sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
strujanja korišteni su i podaci mjerne postaje Zoljan 1 s obzirom da je registracija podataka<br />
kontinuira<strong>na</strong> i omogućuje detaljnu a<strong>na</strong>lizu dnevnog hoda smjera i brzine vjetra.<br />
S obzirom da je strujni režim <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji <strong>za</strong> disperziju i prijenos tvari u atmosferi, u <strong>na</strong>stavku će biti<br />
prika<strong>za</strong><strong>na</strong> njegova osnov<strong>na</strong> obilježja.<br />
1.5.7.2 Strujanje <strong>na</strong> području Našica i Zolja<strong>na</strong><br />
Vjetar kao meteorološki element ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n je i <strong>za</strong> većinu ljudskih djelatnosti ključan parametar.<br />
Tako je i kod razmatranja prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari što će biti obrađeno u <strong>za</strong>sebnom<br />
poglavlju ove Studije. Stoga se ciljano obrađuje strujanje <strong>na</strong> području Našica i Zolja<strong>na</strong> te je isto uzeto<br />
u obzir pri kasnijem razmatranju prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari.<br />
Općenito se ne može reći da su neki uvjeti strujnog režima povoljniji odnosno nepovoljniji od nekih<br />
drugih. Kada i u kojoj mjeri će to biti slučaj ovisi i o drugim čimbenicima. Međutim, možemo opisati<br />
z<strong>na</strong>čajke strujnih uvjeta i procijeniti očekivani utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>.<br />
A<strong>na</strong>lizirani su podaci o vjetru meteorološke postaje u Našicama, dobiveni klasičnim motrenjima<br />
pomoću vjetrulje i subjektivne procjene jačine vjetra po boforovoj ljestvici. Iako je procje<strong>na</strong><br />
subjektiv<strong>na</strong>, iz dugogodišnjeg ni<strong>za</strong> podataka mogu se dobiti kvalitetni i pouzdani poka<strong>za</strong>telji o<br />
strujanju <strong>na</strong> razmatranom području. To je osobito slučaj u ravničarskom području. Osim klasičnih<br />
podataka korišteni su i podaci mjerenja <strong>na</strong> postaji u Zoljanu. To je kontinuirani niz mjerenja visoke<br />
satne razlučivosti koji daje detaljniji uvid u dnevni hod vjetra, kao i realnu procjenu mjerene brzine<br />
vjetra. Na raspolaganju smo imali podatke postaje <strong>za</strong> 2004., 2005. i proljeće 2006. godine. Nakon<br />
toga došlo je do prekida u radu meteoroloških uređaja, tako da mjerenih podataka od proljeća 2006.<br />
do da<strong>na</strong>s nema.<br />
Podaci motrenja pokazuju da je vjetar <strong>na</strong> promatranom području u prosjeku slab, te da se uglavnom<br />
kreće od 2-2,5 bofora. Jaki vjetrovi javljaju se <strong>na</strong>jviše 4-5 da<strong>na</strong> godišnje (vjetar jači od 6 bofora), a<br />
olujni vjetar vrlo je rijedak i pojavljuje se u rano proljeće i kasnu jesen. Smjer vjetra je pod utjecajem<br />
orografije i strujanja <strong>na</strong> većoj skali. Dominiraju vjetrovi jugo<strong>za</strong>padnog i sjevero<strong>za</strong>padnog smjera, dok<br />
se sredinom da<strong>na</strong> učestalost jugo<strong>za</strong>padnog vjetra nešto smanjuje. Iz ruža vjetra vidljivo je da su<br />
<strong>za</strong>stupljeni i ostali smjerovi vjetra s približno sličnom, ali malom učestalošću. Da<strong>na</strong> je ruža vjetra<br />
dobive<strong>na</strong> iz podataka automatske postaje i vidi se da su podaci i jedne i druge postaje međusobno<br />
usporedivi. Oni ne mogu biti identični i zbog toga što se radi o lokacijama koje su međusobno<br />
udaljene nekoliko kilometara i drugačije izložene strujanju. Postaja u Zoljanu bliže je tvornici cementa i<br />
u brdovitijem dijelu tere<strong>na</strong>, tako da se <strong>na</strong> njoj osjeća i jači lokalni utjecaj orografskog <strong>za</strong>kretanja<br />
vjetra.<br />
Podaci mjerenja u Zoljanu korišteni su i <strong>za</strong> precizniju a<strong>na</strong>lizu brzine vjetra, kako po mjesecima tako i u<br />
procjeni dnevnog hoda vjetra (Slika). Iz grafiko<strong>na</strong> se vidi da je vjetar u prosjeku vrlo slab te da do<br />
laganog jačanja dolazi sredinom da<strong>na</strong> kada je u potpunosti razvije<strong>na</strong> dnev<strong>na</strong> cirkulacija brdo doli<strong>na</strong>.<br />
Iako i kod maksimalnog vjetra postoji dnevni hod on je nepravilniji i ukazuje da je pojačani vjetar<br />
jed<strong>na</strong>ko tako vjerojatan u noćnim i jutarnjim satima. Rasap podataka oko medija<strong>na</strong> je jako izražen<br />
kako u dnevnom hodu tako i u godišnjem. Rasap je <strong>na</strong>jmanji u ljetnim mjesecima kada su i brzine<br />
vjetra <strong>na</strong>jmanje a <strong>na</strong>jveći u proljeće, što je pove<strong>za</strong>no s prodorima baričkih tvorevi<strong>na</strong> veće, sinoptičke<br />
skale (Slika). U zimskim mjesecima vjetar je <strong>na</strong>jjači i doprinosi prijenosu onečišćenja <strong>na</strong> veću<br />
1 Mjer<strong>na</strong> postaja Zoljan u funkciji je od 2004. godine, a ustanovlje<strong>na</strong> je temeljem Studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> prilikom prelaska<br />
postojeće linije <strong>za</strong> proizvodnju klinkera s pli<strong>na</strong> <strong>na</strong> ugljen, a s ciljem praćenja utjecaja tvornice Našicecement d.d. <strong>na</strong> kakvoću<br />
zraka. Mjernom postajom upravlja tvornica Našicecement d.d.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 23
Change language