum of Natural History, Special Publication No. 21.16. Eschmeyer W.N. 1998. Catalog of Fishes. California Academy of Sciences, San Francisco.17. Eschmeyer, W.N. 1990. Catalog of the Genera of Recent Fishes. California Academy ofSciences, San Francisco.18. Farjon, A. 1998. World Checklist and Bibliography of Conifers. World Checklists andBibliographies, 3. Royal Botanic Gardens, Kew.19. Fitter, R. and Fitter, M. (eds) 1987. The Road to Extinction. IUCN, Gland, Switzerland.20. Frost, D.R. 1985. Amphibian Species of the World: Taxonomic and Geographical Reference.Allen Press Inc. and the Association of Systematics Collections, Lawrence, Kansas. I-V, 1-732.21. Gärdenfors, U. 1995. The Regional Perspective. In: Baillie, J., Callahan, D. and Gärdenfors,U. A Closer Look at the IUCN Red List Categories. Species 25: 30-36.22. Gärdenfors, U. 1996. Application of IUCN Red List Categories on a Regional Scale. In: J.Baillie and B. Groombridge (eds) 1996 IUCN Red List of Globally Threatened Animals, 63-66. IUCN, Gland, Switzerland.23. Gärdenfors, U., Kindvall, O. 1999. Developing National Red Lists based on the new IUCNCriteria. - Proceedings of the XXIV Nordic Congress of Entomology. Tartu, pp. 67-70.24. Gärdenfors, U., Rodríguez, J.P., Hilton-Taylor, C., Hyslop, C., Mace, G., Molur, S. and Poss,S. 1999. Draft Guidelines for the Application of IUCN Red List Criteria at National andRegional Levels. Species 31/32: 58-70.53

25. Glaw, F. (Zoologische Staatssammlung München, Munchhausenstr. 21, D-81247, München,Germany) and Kohler, J. (Zoologisches Forschungsinstitut und Museum Alexander Koenig,Adenauerallee 160, D-53113 Bonn, Germany). 1998. Amphibians of the World. Update ofDuellman, W. E. 1993. Amphibian Species of the World: Additions and Corrections.26. Hanski, I. 1991. Single-species metapopulation dynamics: concepts, models andobservations. Biological Journal of the Linnean Society 42: 17-38.27. Hanski, I., Gyllenberg, M. 1993.: Two general metapopulation models and the core-satellitespecies hypothesis. American Naturalist 142: 17-41.28. HEYWOOD V.H. (1995): Global Biodiversity Assessment. UNEP (United NationsEnvironment Programme), Cambridge, vii-x, 1-1140.29. Hollis, S. and Brummitt, R.K. 1992. World Geographic Scheme for Recording PlantDistributions. Plant Taxonomic Database Standards No. 2, International Working Group onTaxonomic Databases for Plant Sciences (TDWG). Hunt Institute for BotanicalDocumentation, Pittsburgh.30. Hudson, E. and Mace, G. (eds) 1996. Marine Fish and the IUCN Red List of ThreatenedAnimals. Report of a workshop held in collaboration with WWF and IUCN at the ZoologicalSociety of London, April 29th-May 1st 1996.31. ISO 1997. ISO-3166-1. Codes for the representation of names of countries and theirsubdivisions - Part 1: Country Codes. Fifth edition. ISO 3166 Maintenance Agency at DIN,Berlin.32. IUCN (1994) IUCN Red List Categories. Prepared by the IUCN Species SurvivalCommission. IUCN, Gland, Switzerland.33. IUCN (1998) Guidelines for Re-introductions. Prepared by the IUCN/SSC Re-introductionSpecialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK.34. IUCN 1994. IUCN Red List Categories. IUCN, Gland, Switzerland.35. IUCN 1998. IUCN Guidelines for Re-introductions. Prepared by the IUCN/SSC ReintroductionSpecialist Group. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK.36. IUCN Criteria Review Working Group 1999. IUCN Red List Criteria review provisionalreport: Draft of the proposed changes and recommendations. Species 31/32: 43-57.37. IUCN/SSC Criteria Review Working Group, 1999: IUCN Red List criteria reviewprovisional report, Draft of the Proposed Changes and Recommendations. Cambridge(SpeciesReportFinal.htm)38. IUCN/SSC Criteria Review Working Group. 