001 Book DVD.qxd - Tutoriali.org

Patrik PencingerHACKEROVA BIBLIOTEKA

SadržajUVODNIK 07DVD ukratko 08Povijest DVD-a 10Kako radi DVD 12Odakle, zapravo, dolazi ime DVD? 14DVD-Video 15GLAVNE MOGUÆNOSTI DVD-Video standarda 16Kako kupiti DVD player koji odgovara vašim potrebama? 23ZVUK 26ZAŠTITA OD NEOVLAŠTENOG UMNAŽANJA 29PRIÈA O REGIJAMA 31DVD-Audio 34DVD-ROM 35DVD snimaèi 37Buduænost DVD tehnologije 40PRAKTIÈNI SAVJETI: 43Kviz 49Najèešæa pitanja i odgovori 53Rjeènik 59Impressum 62

UvodnikDOBRODOŠLI. Ovo je prvi naslov Hackerove biblioteke koja æe vas, kroz seriju informativno-edukativnihnaslova, pod jednostavnim nazivom “TAKO LAKO”, iz mjeseca umjesec upoznavati s aktualnom, ali i široj publici zanimljivom tematikom.A što je trenutno više aktualno od – DVD-a?! Bilo gdje da se okrenete, oko vas se nalazeova tri, magièna, slova. Danas se sve više softvera i igara distribuira na DVD-u i gotovo daviše ne možete kupiti raèunalo koje nema podršku za DVD. VHS videorekorderi su pali uzaborav, pa dok su u videotekama filmovi na DVD-u stavljeni u prvi plan, VHS kazetemožete naæi tek na skrivenoj, stražnjoj polici.Stoga je prvi naslov naše edicije, zamišljen kao detaljan i iscrpan vodiè kroz svestranostDVD tehnologije. Vodimo vas kroz zanimljivu povijest medija i dogaðaje kojisu mu prethodili. Detaljno vam pojašnjavamo kako i zašto, na osnovnoj fizikalnojrazini, radi DVD. Posebnu pozornost posveæujemo DVD Video formatu, pojašnjavamovam njegove karakteristike, te vas poduèavamo kako iz tog formata izvuæinjegov maksimum.Osvrnuli smo se i na pohranu podataka u vidu DVD-ROM-a, jednako zanimljivu primjenuDVD-a koja æe, sigurni smo, zainteresirati èitatelje, dok smo posebno poglavlje posvetilisnimanju DVD-a. Nauèite uz nas kako snimiti DVD, bilo s podacima ili s videom. Saznajtekoja je razlika izmeðu “plus” i “minus” formata videa i na kraju, sagledajte s nama kakvaje buduænost DVD tehnologije.Kako bi vam èitanje uèinili što zanimljivijim ali i korisnijim, svoje znanje možete provjeritimini kvizom koji je sastavni dio svih naslova edicije.Od praktiènih dijelova knjige, izdvajamo Zanimljivosti, Èesto postavljana pitanja (FAQ),rjeènik DVD terminologije, te dio knjige pod nazivom “Burza” u kojem vam predlažemokonkretne modele po kategorijama koje, prema našem sudu, predstavljaju dobru kupnju.Nadamo se da æe vam se naša biblioteka pokazati korisnim štivom, da æete je dobro prihvatitii da æete uživati u njenom èitanju barem onoliko koliko smo mi uživali radeæi je…Sve o DVD-u07

DVD ukratkoU odnosu na CD, DVD je, u svojoj najužoj biti, zamišljen i realiziran kao sljedeæa generacijaformata zapisa na optièki medij za široke mase. Na kraju, sve se svede na èinjenicuda je DVD brži i veæi CD na koji sada stanu filmovi, koji više nalikuju onima ukinu negoli onima koje ste gledali s VHS kazete. Trenutno DVD egzistira na dvijeosnovne razine: kao štampani medij za dostavu podataka korisniku (DVD-ROM) i kaomedij koji korisnik može sam puniti podacima (DVD-R).Na aplikacijskoj razini, razvili su se mnogi formati razlièitih namjena. DVD-Video pohranjuje filmovei njihove dodatne sadržaje, DVD-Audio visokokvalitetne višekanalne glazbene zapisedok X-Box i Playstation 2 koriste specijalno modificirane formate DVD-a za distribuciju svojihigara. U nepunih 7 godina postojanja, DVD je u cijelosti iskorijenio LD (Laser Disc), utjecao nato da je upotreba VHS kazeta u silaznoj putanji, te da je status CD-ROMa, kao osnovnog medijazapisa podataka na raèunalima, opasno poljuljan. S vremenom æe DVD u cijelosti zavladatia to je, od samih poèetaka, bio i cilj DVD Foruma – objedinjavanje kuæne zabave, raèunala teposlovnih informacija u jedan, identièan format. Kako je od samih poèetaka imao podrškustruke, DVD Video je postao najbrže rastuæim standardom svih vremena. 2003., samo šestgodina nakon predstavljanja, širom svijeta je bilo prodano oko 250 milijuna raznih ureðaja sDVD oznakom, poèevši od DVD playera, preko ureðaja za PC ili konzola.Vrijedi znatiKKKKI u našim je videotekama vidljiva tendencija prevlasti DVDa te je on, uposljednje vrijeme, poèeo dominirati nad VHS kazetama.Proizvodnja jednog štampanog DVD-a, primjerice filma, stoji otprilike 5 kn. Ucijenu je uraèunata kutija, kao i štampani umetak.DVD je najbrže rastuæi standard potrošaèke elektronike svih vremena.DVD se, kao medij, koristi u gotovo svim sustavima auto navigacije jer suauto-navigacijske mape jednostavno prevelike za CD.08 Edicija TAKO LAKO

Poèeci

Povijest DVD-aDok je, poèetkom devedesetih, CD kao standard proživljavao svoje zlatno doba i dok jošnije bilo piratiziranja glazbe preko Interneta, novi zamjenski medij bio je razvijan u tri razlièitatabora.Još od 1991. u Pioneeru su radili na novom mediju koji æe zamijeniti CD. Osnovna zamisaoje bila stvoriti medij na koji æe se moæi pohraniti barem 2 sata izuzetno kvalitetnog videozapisa. Philips i Sony paralelno su razvijali nešto vrlo slièno i poèetkom 1995. predstavljajujavnosti svoju viziju standarda pod nazivom MMCD, dok je “treæi tabor” predstavljala SDtehnologija koju je, s jednim filmskim majorom, razvijala Toshiba.Kako bi se izbjegao “rat formata”, proizvoðaèi su sjeli za pregovaraèki stol i do kraja 1995.došli do zajednièkog rješenja. Donešena je odluka o spajanju svih standarada i od tog jetrenutka zapoèeo udruženi rad na detaljnom specificiranju DVD-a. Sredinom 1996., objavljenaje u cijelosti specifikacija za DVD-Video i DVD-ROM te su, krajem iste godine, prvi DVDplayeri prodani u Tokyu i veæ sljedeæe godine i u Americi. Europa u to vrijeme još kaska zaostatkom svijeta i željno priželjkuje “premijeru DVD-a”, koja æe se dogoditi tek negdje okosredine 1998. Nakon tih, zaèuðujuæe malih prepreka, standard zapoèinje svoj suludo brzirast i postaje najbrže prihvaæen novi standard svih vremena!1997. iz radionice Pioneera stiže prvi DVD rekorder. Originalni 1.0 DVD-R format specificiraoje velièinu zapisivog diska od 3.950.000.000 Byteova, što je 1998., u novoj verziji specifikacije,izmijenjeno u današnji kapacitet - 4.700.000.000 Byteova. Ovaj su ureðaj, u prvomredu zbog njegove izuzetno visoke cijene, koristili samo profesionalci koji su radili masteringDVD filmova i sliènih sadržaja vezanih uz DVD. Danas, sedam godina kasnije, cijene suvrtoglavo pale i dobar ureðaj možete pronaæi veæ za par tisuæa kuna što je, u usporedbi sarecimo 30.000 dolara, jako razumna cijena, zar ne?Specifikacija izbrisivog formata DVD-RW pojavljuje se 1999. godine i od samog poèetkaima maksimalni kapacitet od 4.7 GB.U svibnju 2001., na tržište je lansiran Pioneer A03, èime je zapoèelo razdoblej DVD pržilica10 Edicija TAKO LAKO

u stolnim raèunalima. Upravo njegov izravni nasljednik – A07, èetiri generacije kasnije, našaje sadašnja preporuka za kupnju DVD snimaèa! A03 je svojedobno osvojio sve moguæe inemoguæe nagrade i dugo je vremena slovio kao “najcool komponenta” kojom ste moglioplemeniti svoj PC i izazivati zavist drugima.Negdje u tom razdoblju je nastala DVD+RW alijansa koju saèinjavaju Dell, HP, Philips,Ricoh, Sony, Yamaha, Thomson,… Oni su, nakon DVD-R-a, predstavili novi, po nekimdetaljima napredniji, “plus” standard. Trenutno su u žarištu javnosti zbog predstavljanjaDVD+R9 standarda, koji po prvi puta omoguæava zapisivanje dvoslojnih DVD medija!Zanimljivo je da DVD nije bio opæeprihvaæen u svijetu industrije te su, primjerice, postojaliveliki proizvoðaèi koji su uporno odbijali na tržište izbaciti svoje DVD ureðaje.Takoðer, nevjernih je Toma bilo i meðu video studijima – tzv. majorima. Iako je njihovotpor prilièno usporilo penetraciju DVD-a na tržište, to nije bilo dovoljno za zadržavanjeuspona DVD-a na kraljevsko prijestolje najbrže rastuæeg standarda svih vremena.Danas svi studiji i svi, veliki i mali proizvoðaèi, podržavaju DVD koji postupno postajeglavni medij prijenosa filmova i podataka.Vrijedi znatiKKDVD standard je nastao iz tri razlièita standarda èija je namjena bila ista –zamijeniti CD.U ožujku 1997., kupljeni su prvi DVD player u Americi.Sve o DVD-u11

Kako radi DVDNajjednostavnije reèeno, DVD je “poveæani” CD. Dizajniran je tako da na njega stanedesetak puta, pa i više podataka, što mu proširuje podruèje iskoristivosti.Što se same fizikalne strukture i naèina rada tièe, sliènosti izmeðu CD-a i DVD-a senastavljaju. Kao i na CD-u, na DVD-u su podaci zapisani u obliku malih rupica i izboèinana dugaèkoj spirali koja se proteže cijelim diskom. Raspored tih rupica i izboèinaoèitava laser, a u raèunalu se one pretvaraju u glazbu, slike, filmove – ovisno o tomešto je snimljeno na disk.Sam disk sastoji se od nekoliko slojeva plastike koji su ukupno debeli oko 1.2 mm.Svaki sloj je napravljen od lijevane polikarbonatne plastike. Ovim procesom se dobivaprije spomenuta spirala. Nakon toga, stavlja se reflektivni sloj aluminija koji se koristiza donji,unutarnji, neprozirni sloj, dok se za gornji, poluprozirni sloj, kako bi lasermogao oèitati aluminijski sloj ispod njega, koristi zlato.Spomenuta spirala je nevjerojatno tanka – razmak izmeðu traka je 740 nm. Toliko jetanka da unutar jednog milimetra proðe više od tisuæu puta! Na tu, famoznu spiralu,koja je sama za sebe debela 320 nm, poslagane su rupice, tj. izboèine èiji rasporedodreðuje podatke.Kako bi se èitanje, a poglavito pisanje, odvijalo bez ikakvih pogrešaka, potrebni suizuzetno precizni mehanizmi koji, kako se pokazalo, izvrsno rade. Zamislite samokakva æe tek precizna mehanika i optika biti potrebna za sljedeæu generaciju optièkihpogona koji æe koristiti plavi laser, koji æe biti u stanju èitati i pisati još gušæe.12 Edicija TAKO LAKO

