12Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrPrijedlogPovećajte upisnekvote za pomorskazanimanjaPoštovani, javljam Vam se jer bihhtio pridonijeti boljem obrazovanjunaših mladih ljudi kao injihovom uspješnijem snalaženju udobivanju posla i time ostvarivanjuboljeg, uspješnijeg i kvalitetnijegživota.Naime, budući da sam aktivanpomorac, kapetan na stranimbrodovima sa više od 25 godina navigacijeuočio sam pogresku u sustavuškolovanja učenika u pomorstvu.PismaJučer, danas, sutraPoštovane kolege pomorci dopustite mi da Vam se,u današnjim danima koji su za neke očito uzburkanavremena u poznim godinama, te da im je potrebitomalo mirnog mora i svježe bistre vode za osvježenje,obratim ovim putem!Navigare necesse, vivere non necesse!Ploviti se treba, živjeti se ne treba!Koliko se ljudski život puta sjeti izgovoriti goreveć davno izrečenu mudrost stvarnosti pomorskogživota, čestitog, časnog, teškog po svim valovimanašeg sinjeg mora i ovog svijeta. Da li se to učini nepostavljajući pitanje da li to duša stroja ili palube činiu čistoj želji iskazane mudrosti ili trenutnog hira, tosvatko od nas može ponaosob odgovoriti sebi!Riječ ploviti je vrlo čista, lijepa, zamamna, ozbiljnai poželjna. Možemo je povezati s različitim životnimiskustvima i situacijama. Međutim, dopustite mida primijetim i postavim pitanje: da li je potrebito iisključivo iz te riječi izvest tvorbu koja će definiratistanje ljudske stvarnosti, a ispisalo bi se riječju otploviti!Otploviti od čega???Cijenjeni kolege, strojari, nautičari! To ne značiotploviti niti od društvene, niti od obiteljske odgovornostiod zemlje gdje smo stjecali čestito sva potrebitaznanja radom naših profesora, a našim učenjem odosnovnog, srednješkolskog i fakultetskog vremena.Moramo se prisjetiti kralja Richarda Lavljeg Srca našeprijateljske Kraljevine Engleske, te Oleronovih propisa.Kadeti u mornarici su bili dječaci od 10 do 12 godinaživota porijekom iz obitelji <strong>pomoraca</strong> ili drugihobitelji zaslužnih za Krunu. Potrebito je naglasiti današa Kruna vođena kraljem Tomislavom je posjedovalaratnu mornaricu od 80 sagena sa po 40 vojnikaratnikai 100 kondura sa po 20 vojnika-ratnika!Možemo sa sigurnošću ustvrditi da čestitost ivjernost je bila nedvojbena kod obiju Kruna! Našimradom stjecali smo znanja u skladu tehničkotehnološkihdostignuća vremena u kojem živimo, ada pri tom smo se spominjali povijesnih dostignućanaših predaka. Da li imam pravo to zaboraviti akosmo kojom miljom udaljeni od milog nam rodnogdoma?! Ne! Nikad i niti pod kojim uvjetima nedopustivoi neprihvatljiv uvjet rada i života Hrvatskogpomorca bilo u plovidbi teritorijalnim vodama iliteritorijalnim vodama inostrane plovidbe! Hrvatskikraljevi su imali dug put od naše pradomovine Izraela,preko Irana i Bijele <strong>Hrvatske</strong> do sinjeg Jadrana.