Poboljšanje efikasnosti korištenja energije i održivosti gradova - FER
Poboljšanje efikasnosti korištenja energije i održivosti gradova - FER Poboljšanje efikasnosti korištenja energije i održivosti gradova - FER
Sažetak Poboljšanje efikasnosti korištenja energije i održivosti gradova uvoñenjem sustavnog gospodarenja energijom Autor: Goran Čačić UNDP Hrvatska, Projekt energetske efikasnosti, Nacionalni projekt “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Hrvatskoj“ Savska cesta 129/I 10000 Zagreb, Hrvatska goran.cacic@undp.org Održivost gradova uvelike ovisi o načinu na koji se u gradovima gospodari i upravlja potrošnjom energije, stoga je i uloga gospodarenja energijom u postizanju održivog razvoja gradova u budućnosti velika. Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima temeljeno na promjeni ponašanja ljudi, izmjenama unutar postojećih organizacijskih struktura i primjeni tehničkih mjera poboljšanja energetske efikasnosti ključan je preduvjet razvoja svih vještina i znanja potrebnih za ostvarivanje postojećeg potencijala poboljšanja energetske efikasnosti (EE) i razvoja gradova na održiv način. Potpuno uspostavljeno SGE u konačnici pretpostavlja da se maksimalno iskorištava potencijal poboljšanja EE i da se znanje prikupljeno kroz kontinuiran proces gospodarenja energijom u gradu prenosi grañanima, čime se pokreće proces promjene njihovog ponašanja te stvara osnova za iskorištavanje potencijala poboljšanja EE ne samo u javnom sektoru nego i na cijelom administrativnom području gradova. Dosadašnja iskustva ukazuju da je ostvarivi potencijal smanjenja potrošnje energije do 30 posto ukupne neposredne potrošnje energije u gradu, no taj potencijal nije jednostavno ostvariti. Uvoñenje SGE danas je nezamislivo bez korištenja modernih informatičkih sustava i tehnologija, a uvoñenje naprednih IT sustava ujedno je i prvi logičan korak prema primjeni koncepta „pametnih“ gradova (eng. Smart Cities). Konačan cilj uvoñenja koncepta pametnog grada je postizanje ekološki prihvatljive, efikasne i održive urbane infrastrukture koja će grañanima pružiti sve potrebne usluge na ekonomski i ekološki najprihvatljiviji način te dodatno poboljšati kvalitetu života u gradovima. Koncept sustavnog gospodarenja energijom u gradovima opisan u ovome radu u konačnici je usmjeren ka značajnom poboljšanju lokalnih praksi gospodarenja energijom te definiranja, provoñenja i potvrñivanja uspješnosti energetskih politika. Uvedeno SGE u gradovima rezultira kontinuiranom identifikacijom niza mjera poboljšanja efikasnosti potrošnje energije, stalnim unaprjeñenjem postojećih načina nadzora i upravljanja potrošnjom energije, a poboljšanja se ostvaruju kroz uvoñenje promjena u uspostavljenim organizacijskim strukturama kroz edukaciju ključnih osoba, definiranje i uvoñenje jasnih procedura i pravila nadzora neposredne potrošnje energije i energetske efikasnosti te primjenom naprednih informatičkih tehnologija, sustava i aplikacija kao osnovnih alata za olakšavanje provoñenja energetskih analiza i gospodarenje energijom. Koncept SGE opisan u ovom radu razvijen je i testiran na pilot projektu u gradu Sisku i nakon toga je započeta primjena u više desetaka gradova i županija u Republici Hrvatskoj. U radu se daje uvid i u osnove Informacijskog sustava za gospodarenje energijom koji je osnovni alat za prikupljanje, analizu i interpretaciju podataka o neposrednoj potrošnji energije. Uspješna implementacija SGE-a na razini gradova pokazuje da se na ovaj način stvara osnova za jednostavno provoñenje kontinuiranog nadzora nad neposrednom potrošnjom energije te verifikacije uspješnosti primjene odabranih energetskih politika i u konačnici znatno povećavaju kapaciteti lokalne uprave za planiranje i upravljanje energetikom što je značajno poboljšanje u odnosu na razvoj energetike sa nacionalne razine. Ključne riječi Energetska efikasnost, energetska analiza, napredni sustavi za gospodarenje energijom u gradovima, Inteligentni Informacijski sustavi za gospodarenje energijom, praćenje i verifikacija ostvarenih ušteda.
- Page 2 and 3: 1 Uvod U Europskoj uniji u prosijek
- Page 4 and 5: Slika 4 Efikasnost distribucijskih
- Page 6 and 7: najjednostavniji alati koji daju ko
- Page 8: energetskog stanja (potrošnja), (2
Sažetak<br />
<strong>Poboljšanje</strong> <strong>efikasnosti</strong> <strong>korištenja</strong> <strong>energije</strong> i <strong>održivosti</strong> <strong>gradova</strong> uvoñenjem<br />
sustavnog gospodarenja energijom<br />
Autor: Goran Čačić<br />
UNDP Hrvatska, Projekt energetske <strong>efikasnosti</strong>,<br />
Nacionalni projekt “Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Hrvatskoj“<br />
Savska cesta 129/I<br />
10000 Zagreb,<br />
Hrvatska<br />
goran.cacic@undp.org<br />
Održivost <strong>gradova</strong> uvelike ovisi o načinu na koji se u<br />
gradovima gospodari i upravlja potrošnjom <strong>energije</strong>,<br />
stoga je i uloga gospodarenja energijom u postizanju<br />
održivog razvoja <strong>gradova</strong> u budućnosti velika.<br />
Sustavno gospodarenje energijom (SGE) u gradovima<br />
temeljeno na promjeni ponašanja ljudi, izmjenama unutar<br />
postojećih organizacijskih struktura i primjeni tehničkih<br />
mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong> ključan je<br />
preduvjet razvoja svih vještina i znanja potrebnih za<br />
ostvarivanje postojećeg potencijala poboljšanja<br />
energetske <strong>efikasnosti</strong> (EE) i razvoja <strong>gradova</strong> na održiv<br />
način. Potpuno uspostavljeno SGE u konačnici<br />
pretpostavlja da se maksimalno iskorištava potencijal<br />
poboljšanja EE i da se znanje prikupljeno kroz<br />
kontinuiran proces gospodarenja energijom u gradu<br />
prenosi grañanima, čime se pokreće proces promjene<br />
njihovog ponašanja te stvara osnova za iskorištavanje<br />
potencijala poboljšanja EE ne samo u javnom sektoru<br />
nego i na cijelom administrativnom području <strong>gradova</strong>.<br />