Postoji nekoliko proizvodnih varijanti DVD-a kao medija, a razlikuju se u kapacitetu i izradi:FORMAT KAPACITET DULJINA VIDEO ZAPISAJednostrani-jednoslojni (SS-SL) 4.38 GB 2 hJednostrani-dvoslojni(SS-DL) 7.95 GB 4 hDvostrani-jednoslojni(DS-SL) 8.75 GB 4h 30 minDvostrani-dvoslojni(DS-DL) 15.9 GB preko 8 hPretpostavljam kako vam nije jasno zašto dvoslojni DVD nema, dodavanjem dodatnogsloja fizièki identiènih dimenzija, udvostruèen kapacitet. Razlog je u tome što su razmaciizmeðu “udubina” i “izboèina” na kojima su zapisani podaci na oba sloja neštoveæi kako bi se izbjegla interferencija meðu slojevima kod èitanja podataka.Vrijedi znatiKDugaèka spirala DVD-a uvijek poèinje u sredini i završava na vanjskim trakama. Tou praksi znaèi da DVD može biti i manjeg promjera ( 12 cm ), èime se gubi dioskladišnog prostora, no u odreðenim aplikacijama itekako dobiva na atraktivnosti.Sve o DVD-u13

Otkud zapravodolazi ime DVD?Što znaèi kratica DVD? Mnogi pametnjakoviæi æe se nasmijati i zaèuditi što postavljamotako jednostavno i banalno pitanje na kojeg je odgovor jasan - Digital Video Diskali...situacija je ipak malo zamršenija.Sa službenog stajališta, DVD ne znaèi ništa. DVD je jednostavno “DVD” i službenogznaèenja nema. Od samog poèetka se smatralo da kratica znaèi Digital Video Disk –no taj je naziv s proširenjem naèina primjene na raèunala i podatke, pa èak i glazbu,poèeo biti netoèan i nedovoljan. Iz tog je razloga prihvaæen malo preoblikovan akronim– Digital Versatile Disk a što u prijevodu znaèi – svestrani disk, naziv puno bližiznaèenju DVD-a u modernoj, potrošaèkoj elektronici.Ono što mnogi ne znaju je podatak da su izmišljena i još neka, u prvom redu ironiènaimena. Tako npr. postoje i:DVD – Delayed, Very Delayed - (Kasni, puno kasni), naziv koji se odnosi na drastiènokašnjenje DVD-a u Europu naspram Amerike ili na zakašnjelo kretanje pod-formatapoput DVD-Audia.DVD – Digital venereal desease - (Digitalna bolest spolnih organa), ovako je formatprozvan od strane onih koji su se, kako se pokazalo s pravom, bojali poveæanja piratiziranja– poglavito filmovaDVD – Dead, very dead - (Mrtav, potpuno mrtav), tako su ga prozvali defetisti bez vizijekoji su mu proricali brzu smrt, a sada se pokrivaju od srama po ušima…DVD Forum je 1999. odluèio da DVD nije nikakva kratica veæ jednostavno ime standardaod tri slova. Kad smo veæ kod toga, pa koliko je ljudi je uopæe znalo što znaèikratica VHS kod video rekordera?!Želite li znati još?KAko vam ovaj priruènik o DVD-u nije utažio žeð za znanjem, mnoštvo podatakamožete pronaæi na Internetu.Preporuèujem vam stranicu na kojoj æete pronaæi odgovor na apsolutno svapitanja: http://www.dvddemystified.com/dvdfaq.html.14 Edicija TAKO LAKO

DVD-VideoDVD-Video je naziv formata, ili bolje reæi pravila, o tome kako valja oblikovati video i audiopodatke te menije a da bi ih DVD playeri èitali. U osnovi je prilièno rudimentarnih moguænostis jako puno mjesta za poboljšanja. Ovo æe vam potvrditi svaki umješniji multimedijalni inženjerkoji radi na masteringu DVD-a. Mogli bismo reæi kako je DVD-Video za DVD ono što je CD-Audio za CD. Sam format ne sadržava zaštitu od kopiranja, veæ se ona ubacuje naknadno.Vrijedi znatiKKKKKKKKSmetnje koje stvaraju DVD-ovi na analognoj opremi za snimanje (npr. VHS videorekorderima) kada ih pokušate presnimiti, nisu zapisane na disk veæ ih stvara posebansklop kojeg su svi proizvoðaèi dužni ugraditi u ureðaj. Isti se, naravno, dadeiskljuèiti modifikacijom firmwarea.U DVD standard je ugraðena tehnologija eliminacije “crnih traka” koja se, zbog kompliciraneprimjene i diskutabilnih rezultata, gotovo nikada ne koristi.Zbog zadovoljavajuæe dobre kontrole nad prikazom titlova, DVD playeri su nadalekom istoku izuzetno popularni kao karaoke mašine. Iz tog razloga èesto na sebiimaju jedan, ili èak dva, ulaza za mikrofon.U DVD standard je ugraðena moguænost grananja radnje i višestrukih kuteva tj.rakursa kamere. Prva se moguænost koristi izuzetno rijetko, dok su drugomoduševljeni u pornografskoj video industriji.Prednost DVD-a je i u tome što više nikada neæete morati premotavati film prijepovratka u videoteku!Dok su se, sa svakim ponovnim gledanjem, VHS kazete pomalo trošile, DVD možetebeskonaèno puta gledati bez straha o degradaciji kvalitete zapisa.Ako biste krenuli s Interneta “skidati” video u sirovom formatu koji je kodiran najedan DVD, trebala bi vam godina dana downloadanja putem telefonske linije (56K)!Kada biste razmotali spiralu na kojoj su zapisani podaci po površini DVD-a, ona bibila dugaèka oko 14 kilometara!Sve o DVD-u15

Glavne moguænostiDVD-Video standardaDVD-Video je, kao standard, nastao nakon dugog promišljanja i doista mu se nemašto prigovoriti. No, kako se pokazalo, moguænosti su mu i “predobre”. Naime,mnoge moguænosti DVD-Video standarda se jednostavno ne koriste; što zbogskupe implementacije, što zbog uništavanja umjetnièkog izražaja filma. Ovdjesvakako treba spomenuti moguænost biranja kuta kamere, automatsku eliminacija“crnih crta” na filmovima originalnog “širokog” formata. Evo još nekih, vrlo bitnihkarakteristika:- na jedan DVD stane oko 2 sata videa visoke kvalitete. U skladu s time na dvostrani,dvoslojni disk, stane oko 8 sati videa visoke ili oko 30 sati videa VHS kvalitete- u DVD standard je implementirana podrška za prikaz filmova u originalnom širokomformatu putem zuma i pomicanja slike lijevo desno (tzv. Pan&Scan). Nažalost, ta opcijaje izuzetno malo zastupljena meðu filmovima i ja je gotovo nikada nisam susreo, apregledao sam zaista stotine DVD naslova.- do 8 paralelnih višekanalnih zvuènih zapisa koje dinamièki bira korisnik. Ovo sekoristi za sinkronizaciju na više jezika na istom disku, specijalne komentare filmašai slièno- do 32 razlièita titla…- moguænost uvjetovanog (ne)prikazivanja odreðenog dijela videa bez ikakvog zastajkivanja- podržano do 9 kuteva kamere.- sustav animiranih izbornika koji omoguæavaju jednostavnu interaktivnost.- autor DVD-a sam odreðuje koje su funkcije dostupne gledatelju a koje su mu nedostupne.Tako vas primjerice domaæi DVD distributer bez problema može prisiliti da, prijeskupo plaæenog filma tj. posuðenog u videoteci, morate odgledati reklame. Ili vas revniAmeri, koji se boje kopiranja, mogu na deset jezika obavijestiti prije filma da je kopiranjezlo i zakonom zabranjeno. Zabrane “premotavanja” ne volimo.16 Edicija TAKO LAKO

SLIKAJedan od glavnih razloga ogromnog i brzog uspjeha DVD-a kao formata, leži u vrhunskojkvaliteti slike koju pruža DVD-Video.DVD donosi širokim masama sliku “skoro-studijske” kvalitete te kvalitetu zvuka boljuod CD-a. DVD je, kao medij prijenosa filmova, višestruko superioran VHS kazetama,ali i Laser Discu (LD), koji je svojevrsna preteèa DVD-a.Slika na DVD-u kodirana je u èistom digitalnom formatu koji se zove MPEG-2; adalji je roðak JPG-a, popularnog formata za slike. Sirovi video (pod sirovi mislimonekomprimirani, gdje je svaka od 25 slièica u sekundi potpuna nekomprimirana)zauzima nevjerojatno veliku kolièinu podataka, te bi ga na jedan DVD stalo teknekoliko minuta. Upravo iz tog razloga, moralo se pribjeæi korištenju kvalitetnoglossy codeca kakav je MPEG-2. Lossy znaèi upravo to – ovaj naèin kodiranja videaodbacuje dio informacije kako bi stao na što manje prostora. Video signal se dijelina kadrove, koji se unutar MPEG-2 standarda nazivaju GOP-ovima (Group OfPictures). Genijalnost MPEG-2 standarda je u tome što on uzme jednu scenu(kadar tj. GOP) i onda, umjesto da stvara dojam animacije izmjenjujuæi èitaveslièice, izmjenjuje samo ono što se promijenilo. Svaku od 24 slièice filma posekundi, MPEG-2 kodira na jedan od tri naèina. Najneefikasniji je “intraframe” tj.okvir s potpunom informacijom o slici. Potom je tu “predvidivi” okvir, gdje je zaslièicu zapisano tek toliko informacija kako bi se mogla izgraditi od prethodne.Jedan “intraframe” èesto slijedi više desetaka predvidivih, osobito ako se radi omirnim scenama. Treæa vrsta okvira ili slièice je tzv. “dvosmjerna” za koju morateimati podatke od prethodnog i narednog “interframea”, te se “dvosmjerna” slièicapotom dobiva djelomiènim interpoliranjem.Pretpostavljam da vam je sada malo jasnije zašto je potrebna tako suludo velika procesorskasnaga za dekodiranje DVD-videa, a još i višestruko veæa za sam proces kodiranja!Sve o DVD-u17