1999. IUCN Red List Criteria reviewprovisional report: draft of the proposed changes and recommendations. Species 31-32: 43-57.39. IUCN/SSC 2000: IUCN Red List Categories. As approved by the 51 st Meeting of the IUCNCouncil, Gland, Switzerland, 9 February 2000. Internal Material.40. Iverson, J.B. 1992. A Checklist with Distribution Maps of the Turtles of the World. Secondedition. Published by the author, Richmond, Indiana.41. KERRY S. W, HARRIET J. G. (1998): 1997 IUCN Red List of Threatened Plants. IUCN - TheWorld Conservation Union, Page Bros Ltd, Norwich, i-lxii, 1-862.42. King, F.W. and Burke, R.L. 1989. Crocodilian, Tuatara and Turtles Species of the World: ataxonomic and geographical reference. The Association of Systematics Collections,Lawrence, Kansas. I-V.43. Lange, P. J. and Norton, D. A. 1998. Revisiting rarity: a botanical perspective on themeanings of rarity and the classification of New Zealand’s uncommon plants. Royal Societyof New Zealand Miscellaneous Series 48: 145-160.44. MACE G. M., ET AL. (1992): The development of the new criteria for listing species on theIUCN red List. Species (IUCN, Gland) 19:16-22.45. MACE G. M., LANDE R. (1991): Assessing extinction threats: toward a reevaluation of IUCNthreatened species categories. Conser. bio. (Society for Conservation Biology, Boston)54

5(2):148-157.46. MACE G. M.; STUART S. N. (1994): Draft IUCN Red List Categories, Version 2.2. Species(IUCN, Gland) 21-22:13-24.47. Mace, G. M., Lande, R. 1991: Assessing Extinction Threats: Toward a Revaluation of IUCNThreatened Species Categories. Conservation Biology 5: 148-157.48. Mace, G. M., Collar, N. J. 1995: Extinction risk assessment for birds through quantitativecriteria. Ibis 137 (Suppl. 1): 240-246.49. Maes, D., Swaay, C. A. M. van. 1997. A new methodology for compiling national Red Listsapplied to butterflies (Lepidoptera, Rhopalocera) in Flanders (N-Belgium) and theNetherlands. Journal of Insect Conservation, 1: 113-124.50. Margulis, L. and Schwartz, K.V. 1988. Five Kingdoms: an Illustrated Guide to the Phyla ofLife on Earth. 2nd edition. W.H. Freeman and Company, New York.51. Morony, J.J., Bock, W.J. and Farrand, J.J. 1975. Reference List of the Birds of the World.Department of Ornithology, American Museum of Natural History, New York.52. NIKOLIĆ T. (1998): Strategija i akcijski plan zaštite biološke raznolikosti flore u Hrvatskojskupina Tracheophyta (papratnjače i sjemenjače). Interni materijal, Državna uprava za zaštituprirode i okoliša, Zagreb.53. Nowak, R.M. 1999. Walkers Mammals of the World. Sixth edition. John Hopkins UniversityPress, Baltimore.54. Oldfield, S., Lusty, C., MacKinven, A. (eds) 1998: The World List of Threatened Trees.World Conservation Press, Cambridge, UK.55. Oldfield, S., Lusty, C. and MacKinven, A. 1998. The World List of Threatened Trees. WorldConservation Press, Cambridge.56. Palmer, M. A., Hodgetts, N. G., Wigginton, M. J., Ing, B. and Stewart, N. F. 1997. Theapplication to the British flora of the World Conservation Union’s Red List criteria and thesignificance of Red Lists for species conservation. Biological Conservation 82: 219-226.57. Parker, S.B. 1982. Synopsis and Classification of Living Organisms. McGraw-Hill, NewYork.58. Pulliam, H. R. 1988: Sources, sinks, and population regulation. American Naturalist 132:652-661.59. Rodríguez, J. P. and Rojas-Suárez, F. 1995. Libro Rojo de la Fauna Venezolana. Provita andFundanción Polar. Caracas, Venezuela.60. Schnittler, M., Ludwig, G., Pretscher, P. and Boye, P. 1994. Konzeption der Roten Listen derin Deutschland gefährdeten Tier- und Pflanzenarten unter Berücksichtigung der neueninternationalen Kategorien. Natur und Landschaft 69: 451-459.61. Sibley, C.G. and Monroe, B.L. Jr. 1990. Distribution and Taxonomy of Birds of the World.Yale University Press, New Haven.62. Sibley, C.G. and Monroe, B.L. Jr. 1993. A Supplement to Distribution and Taxonomy ofBirds of the World. Yale University Press, New Haven.63. ŠUGAR I. ED. (1994): Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Zavod za zaštituprirode, Zagreb, 1-522.64. Swaay, C. A. M. van, Warren, M. S. and Grill, A. 1997. Threatened butterflies in Europe -provisional report. Die Vlinderstichting (Dutch Butterfly Conservation); Wageningen, TheNetherlands, report nr. VS 97.25 and British Butterfly Conservation, Wareham, UK.65. Uetz, P. and Etzold, T. 1996. The EMBL/EBI Reptile Database. Herpetological Review 27:174-175.66. WALTER K. S., GILLETT H. J. (1998): 1997. IUCN Red List of Threatened Plants., IUCN,Gland, v-lxii, 1-862.67. Walter, K. S., Gillett, H. J. (eds) 1998. 1997 IUCN Red List of Threatened Plants. Compiledby the World Conservation Monitoring Centre. IUCN - The World Conservation Union,Gland, Switzerland and Cambridge, UK.55

