Pomorski vjesnik broj 72 - Sindikat pomoraca Hrvatske

. 72 • rujan 20127Na petom kongresu SPH MarkoMiočić je, između ostalih, dobiozahvalnicu za dugogodišnjirad u Sindikatu pomoracaHrvatske. Dugogodišnji pomoracna brodovima Jugolinije,pa sindikalni povjerenik bioje posljednjih godina voditeljureda SPH u Zadru.Razgovor s povodomDanas je puno težebiti pomorac negoprije 20 godinaNpr. prenošenje dana, koji se računajuza oslobođenje pomoraca od poreza 183dana, zatim kod izmjena i obnove breveta(usklađivanje sa STCW Konvencijama),te kao posljednji biser „beneficirani“ stažpomoraca odnosno uvjeti za stjecanjestarosne mirovine pomoraca (60 godinastarosti – 15 godina plaćenog radnog stažakao pomorac). Toplo se nadam, da će ovaposljednja nepravda prema pomorcima bitiispravljena najkasnije do konca ove 2012.godine.Na kakve problemenailazite svakodnevno?- Jedan od najvećih problema, poredveć iznesenog, je možda i najveći, a toje veoma teška mogućnost zapošljavanjapomoraca, posebno nižih zanimanja. No, ničasnički kadar nije u puno boljem položaju.Predstavite se čitateljimaPomorskog vjesnika.- Rođen sam u Jovićima (Zadar), gdjesam i završio osmogodišnju školu, a srednjuugostiteljsku sam okončao u Opatiji.Diplomirao sam na Filozofskom fakultetu uZadru, smjer viša turistička 1977. godine, aradno iskustvo na brodu je započelo davne1966. Godine na Jugoliniji (kasnije Croatialine) i trajalo sve do 1997. godine. Preko30 godina…Kada ste započeli aktivno sudjelovatisa Sindikatom pomoraca Hrvatske?- Moj rad u SPH započeo je 1993. godinekao povjerenik za pomorce u CroatiaLine. Na Prvom kongresu SPH (travnja1995. godine) u Opatiji, izabran sam začlana Središnjeg odbora SPH. Od tadasam permanentno u nekom od tijela SPH.Od 1997. sam zaposlen u Područnomuredu u Zadru, čiji sam voditelj postao2003. Godine.Što za vas znači sindikat kaoorganizacija? Zašto ste se počeliaktivno baviti sindikalnim radom?- Motiv i ideja vodilja su mi bili,priključiti se ostalim kolegama, koji suosnovali i započeli rad u SPH, te pokušatipomoći, odnosno poboljšati radni i socijalnipoložaj svih pomoraca i njihovihobitelji. Tih 90-tih godina ih je bilo zaistai previše, problema je bilo s kašnjenjemplaća i ostalih tražbina pomoraca, posebnou Croatia lineu, gdje su tada pomorcimaplaće kasnile i do šest mjeseci. No, i uvećini ostalih brodarskih firmi u Hrvatskojnije bilo puno bolje. Nažalost neke od njihsu u potpunosti propale.S kojim problemima se boritedanas i što se poboljšalo odsamih početaka kada ste postalivoditelj ureda u Zadru?- I danas ima stranih brodara, koji kasnes isplatama plaća i ostalih tražbina pomorcima.Globalna ekonomska kriza u svijetunije zaobišla ni pomorce i pomorstvo.Naprotiv, ova veoma važna grana svjetskeekonomije, veoma je osjetljiva na ovakovei slične pojave i ta pošast se drastičnoodrazila na svjetsko pomorstvo, posebicena standard pomoraca. Simptomatičnoje da većina brodara prilikom smanjenjatroškova poslovanja, prvenstveno krećesa smanjenjem plaća pomorcima i reduciranjembroja članova posade broda naminimum. Takva praksa se odražava nafizičko i psihičko zdravlje, te premorenostpomoraca, čije posljedice znaju ponekadbiti nesagledive. Osobno smatram, daje danas puno teže biti pomorac, negounatrag 20-tak godina.Da li ste zadovoljni socijalnomreformom pomoraca u Hrvatskoj?- Ne u potpunosti. U tom segmentu, punoje pokušavo, ali i napravio, SPH. Međutim,nije se lako boriti protiv vjetrenjača. SPHje uložio mnogo truda i sredstava, dabi na kraju imali problema, s većinomdogovorenog sa socijalnim partnerima.Tko stoji na putu boljoj budućnostihrvatskog pomorca?- Želim vjerovati da je to globalna kriza upomorstvu. Osim toga, veliki dio odgovornostiza to osobno pripisujem i resornomministarstvu, kao i nacionalnom zakonodavstvu,koje nije adekvatno prepoznalo iskoro pa ništa učinilo za tu branšu, već suhrvatski pomorac i pomorstvo ostavljenina marginama društva. Dužnosnici SPH sučesto upozoravali nadležna ministarstva iostala državna tijela na pogreške i štetnosttakovog odnosa prema pomorcima ipomorstvu, no nekog značajnijeg pomakaboljitku nije bilo. Tako da ostaje ona većmnogo puta izrečena konstatacija, da smoi pored svih bogatih pomorskih resursa,primorska, a ne pomorska zemlja.Što možete poručitinašim članovima?- Solidarnost i zajedništvo s kolegama.Što veći broj članova SPH. Prijedlozi,primjedbe, informacije, sugestije djelatnicimaSPH su uvijek dobrodošle. SPH nečine samo dužnosnici, oni su vaša avangarda,ali bez pomoći pomoraca ne možese puno napraviti. Ponosim se time štosam bio dugogodišnji pomorac, a nakontoga dužnosnik SPH. Saznanje da sampomagao, i pomogao, mnogim pomorcimai članovima njihovih obitelji, najveća mije i nezamjenjiva satisfakcija i nagrada, ičiniti će me zadovoljnim preostali dio mogživota.I na kraju, poruka svim pomorcima;Budite profesionalci i ponosni na svojezvanje! A sadašnjim i budućim kolegama;Budite ustrajni i uporni u ovom teškom istresnom poslu!• (bm)