MPEG-2 je vrlo podesiv format zapisa videa, koji pri kodiranju videa omoguæava potpunuslobodu. Želite li video signal snimiti na DVD, on mora biti rezolucije 720x576piksela (spomenuta rezolucija se odnosi samo na PAL signal). Zanimljivo je damožete toèno podesiti alat za kodiranja videa tako da vaš signal “zgnjeèi” toèno naželjenu velièinu, recimo 4,37 GB umanjeno za zvuk i menije. Takoðer, možete odabratiželite li da vam video ima stalan ili promjenjivi bit/rate. Pri stalnom bitrateu možeteizuzetno precizno odrediti koliko æe vaš video nakon kodiranja zauzimati prostora dokje kod varijabilnog to kompliciranije. To je nezgodno jer je varijabilni bitrate (VBR) upravilu daleko kvalitetniji i svi filmovi koje iznajmljujete u videoteci ili kupujete su kodiraniupravo u ovoj tehnici.Konaèna kvaliteta slike zavisi od mnoštva faktora; od prijenosa s filmskog mastera,preko kompleksnosti i dinamike slike, preko kvalitete kodera koji se koristi, do prosjeènihprotoènosti podataka koje postavite. U prosjeku, video zauzima 3.5-6 Mb/s. Dabi film stao na DVD-R disk, èesto mu se bitrate mora smanjiti na kakvih 4500-4800Kbps što rezultira sporadiènom pojavom artefakata. Ako se pak koristi protoènostpodataka iznad 6 Mbps, na uobièajenim televizorima nije moguæe uoèiti razliku izmeðumastera i MPEG-2 video signala koji je dobiven iz njega.Zbog vrlo minucioznog masteriranja, kod originalnih je DVD-ova gotovo nemoguæeuoèiti artefakte kompresije a ukoliko ste uvjereni da na originalnim filmovima uoèavateartefakte, vjerojatno ste krivo shvatili što su uopæe artefakti (vidi rjeènik pri kraju knjige)ili vam sistem nije adekvatno konfiguriran.PAL i NTSCDVD-Video, nažalost, po pitanju slike pati od analogne ostavštine. Naime, DVD je oèitozadesila sudbina da bude format prijelaza s analognog na digitalni video. Moderniplazma ekrani i monitori bliske buduænosti biti æe opremljeni digitalnim ulazima (HDMI,18 Edicija TAKO LAKO

DVI, Firewire…), dok æe analogija još neko vrijeme postojati tek radi kompatibilnosti sastarijom opremom. Najjaèi modeli DVD playera veæ posjeduju digitalne izlaze, a namijenjenisu korištenju s najnovijim plazma ekranima.Analogna ostavština zahvatila je DVD Video utoliko što slika mora biti posebnoprilagoðena PAL i NTSC standardu. Ova dva standarda razlikuju se po brziniosvježavanja ekrana, naèinu kodiranja boje itd. Opæe je prihvaæeno da je PALnešto bolji, no oèito nedovoljno za prevlast. Zanimljivo je da je na kvalitetnim televizorimaitekako uoèljiva razlika u kvaliteti izmeðu PAL i NTSC diskova, bez obzirana njihovu originalnost. Naime, svaka slièica PAL signala ima dodatnih 96 linijapo vertikali, što je gotovo 20% više od NTSC. Nedostatak tih 20% linija NTSCnadoknaðuje 20% bržim osvježavanjem ekrana; tako je kod PAL signala to 50, akod NTSC-a 60 izmjena u sekundi. Ovo, doduše, vrijedi kao prednost samo nastarim 50 Hz (tj. 60 Hz) televizorima, dok novi televizori (100 Hz) tu razliku smanjuju.Tih 50 tj. 60 izmjena ne mijenjaju se èitave slike, veæ tzv. polu-slike. Tako seefektivno, zbog tromosti ljudskog oka, udvostruèuje rezolucija koju može postiæistara dobra katodna cijev. PAL dakle prikazuje 25 slièica u sekundi, a NTSC 30. Iovdje dolazimo do biti problema. Ukoliko se snima igrani film, kako 24 slièice posekundi pokazati na ureðajima koji rade brzinom od 25 tj. 30 slièica u sekundi.Što se PAL standarda tièe - vrlo jednostavno – slièice idu jedna na jednu i filmgledamo 4% brže nego u kinu. Zanimljivo je to kako ljudsko oko ne može razaznatitako malu razliku brzine u slici te mu se sve èini normalnim dok je s drugestrane, da zvuk ubrzate za samo pola postotka, promjena itekako èujna! Dakle,ukoliko film traje 2 sata u kinu, na DVD-u æe trajati 1 sat i 55 minuta – eto, sadapriznajte da ovo niste znali!S NTSC standardom je situacija bitno kompliciranija. Objašnjavanje pretvorbe bi oduzelobarem 3 stranice ove naše knjige pa æe biti dovoljno reæi da se nad videom u 24 slièiceSve o DVD-u19

adi postupak pod imenom “3:2 pulldown”, koji rearanžira slièice i poluslièice na neprimjetannaèin te tako iz 24 slièice u sekundi napravi njih 30. Inaèe, NTSC film trajat æe identiènodugo koliko i onaj u kinu. Drugim rijeèima, imate li isti film u NTSC i PAL verziji, daih pustite na dva DVD playera paralelno, PAL verzija bi završila otprilike 5 minuta prije.ŠIROKI FORMAT SLIKEMnoga su se koplja lomila oko odluke da se velika veæina filmova na DVD-u plasirau originalnom formatu, kakvi su bili prikazani u kinu. Naime, iz povijesnih razlogaomjer stranica TV ekrana gotovo je kockast (4:3). To je tako zbog toga što se u vrijemekada je televizija nastajala nije mogla napraviti katodna cijev koja æe stvaratiširu sliku. Kada je tehnologija usavršena, veæ je uvelike prevaljen trenutak tzv. tržišnekritiène mase i 4:3 televizori su postali de facto standard, iako gledanje “širokog”filma na 4:3 televizoru podrazumijeva znaèajne kompromise (kod veæine gledateljapoznatih kao “crne crte”, ili jednostavno zumiranje i gubitak, ponekad i do polaslikovne informacije).Postoji više studijskih formata slike; od 2,35:1 preko 1:85:1 do 1,66:1 – zavisno odfilma. Isto tako, i na DVD-ovima variraju formati slike pa uglavnom veæina filmova imana kutiji naznaèen toèan format. Èak æe se i na 16:9 televizorima ponekad vidjeti praznine,tj. crne crte.Iako je, unutar DVD formata, predviðena Pan&Scan opcija gdje DVD player dinamièkizumira i panira sliku, kako se radi o karakteristici koja se mora implementirati pri izradidiska, gotovo da ne postoji niti jedan film u kojem je ta moguænost implementirana.Takoðer, mnogi DVD playeri sadrže moguænost zumiranja u nekoliko stupnjeva, paukoliko baš želite, možete i na taj naèin eliminirati praznine u slici.Na kraju krajeva, široki televizori æe sigurno prevladati pa tako primjerice, ne postojiniti jedan plazma ekran tj. televizor koji nije 16:9 formata stranica.20 Edicija TAKO LAKO

PRIJENOS SLIKE OD DVD-A DO EKRANAMnogi miješaju ili poistovjeæuju tip konektora i tip signala što je, donekle, pogrešno.Naime, iako veæina signala ima svoj vlastiti tip kabela, tim istim kabelom može seprenositi slika kodirana i nekim drugim naèinom. Odlièan primjer je Euro-AV konektor,poznatiji pod imenom Scart a koji omoguæava dvosmjernu AV komunikaciju po svimpostojeæim analognim standardima!TIPOVI KONEKTORARCA (ÈINÈ)Klasièan i najèešæi konektor. Njime putuje kompozitni (potreban je jedan) ili RGB/YUVvideo (potrebna su tri). Služi i za analogni audio signal. Ovakav konektor koristi i digitalnikoaksijalni spoj, no kabel mora biti drugaèijih tj. boljih karakteristika od obiènogaudio kabela.MINI DINOvaj tip konektora još možete naæi pod imenom Hosiden, SVHS ili S-Video. Dolazi urazlièitim izdanjima: sa 3, 4 (ovaj je standardan za S-Video signal), 5, 6 i 8 pinova. Zaprijenos kompozitnog videa ovim konektorom dovoljna su dva pina, dok su za prijenosS-video signala potrebna 4 pina. Njime ponekad, osim S-Video signala, putuje tekobièni, kompozitni signal i to, prije svega, kod izlaza na grafièkim karticama. To možezbuniti korisnike kojima se, pošto neadekvatno namjeste televizor, na ekranu pojavicrno-bijela slika sa smetnjama.SCARTScart aka. Euro AV prikljuèak trebao je pojednostavniti situaciju oko spajanja audio ivideo signala na AV opremu. No nama se nekako èini da je zakomplicirao stvari. Radise o standardu koji ima dosta žica za dvosmjerno spajanje svih u tekstu ispod nave-Sve o DVD-u21

denih tipova signala, te stereo zvuka. No, imajte na umu da su èesto radi usporedbespojeni samo odreðeni pinovi. Takoðer, valja znati da su hibridni kabeli koji su na jednojstrani Scart, a na drugoj primjerice Mini DIN – JEDNOSMJERNI, osim ako na sebinemaju specijalni prikljuèak. To provjerite prije kupnje!TIPOVI SIGNALAKOMPOZITNI VIDEONajjednostavniji analogni naèin prijenosa videa ali ujedno i naslabije kvaliteta (poštoje èitava video informacija “nagurana” u jednu žicu). Bez obzira na navedeno, znatnomožete profitirati kupnjom kvalitetnijeg kabela – osobito kod prijenosa na veæe daljine.S-VIDEOIme mu je skraæeno od Super-Video, a poznat je ipod imenom Y/C. Naime, on je odkompozitnog videa razlièit po tome što ima odvojene kablove za osvjetljenje (luminance– Y) i za boju (chrominance – C). Navedeno mu daje znatno oštriju sliku, stabilnijeboje i puno detaljnije scene. Èak i lošiji S-Video signal daje bolju kvalitetu odboljeg, kompozitnog.RGB KOMPONENTNIKao što mu i ime kaže, kod RGB signala svaka od boja ima svoj vlastiti kabel. Kao dautrostruèite kompozitni kabel! Kvaliteta bi mu trebala biti najbolja od svih koje smonaveli. Ovaj standard podržava progresivni video izlaz. Ideja je da DVD šalje sliku TVutj. ureðaju koji je prikazuje malo unaprijed, tako da ureðaj ne prikazuje polusliku popolusliku, veæ prikazuje sliku u punoj rezoluciji. Rezultat je potpuno gubljenje efekta“èešlja”, te stabilnija i fluidnija slika.22 Edicija TAKO LAKO

