OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 29Crna Gora 13 K/kmPodručja Srbije i Makedonije nisudetaljno istražena.Maksimalna temperatura utvrĎena u sjevernomdijelu Panonskog područja dostiže 423°K nadubini od oko 3.000 m. Rezultati istraživanjaupućuju na to da bi se u „Panonskom području“moglo očekivati postojanje vrućih voda satemperaturom od 393°K na dubinama 2.000 do2.500 m. To znači da u tom području ne tre<strong>ba</strong>očekivati vruće vode sa višim temperaturama, pane tre<strong>ba</strong> ni očekivati mogućnosti proizvodnjeelektrične <strong>energije</strong> pomoću geotermalne<strong>energije</strong>.U državama gdje za to postoje prirodni uslovipostignuti su značajni rezultati u pogledukorištenja geotermalne <strong>energije</strong>, dok se kod nasizuzev u djelimičnom korištenju termalnih vodanije dalje otišlo. Iako je poznato da korištenjegeotermalne toplote spada u red “najčistijih“tehnologija, zajedno sa korištenjem Sunčeve<strong>energije</strong>, <strong>energije</strong> vjetra i hidroresursa, time sene umanjuje problem zagaĎenja čovjekoveokoline od postrojenja koja proizvode energijuna <strong>ba</strong>zi konvencionalnih resursa, budući da jeučešće “čistih“ izvora u pokrivanju svjetskihpotre<strong>ba</strong>, pa i kod nas, energiji neznačajno, <strong>ba</strong>r uovoj fazi razvoja.Slika 28. Geotermalne toplinske pumpePrema dosadašnjim istraživanjima ustanovljenoje da oko 25% teritorije BiH se smatrapotencijalnim geotermalnim resursom trojakogoblika - hidrotermalni sistemi, geopresiranezone i tople suhe stijene. Ova područjapokrivaju uglavnom centralni i sjeverni dio BiH,tj. tektonske linije Zvomik-Doboj-Bosanski,Novi-Ilidža-Kiseljak-Busovača. Od pomenutatri oblika resursa najveću pažnju privlačehidrotermalni sistemi, jer je njihovaeksploatacija najrazvijenija i najjeftinija uodnosu na ostala dva oblika.Prema dostupnim podacima, ne postoje izgledida se na <strong>ba</strong>zi geotermalnih resursa dobijeelektrična energija, te postoji mogućnostkorištenja njihove toplote u druge svrhe(poljoprivreda, komunalna oblast, medicina...),računajući pri tome da se kao eksploatacioniobjekti koriste bušeni bunari do dubine max. 3,5km. Pošto se ne predlaže korištenjehidrotermalnih izvora za dobivanje električne<strong>energije</strong>, i radijus negativnog djejstva naokolinu u samom je okruženju <strong>izvori</strong>šta.Ukoliko se primjenjuju recirkulacioni sistemi,što znači da se upotrebljena termalna voda vraćaponovo u hidrogeološki medij, tada se negativanuticaj svodi na najmanju moguću mjeru.Negativne manifestacije koje se najčešćejavljaju pri korištenju hidrotermalnih sistema sutečni, gasoviti i čvrsti otpadni materijali (ako
30OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEpostoji konverzija tolotne u električnu energiju),čiji tretman se mora izvršiti, u protivnom možedoći do zagaĎenja tla, zraka i vode uneposrednoj okolini tehnološkog postrojenja.Česta pojava je i slijeganje i deformacijepovršine terena, naročito ako je korištenje fluidanekontrotisano, što je povezano i sa seizmičkomaktivnošću ako se eksploatišu dublji horizonti ukojima fluid ima u stanju dinamičke ravnotežesvoju funkciju u vezi s osnovnim medijem.Mogući negativni uticaji pri eksploatacijihidrotermalnih sistema se najviše odnose nazagaĎenje voda i to kako površinskih, tako ipodzemnih. Geotermaini fluidi obično imajuveliku koncentraciju različitih rastvorenihsupstanci, čiji uticaj u pogledu hemijskogzagaĎenja može biti izražen kod pitkih voda.Prema karti hidrogeoloških regiona ihidrotermalnih sistema u BiH, u većinislučajeva se ovi regioni podudaraju, a to značida postoji objektivna mogućnost da može doćido značajnijeg uticaja geotermalnog fluida napitke podzemne vode.Pored toga, ovi tereni su i najatraktivnijipoljoprivredni tereni, što upozorava da kodbuduće eksploatacije geotermalnih fluida semora voditi računa da ne doĎe do njihovognekontrolisanog oticanja, jer pored hemijskogzagaĎenja moglo bi doći do erozionih procesana samoj površini terena. Svi nabrojani uticajise mogu, uz prethodno proučavanje ukupnesituacije oko hidrotermalnog sistema i načinanjegove eksploatacije, anulirati i svesti nanajmanju moguću mjeru, ako se optimalnodefinišu svi bitni prirodni parametri, te parametrieksploatacije.odnju elekltrične <strong>energije</strong>10. ZAKLJUČAKO<strong>ba</strong>veza Bosne i Hercegovine je da slijedismjernice EU u oblasti <strong>energije</strong> kako primjenekonvecionalnih izvora tako i obnovljivih izvora<strong>energije</strong>, ne samo zbog težnje da se pristupi EUnego i zbog svih pozitivnih posljedica koje u tomsmislu proističu iz takve politike.1. Imajući u vidu dosadašnju praksu inedovoljno poznavanje ovog važnogsegmenta sa stanovišta racionalnogkorištenja <strong>energije</strong>, očuvanja primarnihoblika <strong>energije</strong>, smanjene emisijepolutanata uzrokovane upotrebomkonvencionalnih izvora <strong>energije</strong>,smanjenja ovisnosti od uvozne <strong>energije</strong>,povećanja stupnja zapošljavanja,povećani stupan korištenja obnovljivihizvora <strong>energije</strong> je izbor koji nemaalternativu.2. Korištenje obnovljivih izvora <strong>energije</strong> uBosni i Hercegovini je nedovoljnopoznato i promovirano a sve aktivnostikoje se vode su u eksluzivnom stručnom ipoduzetničkom krugu. Neophodno jestvoriti podesan društveni okvir te dastručnjaci utvrde koji obnovljivi <strong>izvori</strong>,koliko i na koji način mogu biti dioukupne energetske strategije.3. Strategija korištenja obnovljivih izvora<strong>energije</strong> mora biti sastavni dio ukupneenergetske strategije na nivou Bosne iHercegovine.4. Poticajne mjere moraju biti sastavni dioenergetske strategije.5. <strong>Obnovljivi</strong> <strong>izvori</strong> su sve bliže da dobijutrku sa konvencionalnim. Cijenatehnologija koju koriste pretvaračiobnovljive <strong>energije</strong> u električnusvakodnevno pada. Gorivo zaalternativne izvore je besplatno, dok jecijena goriva konvencionalnih elektranavarijabilna i podliježe zakonitostimauvijek varljivog glo<strong>ba</strong>lnog energetskogtržišta.