Čestito su nosili ime Hrvatsko i nosimo ga, te se većspominje kao takovo 4360 g.pr. Krista o čemu postojenedvodbeni nepobitni dokazi i na Orijentalnompapinskog institutu u Rimu.Prošlo je doba komunizma i njihovih obmana okojima nas je upozoravao naš sugrađanin BrunoBušić 1975 g. Živimo u zemlji za koja su mnoga srcai duše svoj pogled i otkucaj srca molitve ka Božjimnebesima podizale da bi mi i naša djeca dični barjakPrimjer je Pomorska škola Bakarkoju pohađa i moj sin, a isto jesa svim pomorskim skolama uHrvatskoj. Naime, škola Bakarprimila je ove godine dva razredanautičara i jedan razred strojara sapo 26 učenika po razredu, iako sukapaciteti škole daleko veći. U mojevrijeme, znači 1983. godine bilo jepet razreda nautičara i dva razredastrojara sa po 36 učenika u svakom,ali su zato kriteriji za upis u školubili daleko niži nego su to sada.Premda sam bio vrlodobar i odličanučenik pitanje je da li bih se danasuspio upisati u školu Bakar, jer onidanas primaju uglavnom odlikaše.Upisni prag je postavljen na previsokih36 bodova čime je eliminiranveliki <strong>broj</strong> učenika sa ne tako dobrimocijenama ali sa velikom željom danastave školovanje i postanu jednogdana odlični pomorci. Ove je godineostalo neupisanih učenika iako suimali dovoljan <strong>broj</strong> bodova za upis.Po meni taj bi se prag trebao spustititoliko da se omogući većini učenikada upisu školu baš kao i u mojevrijeme.Hrvatska je poznata po kvalitetnimpomorcima i u odnosu na<strong>broj</strong> stanovnika imali smo veliki<strong>broj</strong> <strong>pomoraca</strong>, ali ta se tendencijasmanuje svake godine i na kraju sepitam što će ostati od naše pomorsketradicije i s kim će naša djeca ploviti.Za usporedbu ću navesti kakoPoljaci, Ukrajinci, Bugari, Rumunjiizbacuju iz svojih pomorskih školanekoliko puta veći <strong>broj</strong> mladihpodigla i o čestitosti Domivinskog rata zborila i njihovojobrani od srpsko-crnogorsko-osmanlijskog zla!Grčki pjesnik Opian u epu Halieutica napisanom naMljetu početkom 4. st. Pred svojim ocem Agesilausems kojim je bio prognan od cara Severusa, te on čistomriječju napisa istom: ... grančica bora na kojoj rastu kamenicei gnijezdo češčjugara ... Nije danas potrebitobiti ničiji tumač gore navedenih riječi, kao niti nekomdrugom u tom pogledu oduzimati radno mjesto!Halieutica, riječ čiji je korijen Hals- grčki sol, morekao esencija kao tvar. Međutim, da li smo izgubilitu tvar u soli kad je riječ o trenutku kada treba kazatida si Hrvat ili Hrvatica, da dolaziš iz <strong>Hrvatske</strong>,da smo imali čestiti Domovinski rat, povijest, atako neki zdušno dočekuju blagdane i obiteljskeproslave u našoj Hrvatskoj. Na Mljetu je otočićveličine 120x200 m, imena Sv. Marija! Na njemuse nalazi benediktinski samostan. Tko je ikomeod nas, počevši od mene prvog, dozvoljeno ili paku bilo kojem trenutku dopušteno da se poigravama sa iglicom bora, granom istog ili ne daj Bože sotokom! Imaš li ti to čovječe pravo praviti razlikuizmeđu otoka ili otočića?!Naše granice nisu niti će biti postavljene na krivotvorinig-dina beskičmenjaka geodeta iz BiH 1974.Naš predsjednik je to i konstatirao! Naša pomorskadruštva nisu kao ona iz BiH koja su utemeljana nabari i lukama od pijeska napravljene iz dječjih kanticana tim istim barama! Možda su oni zaboraviliBoga, narod ali kako to da nisu zaboravili AVNOJkoji ime teče u venama! To avnojevac ne može činitina kojoj god strani granice <strong>Hrvatske</strong> bio. Zar ne?!Tko je taj i u imenu koga bi to bilo dopustivo, u imekoje struke ili pak Boga? Ja ga ne vidim! Do otokanije potrebito doći samo suvremenim prijevoznimili transportnim sredstvima, te je iz tog vidljivo dase do tog lijepog škoja može doći i