Kako kupiti DVD player kojiodgovara vašim potrebama?Na tržištu postoji velika kolièina DVD playera od kojih dobar dio njih ima podjednakekarakteristike, barem što se kvalitete videa i zvuka tièe. Ako imate receiver koji zvukprima u izvornoj digitalnoj formi kako ga player oèita s diska, apsolutno je svejednokojeg je cjenovnog ranga ureðaj; onog od 600 ili 6000 kn jer æe kvaliteta zvuka biti ista,ali samo pod uvjetom da je puštate iz DVD-a u sirovoj formi. Prelaskom na analogni signalsituacija se drastièno mijenja. Naime, u osnovi se svi DVD playeri sastoje od podjednakihkomponenti, koje se meðusobno razlikuju kvalitetom, a najveæi utjecaj, kako pocijeni tako i po kvaliteti izlaznog signala imaju komponente zadužene za analogni dio signala– znaèi za stereo ili 5.1 kanalni izlaz zvuka te video, bez obzira koji signal koristili.Velike razlike se uoèavaju u kvaliteti napajanja, stabilizatora, velièini kondenzatora, videoi audio D/A pretvaraèa – ali i samih DSP-ova. Dakle, razlike u kvaliteti slike i zvuka itekakopostoje. Pitanje koje se nameæe je - tko te razlike može uoèiti. Netko tko gleda DVD filmovena stereo 50 centimetarskom televizoru zasigurno ne! Njemu æe i najjeftiniji DVDplayer biti i više nego dostatan. Ako pripadate toj kategoriji, dobro prouèite što se nudina tržištu i odaberite neki od modela cijene do 1000 kn. Ako pak imate široko ekranskitelevizor od kakvih 70 ili više centimetara dijagonale, razlika postaje sve oèitija i najvišese uoèava na super-novim, velikim plazmama i projektorima. Raèunajte s tim da vam seuvijek oko 10-15% novaca koje ste uložili u DVD-player isplati dati za kvalitetne kabelekako bi do izražaja došle sve kvalitete skupo plaæenog ureðaja.No, veæina kupaca ne želi isprobavati 20 modela kako bi se odluèili koji ima najboljusliku, veæ odabiru prema dostupnim informacijama o opremljenosti a koje najèešæenalaza na cjenicima ili na Internetu. Ono što svakako razlikuje jedan model od drugoga,su razne dodatne moguænosti. Svaki razuman kupac bi, prije odluke o kupnji,trebao znati iskreno i realno odgovoriti na pitanja koja æe ga dovesti do modela kojinajviše, odnosom cijena i moguænosti, odgovara njegovim potrebama.Prvo što vam predlažem je da napravite popis moguænosti koje vaš novi ureðaj nužnoSve o DVD-u23

mora imati. Primjerice, da li želite želite da bez problema èita snimljene CD-ove i DVD,a ni podrška za SVCD nije naodmet… Suzite odabir na nekoliko modela i, ovisno ofinancijskim moguænostima, krenite isprobati odabrane. Imajte na umu èinjenicu daunutar bilo kojeg cjenovnog ranga nema velikih razlika u kvaliteti. Stoga je moždapametnije posvetiti se kvaliteti izrade, vanjskom izgledu, ali i lakoæi korištenja. Npr.ergonomiji i moguænostima daljinskog upravljaèa, brzini iscrtavanja menija i slièno.Pripazite ako kupujete rabljeni player. U prvim godinama DVD-a pojavio se dobar brojnekompatibilnosti izmeðu DVD playera i DVD filmova. Ovo se u prvom redu odnosilo nanaslove koji su koristili napredne moguænosti poput višestrukih kamera i slièno. Ta nekompatibilnost,tj. toènije, nepoštivanje standarda od strane nekih DVD proizvoðaèa, jedan jeod razloga što se mnoge zanimljive karakteristike DVD-a kao standarda uopæe ne koriste.Postoje opcionalne moguænosti DVD playera koje pojedini model može, ali i nemora sadržavati pa stoga, prije kupnje provjerite:- višekanalni DTS izlaz ( stariji, raniji modeli, mogu samo u stereu reproducirati DTS )- moguænost reprodukcije VCD-a i SVCD-a. Obièno dolaze jedna s drugom.- moguænost èitanja snimljenih CD-a- moguænost èitanja snimljenih DVD-ova (neki ureðaji èitaju DVD-R, ali ne i DVD+R -medije pa stoga, provjerite koje su moguænosti ureðaja koji ste odabrali!)- moguænost èitanja CD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke- moguænost èitanja DVD-ROM-ova na kojima su snimljene MP3, WMA i JPG datoteke- moguænost reprodukcije CD-ROM-ova na kojima su snimljeni Divx ili Xvid filmovi- izlaz za slušalice- ulaz za karaoke mikrofon- regijsko ogranièenje – neki ureðaji, poglavito jeftiniji, dolaze bez regionalnogogranièenja, a na gotovo svim ureðajima ga je moguæe zaobiæi! Ako želite kupovatiamerièke filmove, koji na naše tržište dolaze brže, ova provjera vam je obavezna!24 Edicija TAKO LAKO

- progresivni video izlaz – ovu moguænost, zadnji trik industirje, podržavaju tek najskupljitelevizori s klasiènom katodnom cijevi, plazme i projektori pa otprilike 95% ljudinema koristi od njega.- Forsirano zumiranje slike – recimo za analiziranje pauziranih momenata filma ilinasilne eliminacije “crnih crti”- HDCD kompatibilnost (preporuka: Rotelovi modeli)- 5.1 analogni izlaz zvuka- RGB / YUV video izlaz (obièno u paru s progresivnim video izlazom)- VGA izlazVrijedi znatiKKKKKKKKolièinu praznog prostora na zapisivim DVD diskovima neki proizvoðaèiizražavaju u duljini videa koji na njih stane npr. 120 min. – što je apsolutnabesmislica.Rezolucija slike na DVD-u je 720x576 piksela (PAL standard).Rezolucija slike u americi na DVD-u je 720x480 piksela (NTSC standard).Pojava Pentiuma II oznaèila je pravu multimedijsku revoluciju jer je to bioprvi procesor koji je vlastitom snagom bio u stanju dekodirati MPEG-2 videoDVD kvalitete.Film u NTSC standardu traje otprilike 5 minuta dulje od identiènog filmau PAL-u!Visoko postavljana oštrina (Sharpness) na TV-u æe prenaglasiti visokefrekvencije videa i tako izazvati smetnje. Umjereno je koristite. Veæ nakonmalo eksperimentiranja æete zakljuèiti da najoštrije nije uvijek nabolje. Onošto je Treble tj. visoki tonovi za reprodukciju tona, to je Sharpness za video!60 Hz za NTSC i 50 Hz za PAL nisu nasumièno ili namjerno razlièito odabranebrojke. U ranim danima televizije kako bi se osigurao ispravan rad televizorai elektriène mreže – televizore se moralo prilagoditi struji, koja u sluèajuAmerike radi na 60 Hz, a Europe na 50 Hz!Sve o DVD-u25

ZvukMnogi tvrde kako im impresivan višekanalni zvuk, puno više od slike, pridonosi kinougoðajupri gledanju filmova. Detaljno o kuænom kinu pisat æemo uskoro, te æemo setada puno detaljnije pozabaviti tipovima i rasporedu zvuènika. Za sada vam dajemoopširni pregled formata zvukaDOLBY DIGITALApsolutna veæina DVD-ova nosi na sebi zvuk kodiran u Dolby Digital 5.1 zvuènom formatu.Tek je manji broj filmova kodiran u Dolby Digital EX 6.1 formatu, koji dodajediskretni, srednji, centralni zvuènik. Dolby Digital je još poznat po kratici AC-3. U osnovi,format je slièan MP3-u s varijabilnim bitrateom te, iako daleko od savršenstva, dajesasvim solidan kino zvuk. Imajte na umu da je kvaliteta ovog zvuka lošija od stereo CD-Audia po kanalu! Postoji i 7.1 podvarijanta koja je, ako me pitate, više marketinški triknego prava korist, te podvrste koje su specijalno namijenjene izvlaèenju višekanalnogzvuka iz analognog stereo signala (od najstarijeg prema mlaðima redom: DolbySurround, Dolby Surround Pro Logic, Dolby Pro Logic II, Dolby Pro Logic IIx).DTSIako se mnogi zaklinju kako oni ne èuju razliku izmeðu DTS-a i Dolby Digitala, preporuèujemim toplo da operu uši i dobro poslušaju još jednom. Naime, pri usporednomtestu DTS znaèajno bolje zvuèi ali pod jednim uvjetom, a to je da imate adekvatnu opremu.Bas je èvršæi i definiraniji, a gornji dio tonalnog spektra prozraèniji i ugodniji zaslušanje. Baš kao i Dolby Digital, i DTS posjeduje 6.1 i 7.1 podvarijante, te specijalnealgoritme koji iz analognog stereo signala stvaraju puni višekanalni zvuk (DTS neo:6 itd.)Osim ova dva standarda, DVD podržava i PCM audio, što je nekomprimirani naèin snimanjazvuka, identièan kakav se koristi na CD-u. Jedino što DVD dopušta je veæarezolucija i naravno, kvaliteta.26 Edicija TAKO LAKO

Kod reprodukcije zvuka, èesto se neupuæeni korisnici žale na nisku razinu glasnoæe.U osnovi je istina upravo suprotna; razina glasnoæe na svi drugim izvorima (primjericeVHS, TV program, satelitska) je previsoka! Toènije reèeno – previše kompresirana. Tose radi kako bi sve zvuèalo glasnije, no time se, iako dotièni izvor bolje zvuèi na jadnimTV zvuènicima, uvelike gubi na dinamici zvuka. Filmski zvuèni zapisi vrlo sudinamièni; varirajuæi od potpune tišine do intenzivnih zaglušujuæih eksplozija. Kako bitakav dinamièki raspon bio moguæ bez distorzije, logièno je da prosjeèna razina glasnoæemora biti niža.Ova èinjenica zna živcirati prosjeène slušatelje koji se bune da im je “govor pretih, aeksplozije preglasne”. No, to je tako u originalu filma. Mnogi proizvoðaèi DVD hardveraovome su doskoèili na naèin da su u sam player ili receiver ugradili kontroludinamièkog raspona te možete prilagoditi vlastitom raspoloženju. Ponekad se ovozove i “Silent Cinema”, “Night Mode” ili nosi neki slièan naslov koji upuæuje na èinjenicuda æe se, i pri manjoj glasnoæi, dobro èuti govor dok eksplozije neæe smetatisusjedima.KABLOVI I KONEKTORIKod audio kabela situacija je dosta jednostavnija nego kod prijenosa slike. Postojedvije vrste kabela - analogni i digitalni, pri èemu postoje dvije vrste digitalnih, kojima jefunkcija i kvaliteta identièna.Analogni zvuk spaja se èuvenim “èinè” tj. RCA konektorima, gdje za svaki kanal dolazipo jedan kabel. DVD playeri posjeduju ili 2 ili 6(7) takvih izlaza. Nekako je prevladaotrend da se 6 kanalni dekoderi Dolby Digital i DTS kanala ugraðuju u receivere, a neu DVD playere, no svejedno ih brojni, skuplji modeli posjeduju. Imajte na umu da oniprenose signal u analognoj domeni, te samim time njihova kvaliteta uvelike utjeèe nakvalitetu zvuka! Isplati se, dakle, kupiti kvalitetnije.Sve o DVD-u27

Digitalni se zvuk, kako god bio kodiran (PCM, Dolby Digital, DTS), prenosi prekoS/PDIF (Sony/Philips Digital InterFace) suèelja. Ono može biti izvedeno na dva naèina.Prvi je RCA (èinè) konektor, koji se nastavlja na 75 ohmski koaksijalni. Koaksijalnom senaziva specijalna konfiguracija kabela koja poništava magnetno polje i eliminira smetnjegdje je jedan kabel omotan oko drugoga. Tu je i optièka varijanta, poznata podimenom Tos-link iz razloga što se koriste te Tos-link komponente u njezinoj izvedbi.Jedinice i nule se njome prenose pomoæu crvene diode kroz plastiènu optièku cijev, adomet je èesto tek nekoliko metara. Ovi kabeli su relativno skupi! Koaksijalni pak digitalnikabel može bez problema raditi na udaljenosti od 15 do èak 20 metara.28 Edicija TAKO LAKO