Dosadašnja iskustva ukazuju da je ostvarivi potencijal<br />
smanjenja potrošnje <strong>energije</strong> do 30 posto ukupne<br />
neposredne potrošnje <strong>energije</strong> u gradu, no taj potencijal<br />
nije jednostavno ostvariti.<br />
Uvoñenje SGE danas je nezamislivo bez <strong>korištenja</strong><br />
modernih informatičkih sustava i tehnologija, a uvoñenje<br />
naprednih IT sustava ujedno je i prvi logičan korak prema<br />
primjeni koncepta „pametnih“ <strong>gradova</strong> (eng. Smart<br />
Cities). Konačan cilj uvoñenja koncepta pametnog grada<br />
je postizanje ekološki prihvatljive, efikasne i održive<br />
urbane infrastrukture koja će grañanima pružiti sve<br />
potrebne usluge na ekonomski i ekološki najprihvatljiviji<br />
način te dodatno poboljšati kvalitetu života u gradovima.<br />
Koncept sustavnog gospodarenja energijom u gradovima<br />
opisan u ovome radu u konačnici je usmjeren ka<br />
značajnom poboljšanju lokalnih praksi gospodarenja<br />
energijom te definiranja, provoñenja i potvrñivanja<br />
uspješnosti energetskih politika. Uvedeno SGE u<br />
gradovima rezultira kontinuiranom identifikacijom niza<br />
mjera poboljšanja <strong>efikasnosti</strong> potrošnje <strong>energije</strong>, stalnim<br />
unaprjeñenjem postojećih načina nadzora i upravljanja<br />
potrošnjom <strong>energije</strong>, a poboljšanja se ostvaruju kroz<br />
uvoñenje promjena u uspostavljenim organizacijskim<br />
strukturama kroz edukaciju ključnih osoba, definiranje i<br />
uvoñenje jasnih procedura i pravila nadzora neposredne<br />
potrošnje <strong>energije</strong> i energetske <strong>efikasnosti</strong> te primjenom<br />
naprednih informatičkih tehnologija, sustava i aplikacija<br />
kao osnovnih alata za olakšavanje provoñenja energetskih<br />
analiza i gospodarenje energijom.<br />
Koncept SGE opisan u ovom radu razvijen je i testiran na<br />
pilot projektu u gradu Sisku i nakon toga je započeta<br />
primjena u više desetaka <strong>gradova</strong> i županija u Republici<br />
Hrvatskoj. U radu se daje uvid i u osnove Informacijskog<br />
sustava za gospodarenje energijom koji je osnovni alat za<br />
prikupljanje, analizu i interpretaciju podataka o<br />
neposrednoj potrošnji <strong>energije</strong>. Uspješna implementacija<br />
SGE-a na razini <strong>gradova</strong> pokazuje da se na ovaj način<br />
stvara osnova za jednostavno provoñenje kontinuiranog<br />
nadzora nad neposrednom potrošnjom <strong>energije</strong> te<br />
verifikacije uspješnosti primjene odabranih energetskih<br />
politika i u konačnici znatno povećavaju kapaciteti<br />
lokalne uprave za planiranje i upravljanje energetikom što<br />
je značajno poboljšanje u odnosu na razvoj energetike sa<br />
nacionalne razine.<br />
Ključne riječi<br />
Energetska efikasnost, energetska analiza, napredni<br />
sustavi za gospodarenje energijom u gradovima,<br />
Inteligentni Informacijski sustavi za gospodarenje<br />
energijom, praćenje i verifikacija ostvarenih ušteda.
1 Uvod<br />
U Europskoj uniji u prosijeku više od 50% stanovništva<br />
živi u gradovima i više od 50% finalne potrošnje <strong>energije</strong><br />
dešava se u gradovima. U ovom kontekstu održivost<br />
<strong>gradova</strong> uvelike je ovisna o načinu na koji se u njima<br />
koristi i gospodari energijom te gospodarenje energijom<br />
igra odlučujuću ulogu i u dostizanju održivog razvoja<br />
<strong>gradova</strong> u budućnosti. Energija je danas neizostavan dio<br />
našeg svakodnevnog života i glavni je pokretač naših<br />
aktivnosti no to se ostvaruje uz visoku cijenu, kako<br />
izravnu ekonomsku koju vidimo kroz svakodnevno<br />
povećanje cijena energenata tako i neizravnu ekološku<br />
koju vidimo kroz znatne utjecaje koje proizvodnja i<br />
potrošnja <strong>energije</strong> imaju na okoliš i klimatske promijene.<br />
Lokalna javna uprava u gradovima nalazi se najbliže<br />
stvarnom mjestu potrošnje <strong>energije</strong> i ima dovoljno<br />
izvršnih ovlasti da na nju može pozitivno djelovati te ako<br />
želimo smanjiti negativne utjecaje koje potrošnja <strong>energije</strong><br />
ima na našu okolinu mora postati predvodnik u<br />
poboljšavanju energetske <strong>efikasnosti</strong>, smanjivanju<br />
neposredne potrošnje <strong>energije</strong> i troškova za energiju te<br />
time i smanjenju negativnih utjecaja na okoliš. Uvoñenje<br />
sustavnog gospodarenja energijom (SGE) u gradovima<br />
omogućava postizanje ovih ciljeva.<br />
SGE je set specifičnih znanja i vještina uz postavljenu<br />
organizacijsku strukturu koja uključuje: ljude sa jasno<br />
definiranim odgovornostima, procedure kontinuiranog<br />
praćenja, mjerenja i prikupljanja podataka o potrošnji<br />
<strong>energije</strong> i energetskoj <strong>efikasnosti</strong>, analize podataka,<br />
interpretacije rezultata, postavljanja ciljeva, identificiranja<br />
i provoñenja mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong> te<br />
nadzora i potvrñivanja ostvarenih rezultata. Sve ovo danas<br />
je nezamislivo bez <strong>korištenja</strong> modernih informatičkih<br />
sustava i tehnologija, a uvoñenje SGE-a i naprednih IT<br />
sustava ujedno je i prvi logičan korak prema primjeni<br />
koncepta „pametnih“ <strong>gradova</strong> (eng. Smart Cities) što je<br />
slijedeći korak u održivom razvoju <strong>gradova</strong>. Konačan cilj<br />
uvoñenja koncepta pametnog grada je postizanje ekološki<br />
prihvatljive i održive urbane infrastrukture koja će<br />
grañanima pružiti sve potrebne usluga na ekonomski i<br />
ekološki najprihvatljiviji način te dodatno poboljšati<br />
kvalitetu života u gradovima.<br />
Na način upravljanja potrošnjom <strong>energije</strong> i samom<br />
neposrednom potrošnjom <strong>energije</strong> u gradovima, a time i<br />
na održivost razvoja <strong>gradova</strong>, uvelike se može utjecati<br />