tradicionalnoizgrađenim brodovljem počevši od pasare, leuta,bracere, falkuše ili u turističke svrhe prilagođenomnašom Rapskom galijom... te u vremenski dopustivimuvjetima spustiti sidro na Hrvatsko dno ipodmorje, kroz isto posvojno-hrvatski pelagijalni ilibentonitni morski sloj. Potom, na tom tradicionalnoizgrađenom brodu sigurnosno usidrenom blagovatiproizvode morskih plodova truda ljudskog rada inazdraviti Hrvatskom zdravicom kvalitetnog vinaBog i Hrvati! Sve to učini Velika Gospa davne 1715. g.!Drage kolege domoljubi, dragi pomorci udanašnjim danima suvremene civilizacije idostignuća,čestitog poslovanja ispruženom rukomdužni smo ispružiti ruku Lijepe Domovine<strong>Hrvatske</strong>, našeg roda Hrvatskog i vjere Kristovekoji nas posebice blagoslivlja na spomen Sv. Nikolezaštitnika <strong>pomoraca</strong> bez mogućnosti ikakavihrasprodaja i poslova u sklopu takovim zamisli niti za1mm četvorni otoka niti naših domova! Hrvatska jecjelovita i jedinstvena, nepromijenjivih granica odosamostaljenja, te će ona i nadalje ostati jedinstvenai jedinstvenim otkucajem srca Hrvatskog živjeti i otome će i val mora svim krajevima svijeta govoriti!S poštovanjem,Tonći Šabić, mag.ing.mech.<strong>pomoraca</strong> nego što mi to činimo uHrvatskoj.Opće je poznato da jedan <strong>broj</strong>mladih ljudi koji upišu pomorstvonikad ne završe skolu, a poslijetokom prakse na brodu određen <strong>broj</strong>njih shvati da to nije zanimanje zanjih. Većina naših <strong>pomoraca</strong> plovi nastranim brodovima i ostvaruju punoveće prihode od prihoda ljudi zaposlenihna kopnu. Te prihode donoseu zemlju, plaćaju poreze i doprinose( plaćamo zdravstveno premda ganikad ne koristimo jer nemamovremena čekati mjesecima napreglede pa sve plaćamo privatno).Novac koji zaradimo vani ovdjetrošimo i po mojem mišljenju našipomorci su jedan od najboljihizvoznih proizvoda <strong>Hrvatske</strong>. Miprodajemo svoje znanje, a to znanjesmo stekli na <strong>Pomorski</strong>m školama ifakultetima, koji zapošljavaju našestručnjake.Danas u svijetu nedostaje oko100,000 casnika, a u vrijeme općekrize i vani i u nas pomorskozanimanje postaje itekako aktualnoi molim Ministarstvo Prosvjete dane ograničava <strong>broj</strong> upisanih i timesrozava našu pomorsku tradiciju ismanjuje šansu mladih ljudi voljnihda se oprobaju kao pomorci.Nije samo dobra zarada ono štoponovo privlači mlade ljude pomorskomzanatu.Ugovori su postali kraći i danas suuglavnom u prosjeku 3-4 mjeseca,dosta kompanija plaća dodatnoškolovanje, pa nije potrebnoizdvajati pozamašne sume novcaiz svog džepa, mnoge kompanijeimaju ili uvode internet na brod štoomogućuje svakodnevnu i jeftinukomunikaciju sa obitelji na kraju i dane nabrajam druge pogodnosti.Zato smatram da je potrebnoiskoristiti ovaj trenutak i smanjitibodove za upisni prag u pomorskeškole. U mnogim razvijenim zemljamasu se Pomorske škole ugasile,primjer je Trst gdje je postojala najstarijaskola na Jadranu. Ista situacijaje i sa Grčkom, Engleskom i drugimakoji nemaju svog kadra, a imajubrodarske kompanije. Pitam se odsvih tih upisanih odličnih učenikakoliko će njih zaista nastavitiškolovanje na Pomorskom fakultetui koliko će njih uistinu zaploviti nanekom od naših ili stranih brodova.Vjerujte mi da govorim iz