Obnovljivi izvori energije - Studija.pdf - Ekologija.ba

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 52. EVROPSKA STRATEGIJA ZA ENERGIJUEnergetska politika bila je u samom središtuideje Evropske integracije ne samo kroz Mesinadeklaraciju nego i uz stvaranje Zajednice uglja ičelika, 1952. godine. Nedavno je Evropaobilježila pedesetu godišnjicu sporazuma izRima, a takoĎe i pedesetu godišnjicuSporazuma Euroatom.Kyoto protokol, čije se oabeveze trebaju ispunitido 2012. godine, do sada su ratificirale 160država a meĎu onima koji su potpisali iratificirala je i BiH. Prema protokolu se obavezedijele na obaveze razvijenih zemala i zemalja urazvoju. To nam donekle olakšava trenutnusituaciju ali svakako obaveze za primjenu čistihtehnologija i zaštitu okoline čini još i većim.Energija ponovo, 2009 godine dobiva svoj pravii istinski značaj na vrhu Evropskoginteresovanja. U Berlinu su 25. martapredsjednici Evropskih država i vlada, zatimPredsjednik Evropskog parlamenta iPredsjednika Komisije, potpisali deklaraciju kojagleda u budućnost, deklaraciju o solidarnosti sabudućim generacijama i okolinskom održivostišto je bila jedna od centralnih tema pomenutogskupa. Deklaracija je bez obzira na odreĎenenesuglasice temeljena na odlukama koje su nazasjedanju Evropskog vijeća donesene 8. i 9.marta 2009. Temelj deklaracije jeste odluka oenergiji, klimatskim promjenama i održivostišto pokazuje i Evropi i Svijetu da su odlukeEvropske komisije ozbiljne i da su njene ambicijei propraćene i urgentnim akcijama ubudućnosti.Evropa sukladno tome mora preuzeti vodećuulogu u borbi protiv klimatskih promjena.Činjenica da su zadnjih 13 godina, a posebno2007. godine, najtoplije od kako se vršemjerenja govore dovoljno upozoravajuće.Komisija je tokom mjeseca januara predložiladvije važne stvari:• EU Strategiju za energiju, i• EU strategiju za suprostavljanjeklimatskim promjenama.Evropa će stakleničke gasove smanjiti za 20% uodnosu na referentnu godinu (1990.), smanjit će ilisačuvati 20% energije i ono što je najvažnijepovećet će se učešće u potrošnji energije izobnovljivih izvora energije sa sadašnjih 7% na 20% do 2020. godine. Detalji nisu precizirani ali toznači da će svaka zemlja članica EU moratirazmotriti i sama donijeti odreĎene mjere kakobi dostigla postavljene standarde.Posebno ova godina ukazuje na velike probleme,snijeg na Alpama se topi, vegetacija je krenulaznatno ranije, količine stakleničkih gasova supovećane za 80%, nesigurnost i neizvjesnost usnabdjevanju energijom je sve više prisutnakako zbog problema sa isporukom gasa tako izbog nestabilnih cijena nafte. Ovi dogaĎaji suistakli dva značajna pitanja:1. Potrebu da se zajedničkom akcijomsvijetu šalje jasan signal da su klimatskepromjene ozbiljan problem i da Evropa utom smislu ima namjeru da preuzmevodeću ulogu.2. Tržištu nafte i gasa Evropa želi dapošalju jasnu poruku da neće prihvatitipovećanu ovisnost o uvozu iz političkinestabilnih područja nego će bitiučinjeno ono što je neophodno kako biEvropa povećala korištenje obnovljivihizvora i time povećala svojuneovisnost.Porast uvoza nafte u periodu 2005.-2020. godinau Evropu biti će oko 20%, a gasa oko 90% i ovajuvoz će se realizirati sa Srednjeg Istoka, Rusije iostatka Zajednice nezavisnih država. Procjena jeda će u periodu do 2010. godine porasti procenatpotrošnje energije iz obnovljivih izvora na svega9-10% umjesto proklamovanih 12%. Porastkorištenja biogoriva sa 0,5% u 2003. godine na1% u 2005. godini nije dovoljna, a problem je išto je porast zabilježen samo u uskom kruguzemalja kao što su Švedska, Njemačka, Austrija,Francuska i Litvanija. Bez obzira na navedenoprocjena je da će u 2010. godini biti nivopotrošnje biogoriva oko 4%.Konačno imajući u vidu sve probleme, razlike istupanj razvoja te spremnosti i osposobljenost dase ide u navedenim pravcima EU komisija seopredijelila za mješoviti pristup:1. Generalni cilj za smanjenje stakleničkihgasova je 20% u 2020. godini u odnosuna 1990. godinu.2. Potvrda cilja smanjenja potrošnje energijeza 20% do 2020, godine u poreĎenju sa