68. WEBB D. A. (1978): Flora Europaea - A retrospect. Taxon 27:3-14.69. Wilson, D.E. and Reeder, D.M. (eds) 1993. Mammal Species of the World a Taxonomic andGeographic Reference. Second edition. Smithsonian Institution Press, Washington andLondon.56

Popis slikaSlika 1. Shematski prikaz strukture IUCN kategorija ugroženosti ..............................................14Slika 2. A do C predstavljaju period od 3 generacije u ne eksploatiranoj populaciji; B do Cpredstavlja vremenski period u eksploatiranoj populaciji, koji je kraći zahvaljujući redukcijiu preosječnoj starosti zrelih jednki; C predstavlja sadašnje stanje. U ovom scenariju,postotna redukcija u N (brojnost poplacije) je manja za B do C, nego za A do C, te ćeutjecati na kategoriju ugroženosti prilikom procjene. ........... Error! Bookmark not defined.Slika 3. Primjeri definicije kategorija (razreda) koje označavaju udio globalne populacije unutardvije regije različite veličine. (a) u malenim regijama, većina vrsta ima tendenciju da budezastupljena s manjim udjelom svoje ukupne populacije, dok je svega nekoliko endemičnih iliniti jedna nije endemična. Prema tome, za dobivanje razgraničenja, razredi moraju bitiiskošeni prema nižim postotcima. (b) u većim regijama, većina svojti ima tendenciju da budezastuljena s većim udjelom globalne populacije i mnoge su endemične. Prema tome, razredimoraju biti iskošeni prema većim postotcima. Postotci upotrebljeni za ograničavanje razredamoraju biti jasno navedeni u regionalnoj Crvenoj listi ilio knjizi. .......................................42Slika 4. Konceptualna shema procedure procjene IUCN kategorije na regionalnoj razini.Procedura za pripisivanje kategorije “Regionalno izumrla” (RE) nije uključena. Vidi Tablicu1 za dodatne detalje procedure koju treba slijediti, osobito za drugi korak. .........................47Popis tablicaTablica 1. Sažeti prikaz kategorija i podkategorija s osnovnim elementima procjene..................30Tablica 2. Za prosudbu da li neka izvan-regionalna populacija može utjecati na rizik odizumiranja regionalne populacije, donja tebela mora biti razmotrena (IUCN-Tab-02.xls) ...47Tablica 3. Isječak Crvenog popis koji pokazuje potencijalni izgled i sadržaj hipotetskogregionalnog Crvenog popisa ..............................................................................................50Popis okviraOkvir 1. IUCN ............................................................................................................................6Okvir 2. Što su to “Crveni popis” i “Crvena knjiga”...................................................................7Okvir 3. Nužna dokumentacija koja treba pratiti svaki svojtu uključenu u Crveni popis .............18Okvir 4. Citiranje IUCN Kategorija i kriterija u Crvenim listama...............................................31Prilog 1. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti životinja po kategorijamai prema razredima i redovimaRazred Mammalia – sisavciOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARTIODACTYLA 5 2 7 9 27 35 71 46 29 13 166CARNIVORA 3 1 4 4 30 35 69 4 12 22 111CETACEA 0 0 0 2 7 5 14 14 1 38 67CHIROPTERA 12 0 12 29 37 173 239 0 209 60 520DASYUROMORPHIA 1 0 1 0 9 12 21 0 7 9 38DERMOPTERA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1DIDELPHIMORPHIA 0 0 0 3 3 15 21 0 18 5 44DIPROTODONTIA 6 0 6 2 12 15 29 1 18 11 65HYRACOIDEA 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3INSECTIVORA 6 0 6 37 47 69 153 0 5 6 170LAGOMORPHA 1 0 1 3 8 5 16 0 8 3 28MACROSCELIDEA 0 0 0 0 3 4 7 0 0 0 7MICROBIOTHERIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1MONOTREMATA 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1NOTORYCTEMORPHIA 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2PAUCITUBERCULATA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1PERAMELEMORPHIA 3 0 3 0 1 3 4 0 0 7 1457