implementacijom kvalitetnih energetskih politika.<br />
Jednostavan i pravovremen pristup ključnim<br />
informacijama o trenutnom statusu neposredne potrošnje<br />
<strong>energije</strong> ili o dosadašnjim rezultatima primjena<br />
energetskih politika donosiocima odluka mogu znatno<br />
olakšati pripremu i odabir prikladnih aktivnosti ili novih<br />
energetskih politika i načina opskrbe energijom.<br />
Kontinuirano prikupljanje ključnih podataka i analize<br />
kretanja trendova seta prikladno odabranih indikatora<br />
potrošnje <strong>energije</strong>, koji ukazuju na poveznice izmeñu<br />
provedenih aktivnosti i željenih rezultata, čine osnovu<br />
alata nužnog za procjenu stvarnog učinka provedbe<br />
politika. Indikatori koje koristimo za analizu trendova<br />
nisu samo obični statistički podaci nego nam daju dublji<br />
uvid i razumijevanje kritičnih kretanja i izdvajaju bitne<br />
veze izmeñu pojedinih setova podataka a koje nam<br />
klasična statistička obrada ne pokazuje. Praćenjem<br />
promjena jasno definiranih indikatori i poznavanje<br />
njihove veze sa i utjecaja na željene efekte vrlo lako<br />
provodimo ocjenu stvarnih učinaka primjene odabranih<br />
energetskih politika.<br />
U energetskim analizama i statistikama danas je<br />
uobičajena praksa provoñenja analiza trendova potrošnje<br />
<strong>energije</strong> na nacionalnoj razini, rezultate kojih onda<br />
prilagoñavamo na razinu pojedinih <strong>gradova</strong>. No u većini<br />
slučajeva agregirani pristup analizi energetskih podataka<br />
ne daje nam kvalitetan uvid u prikladnost i djelotvornost<br />
odabranih energetskih politika niti na nacionalnoj razini a<br />
kamoli na lokalnoj. Stoga ukoliko želimo raspolagati<br />
pouzdanim informacijama o stvarnim učincima provedbe<br />
odabranih politika na lokalnoj razini, ili ako želimo dobili<br />
uvid dali ih je potrebno korigirati i prilagoñavati nužno je<br />
uvesti redovit nadzor provedbe i procjenu učinaka<br />
provedenih energetskih politika na lokalnoj razini.<br />
Ostvarivanje ovoga moguće je jedino uz primjenu<br />
metodologija kontinuiranog prikupljanja ključnih<br />
podataka u kratkim i redovitim intervalima na lokalnoj<br />
razini a kako bismo mogli identificirati specifične učinke i<br />
postignuća provoñenja politika svedene na razinu<br />
pojedinog grada.<br />
Uvoñenje SGE-a upravo omogućava gore navedeno jer<br />
SGE uključuje i IT infrastrukturu koja je nužna za<br />
prikupljanje svih neophodnih podataka i informacija,<br />
organizacijske promjene koje osiguravaju neometan rad i<br />
definiranje metodologije rada koja osigurava kontinuirano<br />
prikupljanje i analizu podataka o potrošnji <strong>energije</strong> i na taj<br />
način omogućava uvid u realno postignute rezultate<br />
primjene odabranih energetskih politika na razini grada.<br />
2 Tipični energetski sustavi u gradovima<br />
Za provoñenje energetskih analiza ili procjenu <strong>efikasnosti</strong><br />
potrošnje <strong>energije</strong> u gradu moramo nadzirati i mjeriti<br />
potrošnju <strong>energije</strong> na više različitih razina. Na primjer<br />
želimo li ocijeniti efikasnost pretvorbe energenata koja se<br />
dešava na administrativnom području grada moramo<br />
nadzirati vrste i količine energenata koje ulaze kroz<br />
granice administrativnog područja te količine i vrste<br />
energenata koji se predaju u gradske distribucijske<br />
sustave.<br />
Na primjeru podataka za grad Zagreb koji ima tradiciju<br />
redovite izrade energetskih bilanci prikazat će se tipični<br />
tokovi <strong>energije</strong> i pripadajuće <strong>efikasnosti</strong>.<br />
Slika 1 pokazuje udjele po vrstama energenata koje ulaze<br />
kroz administrativnu granicu grada Zagreba za 2007<br />
godinu. Ukupna količina <strong>energije</strong> koja ulazi u grad iznosi
56.253 TJ (15.626 GWh), i kako bi ta količina <strong>energije</strong><br />
došla do krajnjih korisnika mora proći kroz proces<br />
pretvorbe u za distribuciju prikladan oblik te kroz sami<br />
distribucijski sustav.<br />
Tipični mrežni energetski distribucijski sustavi koji se<br />
najčešće nalaze u gradovima, a koji su predmet djelovanja<br />
energetskih politika i sustavnog gospodarenja energijom<br />
su:<br />
- Sustav distribucije električne <strong>energije</strong><br />
- Sustav distribucije prirodnog plina<br />
- Sustav distribucije toplinske <strong>energije</strong> (daljinsko<br />
grijanje)<br />
Uz gore navedene energetske distribucijske sustave sustav<br />
vodoopskrbe i odvodnje može se takoñer smatrati<br />
energetskim distribucijskim sustavom jer se za tretiranje<br />
vode prije i poslije dostave krajnjem korisniku te samu<br />
dostavu koriste znatne količine <strong>energije</strong>.<br />
Grad Zagreb; 2007.<br />
Ukupna energija 56.253 TJ (15.626 GWh)<br />
Električna<br />
energija<br />
7,8%<br />
Prirodni plin<br />
52,0%<br />
Ugljen<br />
0,1%<br />
Ogrijevno<br />
drvo<br />
1,6%<br />
Geotermalna<br />
energija<br />
0,1%<br />
Derivati nafte<br />
38,4%<br />
Slika 1 Udio pojedinih vrsta energenata koje ulaze na<br />
administrativno područje grada Zagreba<br />
Slika 2 nam pokazuje udjele tipova energenata koji ulaze<br />
u distribucijske sustave grada nakon što su prošli<br />
postrojenja za pretvorbu <strong>energije</strong>. Količina <strong>energije</strong> koja<br />
ulazi u distribucijske sustave iznosi 49.872 TJ (13.853<br />
GWh), što nam ukazuje na gubitke prilikom pretvorbe<br />
<strong>energije</strong> od oko 11 posto.<br />
Slika 3 ilustrira tokove <strong>energije</strong> od administrativne<br />
granice grada do energetskih distribucijskih sustava i<br />
gubitke koji se pojavljuju tijekom procesa pretvorbe<br />
<strong>energije</strong>. Energetsku efikasnost procesa pretvorbe <strong>energije</strong><br />
poboljšavamo kroz poboljšanje upravljanja postrojenjima<br />
