Pomorski vjesnik broj 72 - Sindikat pomoraca Hrvatske

2Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrUvodnikProšlo je vrijeme godišnjihodmora (kako kome),prošlo je ljeto, a slijedi vrućajesen.Nastavljaju se pregovori okonovog kolektivnog ugovoraza putničke brodove i trajekte(s ili bez češća predstavnikadrugog sindikata) – uz jošjedan problem: usuglašavanječlanaka kolektivnog ugovorasukladno zaključku vladeod drugog kolovoza. A toje zahtjev za smanjenjeusuglašavanje... u državnimtvrtkama. Isti zahtjev za„usuglašavanje“ je poslan iPlovputu...Nastavlja se bitka zaizmjene i dopune Pomorskogzakonika kako bi se otklonilanepovoljna (samovoljna)tumačenja koja sprječavajuprimjenu. Radna grupa jedobila prijedloge izmjena,jesenska sjednica Hrvatskogsabora je počela i zaočekivati je da će izmjene bitiprihvaćene.Početkom listopada slijedepregovori s Norveškom udrugombrodara za novi kolektivniugovor. Održati će se uDubrovniku, a na pregovorimaće biti i predstavnici ukrajinskogsindikata pomoraca...U svakodnevnom kontaktus pomorcima čujemo svašta.Npr. tko izdaje potvrde onezaposlenosti. Naime, jedanzapovjednik se iskrcao i stom potvrdom (nije prijavljenna HZZO) pokušaoishoditi manju participacijuza školarinu... Npr. brodarmi je ostao dužan što daradim kada nemam ugovor,a plovidba nije niti upisana uPomorsku knjižicu... Tužno ilismiješno? Ovisi!Pa, onda: tražio samobjašnjenje u poreznoj oobračunatim kamata, a onisu mi rekli da je sve to masloSPH i da ste vi za sve krivi, aoni samo rade po zakonu!Pa onda: odlazim raditi nadanski brod, dobili smo najavuda ćemo dobiti nekakvekartice da porez plaćamotamo... ne znam za doprinose,a ja bih plaćao u Hrvatskoj.Javiti ću se kad dobijemkarticu i objašnjenje.Pa onda: ja sam u mirovini,a brodar mi ne daje plaćumjesecima...nisam u sustavu!Naravno, svi ti upiti su telefonomi bez predstavljanja.Možda nisu ni članovi...I da nastavimo gdje smou prošlom uvodniku stali:zvali pomorca na ukrcaj, onje potvrdio, ali slijedećegjutra zove posrednika:nažalost, supruga mi je reklada moram obaviti još neštoprije ukrcaja, pa molim dapostponirate moj ukrcaj zanekoliko dana!Mirno moreKada će se MLC,2006 početiprimjenjivatiMLC, 2006 prihvaćena je u veljači2006. godine i predviđeno je dastupi na snagu godinu dana nakonšto se ispune dva uvjeta. Do kolovoza2010. godine konvenciju jeratificiralo deset zemalja Liberija,Bahami, Maršalski otoci, Panama,Norveška, Španjolska, Hrvatska,Bugarska i Kanada, koje čine 45%svjetske flote, te je tako ispunjenprvi uvjet. Ostao je da se zadovoljidrugi uvjet da ukupno 30 zemaljaratificira konvenciju. Taj je uvjetispunjen u kolovozu ove godinekada su konvenciju ratificiraleRusija i Filipini. Ispunjenje uvjetaodredilo je i dan primjene konvencije– kolovoz 2013. godine.Prava iz Konvencije oradu pomoracaPrava su: sigurno i zaštićenoradno mjesto; fer uvjeti zaposlenja;prihvatljivi uvjeti života irada; socijalna zaštita – liječničkapomoć, zaštita zdravlja i prihvatljivdruštveni standard; slobodaudruživanja i kolektivnog pregovaranja,zabrana diskriminacije;i pravo da sindikat pregovara ouvjetima kolektivnog ugovora uime pomoraca svojih članova.Na koga se odnosikonvencijaKonvencija se odnosi na svebrodove i na sve pomorce. No,pomorac mora imati najmanje16 godina i imati zdravstvenusvjedodžbu za rad na brodu.Brodovi na koje se neprimjenjuje konvencijaBrodovi koji plove samo uunutrašnjim vodama, samo uzobalu, u zatvorenim vodama iprostorima na kojima se primjenjujulučka pravila; ribarskibrodovi; brodovi tradicionalnegradnje (džunke); ratne brodove ipomoćne vojne brodove.Brodovi ispod 200 GT koji nisu umeđunarodnoj plovidbi, odlukomzemlje zastave broda, mogubiti izuzeti od primjene dijelovakonvencije, ako su prava pomoracaiz konvencije utvrđena nacionalnimzakonodavstvom, kolektivnimugovorom ili drugim prihvatljivimnačinom.Tko je pomoracPomorac je bilo koja osobazaposlena ili je angažirana ili radiu bilo kojem zvanju na brodu nakojega se primjenjuje konvencija.To uključuje radne grupe zapopravke i hotelsko osoblje nabrodovima za kružna putovanja –na sve koji rade na brodu.Ako postoji bilo kakva sumnjada li se MLC,2006 primjenjuje naneku kategoriju broda ili osobuisto mora biti riješeno od stranedržave zastave broda uz konzultacijes odgovarajućim organizacijamabrodovlasnika i pomoraca.Što je sa posrednicimau zapošljavanjupomoracaPosrednici ne smiju naplaćivatipronalaženje posla. Trošakpomorca je samo pribavljanjenacionalne svjedodžbe o zdravstvenojsposobnosti, nacionalnepomorske knjižice, putovnice ilisličnog prihvatljivog osobnogputnog dokumenta.O ugovoru ozapošljavanjuPomorac ima pravo na častan,korektan ugovor o zapošljavanjuili ugovor koji daje poštene uvjeteživota i rada na brodu. Ugovormora biti potpisan strane pomorcai poslodavca, mora biti lakorazumljiv i sukladan zakonu. Sveinformacije o člancima i uvjetimazaposlenja, uključujući i kolektivniugovor moraju biti dostupni svimana brodu i moraju biti dati na uvidinspekciji u luci.Ugovor o zaposlenju morasadržavati: ime i prezime, datumrođenja/godine starosti i mjestorođenja; naziv i adresu brodovlasnika;mjesto i datum kada jeugovor potpisan; poziciju/zvanjena brodu; iznos plaće i način kakose izračunava; iznos koji se plaćaza godišnji odmor; uvjeti za prekidugovora, uključujući i vrijemedavanja obavijesti o prekidu, kadje to primjenjivo; datum prestankaugovora, kad je sklopljen naodređeno vrijeme; luku iskrcaja ivrijeme u kojem će te biti razriješenidužnosti, kada se radi o ugovoru naodređeno putovanje; zdravstvenai socijalna prava koje osiguravabrodovlasnik; pravo na repatrijaciju;za koji se kolektivni ugovorveže ugovor o zapošljavanju, kad jeto primjenjivo.Koja su pravapomoraca u vezi splaćomNetočan prijevodstvara problemePomorac ima pravo na redovituisplatu i u punom iznosu, najmanjemjesečno i sukladno ugovoruo zapošljavanju ili kolektivnomugovoru. Poslodavac mora datimjesečni obračun plaće. Evidencijaprekovremenog rada mora bitivođena od zapovjednika (ili osobena koju je on to pravo prenio)najmanje jednom mjesečnopotpisana od pomorca.Poslodavacmora osigurati da pomoracmože poslati cijelu ili dio plaćekući – ne može za to naplatitineprihvatljivo visoku naknadu.Mora biti isplaćena u cijelostisva zarada u vrijeme završetkaugovora o zapošljavanju. Ne možebiti odbijeno od plaće ništa što nijetočno navedeno u nacionalnomzakonodavstvu ili dogovoreno ukolektivnom ugovoru.O satima radaNormalni sati rada osnivajuse na osamsatnom radu tijekomdana, uz jedan dan odmora utjednu. Ne smije se raditi više od14 sati u bilo koja 24 sata. Nesmije se raditi više od 72 sata ubilo kojih sedam dana. Mora seimati najmanje 10 sati odmora ubilo koja 24 sata. Mora se imatinajmanje 77 sati odmora u bilokojih sedam dana. Naravno da uslučajevima izvanrednog stanja ilikod pomaganja drugim brodovimaili osobama u nevolji zapovjednikmože suspendirati plan rada.Brod mora voditi zabilježbu satirada i sati odmora, koja mora bitiGeneralni tajnik SPH, P. Brazzoduroje pismeno upozorio ministraSinišu Hajdaša Dončića (Ministarstvopomorstva, prometa iinfrastrukture) o problemima kojinastaju u primjeni Konvencije oradu pomoraca, 2006 koji nastajuzbog lošeg i netočnog prijevodadijela konvencije koji se odnosi nasredstva i usluge pomoći pomorcimagdje se „welfare facilities“prijevodi kao „socijalna skrb“.Traži se da se izvrši ispravakprijevoda uz upotrebu hrvatskihizraza koji će kvalitetnije označitibit traženja iz pravila i standarda4.4, kao što je naznačeno usmjernicama uz navedeno praviloi standard.Nelogičnost prijevoda najvidljivijaje u smjernicama B 4.4.1.– Odgovornost članica u točci3. gdje se kaže: Svaka članicatreba poduzeti mjere namijenjeneubrzanju slobodnog prometa pojedinihsredstava između brodova,središnjih agencija za opskrbu iustanova socijalne skrbi kao što sufilmovi, knjige, novine i sportskaoprema za upotrebu pomoraca nabrodu i u centrima socijalne skrbina kopnu.Logičan i kvalitetniji prijevod:Svaka članica treba poduzetimjere kojima će omogućiti slobodankontakt među brodovima,društvima koja opsrkrbljujupomorce i organiziranim udrugamaza pomoć u snabdjevanju smaterijalima kao što su filmovi,knjige, novine i sportska oprema,koja služi pomorcima na njihovimbrodovima, kao i u centrima zadobrobit pomoraca na kopnu.U pismu generalni tajnik jeistaknuo i problem crew kornerau Dubrovniku: SPH je, zbogvisokih cijena viza za izlazakiz luke pomoraca s brodova zakrstarenje, organizirao crewkorner, ali je odlukom MMPI tajprostor oduzet i dodijeljen luciDubrovnik.Generalni tajnik upozoravaministra i da još uvijek nijeutemeljen odbor (obveza izkonvencije) koji bi se baviorazmatranjem potreba pomoracau posjeti hrvatskim lukamai određivanjem prioritetnihluka u kojima bi se započelo sostvarivanjem projekta pružanjapomoći pomorcima, poboljšanjuuvjeta života na brodu i na kopnu.Kroz taj odbor bi se riješilo ipitanje financiranja koje je i inačenajveći problem u ostvarivanjumaksimalne pomoći, kako zbogskupoće objekata tako i zbogskupoće sredstava koja se trebajuugraditi u objekte.Generalni tajnik je zatražiovraćanje prostora u Dubrovnikukako bi se opravdala dosadašnjaulaganja te je informirao ministrada SPH radi na projektu osiguranjabesplatnog interneta napodručju luka Ploče i Rijeka.ovjerena i mora biti dostavljenapomorcu.Pravo na plaćenigodišnji odmorPomorac ima pravo na plaćenigodišnji odmor od najmanje 2,5dana za svaki kalendarski mjeseczaposlenja.O pravu narepatrijacijuPomorac ima pravo na besplatnurepatrijaciju ako je proveo nabrodu 12 mjeseci. Jasno da jerepatrijacija besplatna i kada jeispunjen ugovor o radu ili je došlodo iskrcaja sukladno pravima izugovora o zapošljavanju ili kolektivnogugovora neovisno o dužiniboravka na brodu.Minimalni uvjetina broduHrana: brod mora imati dovoljnoi dobru kvalitetu hrane i pitkevode, koju se mora osigurati beznaplate za vrijeme angažiranjapomorca na brodu. Moraju seuzeti u obzir religijske i kulturnerazličitosti.Zdravlje i sigurnost: pomoracima pravo na život i rad usigurnom i higijenski ispravnomokruženju. Ako je na brodu pet iviše pomoraca mora se izabratipredstavnika pomoraca za sigurnostu brodski odbor za sigurnost.Medicinska skrb: pomorac moraimati mogućnost zaštite zdravljai brz pristup liječničkoj pomoćišto uključuje pomoć zubara ako jepotrebna.BolestBrodovlasnik je odgovoran za svetroškove koji proizlaze iz bolestipomorca, povrede ili smrti u vezisa zaposlenjem i to od trenutkakad je započeo ugovor pa dorepatrijacije. Brodovlasnik možesvoju obvezu pokriti osiguranjemili nekom kompenzacijskomshemom. Ako su pomorcupotrebni lijekovi ili liječničkipregled, brodovlasnik mora platitisve račune do ozdravljenja ilido iskrcaja zbog proglašenjastalno nesposobnim. Odgovornostbrodovlasnika za plaćanjeovih troškova, brodovlasnik možeograničiti na 16 tjedana od danapočetka bolesti/povrede, ako je todozvoljeno nacionalnim zakonodavstvomili pravilima.Ako zbog bolesti/povredepomorac ne možete raditi, imapravo na punu plaću za svevrijeme boravka na brodu. Kadpomorac dođe kući, nacionalnozakonodavstvo ili kolektivniugovor će odrediti da li i dalje imapravo na punu ili dio plaće ili nanaknadu u gotovini. I ovo plaćanjemože biti ograničeno na 16tjedana od dana nastajanja bolestiili povrede.Nepoštivanje pravapomoracaPomorac možete izraziti žalbuna brodu starijem časniku,zapovjedniku ili brodovlasnikuili administraciji zastave broda.Ako je problem s brodovlasnikommože se potražiti zaštitudržave zastave broda ili lučkihvlasti. Kod izražavanja žalbe nabrodu pomorac ima pravo da muu pratnji bude predstavnik ilikolega pomorac, a ne smije bitiviktimizirani zbog podnošenjažalbe. Može se požaliti i časnikulučke inspekcije (Port StateControl Officer) ili inpekciji rada.Ne mora se žalba iznijeti osobno.To u ime pomorca može napravitinetko drugi, kao na primjer sindikalniili ITF inspektor ili socijalniradnik.• (dp)