PERISSODACTYLA 1 1 2 4 4 3 11 1 1 0 15PHOLIDOTA 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 4PRIMATES 0 0 0 19 46 51 116 3 40 21 180PROBOSCIDEA 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2RODENTIA 44 0 44 68 96 166 330 5 247 39 665SCANDENTIA 0 0 0 0 2 4 6 0 1 0 7SIRENIA 1 0 1 0 0 4 4 0 0 0 5XENARTHRA 0 0 0 0 3 5 8 0 2 6 16Subtotal 83 4 87 180 340 610 1130 74 602 240 2133Class Aves - pticeOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANSERIFORMES 5 0 5 5 7 14 26 0 8 0 39APODIFORMES 2 0 2 9 12 14 35 0 22 7 66APTERYGIFORMES 0 0 0 0 1 3 4 0 0 0 4CAPRIMULGIFORMES 0 0 0 3 2 3 8 0 9 5 22CASUARIIFORMES 2 0 2 0 0 2 2 0 1 0 5CHARADRIIFORMES 4 0 4 6 7 21 34 0 28 1 67CICONIIFORMES 5 0 5 4 8 9 21 0 9 1 36COLUMBIFORMES 13 1 14 12 14 34 60 1 34 1 110CORACIIFORMES 1 0 1 2 3 21 26 0 25 3 55CUCULIFORMES 2 0 2 2 2 7 11 0 10 0 23FALCONIFORMES 1 0 1 9 4 26 39 0 31 1 72GALLIFORMES 2 1 3 7 14 52 73 0 31 2 109GRUIFORMES 22 1 23 5 20 29 54 0 17 5 99PASSERIFORMES 40 0 40 74 166 323 563 1 385 42 1031PELECANIFORMES 1 0 1 2 2 11 15 1 5 0 22PICIFORMES 0 0 0 3 4 8 15 0 28 2 45PODICIPEDIFORMES 2 0 2 2 0 2 4 0 1 0 7PROCELLARIIFORMES 3 0 3 13 9 33 55 0 15 4 77PSITTACIFORMES 19 0 19 15 34 45 94 0 30 0 143RHEIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 2 0 2SPHENISCIFORMES 0 0 0 0 3 7 10 0 2 0 12STRIGIFORMES 4 0 4 7 9 11 27 0 20 5 56TINAMIFORMES 0 0 0 2 0 5 7 0 4 0 11TROGONIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 10 0 10Subtotal 128 3 131 182 321 680 1183 3 727 79 2123Class Reptilia - gmazoviOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalCROCODYLIA 0 0 0 4 3 3 10 2 0 1 13RHYNCHOCEPHALIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1SAURIA 11 1 12 15 15 69 99 0 24 34 169SERPENTES 3 0 3 13 14 28 55 0 9 12 79TESTUDINES 7 0 7 24 47 60 131 1 41 12 192Subtotal 21 1 22 56 79 161 296 3 74 59 454Class Amphibia - vodozemciOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANURA 5 0 5 22 29 56 107 1 18 45 176CAUDATA 0 0 0 3 8 26 37 1 7 8 53GYMNOPHIONA 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2Subtotal 5 0 5 25 38 83 146 2 25 53 231Class CephalaspidomorphiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalPETROMYZONTIFORMES 1 0 1 0 1 2 3 0 5 3 12Subtotal 1 0 1 0 1 2 3 0 5 3 12Class ElasmobranchiiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalCARCHARINIFORMES 0 0 0 1 3 5 9 4 24 3 40HEXANCHIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 2LAMNIFORMES 0 0 0 0 0 3 3 0 3 4 10MYLIOBATIFORMES 0 0 0 0 5 4 9 0 1 5 15ORECTOLOBIFORMES 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2PRISTIFORMES 0 0 0 1 6 0 7 0 0 0 7PRISTIOPHORIFORMES 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1RAJIFORMES 0 0 0 0 2 1 3 0 3 2 8RHINOBATIFORMES 0 0 0 1 0 1 2 0 0 0 2SQUALIFORMES 0 0 0 0 0 1 1 0 1 1 3SQUATINIFORMES 0 0 0 0 1 2 3 0 1 1 5Subtotal 0 0 0 3 17 19 39 4 35 17 95Class ActinopterygiiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalACIPENSERIFORMES 0 0 0 6 11 8 25 0 2 0 27ATHERINIFORMES 1 0 1 6 5 31 42 0 8 28 79BATRACHOIDIFORMES 0 0 0 0 0 5 5 0 0 0 558

BELONIFORMES 0 0 0 2 3 8 13 0 1 2 16CHARACIFORMES 0 0 0 0 1 0 1 0 0 6 7CLUPEIFORMES 0 0 0 0 2 2 4 0 0 8 12CYPRINIFORMES 17 1 18 41 37 116 194 7 30 68 317CYPRINODONTIFORMES 10 5 15 18 20 25 63 0 3 11 92GADIFORMES 0 0 0 1 0 2 3 0 0 0 3GASTEROSTEIFORMES 0 0 0 1 0 1 2 0 0 4 6LOPHIIFORMES 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1OPHIDIIFORMES 0 0 0 0 0 7 7 0 0 1 8OSTEOGLOSSIFORMES 0 0 0 0 1 0 1 0 2 1 4PERCIFORMES 45 5 50 55 28 135 218 5 40 55 368PERCOPSIFORMES 0 0 0 1 0 3 4 0 0 0 4PLEURONECTIFORMES 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2SALMONIFORMES 5 0 5 8 6 22 36 0 6 22 69SCORPAENIFORMES 1 0 1 3 2 5 10 0 0 2 13SILURIFORMES 1 0 1 8 7 22 37 0 4 24 66SYNBRANCHIFORMES 0 0 0 0 1 0 1 0 0 4 5SYNGNATHIFORMES 0 0 0 1 1 35 37 0 0 10 47TETRAODONTIFORMES 0 0 0 0 0 3 3 0 0 5 8Subtotal 80 11 91 152 126 431 709 12 96 251 1159Class SarcopterygiiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalCOELACANTHIFORMES 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1Subtotal 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1Class EchinoideaOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalECHINOIDA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1Subtotal 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1Class ArachnidaOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARANEAE 0 0 0 0 1 7 8 0 1 6 15OPILIONES 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1PSEUDOSCORPIONIDA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 2Subtotal 