vlastitogiskustva ovo zanimanje (teško imuško) ne počiva na odlikašima većna onima koji imaju volju i želju zaovim poslom.Takodjer bih htjeo napomenutida se stečena znanja i tradicije lakogube, ali jako teško ponovo stječu.Molim vas da nešto hitnopoduzmete da se naša pomorskatradicija ne zatre.S poštovanjem,Capt. Srđan LjuštinaM/T Almi GlobeAnketaDa li vam jeu 2012.smanjena plaća ?Da 50%Ne 50%PlovputProtivsmanjenjaprava iz KUPočetkom rujna na funkcijuje stupio novi direktor uPlovputu d.o.o.. Nadzorni odborje jednoglasno izabrao DarkaMeštrovića. Obzirom da je riječ odugogodišnjem radniku Plovputa,Radničko vijeće nije imalo ništaprotiv takvog izbora. Njegovodosadašnje zalaganje za povećanjeinvesticija u smjeru razvojasigurnosti plovidbe, svjetlosnesignalizacije i podizanje razinerada radijske službe je ono za štose RV već duži niz godina zalaže.Obraćanje direktora na sjednici RVje potvrdilo taj kurs.Nažalost, jedan od prvih sastanakmorao je biti, sukladno traženjuVlade RH, kolektivno pregovaranjeo izmjenama i dopunama KU uPlovputu, a s ciljem usklađivanjanašeg KU s Dodatcima KU zadržavne službenike i namještenike.Iako je taj zaključak Vlade nesukladankonvencijama MOR te direktnozadire u pravo pregovaranjasindikata i uprave u trgovačkimdruštvima, Pregovarački timsindikata koji djeluju u Plovputuje prihvatio pristupanje pregovorima,iako je u startu otklonjenabilo kakva mogućnost pristankana smanjenja materijalnihprava radnika. Za tako nešto jejednostavno nemoguće naći bilokakav suvisli razlog. Plovputposluje pozitivno, plaće nisu rasleod 2008. godine, u prosincu prošlegodine su, nakon prvotno danogpristanka na izmjene KU, a u ciljupovećanja stalnog dodatka, dvačlana NO povukla već dati pristanaki time izigrali već zaključenepregovore između uprave i sindikata.Također je nejasno kakvu bieventualnu uštedu u proračunuVlada RH takvim smanjenjemostvarila. Naime, Plovput sefinancira iz vlastitih sredstava iredovno uplaćuje sva davanja uproračun RH. Nastao bi samo gubitakjer bi se smanjio priliv sredstavau proračun radi umanjenjaporeza i prireza, a smanjila bi se ikupovna moć radnika što ponovnomultiplicira gubitke proračuna.Nelogična i nesuvisla Odluka ukojoj sindikati u Plovputu nećesurađivati. Naprotiv, svim sredstvimasmo spremni braniti postojećamaterijalna prava radnika i utom cilju imamo punu podrškuradnika Plovputa. O izmjenamanekih članaka koje treba uskladitisa Zakonom o radu i preciznijemdefiniranju prava koja su do sadabila pomalo nedefinirana sindikatipregovaraju i usaglašavaju ih upregovorima. Na kraju krajeva,pristojnost nam nalaže da seodazovemo ako druga strana želipregovore, ali, ponavljam, od ciljakoji je Vlada RH postavila predUpravu, neće biti ništa.U pripremi je Skup radnika kojiće se dogoditi prije nego je topredviđeno, ali smatramo da jepozitivno da se novi direktor obratisvim radnicima, pokaže svojenamjere i smjer u kojem želi voditiPlovput. To je također pravo mjestona kojem radnici mogu postavitipitanja i u demokratskom ozračjudobiti odgovore i informacije koježele. Direktor je objeručke prihvatioinicijativu za održavanjemtakvog skupa. Nadamo se ivjerujemo da će se praksa suradnjenastaviti, pa i onda kada su nampozicije suprotstavljene, kao štoje upravo slučaj sa pregovorimanametnutim od Vlade RH.N. Melvan