. 72 • rujan 20123Druga sjednica Središnjegodbora SPH održana jeu Fužinama 26. i 27. srpnjaove godine. Nakon usvajanjadnevnog reda i zapisnika s prvekonstutirajuće sjednice usvojenje Prijedlog pravilnika o radu SOs izmjenom kojom je obveznodostavljanje poziva i materijalaza sjednicu svim članovima SOkao i pozvanima na sjednicu, auvedena je i obveza dostavljanjaskraćenog zapisnika u roku od 15dana od sjednice i dokumenatakoji su izmijenjeni odlukom SO.Članovi SO su nakon raspravei glasovanja usvojili prijedlogpravilnika o visini plaća i ostalihmaterijalnih prava zaposlenika uSPH s predloženim izmjenama idopunama.Gl. tajnik je podnio izvješće oodgovornosti za poslove odjelainspekcije i zaštite prava te oorganizaciji profesionalaca ivolontera u SPH. Rečeno je daje načelno postignut dogovor sITF-om da u najmanje slijedećetri godine ostaje organizacijskashema kojoj će se angažirati zarad u SPH čim veći broj mladihčlanova kao priprema za budućeodgovorne dužnosti. Gl. tajnik ćeimati neposrednu odgovornost zaOdjel inspekcije i zaštite prava, aciljevi odjela su: osigurati dosizanjeminimalnih kriterija za FOC/ITFOdbor za radneodnose:Ivica Grga, Goran Majnarić, IgorGlad i Leon Lovrin.Zamjenski članoviFeđa Radivojević, Ada Gate,Ivica Gobin i Marinko Škibola.ImenovanjaVladmir Svalina – pomoćnikglavnog tajnika za kolektivneugovore i kolektivnopregovaranjeBranko Berlan – pomoćnikglavnog tajnika zameđunarodne odnoseDanilo Prestint – voditelj odjelaza informiranje i promidžbuSjednica SO SPHUtvrđeni zadaci izaduženjainspektore; organizacija nacionalnoginspektorata koji će provjeravatiprimjenu kolektivnih ugovorai zakonskih obveza na nacionalnojrazini; obučavanje članova SPHzainteresiranih za inspektorat naunutrašnjim vodama; osigurati unacionalnom inspektoratu savjetodavnui pravnu pomoć; osiguratipodatke o problemima u primjenikolektivnih ugovora uz prijedlogrješenja; otvoriti mogućnostindustrijskih akcija (izravnihi sekundarnih) kao temelj zarješavanje problema pomoraca,brodaraca i drugih članova SPH;predlaganje izmjena i dopunazakonodavstva radi poboljšanjapoložaja članova SPH na moru ina kopnu; osiguranje maksimalnesuradnje s voditeljima uredaSPH i pomoćnikom gl. tajnika zakolektivne ugovore i kolektivnopregovaranje; organizaciju dana/tjedana akcije protiv ispostandardnihbrodova, luka i brodara;organizaciju inspekcije vezaneza određeni problem (zaštita naradu, primjena Konvencije o radupomoraca, primjena Zakona oradu u svezi sa zapošljavanjemitd). U postojeći FOC/ITF uključitiće se mladi članovi SPH krozvolontiranje i zamjene u uredima,ali i u uredima ETF-ai ITF-a,radi stjecanja iskustva. Nakonzavršene obuke zainteresirani ćese osamostaliti kao inspektori SPH(uz omogućavanje ukrcaja radiproduženja valjanosti svjedodžbi).Usvojen je i plan rada odnosnoradnih zadataka Odjela zainformiranje i promidžbu. Izmeđuostaloga: izvršiti će se pripremeza objavljivanje video-vijesti; upregovorima s brodarima nastojatiće se da brodari obvezno dostavljajuPomorski vjesnik na brodovena kojima plove hrvatski pomorci;stvoriti će se pretpostavke za bržekomuniciranje (već svi dužnosniciimaju Skype te bežični internet);organizacija internet kornera/bežičnog besplatnog interneta zapomorce u hrvatskim lukama i dr.Nakon što su izabrani članoviOdbora za radne odnosezaključeno je da se raspiše natječajza radna mjesta tajnice, nacionalnoginspektora II i pripravnikasukladno državnom programu zazapoškjavanje pripravnika.Članovi Središnjeg odbora SPHpotvrdili su mandat dosadašnjimčlanovima Fonda solidarnosti SPH.Prihvaćeno je izvješće o načinurješavanja problema koje imajuhrvatski pomorci na brodovimaregistriranim u norveškom maginarodnomregistru (NIS) zbogulaska Hrvatske u EU.Članovi SO SPH su iznijeli da seu LK Split inzistira na liječničkompregledu u vrijeme obnovesvjedodžbe neovisno o važećempregldu u pomorskoj knjižici– pokušati će se spriječiti nelegalnopovezivanje zdravstvenogpregleda s potvrdom svjedodžbe.U radu sjednicesudjelovali su:Neven Melvan, Ada Gate,Zvonko Karavida, MarinkoŠkibola, Mato Garvan, EdiŠimičev, Mario Šarac, EdvardFruhwirth, Svetozar Reljac,Romano Perić, Ante Vukić, IvicaJambrek, Marko Miočić, StankoNikolić, Denis Mijić, Ivica Grga,Hrvoje Mandekić, Branko Berlan,Anton Malger-Petrić, AnaManojlović, Vladimir Svalina,Bojana Manojlović, PredragBrazzoduro, Ljiljana Bobić,Milko Kronja i VladimirGlavočić.Istaknut je i problem čujnostikratkog vala Hrvatskog radija kojije sveden, uz idealne uvjete, napodručje Sredozemlja – pokušatiće se provjeriti mogućnostutjecaja na jačanje čujnosti.•(bm)Skype !Odsad možete komuniciratiputem skypea, uključujućii video veze, sa svimdužnosnicima SPH:Predrag BrazzoduropredragbrVladimir Svalinavladimir.svalina1Branko Berlanbranko.berlanAnton Malger Petrićanton.malger1Milko Kronjamilko.kronjaVladimir Glavočićvanja.glavocicBojana ManojlovićpipilotariNeven Melvanneven.melvanMarko Miočićmarko.miocic2Danilo Prestintdan prestoBeneficirani stažPROMJENEDO KRAJAGODINEKako bi se riješio problemtumačenja odredbi od straneHZMO koji ne odražavaju namjeruizmjena Pomorskog zakonikausvojenih prošle godine, SPHje predložio izmjene premakojima član posade broda umeđunarodnoj plovidbi nijeobveznik poreza na dohodakprema primicima ostvarenimapo osnovi rada na brodu umeđunarodnoj plovidbi. Dakle,više se ne spominje uvjet od 183dana jer: Eu smjernice idu premaizjednačavanju uvjeta poslovanja sonima u svijetu i ne traži ta i takvaograničenja koja su nepotrebnouvedena; zbog krize u pomorstvubroj brodova hrvatskih brodara sesmanjuje, pa se taj uvjet sve težeispunjava; zbog pada standardapomoraca opada interes za pomorskazvanja; sustav je nepravedanjer penalizira pomorce koji semoraju iskrcati zbog bolesti, smrtiu obitelji, prodaje broda i sl. tedodatno komplicira administriranjeoko utvrđivanja 183 danaplovidbe.Predlaže da se pomorski dodatakodređuje u visini od polovine osobnogodbitka za svaki dan provedenna brodu u međ. plovidbi, odnosnočetvrtinu osobnog odbitka zasvaki dan koji član posade brodaprovede na brodu u plovidbi kojase ne smatra međunarodnomplovidbom.Što se tiče stalnih ugovorao radu, predlaže se da lučkakapetanija ne izvršava odjavu,ako pomorac dokaže ugovorom oradu odnosno drugom valjanomispravom, da je zaposlen kodNa sastanku stručnog povjerenstvaza izradu nacrtaprijedloga Zakona o izmjenamai dopunama Pomorskogzakonika koji je održan28. kolovoza u Zagrebupredstavnici MPPI, Udrugebrodara, SPH, Jadranskog zavodaHAZU, pravnih fakulteta,Visokog trgovačkog sudai odvjetnici raspravljali su oprvom nacrtu izmjena.poslodavca na neodređenovrijeme te da iskrcajem s brodanije prestao njegov radni odnos.Ovakvim prijedlogom izbjegava senedorečenost u postojećim odredbamaodnosno njihovo neprihvatljivotumačenje.U svezi tzv. beneficiranog stažapredlaže se da se po osnovi članaposade broda (međ. i nacionalna)snižava dobna granicaza stjecanje prava na starosnumirovinu za po jednu godinu zasvakih četiri godine na radnommjestu člana posade broda, apovećava staž osiguranja za trimjeseca za svaku godinu provedenuna radnom mjestu članaposade broda. Iznimno, osiguranikkoji sniženjem starosne granicena temelju staža osiguranja spovećanim trajanjem ne ispunjavauvjet starosne dobi za ostvarivanjeprava na starosnu mirovinu premaZakonu o mirovinskom osiguranju,može ostvariti pravo nastarosnu mirovinu prema tomezakonu ako je navršio 60 godinaživota i ako je kao član posadebroda ostvario najmanje 15 godinastaža osiguranja na ukrcaju. Te:za sva pitanja koja nisu uređenaPomorskim zakonikom, a odnosese na staž osiguranja s povećanimtrajanjem člana posade broda iostvarivanje prava iz mirovinskogosiguranja, odgovarajuće se primjenjujuzakonski propisi o mirovinskomosiguranju, stažu osiguranjas povećanim trajanjem i o doprinosima,kao i propisi za njihovuprimjenu. Starosna mirovina,ostvarena na temelju ovih članaka,određuje se primjenom odredabaZakona o mirovinskom osiguranjuo određivanju mirovine,uključujući povećanje mirovine zaiznos dodatka na mirovinu premaZakonu o dodatku na mirovinuostvarene prema Zakonu o mirovinskomosiguranju. Tim prijedlozimase izbjegava tumačenje da pomoracima pravi na tzv. pomoračkumirovinu samo ako je u trenutkuodlaska u mirovinu član posadebroda te se regulira da se ne radi onikakvom mirovini pod posebnimuvjetima (koje nemaju pravo nadodatak od 27%).Očekuje se da će Prijedlogzakona o izmjenama i dopunamaPom. zakonika biti prihvaćenu tijeku jesenske sjedniceHrvatskog sabora.• (dp)

4Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrNakon provedenih izboraza člana NO Jadrolinijekojeg biraju pomorci iradnici Društva, kap. DragomirMucić, koordinatorpodružnice SPH u Jadrolinijiukazuje na nepravilnostitijekom izbora koje izborečine upitnimaTijekom predizborne kampanjeobećavalo se - svašta, anajviše ono što po zakonu iStatutu Jadrolinije član Nadzornogodbora ne može izvršiti.Naročito je to obećavano u dopisuodaslanom uoči izbora kojeg supotpisali Mladen Božić i TomislavUrlić. Osim hvalospjeva svomkandidatu i Nezavisnom sindikatuputničkih brodova Hrvatske(NSPPBH), pokušali su ocrnitikandidata predloženog od stranePovjereništva podružnice SPH,a ujedno podržanog potpisimapomoraca i radnika.U svom pismenom obraćanjupomorcima i radnicima Jadrolinijenaveli su da je dužnost članaNO: da surađuje sa Radničkimvijećem, da na sjednicama NOiznese i traži rješavanje problematikena koju je Radničkovijeće ukazivalo Upravi, a za čijerješavanje Uprava nije pokazalarazumijevanje, i da izvijestiRadničko vijeće o zaključcima kojise usvoje na sjednicama NO.Da je suradnja člana NO iRadničkog vijeća (RV) poželjnaiz više razloga ne treba posebnoisticati, ali je praksa pokazala štose događa sa članom NO kadase njegovi stavovi ne slažu sastavovima većine u Radničkomvijeću ili kada ne može provesti udjelo ultimativne zahtjeve predsjednikaRV. Tada član NO postaje,po kratkom postupku, „personanon grata“ većini u RV koja gaje predložila, te ga nastoje svimsilama smijeniti.Činjenica je da bi član NOmogao tražiti da se na sjednicamaNO raspravi problematika na kojuje RV ukazalo Upravi ili bi baremmogao na sjednicama NO tražitiod Uprave stav o ukazanom problemu,ali tek ako većina članovaNO stavi temu u dnevni red.Dužnosti člana NO niti kroz zakonniti kroz Statut nisu detaljnodefinirane. On čak kroz navedeneRomanoPerić – noviinspektorRomano Perić imenovan je zanovog SPH nacionalnog inspektoraII specijaliziranog za brodove zakružna putovanja.Rođen je 1976. godine uDubrovniku gdje je završio srednjupomorsku školu. Vježbeničkistaž odradio je na brodovimaAtlantske plovidbe d.d., a krajem2001. godine diplomirao jena dubrovačkom pomorskomveleučilištu na odjelu brodskog strojarstvate postao strojarski časnikpomorskog prometa. Na brodovimaAtlantske plovidbe plovio je kaoJadrolinijaManipulacijamado funkcijeakte nije „zastupnik radnika“. Bilobi poželjno da on to postane, alitada treba pristupiti izmjenamaprvenstveno Zakona o Jadroliniji,a onda i Statuta Jadrolinije. Zatakve izmjene članovi PodružniceSPH su se zalagali prije pokretanjaIzbora. Ne može se reći da seRV nije zalagalo za „izmjene“, alione su bile u pravcu da – „...članaNO imenuje i opoziva Radničkovijeće“, a takav prijedlog izravnoumanjuje demokratsko pravo svihnas da biramo i budemo izabrani.Vrlo skoro će se vidjeti na kojinačin će se izabrani kandidatpostaviti u NO i koliko će ostvaritiod obećanoga i onog što smatrada su njegove dužnosti i obveze.Radnici i pomorci Jadrolinijeimali su mogućnost izbora izmeđudva kandidata. Jednog kojegje, zbog većine u Radničkomvijeću, predložilo Radničko vijećeocjenjujući da u svojim redovimanema adekvatnog kandidata - ikandidata koji je, da bi pristupioizborima, morao prikupiti više od50 potpisa pomoraca i radnikaJadrolinije. Znači: trebao je proćiprethodni filtar.Stoga, taj kandidat, D. Mucić,nije mogao biti „predstavnikUprave“, kako to Grgo Dujmovićiznosi u svom dopisu, a pogotovone iz razloga što se taj kandidatnije zaklinjao u Upravu i predsjednikaUprave, tražeći od svihda mu ne „diraju“ predsjednikaUprave, kao što je to (do jučer)tražio G. Dujmović, kandidattreći i drugi časnik stroja, a 2004.godine ukrcao se na brodove zakrstarenje kompanije P&O Cruisesgdje je plovio kao stariji prvi časnikstroja zadužen za održavanjesigurnosti broda.