Zaštita od neovlaštenogumnažanjaTe metode zaštite su opcionalne ili drugim rijeèima; ako radite vlastiti DVD film napravit æetega bez ikakve zaštite i moæi æete ga presnimavati bez dekriptiranja podataka.MACROVISIONMacrovision, ili kako su si Hrvati to prigodno preveli - Makrovizija, je analogna zaštita protivkopiranja. Svodi se na mali elektronièki sklop koji se nalazi u svakom DVD playeru.Stvara smetnje koje bi trebale biti nevidljive na opremi za prikaz slike i istodobno zbunjivatiopremu za snimanje poput VHS video rekordera, DVD rekordera i slièno. Nažalost,Macrovision èesto radi probleme i tamo gdje ne treba. Primjerice, u hibridnim ureðajima,gdje je unutar jednog ureðaja i TV i video, line doublerima, nekim projektorima i slièno.Sreæom, makrovizija se može zaobiæi baš kao i regionalna zaštita modifikacijom firmwareaureðaja. Zanimljivo je da neki diskovi jesu, a neki nisu zaštiæeni ovim tipom zaštite. Za svakidisk, tvrtki koja je izmislila ovu zaštitu, pri kupnji plaæate otprilike 1 kn.CSS ENKRIPCIJANa izrièito zahtijevanje velikih filmskih studija, CSS kodiranje video signala ugraðeno je izravnou video standard. Content Scrambling System,CSS je sustav kodiranja i autentifikacije podatakakoji je trebao sprijeèiti izravno digitalno kopiranje filmva. Izmislili su ga Matsushita i Toshiba.Sama licenca izuzetno je restriktivna i teška za dobivanje, no nije dugo izdržala. U listopadu1999. CSS algoritam je razbijen, a njegov je program objavljen na Internetu. Razbio ga je, u todoba šesnaestogodišnji finac, John Lech Johansen, koji je javnosti poznat još i pod nadimkomDVD Jon. Iako mu se prilièno dugo sudilo, na kraju je bio u cijelosti osloboðen optužbi. O kompleksnostialgoritma dovoljno govori programèiæ od samo 7 linija koda na koliko su, dvojicastudenata MIT-a, sveli Jonov DeCSS. DVD-ovi još uvijek sadrže CSS enkripciju, što i samimožete iskusiti ako pokušate kopirati datoteke izravno s DVD-Video diska. Programèiæ, kojivrlo efektno utilizira kod za dekriptiranje CSS zaštite, je DVD Decrypter.Sve o DVD-u29

Prièa oregijama

Zaštita od neovlaštene prijevremene distribucije, zbog bahate filmske industrije koja si uzima zapravo diktirati datume kada koji film smije i u kojoj regiji biti izdan (a prije toga prikazan u kinu).REGIJA 1Kanada, SAD, podruèja pod kontrolom SAD-a; npr. vojne bazeREGIJA 2Albanija, Andora, Austria, Bahrein, Belarus, Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska,Kanarsko otoèje, Hrvatska, Cipar, Èeška, Nizozemska, Egipat, Estonia, EU, Farskiotoci, Finska, Francuska, Gruzija, Njemaèka, Gibraltar, Grèka, Grenland, Maðarska,Island, Iran, Irak, Irska, Izrael, Italija, Japan, Jordan, Kuwait, Litva, Libanon, Lihtenštajn,Luxemburg, Makedonija, Malta, Moldavija, Monako, Nizozemska, Norveška, Oman,Poljska, Portugal, Katar, Rumunjska, Ruska federacija, San Marino, Saudijska Arabija,Slovèka, Slovenija, Južna Afrika, Španjolska, Švedska, Švicarska, Sirija, Turska,Ukrajina, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Vatikan, Jemen, Srbija i Crna goraREGIJA 3Jugoistoèna azija, istoèna azija (ukljuèuje Hong-Kong)REGIJA 4Australija, Novi Zeland, Pacifièki otoci, Srednja Amerika, Meksiko, Južna Amerika, KaribiREGIJA 5Bivši SSSR, Indijski kontinent, Afrika, Mongolija, Sjeverna Koreja.REGIJA 6KinaREGIJA 7RezerviranaREGIJA 8Specijalne internacionalne primjene npr. u zrakoplovima, na brodovima, naftnim platformama i sl.32 Edicija TAKO LAKO

Vrijedi znatiKKKKOd 2000. godine, proizvoðaèi ureðaja koji mogu èitati DVD-e, obavezni su usvoje ureðaje implementirati hardver koji omoguæava zaštitu od umnažanje iregionalna ogranièenja. Taj dodatni trošak, naravno, plaæate vi u cijeni ureðaja.Kina je jedina zemlja koja ima vlastitu DVD regiju (6.).Struènjaci iz NASA-e su na meðunarodnu svemirsku stanicu, u veljaèi 2001.poslali dva DVD playera s višeregijskom modifikacijom.Iako je Hong Kong formalno dio Kine koja ima vlastitu 6. regiju, u njemu sekoriste filmovi regije 3!Sve o DVD-u33

DVD-AudioIako je planirano njegovo puštanje na tržište istodobno s pojavom DVD Videa, okoDVD Audia vodile su se mnoge polemike te je na svjetlo dana izašao nekoliko godinakasnije. Ideja je jednostavna; napraviti medij koji æe omoguæavati audiofilsku kvalitetureprodukcije glazbe, koja je, još k tome, i višekanalna. Imajte na umu kako tek manjipostotak DVD playera podržava DVD- audio (u pravilu, oni viših klasa i višeg cjenovnograzreda). Taj player mora biti opremljen 192 kHz/24 bit DAC-ovima dok ih veæina danasima tek 96 kHz / 24 bit podršku! Dobro je znati i to kako jedan DVD-Audio disk možesadržavati do 74 minute glazbe snimljene u najkvalitetnijem moguæem formatu.Usporedba CD-Audio i DVD- Audio snimaka:KATEGORIJA CD AUDIO DVD AUDIOUcestalost uzorkovanja 44.1 kHz 192 kHzUzoraka u sekundi 44,100 192,000Preciznost uzorkovanja 16-bit 24-bitBroj mogucih razina glasnoce 65,536 16,777,21634 Edicija TAKO LAKO

DVD-ROMKada kažemo DVD-ROM, opæenito mislimo na primjenu DVD-a kao medija zaskladištenje i prijenos podataka na raèunalu. Vrlo bitnu ulogu, pri popularizaciji ovogtipa aplikacije DVD-a kao medija, je odigralo snažno i kontinuirano sniženje cijene ureðaja.Tako vrhunski 16x DVD-ROM (naš favorit je, recimo, Pioneerov model) možetenabaviti veæ za kakvih tristotinjak kn. Malo više æe vas stajati CDRW/DVD kombiniranièitaè; dok cijene vrhunskih modela rijetko prelaze iznad 3.000 kn.Dolazak povoljnih DVD pisaèa na tržište, drugi je glavni pokretaè renesanse DVD-a naPC-u. Glavna karakteristika im je moguænost snimanja CD-a, što u cijelosti eliminirapotrebu za zasebnim CD pisaèem, ako veæ imate DVD-R(W) ureðaj. A niti pomisao daæete pri snimanju gomile DivX-ova i MP3-a, morati koristiti 7 puta manje medija, nikomevjerojatno nije odbojna. Naime, jedan zapisivi DVD dopušta uskladištenje tolikopodataka koliko inaèe stane na 7 CD-a. A ako ste snalažljiviji po pitanju traženja odgovarajuæegsoftvera po Internetu, neæe proæi dugo vremena i bez problema æete nauèitiraditi vlastite “backup kopije” DVD filmova. Iako DVD pržilice postoje na tržištu veædulje vrijeme, tek se unazad pola godine situacija poèela više orjenitrati premarazlièitim standardima snimanja. Ukratko, + i -R(W) mediji i ureðaji meðusobno su svekompatibilniji i usporedivi cijenom.DVD U KOMPJUTERSKIM IGRAMAVremenom æe sve veæi broj video igara za PC stizati na DVD-ovima. Ovo sa sobomdonosi kupcu, tj. vama, neke prednosti, ali i poneku manu. Prednosti su višestruke iizuzetno zanimljive. Prva je prednost u tome što je brzina èitanja podataka s DVD-a,osobito onog tvornièki tiskanog, višestruko veæa od one s CD-a. S druge strane, sveje rašireniji trend meðu video igrama da se u cijelosti više-gigabajtne instalacije duplicirajus instalacijskog medija na èvrsti disk. Ovo, iako donosi poveæano zauzeæeèvrstog diska, do krajnjih granica smanjuje vrijeme potrebno za uèitavanje igre, teSve o DVD-u35

njeno izvoðenje teèe glatko. I èvrsti diskovi su se toliko “napuhali” da nitko više ni nerazmišlja o tomu kamo mu ode gigabajt-dva, koliko zauzimaju veæe igre. S drugestrane, instalacija prolazi brže. Naravno, daleko je veæa prednost koristiti jedan DVDnego, primjerice, 3 ili 4 CD-a na koliko, sve uèestalije, dolaze raèunalne igre.DVD je, kao novi medij, bezrezervno prihvatila i industrija video igara. Iako su DVD-ovinešto skuplji u proizvodnji, glavni zadatak industrije je otežavanje piratiziranja softvera.To æe osobito biti aktulano kada DVD naprave dvoslojnim, te æe sadržavati višesadržaja nego što ga stane na DVD-R medij. No, tada na scenu stupaju novi, dvoslojni,mediji i zaèarani krug se nastavlja.Ugraðena zaštitaBaš kao i kod linijskih DVD ureðaja, tako i raèunalni moraju imati ugraðenu zaštitu protivneovlaštene distribucije i umnažanja DVD filmova. Tako je u sve optièke èitaèe (ipisaèe), a koji mogu èitati DVD-ove, ugraðena hardverska zaštita. U sam firmware ureðajaugraðuje se zaštita protiv neovlaštenog korištenja regija, dok softver sadrži zaštituod analognog presnimavanja (Macrovision). Vezano uz regionalne kodove, raèunalniDVD ureðaji tj. njihovi firmwareovi, mogu nositi dvije oznake. Prva je RPC1, štoznaèi da je ureðaj region-free. No, veæina ureðaja, nosi oznaku RPC2, koja oznaèavada je u firmware ugraðena zaštita od zlouporabe regija. Mudri su hackeri doskoèili iovom vidu ugnjetavanja filmofila, pa tako na netu možete naæi crackane i izmijenjenefirmwareove koji uklanjaju regionalnu zaštitu. Naravno, ne trebamo naglašavati dastavljanjem takvog firmwarea gubite jamstvo i da s tim zaista valja biti oprezan.Ukoliko želite znati više, podatke pronaðite na www.rpc1.org ili www.firmwareflash.com.Vrijedi znatiKIako se u njima nalaze obièno CD-ROM-ovi, i PC-CD ROM igre se prodaju utzv. DVD-Box kutijama.36 Edicija TAKO LAKO