ili primjenom tehničkih i tehnoloških poboljšanja na<br />
samim postrojenjima a uvoñenje SGE-a pomaže pri<br />
identifikaciji mogućih poboljšanja i omogućava<br />
jednostavan nadzor i potvrñivanje ostvarenih rezultata<br />
nakon primjene identificiranih mjera.<br />
Grad Zagreb; 2007.<br />
Ukupna energija: 49.872 TJ (13.853GWh)<br />
Daljinsko<br />
grijanje<br />
11,8%<br />
Procesna<br />
para<br />
3,6%<br />
Električna<br />
energija<br />
22,7%<br />
Ugljen<br />
0,1%<br />
Ogrijevno<br />
drvo<br />
1,8%<br />
Geotermalna<br />
energija<br />
0,1%<br />
Derivati<br />
nafte<br />
36,1%<br />
Prirodni plin<br />
23,8%<br />
Slika 2 Udjeli posjednih vrsta energenata na ulazu u<br />
distribucijske sustave<br />
Slika 3 Efikasnost pretvorbe <strong>energije</strong><br />
Slika 4 prikazuje tokove <strong>energije</strong> u distribucijskim<br />
sustavima u gradu Zagrebu u 2007. godini. Količina<br />
<strong>energije</strong> koja ulazi u distribucijski sustav na strani<br />
opskrbe energijom je 30.881 TJ a do krajnjih korisnika na<br />
strani neposredne potrošnje <strong>energije</strong> dostavlja se 28.909<br />
TJ što nam daje gubitke od oko 6 posto. Na efikasnost<br />
distribucijskih sustava takoñer se može utjecati<br />
poboljšanjima u načinu voñenja sustava i primjenom<br />
tehnoloških i tehničkih mjera poboljšanja sustava a SGE<br />
nam postavlja temeljnu infrastrukturu potrebnu za<br />
prikupljanje svih podataka potrebnih za provoñenje<br />
analiza.
Slika 4 Efikasnost distribucijskih sustava<br />
Na strani neposredne potrošnje <strong>energije</strong> potrošnju<br />
najčešće dijelimo po sektorima i to:<br />
- Sektor zgradarstva<br />
i. Sektor domaćinstva (kućanstava)<br />
ii. Komercijalni sektor (privatne usluge)<br />
iii. Javni sektor (javne usluge)<br />
- Promet<br />
- Industrija<br />
Slika 5 pokazuje udjele pojedinih sektora neposredne<br />
potrošnje <strong>energije</strong> u bilanci grada Zagreba za 2007<br />
godinu.<br />
Zgradarstvo<br />
59,7%<br />
Grad Zagreb; 2007<br />
Industrija<br />
13,8%<br />
Promet<br />
26,5%<br />
Slika 5 Udjeli neposredne potrošnje <strong>energije</strong> prema<br />
sektorima<br />
Prikazan set energetskih podataka predstavlja općenitu<br />
energetsku statistiku kojom dobivamo uvid u energetske<br />
tokove, proizvodnju i potrošnju <strong>energije</strong> agregiranu na<br />
razini grada. Ovaj pristup provoñenja energetskih analiza<br />
na razini grada preslika je agregirane energetske analize<br />
na nacionalnoj razini i daje nam uvid u generalne<br />
energetske trendove no ne pruža dovoljno detaljnih<br />
informacija koje su nužne za kvalitetnu energetsku<br />
analizu i ocjenu energetskih politika s ciljem<br />
prilagoñavanja implementacijskih aktivnosti lokalnim<br />
potrebama.<br />
Da bismo postigli željenu razinu detaljnosti provoñenja<br />
analiza energetskih trendova i potrošnje <strong>energije</strong> na razini<br />
grada i kako bismo dobili jasan uvid i razumijevanje<br />
faktora koji utječu na neposrednu potrošnju <strong>energije</strong> ili na<br />
rezultate provoñenja energetskih politika, podaci o<br />
potrošnji <strong>energije</strong> koje prikupljamo i analiziramo moraju<br />
biti dovoljno detaljni i prikupljeni sa dovoljno niske<br />
razine da jasno ukažu na povezanost pojedinih utjecajnih<br />
faktora, a koja ponekad nije jasno vidljiva na prvi pogled.<br />
Mjerenje i prikupljanje podataka potrebnih za provoñenje<br />
analiza potrebno je uspostaviti na razini krajnjeg<br />
korisnika <strong>energije</strong> za svaki sektor potrošnje a to je<br />
moguće postići jedino uvoñenjem SGE-a koji uključuje<br />
lokalno uspostavljene sustave za mjerenje potrošnje<br />
<strong>energije</strong> i infrastrukturu za prikupljanje i prijenos<br />
podataka o potrošnji <strong>energije</strong> svedenu na razinu krajnjeg<br />
korisnika u svim sektorima. Uz kontinuirano i redovito<br />
prikupljanje potrebnih podataka za provoñenje uspješne<br />
analizu nužno je i jasno definirati baznu potrošnju<br />
<strong>energije</strong> i odgovarajući set indikatora kao i postaviti<br />
željene ciljeve za svaki energetski sustav ili potrošača<br />
<strong>energije</strong> kojeg nadziremo.<br />
U narednim poglavljima prikazan je opći model<br />
sustavnog gospodarenja energijom koji je razvijen sa<br />
ciljem prikupljanja i analize podataka za sektor javnog<br />
zgradarstva, a kako bi se omogućilo i znatno olakšalo<br />
provoñenje potrebnih energetskih analiza kao i kontrole<br />
neposredne potrošnje <strong>energije</strong> krajnjih korisnika. Sektor<br />
javnog zgradarstva idealan je izbor za testiranje<br />
uspostavljenog SGE-a jer se kroz uredbe i pravilnike koje<br />
donosi javni sektor može uvesti niz obaveza i promjena u<br />
načinu ophoñenja i baratanja podacima o potrošnji<br />
<strong>energije</strong> koji su nužni da bi sustav dao željene rezultate.<br />
Takoñer Slika 5 pokazuje da sektor zgradarstva u ukupnoj<br />
potrošnji <strong>energije</strong> <strong>gradova</strong> sudjeluje sa vrlo velikim<br />
udjelom te u gradu Zagrebu odgovoran za oko 60 posto<br />
ukupne potrošnje <strong>energije</strong>. Razvoj modela SGE i njegovo<br />
uspješno uvoñenje u sektor zgradarstva, koji se sastoji od<br />
velikog broja krajnjih potrošača koji koriste relativno<br />
malene količine <strong>energije</strong> što dodatno podiže zahtjevnost<br />
primjene modela SGE-a, pokazuje i njegovu primjenjivost<br />
na ostale sektore koji imaju znatno manji broj korisnika.<br />
3 Uvoñenje Sustavnog gospodarenja<br />
energijom– SGE u gradovima<br />
Cilj uvoñenja Sustavnog gospodarenja energijom u<br />
gradove je razvoj kritičnih tehničkih i organizacijskih<br />
vještina i procedura na razini gradske uprave a kako bi<br />
omogućili kontinuirano prikupljanje podataka o potrošnji<br />