Član je SPH od 2002. godine, avećine u RV.Osim toga Uprava ne broji400 i nešto članova, koliko jezaokružilo broj ispred imena D.Mucić. Ili se podrazumijeva da susvi koji su glasovali za D. Mucića„neosviješteni neprijatelji“ kojimase nije uspjelo ispod tanjuratijekom ručka ili večere stavitipristupnica za članstvo u NSPPBHili ispisnica iz SPH (napravljena uslužbenoj formi obrasca u ureduNSPPBH). Ili možda ti glasovipredstavljaju samo maleni dioonih koje je tijekom svoje karijere„opravdano“ poiskrcavao sbrodova gdje je obnašao dužnostzapovjednika, te je djelom izbog toga od strane ove Upraveproglašen „djelatnikom godine“.Zanimljivo: sada nema većegsindikalnog pobornika pravaradnika i pomoraca. Zato jeupitno tko je, kada i kako bioprotežiran?Izbori su pokazali da se Jadrolinijadijeli na dvije grupe podpretpostavkom da su bili pravednii pošteni. Izbori u plovnimpodručjima I i II (Rijeka i Zadar),dali su rezultat od 168/277,odnosno vodio je D.Mucić sa 109glasova prednosti , što mora daje prouzrokovalo traume kodpojedinaca, jer su neki visokopozicionirani članovi NSPPBHnajavili poništenje i traženjeponavljanja izbora u slučajupobjede D.Mucića. Samo uplovnom području III (Split),kandidat kojeg je podržala većinaposljednjih osam godina bio je članSredišnjeg odbora SPH. Oženjen je iima dvoje djece.Njegova kontakt e-mail adresa jerperic@sph.hr. (dp)TransadriaIsplaćeno70% dugaNa redovnom mjesečnomsastanku, koji je održan 14. rujna,sa stečajnim upraviteljem TransadrijeZ. Čupkovićem na kojemsu bili P. Brazzoduro (gl. tajnikSPH), V. Svalina (pom. gl. tajnikaza kolektivno pregovaranje i kol.u RV izborio je dobar rezultat kojimu je donio pobjedu sa 70-akglasova prednosti.Dijeljenje pomoraca i radnikanije dobro. Zaboravili smo da nasje godinama krasilo jedinstvo.Podsjećamo na akciju, u kojojse nije pitalo za pripadnost usindikatu, kad se dokazivalo da seprotuzakonito uvodi županijskalinija Split- Supetar- Split. Takvozajedništvo će uskoro opet bitipotrebno.Moram spomenuti pravednei poštene izbore iz razloga štona dostavljene i uočene primjedbetijekom izbora, izbornopovjereništvo (predsjednik B.Miščak, NSPPBH) nije se udostojilosastati, a ni odgovoriti, mada jeD.Mucić napomenuo da mu nijenamjera osporavati izbore.Zanimljivo - sve primjedbe seodnose na rad Izbornih OdboraV i VI, odnosno na plovnopodručje III (SPLIT), te mi jeobveza da ih navedem:- 25. srpnja birački odbor brojV je bio u obvezi da bude u ureduRadničkog vijeća od 08:00 do15:00 sati, kada su za taj danizbori trebali biti završeni. Izborniodbor je, prije isteka vremena zaglasovanje, napustio izborno mjestoi otišao prikupljati glasove pobrodovima što je protivno hodogramu,a ujedno je onemogućenoglasovanje dijelu pomoraca, kojisu dolazili na biralište nakonodlaska biračkog odbora broj V.- 25. srpnja birački odbor brojVI je, isto tako, prijevremenootišao s biračkog mjesta i napustioDubrovnik, a da nisu svi radnici ipomorci, koji su to htjeli, glasovali.Na intervenciju D. Mucić, anakon poziva dijela pomoraca,odgovoreno je : „kako ne biuspjeli završiti planirane izboreu dva (2) dana da se poštovalovrijeme predviđeno za glasovanje uDubrovniku“.- 26. srpnja izmijenjeno jevrijeme glasovanja na m/t „MarkoPolo“, pa su izbori nisu odrađeni,kako je predviđeno od 07:15 do08:30 sati, već od 18:30 do 19:30sati, što je uzrokovalo manjiodaziv birača.- Tijekom glasovanja, kodbiračkog odbora VI, Tomislav Urlićje zaokružio tri imena pomoraca,koji nisu bili prisutni na biralištu.Član biračkog odbora imenovanod SPH ukazao mu je natu nepravilnost, koja, očiglednonamjerno, nije evidentirana.•D. Mucićugovore) te E. Žigante (povjerenikSPH) iznijeto je da je, premaplanu, nakon prodaje udjela ušibenskoj Luci, radnicima Transadrieisplaćeno preko 70 postopotraživanja s osnova plaća idrugih tražbina.Za isplatu je ostalo još oko osammilijuna kuna duga radnicimašto je trebalo biti podmirenonakon prodaje nekretnina tvrtkeu Sloveniji. Nažalost, zbogfinancijske situacije u Sloveniji inemogućnosti da banka odobrikredit kupcima- prodaja, a timei isplata su odgođeni. S obziromna okolnost očekuje se da će 10.listopada skupština vjerovnikaodobriti prodaju drugih nekretnina(uključujući i zgradu u kojoj jesjedište Transadrie u Rijeci), neočekuje isplata preostalog dugaradnicima prije kraja godine. (dp)Ukidanjemlinija- gubitak300 radnihmjestaKoordinator PovjereništvaPodružnice SPH- Jadrolinija, kap.Dragomir Mucić uputio je ravnateljuAgencije za obalni linijski putničkipromet Ivi Baldasaru pismo ukome napominje da se ukidanjemuzdužobalne putničke linije Rijeka-Dubrovnik i drugih međunarodnihlinija gubi oko – 300 radnik mjesta(pomoraca i radnika na kopnu) teje zatražio žuran sastanak (AZOLPP,MPPI, NO Jadrolinija i SPH).Kap. Mucić piše da je razlognajavljenog ukidanja uzdužobalnelinije najveći pad prometa naJadranu te navodi da je zaključakustvari zbir netočnih podataka,jer se ovogodišnji podaci o brojuprevezenih putnika i vozilauspoređuju s podacima iz vremenakada su liniju održavala tri brodasa šest tjednih polazaka. Sasvimsuprotno, lanjski i ovogodišnjipodaci pokazuju da je nemogućekupiti kartu, čak niti s preporukom,u cijelom razdobljuodržavanja linije (sezona)!Kao problem može se postavitizastarjelost trajekta koji održavaliniju (Liburnija), pa kap. Musićpredlaže nabavku novog broda zatu liniju.Uz to osvrće se i na najavu ukidanja,odnosno smanjenja broja plovidbi,i na drugim međunarodnim linijamaZadar-Ancona i Dubrovnik-Barite se pita tko će preuzeti brigu o oko300 radnika koji će izgubiti radnomjesto te je najavio borbu svimsindikalnim sredstvima za očuvanjeradnih mjesta. (dp)Gen. tajnikSPH odbiopozivGeneralni tajnik SPH P. Brazzodurodobio je poziv da bude član tripartitnekomisije na nacionalnoj raziniMarshall Islandsa u svezi primjeneKonvencije o radu pomoraca, 2006,zbog velikog broja hrvatskih pomoracakoji plovi na brodovima pod tomzastavom, odnosno 39.000 različitihsvjedodžbi koje je Marshall Islandsizdao hrvatskim pomorcima.Naime, Konvencija o radu pomoraca,2006 traži da nacionalno tripartitnosavjetodavno tijelo bude sastavljenood predstavnika brodara, pomoracai države. U slučaju kada država kojaje ratificirala tu konvenciju nemanacionalnog predstavnika, konvencijapropisuje da država delegira dvasvoja predstavnika, a Međunarodnaorganizacija rada (ILO) po jednogpredstavnika brodara i pomoraca.Zbog toga je glavni tajnik SPHzahvalio na pozivu, ostavljajućiotvorenom mogućnost da odgovorina svako pitanje administracijeMarshall Islandsa u sveziusklađenja nacionalnog zakonodavstvas konvencijom, a dahrvatski pomorci budu pokrivenisnagom zakona istovjetnog hrvatskimpropisima. (dp)

. 72 • rujan 20125Obitelji čekaju ...Povratak iz paklaNakon točno godinudana pakla na broduKatina, 22 . srpnja nazagrabački aerodromstigli su zapovjednikSlučajGodina danau paklu- Nismo bili gladni ni žedni, jersmo posredstvom unajmitelja brodai agenta, a potom i ITF-a redovitodobivali opskrbu. Najveći problembila je higijena, prali smo sevodom iz brodskih tankova pa čaki morem. Preko dana nismo imalistruje, a noći smo palili generatorkojeg smo dobili. Hranu smopripremali na plinskom kuhalu.Izgubio sam deset kila, a zapovjednikgotovo 15. Dužni su mi oko450.000 dolara! Najgore je bilo štosu nam oduzetli dokumente ...Dozvolu za odlazak dobili sunakon što su ukrcano pet Togoanaca.I za njih je avio karteosigurao SPH. Brodu je sudskimputem zabranjeno isplovljavanjeiz Lomea zbog dugovanja premaagentima, lučkim terminalimai serviserima (oko tri milijunadolara) što će se teško naplatitiu slučaju moguće prodaje brodastarog 30 godina u staro željezo, aplaće se mogu dobiti samo iz togizvora ...Glavni tajnik SPH P. Brazzoduronaglašava da nema jamstva daće pomorcima s dva broda tvrtkeBrodarstvo iz Šibenika biti ikadaisplaćene plaće: - Za Katinu sveovisi o kupcu broda, naravnostranoj tvrtci, koja je navodnospremna osigurati plaće. No, to tektreba vidjeti, a jako je važno i kakoće postupati i presuđivati jemenskevlasti.• (dp)Davor Brozičević, prvičasnik palube BrankoMičetić i mehaničarVlado Podobnik.Na vlastiti zahtjev na brodu jeostao mehaničar GiovanniSenčić i 12 pomoraca s Filipina iMianmara.Povratku je prethodila pravadrama: Mičetić je bio u bolnici,dokumenti za povratak su istekli,pa je predstavnik hrvatskog veleposlanstvaiz Kaira letio u Hodeidah snovim dokumentima. Zrakoplovnekarte je na kraju platio SPH, a odobećanja o isplati jedne plaće usvibnju na kraju nije bilo – ništa. Ugodini dana, samo jedna plaća?Vidno mršavi, iscrpljeni pomorcisu se našli u zagrljaju svojihobitelji. U najtežoj situaciji našaose prvi časnik koji je doživio lakšimoždani udar i poremećen mu jegovor... Prije ukrcaja bio je desetmjeseci bez posla, pa je prihvatiobilo kakav ukrcaj.Zapovjednik je zahvalio SPH iMinistarstvu vanjskih poslova irekao da je boravak na brodu biogori nego boravak i bilo kakvomzatvoru.Posebno potresno bilo jesvjedočenje mehaničara: - Zbogvisoke temperature morate piti, aonda se užasno znojite. Spavali smona palubi (klima nije radila). Došaosam na brod s 88, a sad imam neštoviše od 70 kilograma. Mičetić jeizgubio više od 30 i završio u bolnici,s njim je otišao i zapovjednik i nije seviše vraćao na brod... Deset mjesecinisam bio na kopnu... Za uvjeterada i života na brodu smatramodgovrnim ne samo brodara, već izapovjednika koji je svojim odlukamanegativno utjecao na odnosemeđu posadom: dobio je novce zaplaće, ali ih nije svima podijelio. Mismo dobili manji dio, Mianmarcisve, a Filipinci ništa! Cigarete jedržao u svojoj kabini i tvrdio da ihnema, a pušio je tri kutije dnevno.Hrvati su imali dvije kuhinje: jednuza zapovjednika i prvog časnika stri obroka dnevno, a mi ostali smokuhali za sebe i to jedan obrokdnevno. Uglavnom riža i tuna.Filipinci su imali svoju, a Mianmarcisvoju kuhinju. Ovi posljednjisu sjekirama krenuli na kapetana,napad su pokušali i Filipinci, a onje izvukao pištolj... Imam snimkefizičkih sukoba...Uglavnom je ponovio ono što jeelektričar Denis Malnar posvjedočiopri dolasku.Zapovjednik je optužbe odbio:- Nastojao sam biti jednak premasvima i radio sam što sam boljemogao u teškim uvjetima. Više odtri mjeseca jedina komunikacije jebila SMS-ovima. Pokušajte naručitihranu porukama s mobitela ...Nekoliko dana ranije s brodaVerzina vratili su se preostaladva hrvatska pomorca, upraviteljstroja Ante Zoro i zapovjednikGoran Stepanović. Zoro se vrationakon punih 20 mjeseci boravkana brodu i bez devet plaća, azapovjednik je na brodu bio sedammjeseci.Konačno zagrljajDobrodošao tata!Sa suzama u očima

6Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrU Središnji ured Sindikatapomoraca Hrvatske pomorcičesto zovu s istim upitom:možete li nam pomoći pronaćiposao? Nažalost, djelatnostsindikata ne obuhvaća i tugranu pomorske aktivnosti, štoje i naš odgovor nezaposlenimpomorcima.Osim agencija za posredništvo uzapošljavanju kojih Hrvatska broji već34, u posljednjih pet godina pomorcima upotrazi za poslom pomaže i internet portalkoji je u svijetu postigao zavidnu reputaciju.Ponukani problemom nezaposlenostiu pomorskoj industriji, razgovarali smo saosnivačem tvrtke Nexus, Ericom Superinomo projektu Maritime Connector.Tvrtka Nexus se nalazi na stalnoj adresi uRijeci, ali cjelokupna aktivnost se obavlja naMreži: “Mi poslujemo preko interneta. Rijetkose susrećemo s pomorcima u uredu jer za toviše nema potrebe. Internet je naša poveznicasa svijetom, a hrvatski pomorac koristi našportal kao vezu sa svjetskim pomorskimtržištem.” Internet adresa jest http://maritime-connector.com/ koja je u svijetupriznata kao jedna od vodećih među mladiminternet poduzetnicima.Maritime ConnectorLakše dopomoračkekarijere uzjednostavanalatEric Superina je napustio uspješnu karijeručasnika na velikim tvrtkama kao što subrodovlasnička Hegh LNG i Golar LNG, upravou vrijeme početaka svjetske gospodarske krizezbog odluke o osnivanju Maritime Connectora.Na pitanje zašto, kaže iz potrebe zbog slabeinformiranosti takve vrste među pomorcima.Maritime Connector je prvenstvenozamišljen kao pomoć hrvatskim pomorcima uzapošljavanju. Nakon što je završio karijeru ujednoj poznatoj svjetskoj kompaniji, informacijeo intervjuima na drugim kompanijama,koji nisu bili bazirani u Rijeci gdje je današnjesjedište Maritime Connectora, saznao bikada je bilo prekasno. Motiv za boljompovezanošću pomorca i kompanija koje senalaze po cijeloj kugli zemaljskoj, doveo je doosnivanja internet portala 2007. godine.Eric SuperinaKako se pomorac može koristitivašim sustavom?Koliko je trenutno korisnikaregistrirano?Trenutni podatak pokazuje 54 000 korisnikaiz cijeloga svijeta, od čega je 11 000 tkz. FullCV-a, i 664 kompanije. Moram napomenutida je sve besplatno i da su svi poslodavciprovjereni. Ne stavljamo podatke koji suupitnog karaktera i nepouzdani. Ukoliko sepomorac prijavi za radno mjesto i dobije tajposao, može biti siguran da će ga ugovorenibrod čekati na dogovorenom mjestu. Strašnesu priče pomoraca koji su imali nesreću ugovoritinepostojeći posao i slična loša iskustva,zbog čega nam je plan za skoru budućnostsastaviti tkz. Black listu brodova koji suobilježeni crnom zastavom i nisu primjeroptimalnog zapošljavanja.Da li se recesija u svjetskompomorstvu odrazila i na vašeposlovanje?Je i nije. Mi smo očekivali bolji rast, aline smijemo se žaliti jer od 2008. Bilježimokonstantni rast, što financijski što po brojuregistriranih korisnika. Upravo zbog toga smo2011. Pokrenuli novi sustav na portalu, kojije za nas bio najveći poslovni korak. Samoprogramiranje je trajalo 6 mjeseci i u taj procesje bilo uključeno jako mnogo ljudi. Iako smoobnovili sustav, ne stojimo. Ključ uspjeha MaritimeConnectora je konstatno unaprijeđivanjei širenje baze informacija za pomorce, ali ikompanije. Primjerice 2 tjedna unazad smouključili opciju mogućnosti da sami pomorciodnosno registrirani korisnici sami stavljajufotografije brodova na kojima su radili ili sadarade. Krojimo bazu brodova na kojima se sadaili će se u budućnosti nuditi prilike za rad.Kakav vas glas prati nasvjetskom brodarskom tržištu?Postali smo najjači medijski sponzor zapomorske evente na svijetu. Pratimo i objavljujemosve informacije vezane za događajevezane uz pomorsku industriju. Na taj načinstvaramo dobru suradnju s kompanijama,koje se oglašavaju na našem portalu i nudemogućnosti zapošljavanju hrvatskim, ali“Više od 3500 ljudi je prekonas dobilo posao, mislimda taj podatak govorisve. Mi nismo agencija zazapošljavanje, već samopoveznica između pomoracai brodara. Situacija u svjetskojekonomiji je takva dase na posao više ne čeka,posao se danas mora tražitii biti uporan. Maritime Connectorpočiva upravo na tojfilozofiji.“i stranim pomorcima. Teško je ljudimaobjasniti prednosti oglašavanja prekointerneta u usporedbi s oglašavanjem udnevnim tiskovinama, ali nakon prve probe,svi su oduševljeni. Za cijenu mjesečnogoglašavanja na našem portalu, što uključuje5 oglasa i prezentaciju kompletne tvrtke,u svjetskim pomorskim časopisima jenemoguće dobiti reklamno mjesto. NaGooglu nam je svjetski ranking jako dobar,što je oglašivačima jako važna informacija.Dobro surađujemo i s hrvatskim kompanijama,što mogu potvrditi sa zadnjim primjeromu kojemu je jedna hrvatska kompanijapreko MC-a u uredu u Ukrajini pronašlazaposlenika Ukrajinca.Što preporučujete hrvatskimpomorcima koji traže posaoili se tek upisuju na fakultet?Preporuka mladima je potražiti kadeturuu hrvatskih brodara za koje imam sameriječi hvale. To je svjetski problem, kao štoje vama u sindikatu dobro poznato. Za neiskusnepomorce mjesta je sve manje, a našekompanije se još uvijek u tom segmentutrude. Druga činjenica jest da je potražnjaza nautičarima na svjetskom tržištu jakopala, ali za strojare je posla još uvijek. Tražise puno strojara, koje nude jednako dobreplaće, ali primjetno je da na fakultetimanisu promjenili upisnu kvotu shodno tome.Mnogo je mladih nautičara koji posaoviše neće naći, iako nam je svima san barjednom u životu bio postati kapetan :)Hrvati, okrenite se onome što se u stvarnostitraži u svijetu pomorstva i započnite pratititrendove preko našeg portala. Hrvatskipomorac je itekako prepoznat proizvodna pomorskom tržištu, a mi vam nudimopriliku da to i pokažete.• (bm)“Mi poslujemo preko interneta.Rijetko se susrećemos pomorcima u uredu jerza to više nema potrebe.Internet je naša poveznicasa svijetom, a hrvatski pomorackoristi naš portal kaovezu sa svjetskim pomorskimtržištem. “Registracija je jednostavna. Klikom nawww.maritime-connector.com i upisivanjemsvoje elektronske pošte napraviteračun (tkz. Account), uz kojega odaberetekorisničko ime i lozinku. Nakon registracije,potrebno je “složiti” svoj profil:upisati podatke vezane uz školovanjei radno iskustvo, vještine, poznavanjestranih jezika itd. Moguće je, čak ipreporučljivo priložiti i svoje skeniranecertifikate, brevete i slično. Napravili smoi korak dalje: standardizirani obrazac zaupisivanje svih gore navedenih podataka,koje poslodavci prepoznaju kao lakši načinodabira kandidata za budući posao. Organiziranosti sistematizacija, uz funkcionalnostsu misli vodilje našeg portala.

. 72 • rujan 20127Na petom kongresu SPH MarkoMiočić je, između ostalih, dobiozahvalnicu za dugogodišnjirad u Sindikatu pomoracaHrvatske. Dugogodišnji pomoracna brodovima Jugolinije,pa sindikalni povjerenik bioje posljednjih godina voditeljureda SPH u Zadru.Razgovor s povodomDanas je puno težebiti pomorac negoprije 20 godinaNpr. prenošenje dana, koji se računajuza oslobođenje pomoraca od poreza 183dana, zatim kod izmjena i obnove breveta(usklađivanje sa STCW Konvencijama),te kao posljednji biser „beneficirani“ stažpomoraca odnosno uvjeti za stjecanjestarosne mirovine pomoraca (60 godinastarosti – 15 godina plaćenog radnog stažakao pomorac). Toplo se nadam, da će ovaposljednja nepravda prema pomorcima bitiispravljena najkasnije do konca ove 2012.godine.Na kakve problemenailazite svakodnevno?- Jedan od najvećih problema, poredveć iznesenog, je možda i najveći, a toje veoma teška mogućnost zapošljavanjapomoraca, posebno nižih zanimanja. No, ničasnički kadar nije u puno boljem položaju.Predstavite se čitateljimaPomorskog vjesnika.- Rođen sam u Jovićima (Zadar), gdjesam i završio osmogodišnju školu, a srednjuugostiteljsku sam okončao u Opatiji.Diplomirao sam na Filozofskom fakultetu uZadru, smjer viša turistička 1977. godine, aradno iskustvo na brodu je započelo davne1966. Godine na Jugoliniji (kasnije Croatialine) i trajalo sve do 1997. godine. Preko30 godina…Kada ste započeli aktivno sudjelovatisa Sindikatom pomoraca Hrvatske?- Moj rad u SPH započeo je 1993. godinekao povjerenik za pomorce u CroatiaLine. Na Prvom kongresu SPH (travnja1995. godine) u Opatiji, izabran sam začlana Središnjeg odbora SPH. Od tadasam permanentno u nekom od tijela SPH.Od 1997. sam zaposlen u Područnomuredu u Zadru, čiji sam voditelj postao2003. Godine.Što za vas znači sindikat kaoorganizacija? Zašto ste se počeliaktivno baviti sindikalnim radom?- Motiv i ideja vodilja su mi bili,priključiti se ostalim kolegama, koji suosnovali i započeli rad u SPH, te pokušatipomoći, odnosno poboljšati radni i socijalnipoložaj svih pomoraca i njihovihobitelji. Tih 90-tih godina ih je bilo zaistai previše, problema je bilo s kašnjenjemplaća i ostalih tražbina pomoraca, posebnou Croatia lineu, gdje su tada pomorcimaplaće kasnile i do šest mjeseci. No, i uvećini ostalih brodarskih firmi u Hrvatskojnije bilo puno bolje. Nažalost neke od njihsu u potpunosti propale.S kojim problemima se boritedanas i što se poboljšalo odsamih početaka kada ste postalivoditelj ureda u Zadru?- I danas ima stranih brodara, koji kasnes isplatama plaća i ostalih tražbina pomorcima.Globalna ekonomska kriza u svijetunije zaobišla ni pomorce i pomorstvo.Naprotiv, ova veoma važna grana svjetskeekonomije, veoma je osjetljiva na ovakovei slične pojave i ta pošast se drastičnoodrazila na svjetsko pomorstvo, posebicena standard pomoraca. Simptomatičnoje da većina brodara prilikom smanjenjatroškova poslovanja, prvenstveno krećesa smanjenjem plaća pomorcima i reduciranjembroja članova posade broda naminimum. Takva praksa se odražava nafizičko i psihičko zdravlje, te premorenostpomoraca, čije posljedice znaju ponekadbiti nesagledive. Osobno smatram, daje danas puno teže biti pomorac, negounatrag 20-tak godina.Da li ste zadovoljni socijalnomreformom pomoraca u Hrvatskoj?- Ne u potpunosti. U tom segmentu, punoje pokušavo, ali i napravio, SPH. Međutim,nije se lako boriti protiv vjetrenjača. SPHje uložio mnogo truda i sredstava, dabi na kraju imali problema, s većinomdogovorenog sa socijalnim partnerima.Tko stoji na putu boljoj budućnostihrvatskog pomorca?- Želim vjerovati da je to globalna kriza upomorstvu. Osim toga, veliki dio odgovornostiza to osobno pripisujem i resornomministarstvu, kao i nacionalnom zakonodavstvu,koje nije adekvatno prepoznalo iskoro pa ništa učinilo za tu branšu, već suhrvatski pomorac i pomorstvo ostavljenina marginama društva. Dužnosnici SPH sučesto upozoravali nadležna ministarstva iostala državna tijela na pogreške i štetnosttakovog odnosa prema pomorcima ipomorstvu, no nekog značajnijeg pomakaboljitku nije bilo. Tako da ostaje ona većmnogo puta izrečena konstatacija, da smoi pored svih bogatih pomorskih resursa,primorska, a ne pomorska zemlja.Što možete poručitinašim članovima?- Solidarnost i zajedništvo s kolegama.Što veći broj članova SPH. Prijedlozi,primjedbe, informacije, sugestije djelatnicimaSPH su uvijek dobrodošle. SPH nečine samo dužnosnici, oni su vaša avangarda,ali bez pomoći pomoraca ne možese puno napraviti. Ponosim se time štosam bio dugogodišnji pomorac, a nakontoga dužnosnik SPH. Saznanje da sampomagao, i pomogao, mnogim pomorcimai članovima njihovih obitelji, najveća mije i nezamjenjiva satisfakcija i nagrada, ičiniti će me zadovoljnim preostali dio mogživota.I na kraju, poruka svim pomorcima;Budite profesionalci i ponosni na svojezvanje! A sadašnjim i budućim kolegama;Budite ustrajni i uporni u ovom teškom istresnom poslu!• (bm)

8Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hr...hrane i pitke vode i standardesluženja hrane koji seprimjenjuju na obroke predviđeneza pomorce na brodovima koji plovepod njezinom zastavom, te poduzetiobrazovne mjere kako bi unaprijedilaznanje i primjenu standarda(količina, prehrambena vrijednost,kakvoća i raznovrsnost).Štrajk zbog prehraneProblem prehrane pomoracanije novijeg datuma - loša hranau nedovoljnim količinama možebiti poseban problem (baremu povijesti) navodimo pobunuposade na parobrodu Mrav društvaOceanija a.d. sa Sušaka. Posada jebila neobično jedinstvena i ustalaje u lukama Hubeva i Rotterdamprotiv smanjenja obroka hrane1931. godine. Ni do tada količinei kvalitet hrane nisu odgovarale nibile u skladu s bilo kojim tablicamana brodovima ostalih zemalja.Posada nije dozvolila da se onedalje smanjuju. Radi ilustracijedonosimo tablicu hrane premaprijedlogu sindikata kao prilogkolektivnom ugovoru pomoraca za1931. godinu.Tablica hraneSedmični obrokKruha(ili dvopeka)Meso(ili 282 g dnevno)JajaRiba konzerva(losos)SrdelaSirTijesto, riža, palentaKrompiraZeljeMastLukaČajaKava sirovaŠećeraOva tablica nije nikad primjenjivana.Tablica koja se primjenjivalana brodovima bila jeznatno niža. Uz kolektivni ugovoriz 1939. godine bila je usvojenaslična tablica po količini.Bio je nepisani zakon (tada, ali isada) da zapovjednici uobičajenutablicu hrane mijenjaju po svomnahođenju. Tako je radio i komandantbroda Mrav kap. AntonBegović. Posada ga je optužila daje znatno smanjio količinu hrane...Nećemo niti spominjati nedavnaiskustva s prehranom na brodovimaKatina i Verzina, a prije toga ina brodovima splitskog SSM-a...Talijanskibrodski menu3.500 g2.100 g1.975 g2 (u luci)50 g30 g200 g1.955 g2.100 g900 g400 g200 g10 g100 g400 gPronašli smo u jednom staromtalijanskom kolektivnom ugovorutabele prehrane, posebno za časnikei vježbenike, a posebno za ostalečlanove posade.Tako za časnike i vježbenike (palubeu stroja) propisuju se dnevna jela:Doručak – kruh, kava, mlijeko,maslac ili marmelada ili sir ili salama.Ručak – juha, dva jela, voće ili sir,kava.Večera – juha, dva jela, voće ili sir,kava. Kruh i vino po potrebi. Nedjeljomi blagdanima kolač.Za ostale članove posade:PONEDJELJAKDoručak – kava i mlijeko, sirRučak – rižot na maslacu i sokod rajčice, odrezak od govedine skrompirom i salatom, svježe voćeVečera – maneštra od tjestenine imahunarki, omlet, svježe voćeUTORAKDoručak – kava i mlijeko,slane srdeleRučak – špageti , tuna u ulju skuhanim krompirom i salata, svježevoćeVečera – maneštra od tjestenine,krumpira i zelenjave, pečeno meso sasalatom, svježe voćeSRIJEDADoručak - kava i mlijeko,marmeladaRučak – tjestetnina s mesnim umakom,govedina s krumpirom i kuhanimpovrćem, svježe voćeVečera – supa od graška s ciklom,meso na venecijanski sa salatom,svježe voćeČETVRTAKDoručak – kava i mlijeko, salamaRučak – rižot na milanski,govedina s povrćem, svježe voćeVečera - maneštra od domaće tjestenine,odrezak s krumpirom u pećnici,miješano voćePETAKDoručak – kava i mlijeko,slane srdeleRučak – tjestenina sa sardelama,bakalar ili lešo riba s krumpirom,svježe voćeVečera – maneštra, jaja po želji spovrćem, svježe voćeSUBOTADoručak – kava i mlijeko, sirRučak – tjestenina s rajčicamai maslacem, pirjana govedina spovrćem, svježe voćeVečera – juha s tjesteninon, pirjanagovedina s krumpirom i zelenimumakom, miješano voćeNEDJELJADoručak – kava i mlijeko, marmeladaRučak – svježa tjestenina sumakom, pečena piletina s krompiromi salatom, svježe voćeVečera – maneštra od povrća i tjesteninom,meso, salata, svježe voće,kolač.Iskustva- Hrane na brodu ima dovoljno,ali je kvaliteta loša: ocjena2. Kuhar je Filipinac, a dnevniiznos po članu posade za prehranuiznosi 7,5$. Brodar dajepitku vodu u bocama. S obziromda sam zapovjednik mojposao nije fizički zahtjevan.Mario ŠaracNapomene: dnevna količinavoća za posadu: 400 gr; na zahtjevposade umjesto srdela (utorkom ipetkom) 50 gr marmelade; posadau noćnoj smjeni dobiti će sendvič,15 gr kave i šećera; posada ćedodatno za ručak i večeru dobitiKonvencija o radu pomoracane definira standardeprehrane na brodu. Sve višese suočavamo s problemomgojaznosti među pomorcima,a to može značitigubljenje zanimanja.Izračunajte vaš BMIBMI = težina u kg podijeljenas visinom u metrima(npr. osoba teška 81 kg ivisine 1,80m ima BMI81/1,80 = 81/3,24= 25BMI niži od 17,5 označava daje osoba neishranjenaBMI između 17,5 i 24,9označava osobu normalnetežineBMI veći od 25 označavapreishranjenu osobuBMI iznad 30 označavagojaznu (pretilnu) osobujedno od jela časnika; u zamjenuza vino mogu se dobiti bezalkoholnapića, uz propisanu količinumineralne vode.U slučaju kada nije biloodređenih jela, zapovjednikje imao pravo podijeliti ekvivalent:300gr svježeg ili smrznutogmesa odgovara 200 gr mesaiz konzerve; 200 gr tjestenineodgovara 100 gr riže;14 gr kaveodgovara 15 gr kakaa;200 gr uljaodgovara 100 gr masti ili sala; 15gr konzerve rajčice odgovara 10 grekstrakta rajčiceZa brodove koji su plovili u tropskimzonama (uključeno i Crvenomore): tjedno sljedovanje masti(40gr) zamjenivalo se s 40 grmaslinova ulja, sedmična količinasuhih mahunarki smanjivalase na 100 gr, a količina povrćapovećavala se za 150 gr, tjednakoličina slanih riba zamijenjivalase sa 60 gr marmelade.Za brodove koji su plovili hladnimpodručjem (iznad 60°N):povećavala se količina gr 400svinjsko meso od čega 200 gutorkom umjesto 80 gr tune i 200gr subotom umjesto 130 gr govedine;predviđena količina goveđegmesa utorkom se povećavala za40 gr, a ona predviđena za srijedu,četvrtak i subotu povećavala se za30 gr; svakom članu posade dijeliose limun dnevno; količina šećerase svakodnevno povećavala za 15gr; a tjedna količina masti od 40gr povećavala se na 80 gr.S obzirom da nismo pronašli„zakone i propise“, zatražili smomišljenje struke (dr. NebojšaNikolić) i stigao je odgovor:Nakon što mi je P. Brazzoduropostavio pitanje i kada sam poslaoupit kolegama pokrenuo samlavinu. Ispalo je da svi to trebaju,a nitko nema. Ono što postoji jejako zastarjelo. Nakon tih diskusijedogovoreno je da će InternationalCommittee on Seafarer’sWelfare (IMHA) u lipnju nakongresu u Gdinji održati radionicagdje će se usuglasiti projektniciljevi i pokrenuti projekt koji bitrebao završiti s dokumentompoput ovog o pregledima pomoracakoji smo nedavno donijeli uŽenevi. Takav projekt traje okotri do četiri godine do završnogdokumenta.IMHA: propisa nemaKao što je bilo najavljeno Radnagrupa IMHA-e za prehranu nabrodu sastala se početkom lipnja. Uuvodu je rečeno da hrana pomorcumora davati energiju, a potrebnakoličina kalorija ovisi o fizičkojaktivnosti, temperaturi, težinitijela itd. Zaključeno je da velikibroj članova posada ima problemas pretilnošću koja je posljedicaneadekvatne prehrane.Ustanovljeno je da nema globalnostandardiziranih preporuka o prehranina brodu, dok većina nacionalnihpropisa i neki međunarodniPrehrana pomoracaPomorprijetigojaznzakonski instrumenti generalnopropisuju količinu, raznolikosti kvalitetu hrane koja mora bitina raspolaganju na brodu. Nekezemlje imaju vrlo detaljne tablicehrane za pomorce. Trenutnoje situacija takva da se dozvoljavazloraba u opskrbi hranomšto rezultira lošom prehranompomoraca.

. 72 • rujan 201211zidu fotokopija Plavog kartona SPHkome je odavno istekla važnost,nema kolektivnog ugovora, nemaniti pregovora, a nema niti solidarnosti.Plaće ipak dolaze po dogovorenojdinamici...Gledamo kako uplovljava Marul...No, prije toga, dok se ne veže iobavi formalnosti, inspektor M.Kronja je odlučio da pregleda brodvezan ispred Jadra – turski Nazlicaniz 1978. godine. Pregledanisu dokumenti, slijedio je razgovorsa zapovjednkom uz gazirano pićei – pozdrav uz želju za sretnomplovidbom.Približava se vrijeme sastanka uPlovputu – u njihovoj bazi. Nakonmalog lutanja (nema GPS-a) inavođenja N. Melvana dolazimou posljednji trenutak. Čudno nasgledaju, jer nas ne poznaju, paslijedi upoznavanje. Sastanak jeu posebnoj atmosferi: smijenjenje direktor! (ostatak pročitajteu drugom tekstu). Temperaturaje narasla (meteo),prekrcavamo računaloza ured Split i odlazimoprema Sjevernoj luci.Ulazimo - nitko nasništa ne pita... BrodBerum (zastava A&B)upravo odlazi. Jedanbrod manje za pregled.Na drugoj obali čudanbrod: nedovršeni cruiserbez imena. Saznajemoda se radi o brodu Kayizgrađenom 1990.godine u Poljskoj, 2007.godine dotegljen je uVranjic, a 2011. u Sjevernuluku na uređenje. Jošje neuređen...Penjemo se na brodLadoga-4 (zastavaAlbanija, izgrađenAlbanski brodU salonu JadraBio je petak i 13. u srpnju,zadnji dan rada prijegodišnjeg odmora, a trebaloje iz Rijeke put Splita nabrodove Jadro i Marul te nabrodove u splitskoj luci te nasjednicu RV u Plovputu.Četiri ujutro polazak. Dogovorje da se oko osam nađem sM. Kronjom inspektorom ITF-a izŠibenika kod splitske cementare. Upristojno vrijeme čujemo se „mobilnimsredstvima“: Marul kasni izTaranta, ali je Jadro na vezi cementare.Dogovor je da se nađemo kodcementare.Zapovjednik i inspektorSpuštam se s autoputa i – izravnou cementaru. Piše cementara sv.Kajo. Javlja se Milko i kaže da mene vidi, a on je ispred cementare...Ljetna reportažaObičan petak... 13Brzo smo razjasnili daje on ispred sv, Juraja.Znači dvije cementare, apred „mojom“ vidim tribroda Splitske plovidbena mrtvom vezu, aon pred drugom čekadozvolu za ulaz...Na Jadru ponavljalosastanak koji smo imalis posadom Marula uKoromačnom, ali ne idesve glatko...Ostavljamopunomoći za zastupanjei pristupnice za članstvo u SPH.Posada Marula je stavila glavu napanj i izborila se za plaće za svih, adrugi nisu solidarni... U salonu naLady1973.), tražimo posadu... Čif je napalubi u kratkim hlačama, a kadnas je vidio nestao je ... Nalazimozapovjednika u kabini, pa dolazii čif u radnoj robi (po propisimao zaštiti na radu). I ovdje je sve uredu, u dobro rashlađenoj kabininude nas dobrodošlom albanskomkokakolom.I šlag na kraju: Lady Korčula(zastava Marshall Islandsa, izgrađen2000. godine u Splitu, vlasnik LadyNavigation Inc., a manager KorkyraShipping Ltd. iz Korčule). Atmosferaodlična već na ulazu gdje naslegitimiraju i vode kod zapovjednika.Cijela posada iz Hrvatske,došli su u domaću luku, a boravakPotpisan kolektivni ugovordozvoljava dolazaksupruga i djece... Kodzapovjednika M. Favroje i inspektor D. Botica(on nam šalje sedmičnokretanje brodova)...Slijedi pregled dokumenatai naravno porcijarazgovora o pomorskimtemama.Kasno poslijepodne,kasnimo na dogovoreniMrtvi vez drugi dio sastanka naMarulu (opet u cementaru)...Na obali pred brodom novihladnjak za posadu... Već se u direkcijiSplitske plovidbe pročulo dasmo bili s posadama. No, očito imje netko nešto krivo prenio (sindikatje kriv za sve). Ponovni susrets posadom koja se sprema kućama(slobodni). Pozivaju na kratko (alislatko) punjenje želuca iako jekuhar već otišao (kasnimo...).I dan je gotovo gotov: odlazimou trg. centar na konačno zbrajanjedojmova. M. Kronja odlazi uŠibenik, a pisac ovih redova premaRijeci. Stiže prije pomoći. Srećomslijedi godišnji odmor.•Napisao i snimio D. PrestintPokrivena 5 carcarrieraSmjena direktoraR. Ivanov, V. Svalina, A. Broeders i M. MiočićV. Svalina je u ime SPH i AntonBroeders u ime tvrtke AzaleaMaritime potpisali su 12. srpnjau Zadru IBF kolektivni ugovorza hrvatske pomorce ukrcane nabrodovima City of Rome, Cityof Paris, City of Rotterdam,City of St. Petersburg i City ofSunderland. Radi se o brodovimaza prijevoz vozila koji plove podzastavom Isle of Man (IOM) i umanagementu su Fairmont ShippingCanada pretežito u područjuBaltika i Sjevernog mora.Kolektivni ugovor obuhvaćauvjete zapošljavanja, prava iobveze pomoraca, ratne zone izone visokog rizika, osiguranja uslučaju ozljeda ili smrti te visinuplaća. Ugovor je potpisan zarazdoblje od 2012. do 2014.godine, a potpisnici su preuzeliobvezu da će se u prosincu 2012.i 2013. godine održe sastanci sciljem mogućih poboljšanja pravapomoraca iz ugovora odnosnorješavanja mogućih problema.•(bm)

12Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrPrijedlogPovećajte upisnekvote za pomorskazanimanjaPoštovani, javljam Vam se jer bihhtio pridonijeti boljem obrazovanjunaših mladih ljudi kao injihovom uspješnijem snalaženju udobivanju posla i time ostvarivanjuboljeg, uspješnijeg i kvalitetnijegživota.Naime, budući da sam aktivanpomorac, kapetan na stranimbrodovima sa više od 25 godina navigacijeuočio sam pogresku u sustavuškolovanja učenika u pomorstvu.PismaJučer, danas, sutraPoštovane kolege pomorci dopustite mi da Vam se,u današnjim danima koji su za neke očito uzburkanavremena u poznim godinama, te da im je potrebitomalo mirnog mora i svježe bistre vode za osvježenje,obratim ovim putem!Navigare necesse, vivere non necesse!Ploviti se treba, živjeti se ne treba!Koliko se ljudski život puta sjeti izgovoriti goreveć davno izrečenu mudrost stvarnosti pomorskogživota, čestitog, časnog, teškog po svim valovimanašeg sinjeg mora i ovog svijeta. Da li se to učini nepostavljajući pitanje da li to duša stroja ili palube činiu čistoj želji iskazane mudrosti ili trenutnog hira, tosvatko od nas može ponaosob odgovoriti sebi!Riječ ploviti je vrlo čista, lijepa, zamamna, ozbiljnai poželjna. Možemo je povezati s različitim životnimiskustvima i situacijama. Međutim, dopustite mida primijetim i postavim pitanje: da li je potrebito iisključivo iz te riječi izvest tvorbu koja će definiratistanje ljudske stvarnosti, a ispisalo bi se riječju otploviti!Otploviti od čega???Cijenjeni kolege, strojari, nautičari! To ne značiotploviti niti od društvene, niti od obiteljske odgovornostiod zemlje gdje smo stjecali čestito sva potrebitaznanja radom naših profesora, a našim učenjem odosnovnog, srednješkolskog i fakultetskog vremena.Moramo se prisjetiti kralja Richarda Lavljeg Srca našeprijateljske Kraljevine Engleske, te Oleronovih propisa.Kadeti u mornarici su bili dječaci od 10 do 12 godinaživota porijekom iz obitelji pomoraca ili drugihobitelji zaslužnih za Krunu. Potrebito je naglasiti današa Kruna vođena kraljem Tomislavom je posjedovalaratnu mornaricu od 80 sagena sa po 40 vojnikaratnikai 100 kondura sa po 20 vojnika-ratnika!Možemo sa sigurnošću ustvrditi da čestitost ivjernost je bila nedvojbena kod obiju Kruna! Našimradom stjecali smo znanja u skladu tehničkotehnološkihdostignuća vremena u kojem živimo, ada pri tom smo se spominjali povijesnih dostignućanaših predaka. Da li imam pravo to zaboraviti akosmo kojom miljom udaljeni od milog nam rodnogdoma?! Ne! Nikad i niti pod kojim uvjetima nedopustivoi neprihvatljiv uvjet rada i života Hrvatskogpomorca bilo u plovidbi teritorijalnim vodama iliteritorijalnim vodama inostrane plovidbe! Hrvatskikraljevi su imali dug put od naše pradomovine Izraela,preko Irana i Bijele Hrvatske do sinjeg Jadrana.Čestito su nosili ime Hrvatsko i nosimo ga, te se većspominje kao takovo 4360 g.pr. Krista o čemu postojenedvodbeni nepobitni dokazi i na Orijentalnompapinskog institutu u Rimu.Prošlo je doba komunizma i njihovih obmana okojima nas je upozoravao naš sugrađanin BrunoBušić 1975 g. Živimo u zemlji za koja su mnoga srcai duše svoj pogled i otkucaj srca molitve ka Božjimnebesima podizale da bi mi i naša djeca dični barjakPrimjer je Pomorska škola Bakarkoju pohađa i moj sin, a isto jesa svim pomorskim skolama uHrvatskoj. Naime, škola Bakarprimila je ove godine dva razredanautičara i jedan razred strojara sapo 26 učenika po razredu, iako sukapaciteti škole daleko veći. U mojevrijeme, znači 1983. godine bilo jepet razreda nautičara i dva razredastrojara sa po 36 učenika u svakom,ali su zato kriteriji za upis u školubili daleko niži nego su to sada.Premda sam bio vrlodobar i odličanučenik pitanje je da li bih se danasuspio upisati u školu Bakar, jer onidanas primaju uglavnom odlikaše.Upisni prag je postavljen na previsokih36 bodova čime je eliminiranveliki broj učenika sa ne tako dobrimocijenama ali sa velikom željom danastave školovanje i postanu jednogdana odlični pomorci. Ove je godineostalo neupisanih učenika iako suimali dovoljan broj bodova za upis.Po meni taj bi se prag trebao spustititoliko da se omogući većini učenikada upisu školu baš kao i u mojevrijeme.Hrvatska je poznata po kvalitetnimpomorcima i u odnosu nabroj stanovnika imali smo velikibroj pomoraca, ali ta se tendencijasmanuje svake godine i na kraju sepitam što će ostati od naše pomorsketradicije i s kim će naša djeca ploviti.Za usporedbu ću navesti kakoPoljaci, Ukrajinci, Bugari, Rumunjiizbacuju iz svojih pomorskih školanekoliko puta veći broj mladihpodigla i o čestitosti Domivinskog rata zborila i njihovojobrani od srpsko-crnogorsko-osmanlijskog zla!Grčki pjesnik Opian u epu Halieutica napisanom naMljetu početkom 4. st. Pred svojim ocem Agesilausems kojim je bio prognan od cara Severusa, te on čistomriječju napisa istom: ... grančica bora na kojoj rastu kamenicei gnijezdo češčjugara ... Nije danas potrebitobiti ničiji tumač gore navedenih riječi, kao niti nekomdrugom u tom pogledu oduzimati radno mjesto!Halieutica, riječ čiji je korijen Hals- grčki sol, morekao esencija kao tvar. Međutim, da li smo izgubilitu tvar u soli kad je riječ o trenutku kada treba kazatida si Hrvat ili Hrvatica, da dolaziš iz Hrvatske,da smo imali čestiti Domovinski rat, povijest, atako neki zdušno dočekuju blagdane i obiteljskeproslave u našoj Hrvatskoj. Na Mljetu je otočićveličine 120x200 m, imena Sv. Marija! Na njemuse nalazi benediktinski samostan. Tko je ikomeod nas, počevši od mene prvog, dozvoljeno ili paku bilo kojem trenutku dopušteno da se poigravama sa iglicom bora, granom istog ili ne daj Bože sotokom! Imaš li ti to čovječe pravo praviti razlikuizmeđu otoka ili otočića?!Naše granice nisu niti će biti postavljene na krivotvorinig-dina beskičmenjaka geodeta iz BiH 1974.Naš predsjednik je to i konstatirao! Naša pomorskadruštva nisu kao ona iz BiH koja su utemeljana nabari i lukama od pijeska napravljene iz dječjih kanticana tim istim barama! Možda su oni zaboraviliBoga, narod ali kako to da nisu zaboravili AVNOJkoji ime teče u venama! To avnojevac ne može činitina kojoj god strani granice Hrvatske bio. Zar ne?!Tko je taj i u imenu koga bi to bilo dopustivo, u imekoje struke ili pak Boga? Ja ga ne vidim! Do otokanije potrebito doći samo suvremenim prijevoznimili transportnim sredstvima, te je iz tog vidljivo dase do tog lijepog škoja može doći i tradicionalnoizgrađenim brodovljem počevši od pasare, leuta,bracere, falkuše ili u turističke svrhe prilagođenomnašom Rapskom galijom... te u vremenski dopustivimuvjetima spustiti sidro na Hrvatsko dno ipodmorje, kroz isto posvojno-hrvatski pelagijalni ilibentonitni morski sloj. Potom, na tom tradicionalnoizgrađenom brodu sigurnosno usidrenom blagovatiproizvode morskih plodova truda ljudskog rada inazdraviti Hrvatskom zdravicom kvalitetnog vinaBog i Hrvati! Sve to učini Velika Gospa davne 1715. g.!Drage kolege domoljubi, dragi pomorci udanašnjim danima suvremene civilizacije idostignuća,čestitog poslovanja ispruženom rukomdužni smo ispružiti ruku Lijepe DomovineHrvatske, našeg roda Hrvatskog i vjere Kristovekoji nas posebice blagoslivlja na spomen Sv. Nikolezaštitnika pomoraca bez mogućnosti ikakavihrasprodaja i poslova u sklopu takovim zamisli niti za1mm četvorni otoka niti naših domova! Hrvatska jecjelovita i jedinstvena, nepromijenjivih granica odosamostaljenja, te će ona i nadalje ostati jedinstvenai jedinstvenim otkucajem srca Hrvatskog živjeti i otome će i val mora svim krajevima svijeta govoriti!S poštovanjem,Tonći Šabić, mag.ing.mech.pomoraca nego što mi to činimo uHrvatskoj.Opće je poznato da jedan brojmladih ljudi koji upišu pomorstvonikad ne završe skolu, a poslijetokom prakse na brodu određen brojnjih shvati da to nije zanimanje zanjih. Većina naših pomoraca plovi nastranim brodovima i ostvaruju punoveće prihode od prihoda ljudi zaposlenihna kopnu. Te prihode donoseu zemlju, plaćaju poreze i doprinose( plaćamo zdravstveno premda ganikad ne koristimo jer nemamovremena čekati mjesecima napreglede pa sve plaćamo privatno).Novac koji zaradimo vani ovdjetrošimo i po mojem mišljenju našipomorci su jedan od najboljihizvoznih proizvoda Hrvatske. Miprodajemo svoje znanje, a to znanjesmo stekli na Pomorskim školama ifakultetima, koji zapošljavaju našestručnjake.Danas u svijetu nedostaje oko100,000 casnika, a u vrijeme općekrize i vani i u nas pomorskozanimanje postaje itekako aktualnoi molim Ministarstvo Prosvjete dane ograničava broj upisanih i timesrozava našu pomorsku tradiciju ismanjuje šansu mladih ljudi voljnihda se oprobaju kao pomorci.Nije samo dobra zarada ono štoponovo privlači mlade ljude pomorskomzanatu.Ugovori su postali kraći i danas suuglavnom u prosjeku 3-4 mjeseca,dosta kompanija plaća dodatnoškolovanje, pa nije potrebnoizdvajati pozamašne sume novcaiz svog džepa, mnoge kompanijeimaju ili uvode internet na brod štoomogućuje svakodnevnu i jeftinukomunikaciju sa obitelji na kraju i dane nabrajam druge pogodnosti.Zato smatram da je potrebnoiskoristiti ovaj trenutak i smanjitibodove za upisni prag u pomorskeškole. U mnogim razvijenim zemljamasu se Pomorske škole ugasile,primjer je Trst gdje je postojala najstarijaskola na Jadranu. Ista situacijaje i sa Grčkom, Engleskom i drugimakoji nemaju svog kadra, a imajubrodarske kompanije. Pitam se odsvih tih upisanih odličnih učenikakoliko će njih zaista nastavitiškolovanje na Pomorskom fakultetui koliko će njih uistinu zaploviti nanekom od naših ili stranih brodova.Vjerujte mi da govorim iz vlastitogiskustva ovo zanimanje (teško imuško) ne počiva na odlikašima većna onima koji imaju volju i želju zaovim poslom.Takodjer bih htjeo napomenutida se stečena znanja i tradicije lakogube, ali jako teško ponovo stječu.Molim vas da nešto hitnopoduzmete da se naša pomorskatradicija ne zatre.S poštovanjem,Capt. Srđan LjuštinaM/T Almi GlobeAnketaDa li vam jeu 2012.smanjena plaća ?Da 50%Ne 50%PlovputProtivsmanjenjaprava iz KUPočetkom rujna na funkcijuje stupio novi direktor uPlovputu d.o.o.. Nadzorni odborje jednoglasno izabrao DarkaMeštrovića. Obzirom da je riječ odugogodišnjem radniku Plovputa,Radničko vijeće nije imalo ništaprotiv takvog izbora. Njegovodosadašnje zalaganje za povećanjeinvesticija u smjeru razvojasigurnosti plovidbe, svjetlosnesignalizacije i podizanje razinerada radijske službe je ono za štose RV već duži niz godina zalaže.Obraćanje direktora na sjednici RVje potvrdilo taj kurs.Nažalost, jedan od prvih sastanakmorao je biti, sukladno traženjuVlade RH, kolektivno pregovaranjeo izmjenama i dopunama KU uPlovputu, a s ciljem usklađivanjanašeg KU s Dodatcima KU zadržavne službenike i namještenike.Iako je taj zaključak Vlade nesukladankonvencijama MOR te direktnozadire u pravo pregovaranjasindikata i uprave u trgovačkimdruštvima, Pregovarački timsindikata koji djeluju u Plovputuje prihvatio pristupanje pregovorima,iako je u startu otklonjenabilo kakva mogućnost pristankana smanjenja materijalnihprava radnika. Za tako nešto jejednostavno nemoguće naći bilokakav suvisli razlog. Plovputposluje pozitivno, plaće nisu rasleod 2008. godine, u prosincu prošlegodine su, nakon prvotno danogpristanka na izmjene KU, a u ciljupovećanja stalnog dodatka, dvačlana NO povukla već dati pristanaki time izigrali već zaključenepregovore između uprave i sindikata.Također je nejasno kakvu bieventualnu uštedu u proračunuVlada RH takvim smanjenjemostvarila. Naime, Plovput sefinancira iz vlastitih sredstava iredovno uplaćuje sva davanja uproračun RH. Nastao bi samo gubitakjer bi se smanjio priliv sredstavau proračun radi umanjenjaporeza i prireza, a smanjila bi se ikupovna moć radnika što ponovnomultiplicira gubitke proračuna.Nelogična i nesuvisla Odluka ukojoj sindikati u Plovputu nećesurađivati. Naprotiv, svim sredstvimasmo spremni braniti postojećamaterijalna prava radnika i utom cilju imamo punu podrškuradnika Plovputa. O izmjenamanekih članaka koje treba uskladitisa Zakonom o radu i preciznijemdefiniranju prava koja su do sadabila pomalo nedefinirana sindikatipregovaraju i usaglašavaju ih upregovorima. Na kraju krajeva,pristojnost nam nalaže da seodazovemo ako druga strana želipregovore, ali, ponavljam, od ciljakoji je Vlada RH postavila predUpravu, neće biti ništa.U pripremi je Skup radnika kojiće se dogoditi prije nego je topredviđeno, ali smatramo da jepozitivno da se novi direktor obratisvim radnicima, pokaže svojenamjere i smjer u kojem želi voditiPlovput. To je također pravo mjestona kojem radnici mogu postavitipitanja i u demokratskom ozračjudobiti odgovore i informacije koježele. Direktor je objeručke prihvatioinicijativu za održavanjemtakvog skupa. Nadamo se ivjerujemo da će se praksa suradnjenastaviti, pa i onda kada su nampozicije suprotstavljene, kao štoje upravo slučaj sa pregovorimanametnutim od Vlade RH.N. Melvan