0 0 0 0 1 9 10 0 1 7 18Class ChilopodaOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalSCOLOPENDROMORPHA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1Subtotal 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1Class Crustacea - rakoviOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalAMPHIPODA 3 0 3 7 5 56 68 0 0 0 71ANASPIDACEA 0 0 0 0 0 4 4 0 0 0 4ANOMOPODA 0 0 0 0 0 8 8 0 0 0 8ANOSTRACA 0 0 0 6 9 10 25 1 1 1 28CALANOIDA 1 0 1 4 0 47 51 0 0 19 71CONCHOSTRACA 0 0 0 0 0 4 4 0 0 0 4CYCLOPOIDA 1 0 1 1 0 6 7 5 0 0 13DECAPODA 1 0 1 24 48 96 168 0 0 7 176HALOCYPRIDA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1HARPACTICOIDA 0 0 0 0 0 18 18 3 0 1 22ISOPODA 0 1 1 7 9 22 38 0 0 2 41MICTACEA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1MISOPHRIOIDA 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2MYODOCOPIDA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1MYSIDACEA 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2NOTOSTRACA 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1PODOCOPIDA 2 0 2 1 0 8 9 0 0 0 11THORACICA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2Subtotal 8 1 9 56 72 280 408 9 1 32 459Class Insecta – kukciOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANOPLURA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1COLEOPTERA 17 0 17 10 15 27 52 0 3 0 72DERMAPTERA 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1DIPTERA 3 0 3 1 2 1 4 0 0 0 7EPHEMEROPTERA 2 0 2 0 0 1 1 0 0 0 3GRYLLOBLATTARIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1HOMOPTERA 2 0 2 0 0 0 0 0 3 0 5HYMENOPTERA 0 0 0 3 0 142 145 0 6 1 152LEPIDOPTERA 38 0 38 8 38 129 175 0 46 25 284MANTODEA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1ODONATA 2 0 2 13 55 39 107 0 17 11 137ORTHOPTERA 2 1 3 8 8 50 66 3 0 2 7459

PHASMATOPTERA 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1PLECOPTERA 1 0 1 0 0 2 2 0 0 1 4TRICHOPTERA 4 0 4 0 0 0 0 0 0 0 4Subtotal 72 1 73 45 118 392 555 3 76 40 747Class MerostomataOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalXIPHOSURA 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4Subtotal 0 0 0 0 0 0 0 0 1 3 4Class OnychophoraOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalONYCHOPHORA 3 0 3 1 3 2 6 0 1 1 11Subtotal 3 0 3 1 3 2 6 0 1 1 11Class Hirudinoidea – pijaviceOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARHYNCHOBDELLAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1Subtotal 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1Class Oligochaeta – maločetinašiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalHAPLOTAXIDA 0 0 0 1 0 4 5 0 1 0 6Subtotal 0 0 0 1 0 4 5 0 1 0 6Class Polychaeta – mnogočetonašiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalEUNICIDA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1NERILLIDA 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1Subtotal 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 2Class Bivalvia – školjkašiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalOSTREOIDA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1UNIONOIDA 31 0 31 52 26 4 82 1 59 6 179VENEROIDA 0 0 0 0 2 8 10 4 1 0 15Subtotal 31 0 31 52 28 12 92 5 60 7 195Class Gastropoda – puževiOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARCHAEOGASTROPODA 2 0 2 6 2 4 12 0 1 25 40BASOMMATOPHORA 7 0 7 9 5 15 29 0 11 4 51MESOGASTROPODA 57 3 60 39 101 196 336 3 26 170 595NEOGASTROPODA 0 0 0 0 0 4 4 0 3 22 29STYLOMMATOPHORA 194 9 203 116 101 248 465 11 136 292 1107Subtotal 260 12 272 170 209 467 846 14 177 513 1822Class EnoplaOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalHOPLONEMERTEA 0 0 0 0 0 2 2 0 1 3 6Subtotal 0 0 0 0 0 2 2 0 1 3 6Class TurbellariaOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalTRICLADIDA 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1Subtotal 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1Class AnthozoaOrder EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalACTINARIA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 2GORGONACEA 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1Subtotal 0 0 0 0 0 2 2 0 0 1 3TOTAL FAUNA 690 33 723 924 1350 3155 5428 129 1884 1309 947460