<strong>energije</strong>, mjerenje energetskih performansi i provoñenje<br />
energetskih analiza u stvarnom vremenu. Proces uvoñenja<br />
SGE uključuje organizacijske promjene i uvoñenje<br />
Informacijskog sustava za gospodarenje energijom –
ISGE. ISGE je informatički sustav s pripadajućom<br />
infrastrukturom koji omogućava redovito i centralizirano<br />
prikupljanje podataka o potrošnji <strong>energije</strong> te analizu<br />
prikupljenih podataka na različitim razinama kao na<br />
primjer analiza podataka o potrošnji <strong>energije</strong> u javnim<br />
zgradama agregirana na razinu grada ili analiza potrošnje<br />
<strong>energije</strong> spuštena na razinu pojedine zgrade.<br />
Krajnji cilj SGE-a je prije svega uspostava procesa<br />
kontinuiranog gospodarenja energijom koji znatno<br />
olakšava kontrolu potrošnje <strong>energije</strong> u zgradama u<br />
vlasništvu grada a nakon toga i identifikacija i<br />
implementacija mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong><br />
u zgradama i na kraju prijenos znanja stečenih kroz<br />
provoñenje analiza potrošnje <strong>energije</strong> na javnim zgradama<br />
prema grañanima. Time i grañane potičemo na promjenu<br />
ponašanja koje će u konačnici rezultirati poboljšanjem<br />
<strong>efikasnosti</strong> potrošnje <strong>energije</strong> u cijelom sektoru<br />
zgradarstva. Slika 6 prikazuje osnovni koncept SGE-a u<br />
gradovima s jasno definiranim odgovornostima svih<br />
uključenih strana.<br />
Slika 6 Osnovni koncept SGE u gradu<br />
Lokalni energetski menadžeri (LEM), tj. odgovorne osobe<br />
na razini pojedine zgrade, dužni su gospodariti energijom<br />
i prikupljati podatke o potrošnji <strong>energije</strong> na razini svake<br />
pojedine zgrade te prikupljene podatke redovito<br />
dostavljati u Ured za gospodarenje energijom – EE ured<br />
(eng. Energy Efficiency Office - EE office) u gradu. Za<br />
dostavu podataka koriste uspostavljenu IT infrastrukture i<br />
Informacijski sustav za gospodarenje energijom. Tim za<br />
gospodarenje energijom – EE tim (eng. Energy efficiency<br />
team – EE team) pri gradskoj upravi, u suradnji s LEM,<br />
odgovoran je za redovitu analizu prikupljenih podataka za<br />
svaku pojedinu zgradu ali i za analizu podataka na razini<br />
cijelog sektora javnog zgradarstva koji je obuhvaćen<br />
SGE-om te za identifikaciju mjesta nepotrebne ili<br />
neefikasne potrošnje <strong>energije</strong> i predlaganje mjera i<br />
aktivnosti kako bi se uočeni nedostaci uklonili.<br />
Rezultati pilot projekta uvoñenja SGE u Sisku<br />
Pilot projekt „Uvoñenje sustavnog gospodarenja energijom u gradu<br />
Sisku“ započet je 2006. godine a potpuno provoñenje trajalo je godinu<br />
dana. Projekt je provoñen u sklopu UNDP/GEF projekta „Uklanjanje<br />
barijera za energetsku efikasnost u Hrvatskoj“<br />
Grad Sisak u brojkama:<br />
Površina: ≈ 420 km 2<br />
Broj stanovnika: ≈ 50 000<br />
Troškovi za energiju: ≈ 10.000.000,00 HRK (za zgradarstvo<br />
i javnu rasvjetu)<br />
Proces provoñenja pilot projekta uspostave SGE uključivao je<br />
formiranje EE ureda i EE tima u kojem su zaposlene dvije osobe,<br />
edukaciju EE tima, provoñenje energetskih pregleda svih zgrada koje<br />
su u vlasništvu grada s ciljem identificiranja mjera poboljšanja<br />
energetske <strong>efikasnosti</strong> (EE projekti), razvoja i instalacije prve verzije<br />
ISGE-a te uspostave organizacijskih procedura unutar gradske strukture<br />
koja je bila nužna kako bi se osiguralo kontinuirano gospodarenje<br />
energijom i prikupljanje podataka o neposrednoj potrošnji <strong>energije</strong>.<br />
Nakon uspostave SGE-a rezultati koje je EE tim ostvario u 4 godine<br />
rada su:<br />
• Uspostavljen proces kontinuiranog i sustavnog gospodarenja<br />
energijom i prikupljanja podataka o potrošnji <strong>energije</strong> putem<br />
ISGE-a<br />
• Nastavno na provedene energetske preglede provedeno je 22<br />
projekata poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong>. Ukupna investicija u<br />
provoñenje projekta iznosila je 14.000.000,00 HRK, a ostvarene<br />
uštede na razini jedne godine u 2010 dosegle su iznos od<br />
1.300.000, 00 HRK što je više od 10 posto ukupnog budžeta za<br />
energiju.<br />
• Ostvareno je smanjenje emisija CO2 na godišnjoj razini u iznosu od<br />
750 tona CO2.<br />
• Organizirano je više od 15 tematskih edukacijskih radionica za<br />
grañane sa temama poput izolacije vanjske ovojnice kuća, zamjene<br />
stolarije, razvoja energetskih sustava u gradu, <strong>korištenja</strong> OIE i sl.<br />
kojima je povećan interes grañana za energetsku efikasnost.<br />
• Pružena financijska je potpora grañanima za rekonstrukcije sustava<br />
grijanja u više stambenim zgradama.<br />
Nastavno na uspješnu provedbu pilot projekta u gradu Sisku i<br />
postizanje dobrih rezultata smanjenja potrošnje <strong>energije</strong> pokrenut je<br />
nacionalni projekt kako bi se uspješno razvijen model primjeno i u<br />
drugim gradovima u Hrvatskoj. Projekt se uspješno provodi od<br />
listopada 2008 godine i u njega je trenutno uključeno svih 20 županija i<br />
83 od 127 <strong>gradova</strong> koji su u različitim fazama uvoñenja SGE-a.<br />
U provedbi pilot projekta kao ključan korak koji je omogućio uspješnu<br />
provedbu pokazala se kontinuirana potpora i trud uložen u informiranje<br />
i educiranje ključnih osoba na svim razinama, podizanje njihove razine<br />
znanja i tehničkih kompetencija te na taj način energetsku efikasnost<br />
uvesti u uobičajene redne procese. Kroz proces edukacije i<br />
osposobljavanja gospodarenje energijom i kontinuirano praćenje<br />
energetskih performansi i identificiranje i provoñenje projekata<br />
poboljšanja EE u gradskim zgradama i institucijama prihvaćeno je kao<br />
nužno i obavezno, što je i konačni cilj uvoñenja SGE-a u gradove.<br />
Proces kontinuiranog prikupljanja i analize podataka o<br />