. 72 • rujan 201213Gen. tajnikSPH odbiopozivKriza svjetskogpomorstva pogodila jecijelu pomorskuindustriju. Slobodnihradnih mjesta je svemanje, a potražnja, zbogekonomske krize, je sveveća...Vježbenici su pogotovo u lošempoložaju: dobili su stipendije,ev. su digli kredit da bi moglizavršiti školovanje i ishodovati svesvjedodžbe, na molbe za ukrcaj nemaodgovora, a ako se i dobije odgovoron je negativan. Zašto je to tako?1. Nesrazmjer izmeđupotražnje i ponudeNema ravnoteže između ponudei potražnje za svježim kadrovimabez iskustva. Škole i fakultetisvake godine izbaciju novegeneracije koje trebaju odraditivježbenički staž bez obzira napotražnju brodara! Ne postojipraksa da dok nema potražnješkole i fakulteti jednu godinu buduzatvoreni dok potražnja ne naraste.Stalno se govori o nedostatkučasnika, a budući časnici ne moguodraditi obaveznu praksu.2. Državne vlasti nisusposobne poduzetikonkretne mjerePoduzimaju se neučinkovitemjere za zapošljavanje mladih. ZaEdukacijaZašto sevježbenici nemogu ukrcati ?stavljanje u pogon školskog brodaKraljice mora nema sredstava,ne prihvaćaju se prijedlozi umogućnosti odrađivanja dijelavježbeničkog staža na brodovimalučkih kapetanija ili u uredimapomorskih vlasti, a hrvatskibrodari (s malim brojem brodova)ne mogu apsorbirati toliki brojvježbenika tim više što znaju da ćenakon odrađenog staža vjerojatnootići na stranu zastavu.3. Nema preporuka,nema poslaŠokantno, ali istinito: trenddobivanja posla korištenjempreporuka je najčešći načindobivanja poštenog posla. Čestose događa da prosječni učenici/studenti dobivaju posao na topkompanijama jer imaju oca ilirođaka koji je viši časnik na tojkompaniji. Istovremeno odličniđaci/studenti su bez posla, jernemaju „rođaka“, nemaju nitinovaca (dolara) za plaćanje mita(kupovanje preporuke, a prveplaće su nedostatne da plateonoga tko će ih ukrcati. Sve tounatoč proglašenju bespoštedneborbe protiv korupcije.4. Brodarske kompanijene štuju početnikeČesto se događa da kompanijeukrcavaju vježbenike (budućečasnike) ne kao vježbenike većna najniža brodska zanimanjakako bi ih tijekom godine danapošteno iskoristile za brodskeposlove, a često zanemaruju da suoni došli na brod da se pripremeza časničko zanimanje. Zaboravljajuda su to budući zapovjedniciodnosno upravitelji stroja. Timerazbijaju tradicionalnu lojalnostpomoraca prema kompaniji.5. Nespremnost/nesposobnost za druguindustrijuZa razliku od drugih koji imajumogućnost ulaska u svijet radadrugih industrija/područja, završeniučenici/studenti pomorskih školanemaju drugog izbora nego odlazakna brod. Nakon srednje pomorskeškole odnosno pomorskog fakultetaoni nemaju nikakvo zvanje dok nezavrše pripravnički staž. Trgovačkamornarica je specijaliziranopodručje u koje ulaze samo dvijevrste ljudi: oni koji vole more i onikoji vole – novac (ne nužno timredom). Jednom kada osoba potrošitisuće dolara za svoje školovanje( i dodatne tečajeve za dobivanjesvjedodžbi) ulaskom na neko drugopodručje plaća im je, u najvećembroju slučajeva, upola manja negošto bi je imali na brodu. Većinačasnika stalno tvrdi da bi se odmahiskrcala, a broj onih koji se stvarnoiskrcaju nakon razdoblja plovidbeje vrlo mali. Kaže se: jednompomorac, zauvijek pomorac. Drugaje strana priče da svježi mladipomorski kadrovi ne mogu pronaćiposao na kopnu, jer se njihovoznanje i vještine ne koriste nakopnu. Pomorski strojar će moždapronaći neki posao na kopnu, alivježbenik palube...6. Neodgovarajući/nedovoljni treningMožda je ovo pitanje manjevažno za mlade vježbenike palubei stroja, ali kasnije će se žaliti kadabudu časnici. Možda je to samoisprika s njihove strane; vjerojatnoje to istina, ali je činjenica je da sudanašnje pomorske škole i fakultetiviše zainteresirane za kvantitetunego za kvalitetu. Oni vjeruju da jesvjedodžba jedino što netko trebada započne ploviti, neovisno o vrstitreninga i vještina koje pomoracima. Istina je da je iskustvo najboljiučitelj, da mladi pomorac moraimati temeljne vještine da budesiguran na brodu. Mnogi mladi suna brodu „u zemlji čudesa“, čimepotkrijepljuju mišljenje kompanijada su oni samo dodatna obveza.No vježbenici nisu jedini krivci. Ipolitika škola i fakulteta je krivac zatakvo stanje. I dok se to ne promijeni,brodari neće vjerovati u mlade.7. Pomorske škole/fakulteti daju lažnaobećanjaSvjedoci smo da se pomorskeškole i fakulteti hvale kako đacii studenti koje oni „proizvedu“odmah nađu posao. To je politikaprivlačenja đaka i studenatau ovim kriznim vremenima, uzpriče o visokim plaćama. Sve višemladih upada u zamku propagande,završe školu ili fakultet, aonda se ne mogu ukrcati da obavevježbenički staž. Krajnji je rezultat:nezadovoljstvo, depresija i – velikanezaposlenost!• (dp)Generalni tajnik SPH P. Brazzodurodobio je poziv da bude član tripartitnekomisije na nacionalnoj raziniMarshall Islandsa u svezi primjeneKonvencije o radu pomoraca, 2006,zbog velikog broja hrvatskih pomoracakoji plovi na brodovima pod tomzastavom, odnosno 39.000 različitihsvjedodžbi koje je Marshall Islandsizdao hrvatskim pomorcima.Naime, Konvencija o radupomoraca, 2006 traži da nacionalnotripartitno savjetodavno tijelo budesastavljeno od predstavnika brodara,pomoraca i države. U slučaju kadadržava koja je ratificirala tu konvencijunema nacionalnog predstavnika,konvencija propisuje da državadelegira dva svoja predstavnika, aMeđunarodna organizacija rada (ILO)po jednog predstavnika brodara ipomoraca.Zbog toga je glavni tajnik SPHzahvalio na pozivu, ostavljajućiotvorenom mogućnost da odgovori nasvako pitanje administracije MarshallIslandsa u svezi usklađenja nacionalnogzakonodavstva s konvencijom, ada hrvatski pomorci budu pokrivenisnagom zakona istovjetnog hrvatskimpropisima. (dp)KonvencijeBMWC –2014 ?Više nego dovoljno zemalja jeratificiralo Ballast Water ManagementConvention kako bi stupila nasnagu. Potrebno ih je 30, a nedavnoje na websiteu IMO-a zabilježena35 ratifikacija.No, potrebno je da flote tihdržava predstavljaju najmanje 35posto gt svjetske trgovačke flote, atrenutno zemlje koje su ratificiralepredstavljaju 27,95posto.Među zemljama kje su ratificiraletu konvenciju su Liberija i MarshallIslands, uz veliki broj europskihdržava, a mišljenje je da je samopitanje vremena prije nego se ispunii drugi uvjet. Najvjerojatnije tijekom2014. godine. (dp)

14Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrŠkolski brodoviZaboravljeniBeethovenKadeti: Amedeo Bruni izTrsta, Giuseppe Cippico iz Zadra(završio pomorsku školu uKotoru), Giovanni Gherbaz izMonfalcona (završio pomorskuškolu u M. Lošinju), Latino Orfei izZadra (završio pomorsku školu uM. Lošinju), Francesco de Savorgnaniz Gorizie, Renzo Lazarevichiz Kotora (završio pomorsku školuu Kotoru), Egone Citterich iz Trsta,Pietro Godainich iz Istre (završiogimnaziju), Rodolfo Schafferiz Semlina, Eugeio Rinaldi izTrsta (završio tehnički institut uUdinama), Claudius Schiller iz Urfahra,Franz Purner iz Oberndorfa,Tiziano Culot iz Gorizie, EugenKaiser iz Koniginhofa, Max Haydiz Friesacha, Valentin Pasterk izKlagenfurta, Milan Dolinar izRadmanndorfa, Josef Tinnhofer izBodenbacha i Heinrich Zamba izBeča (završio srednju ekonomskururalnu školu).NostalgijaPomorci Jadroplova lako će prepoznati kontejnerski brod Zrin(snimljen kao Alemania express)...povijesti školskih brodovaU na istočnoj obali Jadranauglavnom se spominju: Margita(željezni loger, 80 tona), Vila Velebita( bark-škuna, 259 BRT), VilaVelebita (iz 1948. godine), Galeb(JRM), Vila Velebita Druga (bivšiKali), barkantin Jadran i najnovijiloger Kraljica mora. No, postojao jejoš jedan, uglavnom zaboravljeniBeethoven.Dvadesetog prosinca 1900. godineaustrijski državni savjetnik vonVukocic predložio je vladi nabavkujedrenjaka za školske svrhe.Od 1904. godine, na inicijativunautičkog inspektora pomorske vlastiu trstu, Berharda Julga, brodarE.A. Jasbitz prihvatio je obvezuukrcaja određenog broja vježbenikana svojim jedrenjacima Orpheus iBeachdale.U svibnju 1913. godine, na inicijativubrodara Cosulicha u Trstu jeutemeljena Societa Anonima Nave-Scuola s učešćem Austro Americane( Unione Austriaca di Navigazione),Lloyd Austriaca, Tripcovich &Co. teNavigazione Libera Triestina kojimaje vlada dala subvencije da se nabavijedrenjak. Odlučeno je da to budeBeethoven ( 2.008 BRT, 1.858 NRT)koji je bio u raspremi u Genovi, avijao je norvešku zastavu.Brod je izgrađen, zajedno sblizancem Mozart, 1904. godineu brodogradilištu Grangemouth &Greenock Dockyard Co. u Greenockukao škuner s četiri jarbola.Prvi vlasnik broda je bio A.C. dePosada: kap. Vittorio Orschulek(zapovjednik), kap. GiovanniCosulich (prvi časnik), kap.Kurt Gessner (drugi časnik),kap. Vinco Afric (treći časnik),Carlo Gianoni (vođa palube),Hermann Schoneboon (tesar)te Chiriaco Passais, GiovanniMartinic, Stefano Batistic, CristoLadus, Michele Demetrio, FilippoSredavich i Giovanni Lombardi(kormilari), Angelo Grignani, RodolfoButoraz i Teodoro Michele(mladići), Renato Decarli ( kuhar),i Ante Bozovic (konobar).Freitas & Co. iz Hamburga kojiga je nakon šest godina prodaonorveškom brodaru Danielu Steenuiz Tonberga. Novi vlasnik je sbrodom napravio samo nekolikoputovanja i – napustio ga u Genovi.Nakon preuređenja (mjesta zakadete) brod je 24. lipnja 1913.godine isplovio iz Genove za Cadizgdje je trebao ukrcati kadete.Najprije su stigli kadeti iz Trsta, adruga grupa je došla iz M. Lošinja(zbog različitih datuma završetkaispita). Četvrtog rujna brod je isplovioza Montevideo, a 23. studenogisplovljava za Newcastle u Australijigdje dolazi nakon 62 dana plovidbe.Tu krca 3.104 tona ugljena tipaHebburn za Valparaiso. U luci ostajedulje od predviđenog zbog štrajkarudara.Beethoven je napokon isplovio29. ožujka 1914. godine premaluci u koju nikada neće stići. Odbroda nikakva traga, a nakon trimjeseca evidentira se zakašnjenjeu ciljnoj luci. Tršćanske novinepočinju nagovještavati tragediju, alizakašnjenje još nije alarmantno, jerje zapovjednik mogao izabrati rutupo 30-35 stupnju južno da bi prošaoPacifik, a tamo utihe mogu trajatimjesecima...Nikad se nije saznala sudbinabroda: nije prihvatljiva ideja da jebio prekrcan zbog strogih engleskihpravila, eventualni požar zbog samozapaljenjaugljena ostavio bi podrtinui nekog preživjelog, svaki sudar sasantom leda ostavio bi podrtinu, astruje bi je donijele do obala NovogZelanda ili Čilea...• (dp)....ali vjerojatno još nisu vidjeli kako taj brod izgleda nakon preinakeu brod za prijevoz žive stoke i promjene imena u Nada.Foto vijestObljetnicaStradanjeSan MarcaDevetog rujna obilježena je jednaod najbesmislenijih tragedija: umoru ispred savudrijske obale1944. godine u nekoliko minutastradalo 154 pomoraca i putnikauglavnom iz Istre (na brodu jebilo i 50-tak njemačkih vojnika) sputničkog broda San Marco kojije plovio iz Umaga za Piran i Trst.Brod su bez razloga bombardiraliamerički zrakoplovi.Brod je plovio podzapovjedništvom Milla Rassevijakoji je raznesen u eksploziji,a stradao je i komilar CostanteMilalisczin koji je nestao beztraga. Među nestalima je bio i otacCostantino, direktor poljoprivrednogdobra benedektinaca u Dajli, asretna je okolnost da je trup brodaostao plutati, pa je dio preživjelihdoplivao do obale.Iz Savudrije došla je odmahpomoć, a iz Pirana je došao jedrenjakEsperia u vlasništvu BortolaRuzziera koga su slijedili ribari. No,nisu mogli mnogo učiniti- podrtinaje izgorjela... Trup je nasukan kodSavudrije, a kasnije je izrezan uPiranu.Brod San Marco izgrađen je1911. godine i bio je u vlasništvutvrtke Istria-Trieste Societa di Navigazionea Vapore iz Trsta. Nakonte tragedije, ali i napada na drugecivilne brodove, dnevni pomorskipromet je prekinut, a preostaliparobrodi plovili su samo noću,ali vrlo kratko, jer je ubrzo cijelipromet prestao. (dp)U prošlom broju Pomorskog vjesnika objavili smo sliku brodaPearl of Para (Korkyra Shipping) prije nego je preinačen u brodza prijevoz žive stoke. Brod je snimljen u plovidbi Shanghajem, atrenutno se nalazi u brodogradilištu u Bijeloj.