Prilog 2. Sažeti prikaz broja ugroženih svojti biljaka po kategorijama iprema razredima i redovimaClass Bryopsida – pravemahovineFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalAMBLYSTEGIACEAE 0 0 0 0 1 2 3 0 0 0 3ARCHIDIACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1BRACHYTHECIACEAE 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 1BRYACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1BRYOXIPHIACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1DALTONIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1DICRANACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1DITRICHACEAE 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2ECHINODIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2FABRONIACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2FISSIDENTACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1GRIMMIACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2HOOKERIACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2HYPNOBARTLETTIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1LESKEACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1NECKERACEAE 1 0 1 3 1 0 4 0 0 0 5ORTHOTRICHACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2POTTIACEAE 0 0 0 1 0 1 2 0 0 0 2PTEROBRYACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2RHACHITHECIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1SEMATOPHYLLACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1SPHAGNACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2TAKAKIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1Subtotal 2 0 2 10 15 11 36 0 0 0 38Class AnthocerotopsidaFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalANTHOCEROTACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2Subtotal 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2Class Marchantiopsida –jetrenkeFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalAITCHINSONIELLACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1CALYPOGEIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CEPHALOZIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2EXORMOTHECACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1FOSSOMBRONIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1JUNGERMANNIACEAE 0 0 0 0 2 4 6 0 0 0 6LEJEUNEACEAE 0 0 0 6 7 3 16 0 0 0 16LEPIDOZIACEAE 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2PERSONIELLACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1PHYCOLEPIDOZIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1PLAGIOCHILACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1PLEUROZIACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1RADULACEAE 1 0 1 0 1 0 1 0 0 0 2RICCIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1SCAPANIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1SCHISTOCHILACEAE 0 0 0 1 1 0 2 0 0 0 2SPHAEROCARPACEAE 0 0 0 0 2 0 2 0 0 0 2VANDIEMENIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1Subtotal 1 0 1 12 16 14 42 0 0 0 43Class Coniferopsida –golosjemenjačeFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalARAUCARIACEAE 0 0 0 2 3 13 18 11 5 0 34CEPHALOTAXACEAE 0 0 0 0 2 3 5 0 1 0 6CUPRESSACEAE 0 1 1 3 12 21 36 2 14 3 56PINACEAE 0 0 0 6 12 20 38 2 18 2 60PODOCARPACEAE 0 0 0 2 8 16 26 7 10 25 68SCIADOPITYACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1TAXACEAE 0 0 0 3 3 3 9 1 3 2 15TAXODIACEAE 0 0 0 1 0 6 7 1 1 1 10Subtotal 0 1 1 17 40 83 140 24 52 33 250Class Ginkgoopsida –ginkoFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalGINKGOACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1Subtotal 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 161

Class Magnoliopsida –kritosjemenjačedvosupniceFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD TotalACANTHACEAE 0 0 0 1 1 5 7 1 2 0 10ACERACEAE 0 0 0 0 1 1 2 3 0 5ACTINIDIACEAE 0 0 0 1 2 8 11 3 1 0 15AEXTOXICACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1AIZOACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1ALANGIACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3AMARANTHACEAE 1 0 1 0 3 8 11 0 1 2 15ANACARDIACEAE 0 2 2 11 14 53 78 1 7 16 104ANCISTROCLADACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1ANISOPHYLLEACEAE 0 0 0 0 0 13 13 0 0 0 13ANNONACEAE 1 0 1 12 26 93 131 6 23 9 170APOCYNACEAE 5 0 5 7 19 33 59 2 8 4 78AQUIFOLIACEAE 2 0 2 4 5 31 