potrošnji <strong>energije</strong> za svaku pojedinu zgradu daje nam set<br />
bitnih indikatora koji su nužni za identifikaciju mjesta<br />
neracionalne potrošnje <strong>energije</strong> i definiranje mjera<br />
poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong> implementacija kojih<br />
dovodi do poboljšanja energetskih performansi nadziranih<br />
zgrada. Kroz proces kontinuiranih energetskih analiza,<br />
identifikacije nedostataka i predlaganja poboljšanja<br />
energetske <strong>efikasnosti</strong> EE tim stiče znatna znanja i<br />
iskustva te kao dodatnu odgovornost preuzima na sebe<br />
obavezu prijenosa stečenog znanja na grañane<br />
korištenjem različitih edukativno informativnih alata. Kao
najjednostavniji alati koji daju konkretne rezultate<br />
pokazali su se savjetovanja u Centrima za energetsku<br />
efikasnost – EE info centri, Kutcima za energetsku<br />
efikasnost – EE kutak i održavanje različitih tematskih<br />
radionica. Krajnji cilj prijenosa znanja i informiranja i<br />
educiranja grañana je poticanje promjene ponašanja<br />
grañana te na taj način posredno pokretanje procesa<br />
poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong> u sektoru kućanstava.<br />
Upravo je veza izmeñu EE ureda i krajnjih korisnika<br />
<strong>energije</strong> (prije svega grañana i korisnika javnih objekata),<br />
koju utvrñujemo kontinuiranom komunikacijom i<br />
prijenosom stečenog znanja i iskustava, ključna za<br />
dobivanje povratnih informacija sa razine neposredne<br />
potrošnje <strong>energije</strong>. Ova veza ključna je za objektivnu i<br />
točnu analizu i procjenu uspješnosti i ostvarenih rezultata<br />
primjene odabranih energetskih politika a EE uredi<br />
rezultate ove analize prenose do donositelja odluka te<br />
identificiraju potencijalna mjesta poboljšanja politika i<br />
predlažu jasne smjernice za poboljšanja. Slika 7 pokazuje<br />
cijeli proces toka informacija od mjesta neposredne<br />
potrošnje <strong>energije</strong> prema donosiocima odluka te ključnu<br />
ulogu EE ureda u tim procesima.<br />
Slika 7 Procesi stjecanja i prijenosa znanja kao<br />
sastavnog dijela SGE-a<br />
Konačna potvrda uspješno i potpuno implementiranog<br />
sustavnog gospodarenja energijom u gradu zamišljena je<br />
kroz kontinuiran nadzor nad potrošnjom <strong>energije</strong> u javnim<br />
zgradama i ostalim javnim uslugama, redovitu analizu<br />
prikupljenih podataka i identificiranje mjesta i primjenu<br />
mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong>. Uz primjenu<br />
mjere u javnom sektoru kroz proces prijenosa znanja i<br />
stečenih iskustava pokreće se i proces promjene<br />
ponašanja grañana i prihvaćanja efikasnog <strong>korištenja</strong><br />
<strong>energije</strong> kao načina života te se time pokreće postupak<br />
dosizanja maksimalnog potencijala smanjenja potrošnje<br />
<strong>energije</strong> u gradovima, a iskustva pokazuju da je ostvariva<br />
ušteda 20 do 30 posto ukupne neposredne potrošnje<br />
<strong>energije</strong>.<br />
Točna i redovita analiza prikupljenih podataka i izračun<br />
prikladnih energetskih indikatora koji nam omogućavaju<br />
objektivnu procjenu ostvarenih rezultata imaju ključnu<br />
ulogu u SGE a provoñenje ovih analiza danas je<br />
nezamislivo i skoro nemoguće bez <strong>korištenja</strong> naprednih<br />
tehnologija i interneta što nas dovodi do Informacijskog<br />
sustava za gospodarenje energijom – ISGE koji je<br />
neizostavan i kritičan alat koji višestruko olakšava i<br />
ubrzava sustavno gospodarenje energijom.<br />
4 Informacijski sustav za gospodarenje<br />
energijom - ISGE<br />
ISGE je specijalizirana računalna aplikacija sa osnovnom<br />
namjerom olakšavanja praćenja i analize podataka o<br />
neposrednoj potrošnji <strong>energije</strong> te gospodarenja energijom<br />
u javnim zgradama. ISGE omogućava jednostavno<br />
stvaranje i održavanje registra zgrada i pripadajuće baze<br />
podataka sa općim, konstrukcijskim i energetskim<br />
podacima koji jednoznačno definiraju opće stanje<br />
nadzirane zgrade. Aplikacija omogućava pristup putem<br />
interneta i omogućava jednostavan i kontinuiran unos<br />
podataka sa bilo koje zgrade u kojoj postoji internetski<br />
priključak. Podatke o potrošni energenata i <strong>energije</strong> te o<br />
potrošnji vode u ISGE možemo unositi ručno unosom<br />
podataka u aplikaciju računalom putem interneta ili u<br />
naprednijim verzijama direktnim spajanjem ISGE<br />
aplikacije sa sustavima daljinskog prikupljanja podataka o<br />
potrošnji <strong>energije</strong> ili spajanjem sa pametnim mjerilima.<br />
Slika 8 prikazuje koncept ISGE-a u zgradama sa ručnim<br />
ili automatskim unosom podataka.<br />
Slika 8 Ilustracija ISGE<br />
Bitna karakteristika ISGE-a je omogućavanje jednostavne<br />
obrade, analize i prikaza (grafički ili u tabličnom obliku)<br />
prikupljenih podatka o potrošnji <strong>energije</strong> te pripremu<br />
različitih pred definiranih izvještaja i izračun niza<br />
indikatora potrošnje <strong>energije</strong> što nam uvelike olakšava<br />
provoñenje energetskih analiza za odreñenu zgradu, grupu<br />
zgrada ili sve zgrade unesene u sustav.<br />
Za bilo koju zgradu koja je unesena u aplikaciju, ISGE<br />
može prikazati ili izračunati slijedeći set tipični podataka i<br />
energetskih indikatora, ali i niz drugih:<br />
- Ukupnu potrošnju <strong>energije</strong> prema vrsti energenta<br />
u odabranom vremenskom periodu.<br />
- Ukupne troškove prema vrsti energenta u<br />
odabranom vremenskom periodu.<br />
- Ukupnu potrošnju <strong>energije</strong> za odabran objekt za<br />
sve vrste energenata u odabranom vremenskom<br />
periodu izražene u kWh ili u jedinicama količine<br />
u kojima se energent nabavlja kao na primjer m 3<br />
za prirodni plin ili litre za loživo ulje i sl.
