OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 135. VJETROENERGIJAUpotre<strong>ba</strong> vjetra kao izvora <strong>energije</strong> datira nekih2000 godina unazad, kada je korištena u Perzijiza mljevenje žita.Tridesetih godina ovog vijeka počinjeizgradnja prvih vjetro-elektroenergetskihpostrojenja. Prvi veći vjetrogenerator pušten jeu rad u Vermountu (SAD) i bio je instalisanesnage 1,25 MW. Zatim je zaustavljen razvojvjetro generatora sve do sedamdesetih godinaovog vijeka.Prema nekim procjenama kao što je i procjenaGTZ, u Bosni i Hercegovini se do 2010. godinemože instalirati oko 650 MW ekonomskiisplativih vjetropotencijala.Kada se govori o iskorištavanju <strong>energije</strong> vjetramisli se na dobijanje električne <strong>energije</strong> iz<strong>energije</strong> vjetra pomoću vjetroelektrana koje ćeraditi u elektronaponskom sistemuelektroprivreda. Da bi se odredio vjetropotencijalodreĎenog područja potrebno je izvršiti odreĎenamjerenja, prema propisima WMO u definiranomvremenskom intervalu.Slika 10.Mapa mogućih lokacija vjetroelektranaNa slici 10. su prikazane moguće lokacijevjetroelektrana na području Bosne iHercegovine. Mjerenja se odnose za visinumjerenja od 10 metara iznad tla i period mjerenjaod 1 godine kao i one lokacije koje će bititretirane.Za područje Podveležja mjerenja su počela još2002. godine i ona su vršena na višim visinamaod 40 metara i vršena su na mikrolokacijama. ZaSlika 11. Farma vjetroelektrana» na morskoj površinisada su to najbolje lokacije u BiH. Premaistraživanjima naših stručnjaka u BiH bi semoglo instalirati preko 1000 MW ekonomskiisplativih vjetroenergetskih potencijala.Vjetroelektrane se mogu instalirati na raznimpozicijama na kopnu ili u prio<strong>ba</strong>lju kao namjestima blizu kopna (Slika 11.).
14OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE6. BIOMASABiomasa je obnovljiv izvor <strong>energije</strong>, a čine jebrojni proizvodi biljnog i životinjskog svijeta.Može se direktno pretvarati u energijuizgaranjem te tako proizvesti vodena para zagrijanje u industriji i domaćinstvima te dobivatielektrična energija u malim termoelektranama.Slika 12. BiootpadOpćenito, biomasa se može podijeliti na drvnu,nedrvnu i životinjski otpad, unutar čega se mogurazlikovati: drvna biomasa (ostaci iz šumarstva,otpadno drvo), drvna uzgojena biomasa(brzorastuće drveće), nedrvna uzgojena biomasa(brzorastuće alge i trave), ostaci i otpaci izpoljoprivrede, životinjski otpad i ostaci.Sa stanovišta poljoprivredne proizvodnjeposebno je interesantno dobivanje <strong>energije</strong> izbiomase. Glavni adut u korištenju biomase kaoizvora <strong>energije</strong> su obilni potencijali, ne samo utu svrhu zasaĎene biljne kulture već i otpadnimaterijali u poljoprivrednoj i prehrambenojindustriji. Plinovi koji nastaju korištenjembiomase mogu se takoĎer iskoristiti uproizvodnji <strong>energije</strong>, a okolne šume su dovoljanfilter za emisiju CO 2 koji se oslo<strong>ba</strong>Ďa uproizvodnji goriva iz biomase. MeĎutim,spaljivanjem biomase stvaraju se i drugizagaĎujući plinovi te otpadne vode. Samo je uvelikim pogonima isplativa izgradnja ureĎaja zareciklažu otpada, dok u manjim to nije isplativopa se postavlja pitanje koliko je to u ekološkomsmislu profitabilno. Osim toga, prikupljanje,transport i skladištenje biomase vrlo je skupo,što je još jedan nedostatak ove tehnologije.Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) je uraznim izvornicima različito odreĎena, ali se kaoosnovna može navesti odrednica prema Uredbi ograničnim vrijednostima emisije onečišćujućihtvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97):"Biomasa je gorivo koje se dobiva od biljaka ilidijelova biljaka kao što su drvo, slama, stabljikežitarica, ljušture itd."Danas se primjena biomase za proizvodnju<strong>energije</strong> potiče uvažavajući načelo održivograzvoja. Najčešće se koristi drvna masa koja jenastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostacikoji se ne mogu više iskoristiti. Takva sebiomasa koristi kao gorivo u postrojenjima zaproizvodnju električne i toplotne <strong>energije</strong> ili sepreraĎuje u plinovita i tekuća goriva za primjenuu vozilima i domaćinstvima. Postoje razneprocjene potencijala i uloge biomase u glo<strong>ba</strong>lnojenergetskoj politici u budućnosti, no u svim sescenarijima predviĎa njezin značajan porast ibitno važnija uloga. Za usporedbu možeposlužiti podatak kako je 1990. godine potrošnja<strong>energije</strong> u svijetu iznosila 376,8 EJ, a 2050.godine se prema raznim scenarijima očekujepotrošnja od 586 do 837 EJ.Čovjek se oduvijek služio biološkimenergetskim <strong>izvori</strong>ma, koristeći proizvode