sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
sažetak studije o utjecaju na okoliš za korištenje alternativnih goriva ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
d.o.o.<br />
10000 ZAGREB, Savska cesta 41/IV usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a<br />
SAŽETAK STUDIJE O UTJECAJU NA<br />
OKOLIŠ<br />
ZA KORIŠTENJE ALTERNATIVNIH<br />
GORIVA I SIROVINA NA LINIJI ZA<br />
PROIZVODNJU KLINKERA I – LPK I<br />
Zagreb, prosi<strong>na</strong>c 2010.<br />
NA LOKACIJI TVORNICE<br />
NAŠICECEMENT D.D.<br />
član HEP grupe
Naručitelj: Našice cement d.d.<br />
Ugovor: 10-10-1112/34<br />
Broj dokumenta: 25-10-3150/34<br />
Projekt izradio: APO d.o.o. usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe<br />
Vrsta dokumentacije: Sažetak Studije utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Naziv projekta: Sažetak <strong>studije</strong> utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih<br />
<strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPK I <strong>na</strong><br />
lokaciji tvornice Našicecement d.d.<br />
Voditelji projekta: Kristi<strong>na</strong> Mumić, dipl.kem.ing. ________________<br />
Članovi projektnog tima: Sabi<strong>na</strong> Maroš, dipl.ing. uređenja krajobra<strong>za</strong><br />
Iva Vukančić, dipl.ing.agr.<br />
Ivan Peranović, MCP<br />
Vanjska suradnja: Modeliranje širenja buke u <strong>okoliš</strong><br />
Sonus d.o.o., Miljenko Henich, dipl.ing<br />
Modeliranje širenja onečišćenja zrakom<br />
Gekom d.o.o., mr.sc.Sanja Grgurić, dipl.ing.fiz.<br />
Odobrio: mr. sc. Damir Subašić, direktor ________________<br />
Kontrolirani primjerak 1 2 3 rev 0<br />
Zagreb, prosi<strong>na</strong>c 2010.
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
SADRŽAJ:<br />
1 SAŽETAK STUDIJE ................................................................................... 3<br />
1.1 Cilj Studije................................................................................................................ 3<br />
1.2 Svrha poduzimanja <strong>za</strong>hvata..................................................................................... 3<br />
1.3 Metodologija procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> ................................................................ 5<br />
1.4 Opis <strong>za</strong>hvata .......................................................................................................... 10<br />
1.4.1 Opis <strong>na</strong>mjeravanog <strong>za</strong>hvata izgradnje „Postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a“ ................ 10<br />
1.4.2 Opis <strong>na</strong>mjeravanog <strong>za</strong>hvata izgradnje „Silosa osušenog otpadnog mulja“ .............. 12<br />
1.4.3 Opis <strong>na</strong>mjeravanog <strong>za</strong>hvata rekonstrukcije ložišta sušare sirovine ......................... 14<br />
1.5 Opis lokacije <strong>za</strong>hvata ............................................................................................. 15<br />
1.5.1 Prostorni smještaj tvornice cementa Našicecement d.d. i opis tvorničkog kruga ..... 15<br />
1.5.2 Naselja u blizini lokacije <strong>za</strong>hvata .......................................................................... 19<br />
1.5.3 Kultur<strong>na</strong> i graditeljska bašti<strong>na</strong> ............................................................................. 20<br />
1.5.4 Hidrološke i hidrogeološke z<strong>na</strong>čajke.................................................................... 20<br />
1.5.5 Ekološko-biološke z<strong>na</strong>čajke ................................................................................. 21<br />
1.5.5.1 Flora ................................................................................................... 21<br />
1.5.5.2 Fau<strong>na</strong> .................................................................................................. 22<br />
1.5.6 Područje ekološke mreže Republike Hrvatske ....................................................... 22<br />
1.5.7 Klimatološke i meteorološke z<strong>na</strong>čajke šireg prostora lokacije <strong>za</strong>hvata .................... 22<br />
1.5.7.1 Meteorološki uvjeti ............................................................................... 22<br />