. <strong>72</strong> • rujan 201213Gen. tajnikSPH odbiopozivKriza svjetskogpomorstva pogodila jecijelu pomorskuindustriju. Slobodnihradnih mjesta je svemanje, a potražnja, zbogekonomske krize, je sveveća...Vježbenici su pogotovo u lošempoložaju: dobili su stipendije,ev. su digli kredit da bi moglizavršiti školovanje i ishodovati svesvjedodžbe, na molbe za ukrcaj nemaodgovora, a ako se i dobije odgovoron je negativan. Zašto je to tako?1. Nesrazmjer izmeđupotražnje i ponudeNema ravnoteže između ponudei potražnje za svježim kadrovimabez iskustva. Škole i fakultetisvake godine izbaciju novegeneracije koje trebaju odraditivježbenički staž bez obzira napotražnju brodara! Ne postojipraksa da dok nema potražnješkole i fakulteti jednu godinu buduzatvoreni dok potražnja ne naraste.Stalno se govori o nedostatkučasnika, a budući časnici ne moguodraditi obaveznu praksu.2. Državne vlasti nisusposobne poduzetikonkretne mjerePoduzimaju se neučinkovitemjere za zapošljavanje mladih. ZaEdukacijaZašto sevježbenici nemogu ukrcati ?stavljanje u pogon školskog brodaKraljice mora nema sredstava,ne prihvaćaju se prijedlozi umogućnosti odrađivanja dijelavježbeničkog staža na brodovimalučkih kapetanija ili u uredimapomorskih vlasti, a hrvatskibrodari (s malim <strong>broj</strong>em brodova)ne mogu apsorbirati toliki <strong>broj</strong>vježbenika tim više što znaju da ćenakon odrađenog staža vjerojatnootići na stranu zastavu.3. Nema preporuka,nema poslaŠokantno, ali istinito: trenddobivanja posla korištenjempreporuka je najčešći načindobivanja poštenog posla. Čestose događa da prosječni učenici/studenti dobivaju posao na topkompanijama jer imaju oca ilirođaka koji je viši časnik na tojkompaniji. Istovremeno odličniđaci/studenti su bez posla, jernemaju „rođaka“, nemaju nitinovaca (dolara) za plaćanje mita(kupovanje preporuke, a prveplaće su nedostatne da plateonoga tko će ih ukrcati. Sve tounatoč proglašenju bespoštedneborbe protiv korupcije.4. Brodarske kompanijene štuju početnikeČesto se događa da kompanijeukrcavaju vježbenike (budućečasnike) ne kao vježbenike većna najniža brodska zanimanjakako bi ih tijekom godine danapošteno iskoristile za brodskeposlove, a često zanemaruju da suoni došli na brod da se pripremeza časničko zanimanje. Zaboravljajuda su to budući zapovjedniciodnosno upravitelji stroja. Timerazbijaju tradicionalnu lojalnost<strong>pomoraca</strong> prema kompaniji.5. Nespremnost/nesposobnost za druguindustrijuZa razliku od drugih koji imajumogućnost ulaska u svijet radadrugih industrija/područja, završeniučenici/studenti pomorskih školanemaju drugog izbora nego odlazakna brod. Nakon srednje pomorskeškole odnosno pomorskog fakultetaoni nemaju nikakvo zvanje dok nezavrše pripravnički staž. Trgovačkamornarica je specijaliziranopodručje u koje ulaze samo dvijevrste ljudi: oni koji vole more i onikoji vole – novac (ne nužno timredom). Jednom kada osoba potrošitisuće dolara za svoje školovanje( i dodatne tečajeve za dobivanjesvjedodžbi) ulaskom na neko drugopodručje plaća im je, u najvećem<strong>broj</strong>u slučajeva, upola manja negošto bi je imali na brodu. Većinačasnika stalno tvrdi da bi se odmahiskrcala, a <strong>broj</strong> onih koji se stvarnoiskrcaju nakon razdoblja plovidbeje