40 5 24 0 71ARALIACEAE 0 0 0 21 17 62 100 6 8 12 126ARISTOLOCHIACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1ASCLEPIADACEAE 0 0 0 1 0 2 3 0 1 0 4AVICENNIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1BALANOPACEAE 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1BALSAMINACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 1 2BEGONIACEAE 0 0 0 1 1 1 3 0 1 0 4BERBERIDACEAE 0 0 0 1 0 3 4 0 1 0 5BETULACEAE 0 1 1 2 0 1 3 1 3 0 8BIGNONIACEAE 0 0 0 3 9 22 34 1 1 0 36BOMBACACEAE 0 0 0 3 11 18 32 1 4 4 41BORAGINACEAE 0 0 0 3 4 19 26 0 5 3 34BRETSCHNEIDERACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1BRUNELLIACEAE 0 0 0 0 6 12 18 1 0 0 19BUDDLEJACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 1 0 2BURSERACEAE 0 0 0 1 4 47 52 3 16 3 74BUXACEAE 0 0 0 1 1 2 4 0 2 0 6BYBLIDACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1CACTACEAE 0 0 0 1 2 5 8 0 0 0 8CAMPANULACEAE 6 0 6 4 3 7 14 0 3 0 23CANELLACEAE 0 0 0 1 3 2 6 0 0 0 6CAPPARACEAE 0 0 0 2 1 4 7 0 1 7 15CAPRIFOLIACEAE 0 0 0 4 0 4 8 1 2 2 13CARICACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CARYOCARACEAE 0 0 0 0 3 2 5 0 0 0 5CARYOPHYLLACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2CECROPIACEAE 0 0 0 0 2 5 7 0 1 1 9CELASTRACEAE 0 0 0 9 11 36 56 2 8 1 67CEPHALOTACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CERCIDIPHYLLACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1CHLORANTHACEAE 0 0 0 0 2 2 4 0 0 0 4CHRYSOBALANACEAE 1 0 1 8 8 14 30 0 0 1 32CLETHRACEAE 0 0 0 1 0 3 4 1 1 1 7COCHLOSPERMACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1COMBRETACEAE 0 1 1 2 11 16 29 0 6 2 38COMPOSITAE 1 1 2 29 10 43 82 0 18 3 105CONNARACEAE 0 0 0 1 2 3 6 0 2 1 9CONVOLVULACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2CORNACEAE 0 0 0 2 0 8 10 0 0 0 10CORYLACEAE 0 0 0 2 1 0 3 0 0 0 3CRYPTERONIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CUCURBITACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CUNONIACEAE 1 0 1 2 5 11 18 4 2 0 25DEGENERIACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2DICHAPETALACEAE 0 0 0 0 0 9 9 0 0 0 9DIDIEREACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1DILLENIACEAE 0 0 0 2 0 6 8 0 0 0 8DIPSACACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2DIPTEROCARPACEAE 3 0 3 254 103 12 369 0 0 10 382DROSERACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1EBENACEAE 0 0 0 14 14 44 72 3 1 4 80ELAEAGNACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2ELAEOCARPACEAE 0 0 0 4 3 23 30 8 1 1 40ERICACEAE 0 1 1 2 3 14 19 3 3 0 26ERYTHROXYLACEAE 0 1 1 0 0 7 7 0 0 0 8ESCALLONIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 2EUCOMMIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1EUCRYPHIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 2EUPHORBIACEAE 2 1 3 31 39 147 217 12 31 4 267FAGACEAE 0 0 0 8 15 41 64 4 5 19 92FLACOURTIACEAE 2 0 2 9 22 48 79 5 7 7 100GENTIANACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1GERANIACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2GESNERIACEAE 0 0 0 0 1 7 8 0 3 0 11GOETZEACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1GOMORTEGACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1GOODENIACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3GREYIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1GUTTIFERAE 0 0 0 7 16 77 100 4 2 11 117HAMAMELIDACEAE 0 0 0 1 1 6 8 0 2 1 11HERNANDIACEAE 1 0 1 2 1 2 5 0 4 2 12HIPPOCASTANACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1HOPLESTIGMATACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1HUACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1HUMIRIACEAE 0 0 0 0 3 2 5 0 0 0 5ICACINACEAE 0 0 0 2 1 10 13 0 0 0 1362

ILLICIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 2 0 0 4IRVINGIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1IXONANTHACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2JUGLANDACEAE 0 0 0 0 4 9 13 0 1 0 14LABIATAE 0 0 0 3 0 0 3 0 0 0 3LACISTEMATACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1LAURACEAE 0 0 0 23 44 129 196 12 19 9 236LECYTHIDACEAE 0 0 0 11 12 54 77 5 6 2 90LEEACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1LEGUMINOSAE 6 1 7 48 132 365 545 10 66 25 653LEITNERIACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1LINACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1LOGANIACEAE 0 0 0 2 4 5 11 0 6 3 20LORANTHACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1LYTHRACEAE 0 0 0 2 2 5 9 0 0 0 9MAGNOLIACEAE 0 0 0 9 26 19 54 0 3 2 59MALPIGHIACEAE 0 0 0 1 2 7 10 0 0 4 14MALVACEAE 4 1 5 10 7 7 24 0 1 1 31MEDUSAGYNACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1MEDUSANDRACEAE 0 0 0 0 1 0 1 1 0 0 2MELASTOMATACEAE 0 0 0 19 29 91 139 2 12 6 159MELIACEAE 0 0 0 14 17 113 144 2 45 2 193MELIANTHACEAE 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 2MELIOSMACEAE 0 0 0 0 1 2 3 0 0 1 4MENISPERMACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 2 0 4MONIMIACEAE 0 0 0 7 2 4 13 0 2 0 15MORACEAE 0 0 0 5 13 21 39 0 2 1 42MORINGACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1MYOPORACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 1 2MYRICACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1MYRISTICACEAE 0 0 0 4 8 142 154 5 27 7 193MYRSINACEAE 0 0 0 16 16 40 72 2 12 18 104MYRTACEAE 6 0 6 49 69 131 249 10 19 13 297NEPENTHACEAE 1 0 1 5 11 35 51 7 3 7 69NYCTAGINACEAE 0 0 0 1 6 2 9 0 1 1 11OCHNACEAE 0 0 0 2 2 8 12 0 2 3 17OLACACEAE 0 0 0 1 2 5 8 0 2 1 11OLEACEAE 0 0 0 7 4 8 19 2 1 2 24ONAGRACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1OPILIACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2OXALIDACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2PANDANACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1PIPERACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 6 1 7PITTOSPORACEAE 1 0 1 4 9 11 24 1 2 0 28PLATANACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1PLUMBAGINACEAE 0 0 0 0 0 2 2 0 0 0 2PODOSTEMACEAE 0 0 0 2 0 0 2 0 0 0 2POLYGALACEAE 0 0 0 0 0 2 2 2 0 0 4POLYGONACEAE 0 0 0 3 2 4 9 0 3 0 12PORTULACACEAE 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1PROTEACEAE 1 0 1 4 8 24 36 4 4 0 45QUIINACEAE 0 0 0 0 2 1 3 0 1 0 4RHAMNACEAE 0 1 1 4 6 11 21 1 3 2 28RHIZOPHORACEAE 0 0 0 3 2 6 11 0 2 2 15RHOIPTELEACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1RHYNCHOCALYCACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1ROSACEAE 0 0 0 9 9 41 59 2 7 4 72RUBIACEAE 4 0 4 34 51 183 268 3 21 17 313RUTACEAE 6 0 6 17 39 47 103 5 9 4 127SALICACEAE 0 0 0 1 2 4 7 0 0 0 7SANTALACEAE 1 0 1 0 2 3 5 0 0 0 6SAPINDACEAE 2 0 2 8 19 57 84 3 8 5 102SAPOTACEAE 6 0 6 26 64 148 238 15 46 5 310SARRACENIACEAE 0 0 0 1 0 1 2 0 1 0 3SCROPHULARIACEAE 0 0 0 1 0 1 2 0 1 0 3SCYTOPETALACEAE 0 0 0 0 1 2 3 0 0 0 3SIMAROUBACEAE 0 0 0 0 2 10 12 0 0 0 12SOLANACEAE 0 0 0 4 4 13 21 6 8 2 37STAPHYLEACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3STERCULIACEAE 3 2 5 11 10 34 55 1 3 2 66STYRACACEAE 0 0 0 1 0 16 17 0 1 0 18SYMPLOCACEAE 0 0 0 2 8 18 28 2 1 1 32THEACEAE 0 1 1 16 9 50 75 7 5 1 89THEOPHRASTACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 1 0 2THYMELAEACEAE 2 0 2 1 1 25 27 1 0 1 31TICODENDRACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1TILIACEAE 0 0 0 2 7 17 26 6 1 6 39ULMACEAE 0 0 0 2 2 7 11 0 2 0 13UMBELLIFERAE 0 0 0 0 1 0 1 0 2 0 3URTICACEAE 0 0 0 6 1 2 9 0 4 0 13VERBENACEAE 0 0 0 4 6 35 45 1 3 1 50VIOLACEAE 0 0 0 3 8 10 21 0 6 0 27VOCHYSIACEAE 0 0 0 1 0 2 3 0 0 0 3WINTERACEAE 0 0 0 0 2 3 5 0 0 0 5ZYGOPHYLLACEAE 0 0 0 0 3 0 3 2 0 0 5Subtotal 69 14 83 896 1110 3093 5099 203 610 298 6293Class Liliopsida –kritosjemenjačejednosupniceFamily EX EW Subtotal CR EN VU Subtotal LR/cd LR/nt DD Total63

ALOACEAE 0 0 0 3 2 2 7 0 1 2 10ANTHERICACEAE 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 1ARACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1ASPHODELACEAE 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 1BURMANNIACEAE 0 0 0 3 0 0 3 0 0 0 3COMMELINACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1CYPERACEAE 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 1DRACAENACEAE 1 0 1 0 8 3 11 0 0 1 13ERIOCAULACEAE 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 3GRAMINEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 3 0 4IRIDACEAE 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 1ORCHIDACEAE 0 0 0 6 10 4 20 0 3 0 23PALMAE 0 2 2 62 60 98 220 16 36 34 308PANDANACEAE 0 0 0 4 1 16 21 1 1 2 25Subtotal 1 2 3 79 83 129 291 17 45 39 395TOTAL PLANTS 73 17 90 1014 1266 3331 5611 244 707 370 702264