1.5.7.2 Strujanje <strong>na</strong> području Našica i Zolja<strong>na</strong> ................................................... 23<br />
1.5.7.3 Postojeće stanje kakvoće zraka ............................................................. 27<br />
1.5.7.3.1 Stanje kakvoće zraka <strong>na</strong> postaji Zoljan do 2009. godine .................................. 28<br />
1.5.7.3.2 Stanje kakvoće zraka u 2009. godini <strong>na</strong> postaji Zoljan ..................................... 28<br />
1.5.7.4 Utjecaj postojećeg i planiranog <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> kakvoću zraka (SO2, NO2 i<br />
PM10) ................................................................................................... 33<br />
1.6 Skraćeni prikaz utjecaja <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> ........................................................... 34<br />
1.7 Prijedlog mjera <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a .............................................................................. 37<br />
1.7.1 Prijedlog mjera tijekom pripreme i gradnje postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF – a,<br />
postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja i rekonstrukcije sušare sirovine37<br />
1.7.2 Prijedlog mjera tijekom rada postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF - a postrojenja <strong>za</strong><br />
<strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja i rada novog vertikalnog ložišta sušare sirovine38<br />
1.7.2.1 Prijedlog mjera prilikom dopreme RDF-a i osušenog otpadnog mulja do<br />
lokacije te dopreme <strong>goriva</strong> <strong>za</strong> ložište sušare sirovine .............................. 38<br />
1.7.2.2 Prijedlog mjera pri prihvatu RDF-a , osušenog otpadnog mulja u peć i<br />
uglje<strong>na</strong> u sušaru sirovine ...................................................................... 38<br />
1.7.2.3 Prijedlog mjera prilikom suspaljivanja RDF-a, osušenog otpadnog mulja i<br />
rada vertikalnog ložišta sušare sirovine .................................................. 39<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 1
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.7.3 Prijedlog mjera po prestanku rada postrojenja ..................................................... 40<br />
1.7.4 Prijedlog mjera <strong>za</strong> slučaj akcidenta (ekološke nesreće) ......................................... 41<br />
1.8 Program praćenja stanja <strong>okoliš</strong>a ........................................................................... 41<br />
1.8.1 Praćenje stanja tala ............................................................................................ 41<br />
1.8.2 Praćenje kakvoće vode prije ispuštanja u recipijent .............................................. 42<br />
1.8.3 Praćenje emisija ................................................................................................. 42<br />
1.8.4 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara ............................................. 42<br />
1.8.5 Praćenje opterećenja <strong>okoliš</strong>a bukom .................................................................... 43<br />
2 POPIS LITERATURE ............................................................................... 44<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 2
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1 SAŽETAK STUDIJE<br />
1.1 Cilj Studije<br />
Cilj ove Studije je procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> tvornice Našicecement d.d. prilikom korištenja<br />
alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> - <strong>goriva</strong> iz komu<strong>na</strong>lnog i industrijskog otpada (engl: Refuse derived Fuel-RDF) i<br />
otpadnog mulja (engl: sewage sludge), te procje<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> promjenom <strong>goriva</strong> <strong>na</strong> sušari<br />
sirovine iz prirodnog pli<strong>na</strong> <strong>na</strong> ugljen i lako loživo ulje, u postojećem postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju<br />
klinkera k.o. Zoljan – LPK I.<br />
Zadaća Studije bila je:<br />
� detaljno karakterizirati širu i užu lokaciju planiranih <strong>za</strong>hvata;<br />