vrlo mali. Kaže se: jednompomorac, zauvijek pomorac. Drugaje strana priče da svježi mladipomorski kadrovi ne mogu pronaćiposao na kopnu, jer se njihovoznanje i vještine ne koriste nakopnu. <strong>Pomorski</strong> strojar će moždapronaći neki posao na kopnu, alivježbenik palube...6. Neodgovarajući/nedovoljni treningMožda je ovo pitanje manjevažno za mlade vježbenike palubei stroja, ali kasnije će se žaliti kadabudu časnici. Možda je to samoisprika s njihove strane; vjerojatnoje to istina, ali je činjenica je da sudanašnje pomorske škole i fakultetiviše zainteresirane za kvantitetunego za kvalitetu. Oni vjeruju da jesvjedodžba jedino što netko trebada započne ploviti, neovisno o vrstitreninga i vještina koje pomoracima. Istina je da je iskustvo najboljiučitelj, da mladi pomorac moraimati temeljne vještine da budesiguran na brodu. Mnogi mladi suna brodu „u zemlji čudesa“, čimepotkrijepljuju mišljenje kompanijada su oni samo dodatna obveza.No vježbenici nisu jedini krivci. Ipolitika škola i fakulteta je krivac zatakvo stanje. I dok se to ne promijeni,brodari neće vjerovati u mlade.7. Pomorske škole/fakulteti daju lažnaobećanjaSvjedoci smo da se pomorskeškole i fakulteti hvale kako đacii studenti koje oni „proizvedu“odmah nađu posao. To je politikaprivlačenja đaka i studenatau ovim kriznim vremenima, uzpriče o visokim plaćama. Sve višemladih upada u zamku propagande,završe školu ili fakultet, aonda se ne mogu ukrcati da obavevježbenički staž. Krajnji je rezultat:nezadovoljstvo, depresija i – velikanezaposlenost!• (dp)Generalni tajnik SPH P. Brazzodurodobio je poziv da bude član tripartitnekomisije na nacionalnoj raziniMarshall Islandsa u svezi primjeneKonvencije o radu <strong>pomoraca</strong>, 2006,zbog velikog <strong>broj</strong>a hrvatskih <strong>pomoraca</strong>koji plovi na brodovima pod tomzastavom, odnosno 39.000 različitihsvjedodžbi koje je Marshall Islandsizdao hrvatskim pomorcima.Naime, Konvencija o radu<strong>pomoraca</strong>, 2006 traži da nacionalnotripartitno savjetodavno tijelo budesastavljeno od predstavnika brodara,<strong>pomoraca</strong> i države. U slučaju kadadržava koja je ratificirala tu konvencijunema nacionalnog predstavnika,konvencija propisuje da državadelegira dva svoja predstavnika, aMeđunarodna organizacija rada (ILO)po jednog predstavnika brodara i<strong>pomoraca</strong>.Zbog toga je glavni tajnik SPHzahvalio na pozivu, ostavljajućiotvorenom mogućnost da odgovori nasvako pitanje administracije MarshallIslandsa u svezi usklađenja nacionalnogzakonodavstva s konvencijom, ada hrvatski pomorci budu pokrivenisnagom zakona istovjetnog hrvatskimpropisima. (dp)KonvencijeBMWC –2014 ?Više nego dovoljno zemalja jeratificiralo Ballast Water ManagementConvention kako bi stupila nasnagu. Potrebno ih je 30, a nedavnoje na websiteu IMO-a zabilježena35 ratifikacija.No, potrebno je da flote tihdržava predstavljaju najmanje 35posto gt svjetske trgovačke flote, atrenutno zemlje koje su ratificiralepredstavljaju 27,95posto.Među zemljama kje su ratificiraletu konvenciju su Liberija i MarshallIslands, uz veliki <strong>broj</strong> europskihdržava, a mišljenje je da je samopitanje vremena prije nego se ispunii drugi uvjet. Najvjerojatnije tijekom2014. godine. (dp)
Change language