sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.5.5.2 Fau<strong>na</strong><br />
Zoogeografski područje Našica proteže se pod područjem europskih listopadnih i mješovitih šuma čiji<br />
je krajolik antropogeno z<strong>na</strong>čajno izmijenjen. U široj okolici tvornice cementa obitavaju uobičajene<br />
europske vrste sisavaca poput: lisice (Vulpes vulpes), kune (Martes sp.), srne (Capreolus capreolus),<br />
jele<strong>na</strong> (Cervus elaphus), divlje svinje (Sus scrofa), zeca (Lepus europaeus), rovki (Soricidae) i različitih<br />
vrsta glodavaca (Rodentia). Prisutne su također i brojne vrste šišmiša (Chiroptera) koji pripadaju<br />
popisu <strong>za</strong>štićenih životinjskih svojti Hrvatske poput šumskog netopira (Pipistrellus <strong>na</strong>thusii), sivog<br />
dugouša<strong>na</strong> (Plecotus austriacus) i dr.<br />
Osobitost predstavlja stanište nizinskih šuma u kojima obitava jelen lopatar (Dama dama), te se<br />
gnijezde veliki orao i cr<strong>na</strong> roda (Ciconia nigra) pripadnici vrsta ugroženih u europskim razmjerima.<br />
Toč<strong>na</strong> obitavališta i gnijezdilišta ovih rijetkih vrsta nisu poz<strong>na</strong>ta, a u planu <strong>za</strong>štite je izdvojiti aktiv<strong>na</strong><br />
gnijezda i <strong>za</strong>štiti njihovo okruženje s <strong>na</strong>jmanje 10 ha površine. Osim <strong>na</strong>vedenih vrsta, ornitofau<strong>na</strong><br />
ovog prostora sastoji se od velikog broja pjevica, <strong>za</strong>tim sova (Strigiformes), kukavica (Cuculiformes),<br />
grabljivica (Falconiformes), žu<strong>na</strong> (Piceidae) i dr. Herpetofau<strong>na</strong> i entomofau<strong>na</strong> također su bogate<br />
vrstama, a od riba su <strong>na</strong>jčešće šaranke (Cyprinidae).<br />
Glavne vrste divljači su: sr<strong>na</strong> obič<strong>na</strong> (Capreolus capreolus), zec (Laepus europeaus), fa<strong>za</strong>n (Phasianus<br />
colchicus), lisica (Vulpes vulpes), divlja svinja (Sus scrofa) i jelenska divljač (Cervus elaphus) u<br />
prolazu.<br />
1.5.6 Područje ekološke mreže Republike Hrvatske<br />
Lokacija se ne <strong>na</strong>lazi unutar <strong>za</strong>štićenog područja prirode. Prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti<br />
pla<strong>na</strong>, programa i <strong>za</strong>hvata <strong>za</strong> ekološku mrežu (NN 118/09) čla<strong>na</strong>ku 2.,stavak 2. „Ocje<strong>na</strong> se ne provodi<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>hvate koji se provode unutar izgrađenog djela građevinskog područja“.<br />
Tijekom 2009 godine <strong>na</strong> istoj lokaciji <strong>za</strong> postojeće postrojenje, liniju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I,<br />
MZOPUG podnošen je Zahtjev o potrebi procjene <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>, gdje smo od <strong>na</strong>dležnog ureda<br />
tražili karte staništa i pregleda Nacio<strong>na</strong>len ekološke mreže u širem području tvornice Našicecement.<br />
Lokacija <strong>za</strong>hvata ne ulazi u Područje Nacio<strong>na</strong>lne ekološke mreže, niti u Među<strong>na</strong>rodno važ<strong>na</strong> područja<br />
<strong>za</strong> ptice.<br />
1.5.7 Klimatološke i meteorološke z<strong>na</strong>čajke šireg prostora lokacije <strong>za</strong>hvata<br />
1.5.7.1 Meteorološki uvjeti<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji faktori koji određuju klimu područja Našica su smještaj u umjerenom geografskom<br />
pojasu kontinentalne Hrvatske i reljef. Nisko gorje <strong>na</strong>jviše utječe <strong>na</strong> strujanje zraka. Zbog različitog<br />
<strong>za</strong>grijavanja pojedinih obro<strong>na</strong>ka dolazi do razvoja cirkulacije obronka, odnosno, noćnog vjetra niz<br />
obro<strong>na</strong>k i dnevnog vjetra obrnutog smjera koji je <strong>na</strong>jjače izražen <strong>za</strong> mirnog, stabilnog vreme<strong>na</strong>. Što je<br />
obro<strong>na</strong>k strmiji i više izložen sunčevom zračenju taj je efekt jači. U ljetnom periodu on će biti tijekom<br />
da<strong>na</strong> većim dijelom <strong>na</strong>djačan turbulentnim procesima i neće biti jače uočljiv, ali će tijekom večernjih<br />
sati i noću strujanje niz obronke donositi osvježenje. Ostali meteorološki parametri, kao temperatura,<br />
tlak zraka, vlažnost zraka, obori<strong>na</strong> i drugo, pod utjecajem su procesa većih razmjera i karakteristični<br />
su <strong>za</strong> šire područje.<br />
Meteorološka postaja u Našicama (45°29' N, 18°6' E, 144 m n.v.) <strong>na</strong>jbliža je lokaciji tvornice cementa<br />
i reprezentativ<strong>na</strong> je <strong>za</strong> šire područje. Mjerenja se obavljaju u standardnim klimatološkim terminima 7,<br />
14 i 21 sat, a <strong>za</strong> ovu a<strong>na</strong>lizu korišteni su nizovi podataka iz razdoblja 1981-2007. godine. U a<strong>na</strong>lizi<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 22
Change language