� a<strong>na</strong>lizirati i stručno procijeniti mogući utjecaj izgradnje i rada oba postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong><br />
alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong>, kao i utjecaj sušare sirovine prilikom njenog rada <strong>na</strong> ugljen i loživo<br />
ulje (pri a<strong>na</strong>lizi utjecaja uzet je u obzir i međusobni odnos postojeće linije <strong>za</strong> proizvodnju<br />
klinkera – LPK I i novo planirane linije – LPK II, dakle sagledan je kumulativni utjecaj <strong>na</strong><br />
<strong>okoliš</strong>);<br />
� predložiti mjere <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a u cilju smanjenja i/ili uklanjanja negativnih utjecaja <strong>na</strong><br />
<strong>okoliš</strong>.<br />
1.2 Svrha poduzimanja <strong>za</strong>hvata<br />
Proizvodnja cementa pripada u red industrijskih gra<strong>na</strong> s <strong>na</strong>jvećom specifičnom potrošnjom električne i<br />
toplinske energije po jedinici proizvoda. Kod tzv. suhog postupka proizvodnje portland cementnog<br />
klinkera, kakav se da<strong>na</strong>s primjenjuje u svim hrvatskim tvornicama cementa, ovisno o tehničko-<br />
tehnološkoj opremljenosti proizvodne linije, <strong>za</strong> proizvodnju 1 tone klinkera troši se 3,3 do 3,6 GJ<br />
toplinske energije uz utrošak cca 100 kWh/t cementa el. energije. Iz tog razloga cement<strong>na</strong> industrija<br />
je <strong>na</strong>ročito <strong>za</strong>interesira<strong>na</strong> <strong>za</strong> upotrebu jeftinijih (alter<strong>na</strong>tivnih) <strong>goriva</strong> odnosno <strong>za</strong> štednju skupih<br />
energe<strong>na</strong>ta.<br />
Korištenjem sekundarnih <strong>goriva</strong> u cementnoj industriji rješava se pitanje supstitucije primarnih fosilnih<br />
<strong>goriva</strong> te zbrinjavanja otpada (plastični, drveni, kemijski, biološki i ostali otpad). Ovaj proces je u<br />
neprekidnom porastu, te se očekuje da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju višestruko porasti u<br />
odnosu <strong>na</strong> sadašnje stanje.<br />
Tvornica cementa Našicecement d.d. Našice <strong>na</strong>mjerava koristiti gorivo iz industrijskog i komu<strong>na</strong>lnog<br />
otpada – RDF i otpadni mulj, kao nove vrste alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> <strong>za</strong> loženje, te tako <strong>za</strong>mijeniti dijelom<br />
<strong>korištenje</strong> fosilnog <strong>goriva</strong> - uglje<strong>na</strong> i prirodnog pli<strong>na</strong> <strong>na</strong> postojećem postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju<br />
klinkera.<br />
Gorivo iz industrijskog i komu<strong>na</strong>lnog otpada, koje <strong>na</strong>staje skupljanjem, sortiranjem i preradom<br />
industrijskog i komu<strong>na</strong>lnog otpada, uglavnom sadrži tekstil<strong>na</strong> vlak<strong>na</strong>, komadiće gume, drva i plastiku.<br />
Pri proizvodnji klinkera zbog <strong>za</strong>mjene fosilnih <strong>goriva</strong> <strong>korištenje</strong>m alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> postiže se ušteda<br />
<strong>na</strong> fosilnim gorivima i sirovini, te <strong>za</strong>štita prirodnih resursa i oslobađanje <strong>okoliš</strong>a od otpada čime se<br />
doprinosi globalnom smanjenju CO2. Naime, odlaganjem 1 tone otpada <strong>na</strong> odlagališta oslobađa se<br />
0,27 t CO2, a od 1 tone otpada može se proizvesti cca 400 kg RDF-a. Iz toga proizlazi da se<br />
proizvodnjom RDF-a smanjuje količi<strong>na</strong> odloženog otpada, a time se postiže i globalno smanjenje<br />
emisije CO2. Nadalje, ovisno o porijeklu i količini biorazgradivih tvari u alter<strong>na</strong>tivnim gorivima (npr.<br />
drvni ostaci, biomasa, RDF iz komu<strong>na</strong>lnog otpada 40–70%) njegovim suspaljivanjem smanjuje se neto<br />
emisija CO2 iz postrojenja.<br />
Otpadni mulj <strong>na</strong>staje kao produkt procesa u industriji, prilikom obrade pitke ili ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske vode.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 3
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Suspaljivanje mulja rezultira dvostrukom koristi <strong>za</strong> <strong>okoliš</strong>, prva korist je ušteda <strong>na</strong> fosilnim<br />
energentima, a druga korist je ušteda <strong>na</strong> mineralnim resursima. Naime pepeo iz otpadnog mulja je<br />