DVD snimaèiZahvaljujuæi padu cijena, DVD snimaèi postaju sve prihvatljivijima i sve dostupnijima pa æetako, za vrlo kratko vrijeme, s tržišta istrijebiti CD-RW i CD-ROM ureðaje. Iako je u poèetku postojalabojazan od polariziranja na “plus” i “minus” pržilice, strah je prevladan dolaskom hibridnihpržilica koje održavaju oba standarda.Ovo je vrijeme velike popularnosti DVD pržilice pa moja preporuka glasi; ukolikokupujete optièki pisaè, uštedite malo više novca i umjesto CD pisaèa koji samozapisuje, kupite ureðaj koji zapisuje i CD-ove i DVD-ove. Bit æete mi zahvalni na ovojsugestiji. Trenutno najbrži ureðaji zapisuju DVD-ove brzinom od 8x, no posljednjurijeè o brzini uvijek ima tip DVD medija. DVD mediji imaju na sebi upisanogproizvoðaèa, te seriju i tip medija. Iz tih æe podataka svaki DVD snimaè, prema tablicikoju ima zapisanu u firmwareu, odrediti kojom maksimalnom brzinom može snimitimedij a da snimak bude pouzdan. Ove se brzine dobivaju laboratorijskim testovimai, u pravilu, im treba vjerovati. Ponekad proizvoðaèi, što je tipièno za, primjericePioneer, preskromno kategoriziraju medije tako da im u praksi ureðaj radi sporije odsvojih stvarnih moguænosti.Prièa o brzini je sljedeæa… Najlošiji mediji mogu se snimati samo brzinom od 1x i pri toj brzinivam je potrebno više od sat vremena za snimanje punog DVD-a. U pravilu, ti mediji nemajunikakvu oznaku maksimalne brzine i sreæom, sve su rjeði na tržištu gdje se, kao nekakav minimum,nametnuo 2x. Najznaèajniji skok u brzini, napravljen je upravo izmeðu 1x i 2x i iznosiviše od pola sata razlike u ispisu. Još uvijek znaèajnih, petnaestak minuta, uštedi se prelaskoms 2x na 4x, dok æe sva slijedeæa ubrzanja, poput 4x na 8x itd., biti daleko manje zamjetna!Ukoliko želite informaciju više, odlièan i vrlo opsežan test medija, pogledajte na www.flashman.dsl.pipex.com/DVD_Charts_FULL.htm.Primjetit æete kako brzina èitanja snimljenog medija uvelike ovisi o kvaliteti. To osobito dolazido izražaja na vanjskim rubovima diska gdje je brzina najveæa, te su kod nekvalitetnih medijarubovi puno veæi nego kod kvalitetnih!Sve o DVD-u37

KOJA JE RAZLIKA IZMEÐU PLUSA I MINUSA?S tehnièke strane gledano, “plus” je nešto noviji i, jedva zamjetno, bolji standard.Zapisivanje na sam disk je nešto brže, u prvom redu zbog manjeg “overheada” tj. dodatnihpodataka, koji služe za korekciju greške. Ta se razlika, pri snimanju èitavog diska, mjeriu sekundama i nikome nije od presudnog znaèaja. DVD+RW format je daleko pogodnijiza linijske DVD snimaèe, osobito iz razloga što podržava editiranje videa izravno na diskui bez potrebe za snimanjem na èvrsti disk. Prema istraživanjima vršenim unazad godinudana, prije pojave hibridnih ureðaja, oko 70% vlasnika DVD snimaèa posjedovalo je upravo“minus” modele. Opæe je prihvaæena èinjenica da je “minus” standard kompatibilniji tj.da æe ga proèitati veæi postotak starih DVD ureðaja. Sreæom, trend je takav da su sviproizvoðaèi, ili izbacili, ili æe izbaciti, kombinirane snimaèe.U praksi, razlika imeðu “plusa” i “minusa” nije baš velika. Za vas, klasiène kuæne korisnike,razlika æe se najviše osjetiti u poveæanoj cijeni medija za “plus” modele. No, kako cijenemedija stalno bivaju niže, i ta razlika izmeðu njih nestaje. S druge strane, zarada je zaproizvoðaèe njihov stalni imperativ pa tako, niti “plus”, niti “minus” tabor, ne zaboravljajuupravo svoj format nazvati superiornim.DVOSLOJNO SNIMANJEPogled u buduænost daje nam naslutiti skoru polarizaciju DVD tržišta. Naime, dok su iz“plus” tabora veæ najavljeni dual-layer mediji i snimaèi, ni “minus” tabor ne miruje. Tako jePioneer predstavio radni model preraðene pržilice A06, koja je na prezentaciji snimilaMaxwellov dvoslojni medij. Logièno nam se nameæu dva pitanja: koliko æe vremena proæidok “suparnièke strane” ne odluèe razmijeniti svoje patenate i da li æe se, i na koji naèin,tržište ponovo polarizirati na rekordere koji podržavaju DVD+R9 i rekordere kojipodržavaju DVD-R9 standarde.Novi modeli pržilica oèekuju se veæ tijekom godine. Nedavno se u javnosti pojavila intrigantna38 Edicija TAKO LAKO

glasina o tome kako æe se, jednostavnim flashanjem firmwarea, i sadašnji Pioneerovi modeli,A06 i A07, moæi pretvoriti u dvoslojne pržilice. No, to se na kraju pokazalo pogrešnom glasnom,koju je službeno opovrgnuo i sam Pioneer. Takoðer, izjavljeno je da æe prva Pioneerovakomercijalna pržilica, s podrškom za dvoslojno snimanje, biti model A09 koji æe dvoslojneDVD-R diskove zapisivati brzinom od 1x. Nije objavljeno dali æe tom brzinom snimati samodrugi, dublji sloj – ili oba; što bi znaèilo znaèajno lošiju tehnologiju od oèekivane.Iako je tehnologija zapisivanja na diskove, na koje se može jednokratno zapisivati, relativnovrlo brzo došla do svog maksimuma, s dvoslojnim RW-ovima æemo se malo višenaèekati. Okviri tehnologije veæ postoje i zanimljivo je èuti da izvore ima u Blu-rayu,jednom od potencijalnih nasljednika DVD tehnologije. Na tržištu se ova tehnologijaoèekuje do 2005.-2006. godine.Vrijedi znatiKKKKKKKKDa bi radio istom brzinom kao 16x DVD-ROM (21.13 MB/s), CD èitaè bi moraoraditi brzinom od 144x.Brzina DVD-ROM-a nema nikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije DVD videa.Veæina linijskih DVD playera vrti medij jednostrukom brzinom.Tehnologija koja omoguæava dvoslojno zapisivanje, tj. DVD-R9 i DVD+R9,preuzeta je iz buduæeg DVD standarda, koji æe se temeljiti na plavom laseru.Dvoslojni, prebrisivi mediji, puno su složeniji te se oèekuje da æe se pojavitina tržištu tek oko 2006. godine.DVD-R(W) je kao standard slièniji CD-R(W)-u, nego DVD+R(W)-u.Apsolutno svi DVD +/- R(W) snimaèi su istodobno i CD-R(W) snimaèi!Kada se ove godine pojave pržilice i mediji na kojima æe se moæi zapisivatidvoslojno tj. punih 8,5 GB, tehnologija zapisivih DVD-ova æe konaèno sazrijetii doseæi iskoristivost ‘štampanih’ DVD-ovaSve o DVD-u39

BuduænostDVD tehnologijeTehnologija nezaustavljivo grabi naprijed te æe DVD kao format, po svojim karakteristikama,uskoro zastarjeti. To, naravno, neæe znaèiti da æemo ga prestati koristiti, veæ znaèi da æe gazasjeniti superiorniji format, baš onako, kao što se to dogodilo u sluèaju sa CD-om, kojeg jeprevladao DVD. Možemo slobodno reæi, od trenutka kada je izmišljen DVD, poèelo se raditii razmišljati o njegovom nasljedniku. Proteklih su godina, stvari stvari i odnosi na tržištupostali jasniji, te su finalizirani i autorizirani svi standardi. Najavljeno je kako se niti jedan odnovih formata neæe koristiti za distribuciju filmova sve do 2005. ili 2006. godine. U svakomsluèaju, buduænost za nasljednika DVD-a je zajamèena, a evo i kako æe izgledati:HD-DVDOvaj je standard svjetlo dana ugledao tijekom 2003. godine. U osnovi se radi o standarduza prijenos videa veæe kvalitete od DVD-Videa, na klasiènim dvoslojnim DVD-9diskovima. Iako æe ih fizièki linijski DVD playeri moæi proèitati, neæe biti s njime kompatibilnijer neæe imati odgovarajuæe sklopove za dekodiranje signala visoke rezolucije. Ova,prva varijanta, koristi crveni laser (svjetlost valne dužine 650 nm), a zamišljena je kaotranzicijska na pravi “HD-DVD”. Naprednije verzije HD-DVD formata (HD-DVD-1 i HD-DVD-2), koriste plavo(ljubièasti) laser (valna duljina svjetlosti 405 nm) i koristit æe ucijelosti nove medije, koji æe pohranjivati 17 GB podataka po jednostranom mediju.Razlika izmeðu dva standarda je u brzini èitanja podataka te u dubini fizièkog zapisivanjapodataka u sam disk. HD-DVD-2 je, logièno, jaèih karakteristika u obje kategorije.AODAdvanced Optical Disc (AOD), sljedeæi je standard DVD Foruma, organizacije koja je,de facto, izmislila DVD. Susrest æete još i naziv DVD2. U osnovi se radi o modifikacijipostojeæeg DVD formata, koja koristi karakteristiku plavog lasera i puno gušæe zapisujepodatke. Štampani diskovi biti æe kapaciteta 15 GB tj. 30 GB dvoslojni, a zapisivi40 Edicija TAKO LAKO

diskovi veæeg (!!) tj. 20 GB po sloju - 40 GB dvoslojni. Brzina prijenosa podataka trebalabi se poveæati oko tri puta u odnosu na današnji DVD.Video æe na ovim medijimabiti kodiran visoko kvalitetnim HD-MPEG2 standardom, a do njegove æe tržišne premijerebiti predstavljen, u cijelosti novi naèin kodiranja, koji æe osigurati maksimalnukvalitetu. Osnovna ideja vodilja ovog formata je svestrano poboljšanje DVD-a kao formata,uz zadržavanje postojeæe replikacijske tehnologije, što æe uvelike smanjititroškove izrade (tj. podaci se zapisuju na istu dubinu kao kod DVD-a; 0,6 mm)BLU-RAY DISCBlu-ray Disc (BD) je nov i od svih najnapredniji format, koji æe skladištiti 25-27 GBpodataka po sloju. Podaci se zapisuju na 0.1 mm, što æe poskupiti njegovu proizvodnju.Medij nije zamišljen kao nasljednik DVD-Videa veæ, u prvom redu, za prijenospodataka, backup i sl.. Naravno, na njega se mogu snimati i filmovi, i to u MPEG-2 formatu,visoke kvalitete. Ovaj standard æe, uvjeren sam, zaživjeti jer ga podupiru velikaniindustrije potrošaèke elektronike: LG, Panasonic, Philips, Pioneer, Hitachi, Mitsubishi,Samsung, Sharp, Sony i Thomson, a prvi ureðaji veæ postoje na tržištu.Vrijedi znatiKKKKKDanašnji DVD playeri imaju laser crvene boje, dok æe sljedeæa generacija DVDplayera imati lasere plave boje.Boja lasera nema veze s modom veæ s tehnologijom. Plavi je laser precizniji itanji (što ima veze sa kvantnom fizikom…) te omoguæava preciznije “bušenje”podataka na disk.Filmovi æe se, na nekom od novih DVD formata, poèeti distribuirati najranije 2005.ili 2006. godine.Sony je, u travnju 2003., izbacio na tržište prvi, komercijalni, BD snimaè na svijetu.Novi “HD” playeri æe podržavati “stari” DVD-Video standard, pa stoga ne moratebrinuti o zastarijevanju svoje video kolekcije.Sve o DVD-u41