. 70 • ožujak 201215PRIDRUŽITE SE,MI SMO OVDJE ZA VAS!PlaćanjeSindikat pomoraca Hrvatskeje sindikat pomorskihprofesionalaca koji okupljapomorce i brodarce bezobzira na to kod kojegbrodara plove, pod kojomzastavom i na kojoj vrstibroda plovi. Mi pregovaramos poslodavcima ovisini plaća, uvjetima rada,radnim satima da bi osiguraliugovor koji prepoznajevještine i iskustvo članova.Pravna pomoćSindikat pomoraca nudičlanovima široku lepezupravne pomoći. Kada nijemoguće dati pravni savjetili slučaj riješiti unutarSPH koriste se pojedinaodvjetnička društvaili samostalni odvjetnici,lojalni SPH, koji su specijaliziraniza pomorsko radnopravo ili opće radno pravo.PodrškaSPH ima stručnjake kojimogu dati odgovor itumačenja ugovora,rješavati probleme neisplateplaća, isplata naknadau svezi povreda na radi ilismrti, diskriminacije...PorezSPH je predložio, što je iprihvaćeno, da pomorci,ukoliko budu u tijekugodine najmanje 183dana na brodu (uključujućiputovanje, obrazovanje uinozemstvu, bolovanje...)budu oslobođeni odplaćanja poreza na dohodak.MirovinaSPH je predložio, što jeusvojeno, da pomorcimogu u mirovinu sa 60godina života i 15 godinaplovidbe, a utemeljioje Zatvoreni dobrovoljnimirovinski fond Sindikatapomoraca Hrvatske kakobi svojim članovima pružiomogućnost mirovinskeštednje po najpovoljnijimuvjetima (dodatna mirovina).MeđunarodnapodrškaSPH predstavlja stajalištapomoraca na nacionalnimi međunarodnim tijelimauključujući European TransportWorkers’ Federation(ETF), International TransportWorkers’ Federation(ITF). SPH ima predstavnikeu tijelima InternationalMaritime Organisation(IMO) i International LabourOrganisation (ILO) gdje sedonase globalne odluke usvezi uvjeta rada, zdravljai sigurnosti te obrazovanjapomoraca.KontaktČlan SPH u svakom trenutkuima na raspolaganjumogućnost kontaktiranjadužnosnika i pružanjapomoći ( 24 sata na danbez obzira na vremenskurazliku i luke u kojoj sebrod nalazi). Dužnosniciposjećuju pomorce nabrodovima, učenike istudente u srednjimškolama i fakultetima,održavaju kontakte snacionalnom administracijom,nacionalnim i stranimbrodarima, posrednicima prizapošljavanju.Vaš sindikat,vaš glasSPH predstavlja glasdvadesetak tisuća hrvatskihpomoraca-profesionalacakoji rade u svim sektorimaindustrije na morui na kopnu, uključujućiunutrašnju plovidbu, velikejahte i offshore.AktivnostSPH je demokratski sindikattemeljen na dorovoljnomčlanstvu koji nudi članovimamogućnost da budu aktivnii da iznesu svoja mišljenja– na lokalnoj, nacionalnoj imeđunarodnoj razini.www.sph.hrPRISTUPNICASindikat Pomoraca HrvatskeSredišnji uredKrešimirova 4, 51000 RijekaŽelim se učlaniti u Sindikat Pomoraca Hrvatske(molimo ispuniti TISKANIM slovima)Prezime Ime M / ŽJMBGAdresaGrad Poštanski broj Tel.E-mailMob.NajblIža rodbinaPrezime Ime SrodstvoAdresa Grad Pošt. brojBrodarPosrednikBrodIMO br.SvojstvoPomorska knjižica br. Izdana u Vrijedi doŠkolska spremaDetalji o glavnoj svjedodžbiIzdana odDa li ste prethodno bili član SPH Da NeČl. brojPlaćanje članarineGotovinom na blagajni SPHPrema ugovoru SPH s brodarom/posrednikomDatumMjestoZvanjeUplatom na žiro račun SPHDatum izdavanjaKada ste prestali biti članDa li ste član drugog sindikata Da Ne KojegVlastoručni potpisDatum primitkaBroj iskaznicePopunjava SPHPridružite nam se8 - 215na društveniminternet servisima:Broj brodova i pomoraca u rukama somalskihpirata u lipnju 20122011American Airlines dozvolio uporabu iPadaza vrijeme svih faza letaSPH AdresarFoto vijest52milijuna dolaraCijena koju je platio MOLza novi ore carrier11,8milijuna dolaraCijena plaćena za kupnjukont. brodova AstaRickmers i Jock Rickmersod 1.216 TEUSREDIŠNJI URED RIJEKA, Krešimirova 4, 51 000 RijekaTel.: +385 51 325 340 Fax: +385 51 213 673E-mail: sindikat-pomoraca-hrvatske@ri.t-com.hr, vsvalina@sph.hr, predrag.brazzoduro@ri.t-com.hr,pbrazzoduro@sph.hr, brazzoduro_predrag@itf.org.uk, ljbobic@sph.hr,amanojlovic@sph.hr, bmanojlovic@sph.hr, dprestint@sph.hrURED ZADAR, C. F. Bianchi 2, 23 000 ZadarTel.: +385 23 250 230 Fax: +385 23 254 050E-mail: mmiocic@sph.hr, ivica.jambrek@zd.t-com.hrURED SPLIT, Marmontova 1, 21 000 SplitTel.: +385 21 340 040 Fax: +385 21 345 339E-mail: bberlan@sph.hr, amalger@sph.hr, nmelvan@sph.hrURED DUBROVNIK, A. Hebranga 83, 20 000 DubrovnikTel.: +385 20 418 992 Fax: +385 20 418 993E-mail: vglavocic@sph.hr, glavocic_vladimir@itf.org.ukURED ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 79a, 22000 ŠibenikTel.: +385 22 200 320 Fax:+385 22 200 321E-mail: mkronja@sph.hr, kronja_milko@itf.org.ukMeđu kontejnerskim novogradnjama uvjerljivo prvomjesto po cijeni gradnje drži brod kojeg možetevidjeti na našoj fotografiji. Sedam članova posadeopslužuje ovaj 1 TEU brod (snaga motora i brzina nisupoznati).9,5milijuna dolaraCijena koju je platioamerički brodar Petredecza LPG tanker Newmarketjapanskom brodaruMaruta IndustriesImpressumPomorski vjesnikISSN 1330-736Nakladnik: Sindikat pomoraca Hrvatske,Središnji ured Rijeka, Krešimirova 4,51 000 RijekaZa nakladnika: Vladimir SvalinaGlavni i izvršni urednik: Danilo PrestintDizajn i prijelom: Roman CetinTisak: Novi List, Zvonimirova 20a,51 000 RijekaNaklada: 5.000Objavljeni članci ne moraju nužno održavatistav SPH. Pretisak članaka dozvoljen uznadođenje izvora. Tekstovi, fotografije,diskete i CD se ne vraćaju.

16Posjetite nas na novoj internet stranici www.sph.hrDUBROVAČKIVATERPOLIST,OSVAJAČZLATNEMEDALJE NAOLIMPIJSKIMIGRAMA ULONDONU2012. GOD.,NIKŠAJEDAN ODBRODOVADOMAĆEGBRODARA IZKRIŽALJKEKOŽNATAUZICA NAŠTAPU ZATJERANJEKONJARADIJLIJEČNIK,SPECIJALISTZA TUMORENJEMAČKITENISAČ,TOMMY“OTOK”STANOVNIKANTIČKETRAKIJEPRILOG; UMALIMKOLIČINAMAUZVIK UKORIDIDOMAĆITERETNIBRODARSLAVNABRITANSKAPOP I ROCK-GRUPA(”LET IT BE”)DOBRO-NAMJERNOSTPOKOJNANOVINARKAI SPISA-TELJICAFALLACIŠKAMP ILIJASTOGMODNIKREATORLAURENAnegdote s moraBrodolomciGLAVNIGRADAUSTRIJEŽIVOTINJAKOJA IMAKOPITASLATKIBOMBONISTRONCIJPOKOJNAGLUMICABEGOVIĆKEMIJSKIELEMENT(ZNAK NA)Otvoreni ocean. Dva pomorcakoja su pretrpjela brodolomsusretnu se – svaki se drži zasvoj vlastiti komad drva.- Ahoj, tvoj se brod potopio ? –pita prvi pomorac.- Da. Prije godinu dana! – odgovoridrugi.- Ma nemoj mi reći! I kako ti jebilo na moru sve ovo vrijeme ?- Kako to misliš?- Pa, kako si izdržao?- Razmišljao sam o sebi. Biloje jako dosadno, pogotovonedjeljom ...UMBERTOBOSSIČISTUNACSREDNJOVJ.BOSANSKAVELIKAŠKAOBITELJNADIMAKI. BULJANANORVEŠKIDRAMATIČAR,HENRIKSUSTAV ODDVA POLADIO PLUGAPOKOJNISPLITSKINOGOMETNITRENER, LUKAObljetnicaAUTOR:VALTERODNOS MEDUKUMOVIMAMISSHRVATSKEZA 2000. G.,ANDREJA“BIJELISPORT”UZROČNIKBOLESTI(LAT.)GAZIRANAVODA (LAT.)ASTATKALIJSTARIJAAMERIČKAGLUMICA,JEANBLJUVATIGRAD UJUŽNOJNIZOZEMSKOJOKTAVIJAOD MILJAKOST GLAVE,SITASTAKOST (MN.)“RADIJUS”KRATKOPITANJEKARATISTDOMDJONIGRAD USJEVERNOJFRANCUSKOJGLUMICASUVARIFRANCUSKIAUTOMOBI-LIST, JEANANALGETIKKOJI SEKORISTI ZAODVIKAVANJENARKOMANAGRAD UJUŽNOJ KINICARSTVOMAJKA(ŽARG.)ALEKSANDRAOD MILJATELEKOMU-NIKACIJSKISATELITJEDAN ODBRODOVAHRVATSKOGBRODARA IZKRIŽALJKEBOJA KOŽELICA, PUTPOLA NJIVEPRILOG;NA SITNEKOMADIĆEGLAVNIGRADNORVEŠKEBILJARSKIŠTAP, KEPotopljenMarcrest bivšaMarija Racic7. rujan 1941. – Britanskiparobrod Marcrest (4.224 grt,dužina 115,2, širina 15,9, visina 7,2metra), izgrađen 1911. godine ubrodogradilištu Armstrong Mitchell& Co. Ltd. u Newcastle-Upon-Tyne(novogradnja 833) kao Atlantica(vlasnik Atlantica Sea Navigation Co.Ltd. Iz Rijeke). Pogonio ga je parnistroj trostruke ekspanzije izgrađenu tvrtci Blair & Co. u Stockton-On-Teesu (dva kotla) brzinom od desetčvorova. 1923. postaje Marija Racicu vlasništvu Navigazione LiberaGiov.Racic & Ci. iz Dubrovnika, 1925. jeu floti Atlantske plovidbe Ivo Racica.d. iz Dubrovnika, a 1928. godineu floti Jugoslavenskog Lloyda d.d.iz Dubrovnika 1939. godine postajeMarcrest u vlasništvu Crest ShippingCo. Ltd. (Crest Line ili Ivanovic &Co.) iz Londona.Sedmog rujna 194. godine uplovidbi iz Londona za Hartlepool ubalastu oštećen je u zračnom napadudvije milje istočno od Yarmoutha.Potonuo je u teglju ¾ milje sjeveroistočnood Scrouby Buoy.•IME BRODANAŠEGBRODARA IZKRIŽALJKESTAKLO KOJESE NE RASIPAPRI LOMUDUGOPRUGAŠNURMIBRODDOMAĆEGBRODARASLOVAIZA “C” I “P”UREDAJ ZASTVARANJETITRAJASTABLO KOJEDAJE SLATKEMAHUNEISJEČENOMJESTO“RUBALJ”NIJE PROTIVČEŠKIVIOLINIST ISKLADATELJ,FRANTIŠEKJEDAN ODDOMAĆIHNAZIVA ZAISKRUAUSTRIJAIVOPOGORELIĆGRAD USI ITALIJIRUBNI DIOŠEŠIRA(MN.)NARODNODUHAČKOGLAZBALO,DVOJNICENajnoviji brodovi nakojima plove hrvatskipomorciŽELJEZNIČKIKOLOSIJEK1. STI Topaz, IMO 9629938,grt 29.708, god 2012, zastava MI2. Amelia, IMO 9624768,grt 12.225, god 2011, zastava PAN3. Yelena, IMO 9613616,grt 7.271, god 2011, zastava PAN4. Princimar Pride, IMO 9594781,grt 81.326, god 2012, zastava MI5. Princimar Promise, IMO 9594779,grt 81.326, god 2011, zastava MI6. Antwerpia, IMO 9591753, grt44.113, god 2012, zastava MI7. Lucy Oldendorff, IMO 9587166,grt 20.867, god 2011, zastava LIB8. Stena Supreme, IMO 9585895,grt 81.187, god 2012, zastava BER9. Aeneas, IMO 9585730,grt 44.113, god 2011, zastava MI10. Avalon, IMO 9585728,grt 44.113, god 2011, zastava MIPASTIR IZROMANAVLADIMIRANAZORA“CITROËNOV”MODELISTOČNO-GERMANSKINARODURBANONASELJE“RADNIČKOSPORTSKODRUŠTVO”MORALIST,ETIKRUTENIJROBERTPROSINEČKIKINESKOŽIČANOGLAZBALOTAJLANDBROD NAŠEGBRODARA IZKRIŽALJKEMornarski receptRažnjići odškampiJEDAN ODBRODOVANAŠEGBRODARA IZKRIŽALJKESastojci: 3 nasjeckana režnjačešnjaka, 80 ml maslinova ulja,60 ml soka od rajčica, 30 ml octaod crvenog vina, 5 g nasjeckanogbosiljka, 3 g soli, 0,4 papra cayenne,910 g svježih očišćenih škampi,štapiće za ražnjićePriprema: U široku posudu stavitečešnjak, maslinovo ulje, sok od rajčicai ocat. Dodajte bosiljak,sol, i papar.Dodajte škampe i promiješajte. Pokrijtei stavite u zamrzivač od 30 minutado 1 sat, miješajući jedan do dvaputa. Zagrijte el. roštilj na srednjutemperaturu. Nataknite škampe naštapiće za ražnjiće (naizmjence glavarep).Lagano namažite roštilj uljem.Pecite škampe dvije do tri minute sasvake strane.Kalorična vrijednost: 273 kalorije;ukupna masnoća 14,7 g; kolesterol230 mg.