sličnog kemijskog sastava kao niska komponenta sirovine <strong>za</strong> proizvodnju klinkera, stoga taj pepeo<br />
dopunjuje nisku komponentu.<br />
U procesu sušenja sirovine trenutno se sirovi<strong>na</strong> suši u rotacionoj sušari koja kao energent koristi<br />
prirodni plin. Za sušenje se također koriste vrući plinovi sa hladnjaka klinkera. Prirodni plin kao<br />
energent je relativno skuplji u odnosu <strong>na</strong> ugljen i petrolkoks, kao što je upit<strong>na</strong> i njegova pouzda<strong>na</strong><br />
dobava u zimskom periodu. Iz tog razloga tvornica Našicecement planira uvesti nove energente u<br />
proces: ugljen, petrolkoks i lako loživo ulje. Ugljen se već koristi kao glavni energent <strong>za</strong> proces<br />
pečenja klinkera i <strong>na</strong>mjera je da se koristi i kao glavni energent <strong>za</strong> sušenje sirovine. Petrolkoks se<br />
trenutno ne koristi u tvornici, ali otvore<strong>na</strong> je mogućnost da će se koristiti u budućnosti. Lako loživo<br />
ulje se ne koristi iz razloga što je preskupo, a u procesu sušenja sirovine se planira koristiti kao<br />
energent <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje ložišta u slučaju nemogućnosti korištenja prirodnog pli<strong>na</strong> <strong>za</strong> tu svrhu,<br />
odnosno <strong>za</strong> sušenje sirovine u slučaju istodobne nemogućnosti <strong>korištenje</strong> prirodnog pli<strong>na</strong> i ugljene<br />
prašine.<br />
Planirani <strong>za</strong>hvati su u skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) iz<br />
studenog 2005. godine prema kojoj treba poticati termičku obradu otpada u postojećim kapacitetima,<br />
uključujući cementare, sa ciljem smanjivanja količi<strong>na</strong> otpada <strong>na</strong> odlagalištima i njegove štetnosti te<br />
<strong>korištenje</strong> energije dobivene sagorijevanjem otpada. Također valja <strong>na</strong>pomenuti da je Planom<br />
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj <strong>za</strong> razdoblje 2007.–2015. godine (NN 85/07) planirano<br />
formiranje županijskih ili regio<strong>na</strong>lnih centara <strong>za</strong> gospodarenje otpadom (CGO = centar <strong>za</strong><br />
gospodarenje otpadom) unutar kojih su predviđe<strong>na</strong> postrojenja <strong>za</strong> mahaničko biološku obradu otpada<br />
(MBO = mehaničko biološka obrada otpada), a jadan od produkata MBO-a je upravo RDF. Na taj <strong>na</strong>čin<br />
je određe<strong>na</strong> pozicija cementara unutar planiranog sustava gospodarenja otpadom.<br />
U referentnom dokumentu <strong>za</strong> <strong>na</strong>jbolje raspoložive tehnike u cementnoj industriji izdanom od strane<br />
europske komisije (lipanj 2010.) suspaljivanje otpadnog mulja je <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čeno kao <strong>na</strong>jbolja raspoloživa<br />
tehnika.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 4
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.3 Metodologija procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Procje<strong>na</strong> utjecaja planiranih <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> obavlje<strong>na</strong> je u nekoliko koraka od kojih je svaki imao<br />
određenu svrhu kako bi se u ko<strong>na</strong>čnici mogao procijeniti utjecaj planiranih <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>, a<br />
uvažavajući pri tome sljedeće:<br />
� postojeće stanje <strong>okoliš</strong>a <strong>na</strong> lokaciji;<br />
� postojeće proizvodne aktivnosti <strong>na</strong> lokaciji kojima se ostvaruje utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> odnosno <strong>na</strong><br />
njegove pojedine sastavnice, a posebice <strong>na</strong> kakvoću zraka;<br />
� <strong>za</strong>hvate <strong>na</strong> lokaciji koji su trenutno u reali<strong>za</strong>ciji, a koji bito utječu, kako <strong>na</strong> postojeće stanje <strong>na</strong><br />
lokaciji tako i <strong>na</strong> reali<strong>za</strong>ciju planiranih <strong>za</strong>hvata (izgradnja željezničkog industrijskog kolosijeka);<br />
� usklađenost planiranih <strong>za</strong>hvata s <strong>na</strong>jboljim raspoloživim tehnikama (primje<strong>na</strong> BAT <strong>za</strong> sektor<br />
cementne industrije).<br />