Praktiènisavjeti

Kako nadograditi raèunaloDVD-om ili DVD snimaèem?Nadogradnja raèunala optièkim èitaèem, jedna je od najlakših nadogradnji na raèunalu uopæe.Prvo što morate odluèiti je želite li nabaviti eksterni, ili interni DVD ureðaj. Interni se ureðaji spajajuklasièno na IDE kontroler poput, primjerice, CD snimaèa ili èvrstog diska. S druge strane,eksterni ureðaji najèešæe koriste Firewire ili USB 2.0 suèelje. Moja je preporuka vanjski ureðaj,osobito ako imate novo raèunalo, jer æete otvaranjem kuæišta poništiti jamstvo koje ste dobiliuz raèunalo prilikom njegova kupovanja. U takvom je sluèaju, nadogradnju najbolje prepustitistruènjacima u servisu tvrtke u kojoj ste raèunalo i kupili. Druga skupina potencijalnih kupacaeksternih DVD ureðaja, su vlasnici prijenosnih raèunala. Postoje elegantni i tanki ureðaji, specijalnonamijenjeni za takve primjene. Najjeftinija varijanta eksternog ureðaja je kupnja eksterne,5.25” USB 2.0 ladice u koju stavite, zasebno kupljen, obièan interni DVD èitaè ili pisaè. Imajtena umu da æe takvo vanjsko kuæište èesto stajati i više od obiènog DVD-ROM-a, te je kupnjatakvog kuæišta isplativa samo ukoliko kupujete DVD snimaè.Iako je ugradnja internog DVD ureðaja je nešto kompliciranija to vas, ni u kom sluèaju,ne bi trebalo plašiti. Prvo što trebate napraviti, je provjeriti imate li slobodno 5.25”mjesto na kuæištu. Ukoliko ga imate, vrijeme je za otvaranje kuæišta raèunala. Provjeritezatim da li imate slobodnih mjesta na IDE kanalima. Ako ih imate, prilagoditekratkospojnik (jumper) na stražnjoj strani DVD-ROM-a i to tako da oba ureðaja mogunesmetano raditi. Prisjetite se; za nesmetan rad dvaju ureðaja na jednom IDE kanalu,jedan od njih mora biti master (gospodar), a drugi slave (rob).Nakon što ste spojili podatkovni kabel i molex za napajanje, vrijeme je za pokretanjeraèunala. Optièki ureðaj, poput DVD èitaèa ili snimaèa, ne treba se detektirati kao,primjerice, èvrsti disk. Sve prolazi puno jednostavnije i ako je ureðaj ispravan, uz pret-44 Edicija TAKO LAKO

postavku da ste ga korektno spojili, morao bi biti vidljiv u Windowsima. Dalje se ureðajponaša identièno CD èitaèu ili pak CD snimaèu, i sve što morate uèiniti je - instaliratiodgovarajuæi softver i poèeti sa snimanjem.Imajte na umu da æe novije pržilice zahtijevati najnoviju inaèicu softvera. Ukoliko želitepeporuku koji softver koristiti za snimanje, osobno preporuèam korištenje StompovogRecord Now Max-a. Rijeè je o izuzetno robusnom i brzom, te nadasve jednostavnom programu.Iako, izuzetno popularan softver, Ahead Softwareov Nero ima solidnu podršku zaDVD-ove, savjetujem izbjegavanje rada s tim programom. Naime, nebrojeno puta smo vidjelitužbe korisnika, a kako sam i sam doživio sliène probleme, poput situacije u kojoj, iakosnimanje DVD-a proðe bez ikakvih problema, DVD Video diskovi budu jednostavno neèitljivipred kraj, ne želim savjetovati da i vi gubite vrijeme i živce bez potrebe. Iako je spomenutovelik propust, nadam se da æe u najnovijim inaèicama, greška biti u cijelosti uklonjena.Kako napraviti sigurnosnukopiju originalnog filma?Dupliciranje filmova je, baš kao i skidanje MP3-ca s Neta: zabranjeno, kažnjivo izabavno. Iz tog razloga, ovaj vodiè promatrajte u kontekstu npr. izrade sigurnosnekopije omiljenog filma.1. PRESNIMAVANJE NA HARD DISKDVD-Video ima ugraðen sofisticirani algoritam kodiranja sadržaja, koji omoguæavagledanje DVD-Videa, ali ne i kopiranje istog kao datoteke. Sam sustav je toliko“složen” da ga je uspio “razbiti” stanoviti mladiæ od 17 godina. DeCSS je bio prvi programovog tipa, a moja je preporuka - DVD Decrypter.Sve o DVD-u45

2. SMANJIVANJE VIDEAIako o tome veæ i ptice pjevaju na grani, ponovit æemo još jednom; filmovi dolaze nadvoslojnim DVD-ovima na koje stane 8.5 GB, dok su mediji na koje je moguæe snimanje,kapaciteta 4.7 GB. U postupku smanjivanja,2 odbacujete sadržaje i smanjujetekvalitetu videa kako biste uspjeli ugurati 8.5 u 4.7 GB. Ovo je prije bio jako muèanposao kojeg su, unazad 10-ak mjeseci, olakšali mnogi novi alati, pretvorivši ga u nekolikojednostavnih klikova mišem. Najpopularniji alati ovog tipa su: DVDXcopy,DVD2One, Pinna4cle Instant Copy te Canopus Producer. Poredani su prema cijeni tj.kvaliteti, pa tako na kraju dominiraju oni skuplji i kvalitetniji.3. SNIMANJE DVD DISKADolazimo do najlakšeg dijela èitavog procesa. Pošto vam je program za “smanjivanje”kao izlaz dao sliku DVD-a, jedino što vam preostaje je da mountate i provjerite radi lisve kako treba. Potom izvršite snimanje na omiljeni tip medija, omiljenom brzinom u,pogodili ste, omiljenom vam snimaèu.KAKO SAÈUVATI PODATKE NA DVD-U?Kako su DVD-ovi projektirani za èitanje laserom, logièno je da ih dodir prsta ne možeoštetiti. Štoviše, prilièno su otporni na mrlje, prašinu, pa èak i ogrebotine. Podaci æe, usvakom od ovih sluèajeva, biti zaštiæeni jer ih štiti plastika. Do problema dolazi kada tepodatke treba na pravilan naèin oèitati s diska. Naime, sve što se nalazi na površinidiska, na ovaj æe ili onaj naèin, zasmetati lasersku zraku. Ovo æ, pretpostavljamo, još iviše doæi do izražaja kada se laserska zraka smanji prelaskom na plavi laser, a podacibudu još gušæe zapisivani. Jedno malo zrnce prašine, u tom sluèaju, može biti nepremostivaprepreka za laser do primjerice nekoliko MB bitnih podataka.U svakom sluèaju, valja biti što oprezniji pri rukovanju s DVD-ovima, osobito s onim46 Edicija TAKO LAKO

snimljenima koji su, pokazalo je iskustvo, puno krhkiji i osjetljiviji na ošteæenja i prljavštinu.Isto tako, štampani DVD-ovi, za razliku od snimljenih, nisu pretjeranoosjetljivi na svjetlost (mislim pritom se na izravnu, sunèevu, svjetlost). Treba istaknutii to kako ni magnetna polja nemaju nikakvog uèinka na DVD-ove, što znaèi da ihbezbrižno možete staviti na zvuènik a što bi, primjerice za èvrsti disk ili 3,5” floppydisketu, bilo pogubno.Kada èistite disk od prljavštine i masnoæe, èinite to pomoæu mekše i finije krpice, cirkularnimili ravnim kretnjama i to od centra, prema vanjskom rubu. Gruba tkanina æestvoriti mikroskopske ogrebotine koje æe, vjerujte mi, nanijeti više štete, nego li koristi.Što se temperature tièe, DVD specifikacija preporuèa skladištenje diskova na temperaturamaod -20 do 50 stupnjeva ali se ne preporuèuje nagla promjena temperature. Optimalnatemperaturna promjena je 15 stupnjeva temperaturne razlike, unutar sat vremena.Vrijedi znatiKBojanje ruba DVD-a (ili CD-a ) markerom za “eliminaciju neželjenih refleksija” te “nepropuštanje vanjskog svjetla” a koje bi moglo zasmetati laseru, nema apsolutnonikakvog utjecaja na kvalitetu reprodukcije! Radi se, dragi moji èitatelji, o obiènom mitu!Sve o DVD-u47

KVIZ - TAKO LAKO sHackerom do znanja1. ŠTO ZNAÈI KRATICA DVD:a) Digital video discb) Digital versatile discc) Dobrovoljno vatrogasno društvod) Sve navedeno--------------------------------2. NA KOLIKO DVD-VIDEO REGIJA JE PODIJELJENA PLANETA?a) 5b) 6c) 7d) 8--------------------------------3. KOLIKI JE KAPACITET JEDNOSLOJNOG DVD-R-a?a) 4.3 GBb) 4.7 GBc) 9 GBd) 2.7 GB--------------------------------4. KAKO SE ZOVE DIREKTNI NASLJEDNIK DVD-a?a) HD-DVDb) Blu-Rayc) AODd) DVD2Sve o DVD-u49

5. U KOJOJ SE DVD REGIJI NALAZI JAPAN?a) Regiji 1b) Regiji 2c) Regiji 5d) Regiji 4--------------------------------6. KOJA ZEMLJA JEDINA IMA VLASTITU REGIJU?a) SADb) Indijac) Kinad) Ruska federacija--------------------------------7. KOLIKU REZOLUCIJU IMA SLIKA NA EUROPSKIM DVD-ima?a) 640x480b) 720x576c) 720x480d) 1280x853--------------------------------8. KOLIKO JE DEBEO DVD DISK?a) 1.2 mmb) 0.6mmc) 0.1mmd) 12 cm50 Edicija TAKO LAKO

9. KAKO SU NULE I JEDINICE ZAPISANE NA DVD-u?a) Kao mikroskopske nulice i jedinièiceb) Kao vertikalne i horizontalne crticec) Kao malene rupice i izboèined) Kao plave i crvene toèkice--------------------------------10. KADA JE STIGAO PRVI DVD PLAYER NA TRŽIŠTE?a) 1941.b) 1997.c) 1999.d) 2010.--------------------------------11. KOJE JE PRAVO IME DVD JONA, KOJI JE KAO ŠESNAESTOGODIŠNJIKLINAC PROBIO DVD CSS ZAŠTITU?a) Don Johnsonb) Jon Johansenc) Johnny Mnemonicd) Johnas Johnstuergenberger--------------------------------12. KADA SE OÈEKUJU DVD SNIMAÈI KOJI ÆE OMOGUÆITI DVOSLOJNOSNIMANJE.?a) Nikadb) Veæ postojec) Do 2006.d) Do kraja 2004.Sve o DVD-u51

0-4 TOÈNIH ODGOVORA:Totalna ste DVD truba. ODMAH proèitajte ovajpriruènik od korica do korica i iznova pokušajteriješiti ovaj test. Jamèim da æete toènoodgovoriti na barem 8 postavljenih pitanja!--------------------------------5-8 TOÈNIH ODGOVORA:Krasi vas zadovoljavajuæe znanje o DVD tehnologiji.Ipak, želite li znati nešto više, umjesto listanja,malo detaljnije prouèite naš priruènik.--------------------------------9-12 TOÈNIH ODGOVORA:Vi ste pravi DVD frik koji posjeduje kod kuæenajnovije 9.1 kuæno kino (i još jedno rezervno7.1 u spavaæoj sobi) a kolekciju DVD-ova mjeriteu stotinama.ODGOVORI:1. d; 2.d; 3.a; 4. c ili d; 5. b;6. c; 7. b; 8. a;9. c;10. b; 11. b; 12. d;52 Edicija TAKO LAKO