- Izračun i prikaz krivulje potrošnje <strong>energije</strong> u<br />
ovisnosti o vanjskoj temperaturi (E-T krivulja)<br />
ili nekoj drugoj varijabli za odabran objekt.<br />
- Specifičnu potrošnju <strong>energije</strong> odabranog objekta<br />
prema vrsti energenta i to po različitim<br />
varijablama (npr. ukupnoj korisnoj površini<br />
objekta, korisnom volumenu objekta, broju<br />
korisnika u objektu i sl.).<br />
- Usporedba izračunatih indikatora s postavljenim<br />
ciljevima ili odabranim željenim vrijednostima<br />
potrošnje <strong>energije</strong> prema tipu zgrade.<br />
- Usporedba potrošnje <strong>energije</strong> dvije ili grupe<br />
zgrada sličnih karakteristike.<br />
- Usporedba potrošnje <strong>energije</strong> odabrane zgrade za<br />
različite vremenske periode (na primjer za isti<br />
mjesec različitih godina).<br />
- Izračun emisija CO2 prema vrsti energenta za<br />
pojedine ili grupe objekata.<br />
- Niz drugih podataka ili izračunatih vrijednosti.<br />
Slika 9 Primjer prikaza podataka u ISGE-u<br />
Mogućnost provedbe niza izračuna, prikaza dobivenih<br />
indikatora i prikupljenih podataka na razne načine koje<br />
ISGE nudi uvelike olakšavaju provoñenje energetskih<br />
analiza i analiza različitih faktora koji utječu na potrošnju<br />
<strong>energije</strong> i emisije štetnih plinova. Jednostavan prikaz<br />
olakšava interpretaciju dobivenih rezultata provedenih<br />
analiza i izračunatih indikatora te na taj način<br />
omogućavaju uočavanje ključnih poveznica izmeñu<br />
trendova potrošnje <strong>energije</strong> i ostalih utjecajnih faktora<br />
poput cijene energenata, ekonomske aktivnosti ili<br />
primijenjenih energetskih politika.<br />
Jednostavan pristup ovim informacijama kritičan je za<br />
sustavno gospodarenje energijom, za evaluaciju rezultata<br />
provedenih politika, za pripremu budućih aktivnosti ili za<br />
provoñenje nadzora i potvrñivanja ostvarenih rezultata<br />
nakon primjena mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong><br />
na pojedinim objektima ili u pojedinim energetskim<br />
sektorima što je takoñer jedan od važnih koraka sustavnog<br />
gospodarenja energijom.<br />
5 Nadzor i potvrñivanje ostvarenih rezultata<br />
Praćenje i potvrñivanje (eng. monitoring and verification<br />
– M&V) ostvarenih rezultata izuzetno je važan dio<br />
gospodarenja energijom. Naime glavni cilj sustavnog<br />
gospodarenja energijom je poboljšanje energetske<br />
<strong>efikasnosti</strong> do najviše moguće razine i to direktnom<br />
primjenom mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong> ili<br />
definiranjem i primjenom različitih energetskih politika.<br />
Dostizanje najviše razine energetske <strong>efikasnosti</strong> moguće<br />
je potvrditi jedino kontinuiranim praćenjem i<br />
potvrñivanjem ostvarenih rezultata bilo za pojedini objekt<br />
ili za cijeli energetski sektor na koji primjenjujemo<br />
odabrane mjere.<br />
Praćenje i potvrñivanje ostvarenih rezultata provodi se na<br />
razini pojedinog provedenog projekta te je prije<br />
provoñenja projekta potrebno definirati korake same<br />
analize kojom ćemo potvrditi ostvarene rezultate te je<br />
nužno postaviti kriterije po kojima će se potvrñivanje<br />
rezultata provesti kao i preliminarne ciljeve koje želimo<br />
ostvariti a analizom ćemo potvrditi ili opovrgnuti<br />
sukladnost sa postavljenim kriterijima i ciljevima. Znači<br />
da bismo uspješno proveli nadzor i potvrñivanje<br />
ostvarenih rezultata moramo već na samom početku<br />
provedbe projekta znati kuda idemo to jest što želimo<br />
postići i na koji način ćemo to potvrditi.<br />
Nakon provedbe projekta i nakon što smo prikupili sve<br />
potrebne podatke prije provoñenja procesa potvrñivanja<br />
ostvarenih rezultata potrebno je provjeriti točnost,<br />
cjelovitost i konzistentnost svih prikupljenih podataka,<br />
točnost sustava za prikupljanje podataka i instalirane i<br />
korištene mjerne opreme, točnost i primjenjivost svih<br />
pretpostavki koje su postavljene tijekom izračuna bazne<br />
potrošnje i emisija u fazi pripreme projekta jer sve ovo<br />
ima veliki utjecaj na rezultate procesa potvrñivanja<br />
rezultata.<br />
Slika 10 Koncept metodologije nadzora i potvrñivanja<br />
smanjenja emisije stakleničkih plinova<br />
Slika 10 pokazuje koncept metodologije praćenja i<br />
potvrñivanja ostvarenih rezultata primjene EE mjera. U<br />
osnovi metodologija nadzora i potvrñivanja ostvarenih<br />
rezultata u projektima poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong><br />
sastoji se od šest koraka: (1) utvrñivanje stvarnog
energetskog stanja (potrošnja), (2) definiranje bazne<br />
potrošnje <strong>energije</strong> (bazna godina), (3) identificiranje<br />
primijenjenih mjera poboljšanja energetske <strong>efikasnosti</strong><br />
(EE mjere), (4) implementacija odabranih mjera (EE<br />
projekt), (5) nadzor postignutih rezultata nakon primjene<br />
EE mjera (nova potrošnja), (6) izračun i potvrñivanje<br />
ostvarenog smanjenja potrošnje <strong>energije</strong> koja se dobiva iz<br />
razlike izmjerene potrošnje prije i poslije primjene EE<br />
mjera.<br />
6 Zaključak<br />
Iako je uobičajeno da se definiranje, odabir i odluke o<br />