U Studiji je detaljno a<strong>na</strong>lizirano postojeće stanje, odnosno trenutno opterećenje <strong>okoliš</strong>a, kao i<br />
kumulativni utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> zbog planiranog proširenja pogo<strong>na</strong> (izgradnja nove linije <strong>za</strong> proizvodnju<br />
klinkera – LPK II), kako bi se utvrdilo da li planirani <strong>za</strong>hvati <strong>na</strong> postojećoj liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera<br />
- LPK I mogu funkcionirati <strong>na</strong> lokaciji uz <strong>za</strong>dovoljenje GVE emisija sukladno Uredbi o graničnim<br />
vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07, 150/08), a da se ne<br />
ugrozi postojeće stanje kakvoće zraka ili je potrebno, propisati strože kriterije <strong>za</strong> emisije pojedinih<br />
onečišćujućih tvari koje su produkt tehnološkog procesa proizvodnje klinkera.<br />
U <strong>na</strong>stavku je dan pregled poduzetih koraka <strong>za</strong> procjenu utjecaja planiranog <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>, te<br />
kratak pregled razloga zbog kojih je pojedini korak poduzet, odnosno ciljeva koji su se željeli ostvariti.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 5
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice Našicecement d.d.<br />
R.br. Korak u postupku<br />
procjene utjecaja<br />
<strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Pregled poduzetih koraka i svrhe njihova poduzimanja u procesu procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
1. Opis <strong>za</strong>hvata � Pozicioniranje uloge cementne industrije u sustavu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj i osvrt <strong>na</strong> struč<strong>na</strong><br />
uporišta <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> u tvornicama cementa<br />
� Prika<strong>za</strong>ti glav<strong>na</strong> obilježja tehnoloških procesa: proizvodnje cementnog klinkera, opis tehnološkog procesa prilikom<br />
korištenja <strong>goriva</strong> iz industrijskog i komu<strong>na</strong>lnog otpada (RDF-a) u postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera, opis<br />
tehnološkog procesa prilikom korištenja otpadnog mulja u postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera i opis tehnološkog<br />
procesa prilikom sušenja sirovine u postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera<br />
� Dati popis vrsta i količi<strong>na</strong> tvari koje ulaze i izlaze u procesu proizvodnje klinkera<br />
� Prika<strong>za</strong>ti idejno rješenje <strong>za</strong> izgradnju oba postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i idejno rješenje<br />
rekonstrukcije sušare sirovine<br />
� Dati procjenu troškova reali<strong>za</strong>cije svakog pojedinog <strong>za</strong>hvata<br />
2. Utvrđivanje mogućih<br />
varijantnih rješenja<br />
<strong>za</strong>hvata<br />
3. Opis lokacije <strong>za</strong>hvata i<br />
područja utjecaja<br />
<strong>za</strong>hvata<br />
� Pri planiranju izgradnje postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a i postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja nositelj<br />
<strong>za</strong>hvata razmatrao je dvije varijante koje se u tehničko-tehnološkom smislu kao niti planianim kapacitetom ne<br />
razlikuju. Razlika se odnosi samo <strong>na</strong> prostorni smještaj (mikrolokaciju) unutar tvornice Našicecement d.d.<br />
� Dati pregled usklađenosti <strong>za</strong>hvata s dokumentima prostornog uređenja<br />
� Opisati lokaciju <strong>za</strong>hvata s obzirom <strong>na</strong> njezin prostorni smještaj, blizinu <strong>na</strong>selja i posebno vrijednih područja koja<br />
mogu biti ugrože<strong>na</strong> radom <strong>za</strong>hvata, te postojeće stanje pojedinih sastavnica <strong>okoliš</strong>a<br />
� Opisati lokaciju <strong>za</strong>hvata s obzirom <strong>na</strong> pojedine sastavnice <strong>okoliš</strong>a koje s jedne strane mogu biti ugrožene<br />
poduzimanjem <strong>za</strong>hvata, a s druge strane predstavljaju olakotnu okolnost <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong>hvata (primjerice šumske<br />
površine u okolici lokacije z<strong>na</strong>tno doprinose smanjenju negativnih utjecaja tvornice <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> – smanjenje buke,<br />