Najèešæa pitanjai odgovori

Na ovim æemo stranicama ukratko odgovoriti na najèešæa pitanja koja se vežu uzDVD. Mnoga su od njih detaljnije objašnjena u samom priruèniku, stoga konkretnijepodatke potražite u sadržaju.--------------------------------ŠTO ZNAÈI KRATICA DVD?Iako se oko naziva lome mnoga koplja, dva se široko prihvaæena znaèenja: DigitalVideo Disc i Digital Versatile Disc. Versatile na engleskom znaèi svestran, što seodnosi na širok raspon primjene DVD-a kao medija.--------------------------------KOLIKO STOJI KUPNJA DVD-A?Cijene DVD èitaèa za raèunalo iznose oko 200 kn. Najjeftiniji DVD playeri se cijenomkreæu ispod 500 kn dok se cijene DVD snimaèa kreæu oko 900 Kn.--------------------------------ŠTO SU TO REGIJE?Regije u kontekstu DVD-a oznaèavaju sigurnosni sustav koji služi prevencijineovlaštene i prijevremene distribucije DVD filmova. Mi smo u regiji 2, zajedno sostatkom Europe, te dijelovima Bliskog Istoka i Afrike.--------------------------------ZAŠTO NE MOGU GLEDATI AMERIÈKE FILMOVE?Zato što se Amerika nalazi u regiji 1. (vidi prethodno pitanje i odgovor)--------------------------------ZAŠTO NE MOGU PRESNIMITI DATOTEKE DVD FILMA NA HARD DISK?Zbog CSS (Content Scrabling System) metode enkripcije, kojom su kodirani podacina DVD-u.54 Edicija TAKO LAKO

ZAŠTO NE MOGU PRESNIMITI DVD FILM NA VIDEO KAZETU?Zbog analognog mehanizma zaštite, poznatog po imenu Macrovision, koji pri snimanju nakazetu generira smetnje, koje se manifestiraju npr. stalnim variranjem svjetline i kontrasta--------------------------------ZAŠTO DVD FILMOVI IMAJU CRNE CRTE PRI VRHU I DNU EKRANA?Filmovi na DVD-u, u velikoj veæini, sadržavaju filmove u originalnom formatu slike.Jedini naèin da se èitav format prikaže na 4:3 televizoru je taj da na dijelovimaekrana budu crne crte – tj. praznina. Detaljnije objašnjenje potraži u samoj knjizi.--------------------------------KOLIKO PODATAKA MOGU SNIMITI NA OBIÈAN DVD-R?4700000000 Byteova458984 kB4482 MB4.37 GB--------------------------------ZAŠTO NEMAM HRVATSKI TITL NA FILMU?Ukoliko DVD player nema automatsko namiještanje titla prema kodu zemlje koji stepostavili, trebate ruèno na daljinskom upravljaèu pritiskati “Subtitle” gumb sve dotledok se ne pojavi hrvatski titl.--------------------------------ŠTO SU TO CLOSED CAPTIONS (CC)?CC oznaèava analogni naèin kodiranja teksta tj. titlova u analogni NTSC signal.Razlikuju se od obiènih titlova po tome što su namijenjeni osobama ošteæena sluhaili gluhim osobama. Osim samog dijaloga, opisuju se i pozadinski zvukovi, a dijalogje pozicioniran na strani onoga tko dijalog izgovara..Sve o DVD-u55

MOGU LI SA CD-RW UREÐAJEM SNIMITI DVD?Ne, za to vam je potreban DVD snimaè. Ipak, neki CD snimaèi mogu èitati DVDdiskove. Oni se zovu combo-driveovi.--------------------------------HOÆE LI DVD ZAMIJENITI KLASIÈNE, VHS VIDEO, KAZETE?Želio bih misliti da ih je veæ i zamijenio. Iako to svugdje ipak nije tako, jamaèno æe touèiniti vrlo brzo, ako ni zbog èeg drugog, onda zbog višestruko nižih troškovaproizvodnje DVD-a i playera od VHS kazeta i pripadnih rekordera. Jedina koènicaizumiranju starih video rekordera, leži u èinjenica da su linijski DVD rekorderi još uvijekskuplji od video rekordera.--------------------------------KOLIKA JE TRAJNOST DVD-A?Trajnost tvornièki tiskanih diskova procjenjuje se na 50-300 godina. DVD-R i DVD+Rmediji traju 20-250 godina, a DVD-RAM, DVD-RW i DVD+RW 25-100 godina.Naravno, sve su to uvjetne hipotetske velièine, koje još nisu potvrðene iz, pretpostavljate,objektivnih razloga.--------------------------------MOGU LI DVD FILMOVE GLEDATI NA PC-U?Da, ukoliko je raèunalo dovoljno snažno, opremljeno DVD èitaèem i odgovarajuæimsoftverom.--------------------------------MOGU LI SVIRATI DVD-AUDIO DISKOVE NA RAÈUNALU?Možeta ali samo ukoliko imate Sound Blaster Audigy 2 zvuènu karticu, koja premameni dostupnim informacijama, jedina podržava reprodukciju ovog formata.56 Edicija TAKO LAKO

KOLIKO BRZO JE 1X KOD DVD-A?S gledišta protoka podataka, to je 1350 kB/s tj. 1.32 MB/s. 1x DVD-a jednak je 9xCD-a. Brzina vrtnje DVD-a je pak trostruko veæa.--------------------------------KAKVA JE RAZLIKA IZMEÐU DVD “PLUS” I “MINUS” STANDARDA?Za krajnjeg korisnika gotovo da i nema razlike a o kakvim se nijansama radi, proèitajteu dijelu priruènika koji govori o toj temi.Koju pržilicu kupiti i koji standard ona treba podržavati?Kupite onu koja podržava oba standarda (a takvih je veæina pržilica na tržištu) i zaboraviteda dva standarda prživih DVD-ova uopæe postoje!--------------------------------KAKO SNIMITI DVD-ROM?Pod uvjetom da imate opremu i softver, snimanje DVD-ROM-a s podacima se nimalone razlikuje od snimanja CD-ROM-a.--------------------------------KAKO NAPRAVITI DVD-VIDEO DISK?Nakon što na odgovarajuæi naèin normalizirate audio i video podatke, rudimentarniDVD-Video disk možete složiti pomoæu softvera koji smo vam predstavili u priruèniku.Želite li implementirati i menije, tj. ispuniti sve moguænosti DVD-Video standarda, trebatenabaviti specijalizirani softver, poput primjerice programa DVD Maestro, èija jecijena èesto suludo visoka.--------------------------------ŠTO JE FIRMWARE?Ono što su Windowsi vašem PC-u, to je firmware vašem DVD èitaèu ili snimaèu.Sve o DVD-u57

KAKO MI MOŽE KORISTITI ZAMJENA FIRMWAREA NOVIJIM?Može na mnogo naèina; novi firmware može unaprijediti kompatibilnost ureðaja sDVD filmovima, ubrzati èitanje i zapisivanje medija, ukinuti regionalno ogranièenje itd.--------------------------------ŠTO ZNAÈI “DVOSLOJNI DVD”?Upravo to – podaci su zapisani u dva sloja tj. na dva kata, od kojih je jedan napolaproziran. Drugi sloj poveæava kapacitet jednog diska na gotovo 9 GB, te se u skladus tim, takvi diskovi zovu još i DVD-9.--------------------------------POSTOJE LI DVOSLOJNI DVD-R-OVI KOJE SE MOŽE SNIMATI?Postoje, tj. postojat æe. Službeno su objavljene specifikacije i “plus” i “minus] dvoslojnihDVD medija, a što æe zaživjeti tijekom 2004. godine.--------------------------------ŠTO JE DVOSTRANI DVD?U osnovi, radi se o dva jednostrana DVD-a koja su tvornièki zalijepljena jedan nadrugi. Kapacitet je dvostruk, no usred filma morate okrenuti disk. Iako ih je u poèetkubio velik broj, danas izumiru. Prema DVD specifikaciji, postoji i kolosalni DVD-18, štoje dvostrani dvoslojni DVD koji može uskladištiti gotovo 18 GB podataka. No, zbogpreskupe proizvodnje, takvi diskovi gotovo ne postoje.58 Edicija TAKO LAKO

RJEÈNIKDVDkratica koja, prema definiciji DVD Foruma, tijela koje ju je i osmislilo, nema nikakvoosobito znaèenje. DVD znaèi DVD.--------------------------------PALanalogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Europi--------------------------------NTSCanalogni tip signala koji se koristi za prijenos TV slike u Americi i Japanu--------------------------------Dolby Digitalprvi i trenutno glavni zvuèni format zvuka na DVD filmovima--------------------------------DTSalternativni, unaprijeðeni format zvuka na DVD filmovima--------------------------------6.1vidi subwoofer--------------------------------7.1vidi subwoofer--------------------------------SUBWOOFERspecijalni zvuènik, namijenjen reprodukciji najdubljih tonova, tj. baseva i eksplozija.Kako se smatra da je to “pod-kanal”, oznaèava se sufiksom .1 na broj zvuènika, npr.5.1, 7.1 itd.Sve o DVD-u59

SATELITnaziv koje se koristi za “sporedne” zvuènike u kuænom kinu. Najèešæe oznaèava nekiod stražnjih surround zvuènika.--------------------------------FIRMWARE“operativni sustav” ureðaja, usnimljen u flash memoriju.--------------------------------REGION-FREEoznaka koju nose DVD èitaèi, oni linijski i oni raèunalni, a koji ne “pate” od regionalnogogranièenja--------------------------------CSSContent Scrambling System je naèin digitalnog kodiranja video zapisa koji omoguæavagledanje, ali ne i presnimavanje na PC-u--------------------------------MACROVISIONanalogna zaštita koja spreèava umnažanje DVD filmova pomoæu starije analogneopreme--------------------------------S/PDIFSony / Philips Digital Interface – suèelje koje omoguæava digitalni prijenos audiosignala--------------------------------CODECskupina pravila koja definira kako se u digitalnoj domeni, znaèi samo uz pomoæ jedinicai nula, zapisuje video signal.60 Edicija TAKO LAKO

OVERHEADnaziv za dodatne podatke koji se zapisuju na disk, bilo CD ili DVD, a služe za korekcijugrešaka.--------------------------------ARTEFAKTIpod ovim pojmom se naziva sve ono što ne bi trebalo biti u slici. Ponekad ih uzrokujeloše kodiranje MPEG-2 videa, no èesto je uzrok krivo podešen TV, loši kablovi, elektriènainterferencija, loš transfer s celuloida, loše oèitani podaci s DVD-a (primjericezbog ošteæenja) i slièno.Sve o DVD-u61

AutorPatrik Pencinger-----Urednik izdanjaSenka Kušer-Mijiæ-----Grafièki urednikStjepan Perkoviæ-----Tehnièki urednikTomislav Mijiæ-----LekturaAnkica Ðerek