primjeni energetskih politika donose na nacionalnoj<br />
razini, uvoñenje sustavnog gospodarenja energijom u<br />
gradovima otvara mogućnost i pruža potrebne alate i<br />
informacije lokalnim vlastima da se aktivno uključe u<br />
lokalno planiranje i kreiranje energetskih politika. Pitanje<br />
lokalnog planiranja i kreiranja energetskih politika a prije<br />
svega i njihove implementacije i ostvarivanja željenih<br />
rezultata postaje prioritetno i bitno pitanje. Danas lokalne<br />
vlasti, pošto su najbliže mjestu neposredne potrošnje<br />
<strong>energije</strong> a raspolažu potrebnim izvršnim ovlastima, više<br />
nego ikada moraju preuzeti ulogu predvodnika u<br />
smanjivanju potrošnje <strong>energije</strong> i uz energiju povezanih<br />
troškova emisija štetnih plinova te moraju prepoznati<br />
važnost svoje uloge kroz činjenicu da gradovi nisu samo<br />
dio problema nego prije da su gradovi dio rješenja kako<br />
lokalnih tako i nacionalnih pa i globalnih energetskih<br />
pitanja. Bez jasnih akcija na lokalnom nivou nemoguće je<br />
ostvariti sve postavljene ciljeve energetskih politika a<br />
kako bismo osigurali održiv razvoj <strong>gradova</strong>.<br />
Imajući to u vidu gradovi moraju predvoditi u primjeni<br />
inovativnih rješenja i uvoñenju institucionalnih reformi s<br />
ciljem promocije razvoja i blagostanja uz istovremeno<br />
smanjivanje nejednakosti i neodrživog <strong>korištenja</strong> <strong>energije</strong><br />
i svih ostalih resursa. Na ovaj način postavljaju se temelji<br />
prerastanja <strong>gradova</strong> u centre inovacije koji efikasnim<br />
korištenjem <strong>energije</strong> i ostalih resursa minimalno utječu na<br />
okoliš u kojem se nalaze i naše društvo čine održivim.<br />
Opisana metodologija uvoñenja sustavnog gospodarenja<br />
energijom temeljenog na promjeni ponašanja ljudi,<br />
izmjena unutar postojećih organizacijskih struktura i<br />
primjeni tehničkih mjera poboljšanja energetske<br />
<strong>efikasnosti</strong> pokazuje da je ustrajnom primjenom<br />
razvijenih koraka moguće postići značajne rezultate na<br />
unaprjeñenju ustaljenih načina praćenja pitanja energetike<br />
na lokalnoj razini te na taj način pripremiti put za<br />
provedbu lokalnih energetskih analiza i prebacivanje<br />
planiranja i provedbe energetskih politika sa nacionalne<br />
na lokalnu razinu kako bi se poboljšala uspješnost<br />
postizanja željenih rezultata a uslijed znano prilagoñenijih<br />
modela stvarnom stanju najbliže mjestu neposredne<br />
potrošnje <strong>energije</strong>. Dosadašnja iskustva ukazuju na<br />
ostvarivost potencijala smanjenja potrošnje <strong>energije</strong> od 30<br />
posto.<br />
Učinkovitost prikazanog modela SGE-a demonstrirana je<br />
na pilot projektu u gradu Sisku, gdje su ostvarene znatne<br />
uštede, a daljnja replikacija projekta započeta je u nizu<br />
<strong>gradova</strong> i županija u kojima se tek očekuje potvrda<br />
ostvarenih rezultata. Uspješna replikacija projekta<br />
pokazuje spremnost lokalnih vlasti na promjenu<br />
ponašanja i ustaljenih pogleda na energetsku efikasnost,<br />
nadzor, mjerenje i upravljanje potrošnjom <strong>energije</strong>.<br />
Promjene su ostvarive kroz mješavinu kontinuiranih<br />
procesa edukacije, motivacije, ohrabrivanja i poticanja<br />
svih uključenih aktera na djelovanje a najviše kroz<br />
uspostavu kontinuirane komunikacije i procesa prijenosa<br />
znanja kroz čvrste komunikacijske kanale jer je čovjek<br />
osnova svih sustava a u sustavnom gospodarenju<br />
energijom i više nego ključna karika o promjeni kojeg<br />
ovisi uspješnost cijelog projekta.<br />
Reference<br />
[1]. Z. Morvaj, V. Zanki, G. Cacic et al. (2008): Energy<br />
management in cities, learning through change, XI<br />
EURA Conference, Milan<br />
[2]. G. Cacic, Z. Morvaj (2009): Improving efficiency of<br />
energy use in cities – towards sustainability through<br />
managing energy and changing behaviour. 12 EURA<br />
conference, Madrid<br />
[3]. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i<br />
UNDP Hrvatska (2007): Energy Efficiency Master<br />
Plan for Croatia, Zagreb.<br />
[4]. UNDP Hrvatska (2008-a): Gospodarenje energijom<br />
u gradovima, Zagreb<br />
[5]. UNDP Croatia (2008-b): Priručnik za energetske<br />
savjetnike, Zagreb<br />
[6]. UNDP Croatia (2009): Gospodarenje energijom u<br />
Gradu Zagrebu, Zagreb<br />
[7]. Grupa autora Ministarstvo gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva i UNDP Hrvatska (2007): Master plan<br />
energetske učinkovitosti Republike Hrvatske,<br />
Zagreb<br />
[8]. Web stranica "An energy policy for Europe"<br />
COM(2007), and related policy implementation<br />
documents, http://europa.eu/scadplus/leg/en/ + links<br />
[9]. Dr. Shobhakar Dhakal (2004): Urban Energy Use<br />
and Greenhouse Gas Emissions in Asian Mega-<br />
Cities: Policies for a Sustainable Future, IGES,<br />
Japan<br />
[10]. Energetski institut Hrvoje Požar, (2006): Project<br />
Monitoring and Verification Protocol, Zagreb<br />
[11]. Definition of Energy Efficiency Indicators in<br />
ODYSSEE data base, Training Workshop, Paris<br />
(2006)<br />
[12]. IAEA (2005): Energy indicators for sustainable<br />
development: guidelines and methodologies,<br />
Vienna, Austria
Change language