smanjenje prašine, smanjenje CO2 <strong>korištenje</strong>m istog u procesu fotosinteze, smanjenje koncentracije SO2...)<br />
� Posebnu pažnju posvetiti a<strong>na</strong>lizi postojeće kakvoće zraka s obzirom da je kroz sektorske <strong>studije</strong> <strong>za</strong> cementnu<br />
industriju (BREF) prepoz<strong>na</strong>to da se <strong>na</strong>jveći utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> ostvaruje kroz emisije u zrak<br />
4. Inventari<strong>za</strong>cija emisija � Dati pregled postojećih emisija s lokacije tvornice Našicecement d.d. u zrak, tlo i vode, te ih komentirati u odnosu <strong>na</strong><br />
EQS (Environmental Quality Standards) <strong>za</strong> cementnu industriju implementirane u <strong>za</strong>konski okvir Republike Hrvatske<br />
kroz GVE (granične vrijednosti emisija).<br />
Zrak<br />
� Dati pregled svih točkastih izvora emisija onečišćujućih tvari u zrak postojeće linije <strong>za</strong> proizvodnju klinkera LPK I i<br />
nove linije <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK II<br />
� Dati popis tvari koje su ispuštaju u zrak u procesu proizvodnje klinkera<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 6
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice Našicecement d.d.<br />
R.br. Korak u postupku<br />
procjene utjecaja<br />
<strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
5. Kvantificiranje<br />
utjecaja<br />
Voda<br />
Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
� Dati pregled mjesta <strong>na</strong> kojima se ispuštaju efluenti iz tvornice u prijamnike odnosno vodotok Jelav i Jastrebica, te<br />
pregled karakteristika otpadnih voda i uređaja <strong>za</strong> predtretman otpadnih voda<br />
Tlo<br />
� Dati pregled karakteristika tala s obzirom <strong>na</strong> sadržaj teških metala<br />
Otpad<br />
� Dati pregled vrsta otpada i predviđenog <strong>na</strong>či<strong>na</strong> gospodarenja otpadom, te prepoz<strong>na</strong>ti mogućnost, kada god je to<br />
moguće, njegove oporabe <strong>na</strong> lokacije tvornice Našicecement d.d.<br />
� Kvantificirati utjecaje i to:<br />
Utjecaje <strong>na</strong> tlo - utjecaj <strong>na</strong> tlo u <strong>na</strong>jvećem se dijelu ostvaruje kao posljedica mokrog i suhog taloženja, te je njegov<br />
intenzitet direkto ovisan o emisijama onečišćujućih tvari u zrak koje su <strong>za</strong>sebno obrađene u Studiji<br />
Utjecaje <strong>na</strong> vode – da<strong>na</strong> je a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> stanja postojeće situacije <strong>na</strong> lokaciji tvornice Našicecement d.d..<br />
Utjecaje otpada - dan je pregled svih vrsta otpada koje <strong>na</strong>staju <strong>na</strong> lokaciji tvornice, te s kojima tvrtka uspješno<br />
gospodari uz pomoć Sustava upravljanja kvalitetom koji je u skladu sa <strong>za</strong>htjevima ISO 9001:2008 i Sustava upravljanja<br />
<strong>okoliš</strong>em koj je ustrojen u skladu sa <strong>za</strong>htjevima ISO 14001:2004.<br />
Utjecaje <strong>na</strong> zrak - u skladu s proizvodnim kapacitetom i karakteristikama LPK I i planiranim <strong>za</strong>hvatima i njihovim<br />
kapacitetima izrađe<strong>na</strong> je bilanca unosa i potencijanih emisija kako pri korištenju smo uglje<strong>na</strong>, tako i pri suspaljivanju<br />
RDF-a i osušenog otapdnog mulja, te kombi<strong>na</strong>cijama suspaljivanja alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong>, a sve po principu „<strong>na</strong>jgoreg<br />
mogućeg slučaja”. Potencijalne emisije nekih onečišćujućih tvari (HCl, HF, teški metali) se mogu lakše kvantificirati što<br />
je i učinjeno, dok emisije nekih (CO, NOx, a djelomice i SO2) ovise o samoj konstrukciji peći, ali i <strong>na</strong>činu vođenja<br />
procesa – kvaliteti <strong>goriva</strong>, količini kisika, tempraturi u pojedinim dijelovima sustava peći, vremenu <strong>za</strong>državanja pojedinih<br />
dimnih plinova u sustavu peći, <strong>na</strong>činu vođenja sekundarnog zraka s haladnjaka klinekra u peć...). Posebno je izraže<strong>na</strong><br />
količi<strong>na</strong> CO2 koja <strong>na</strong>staje uslijed postojeće proizvodnje klinkera <strong>na</strong> lokaciji, a <strong>za</strong>tim količi<strong>na</strong> CO2 koja će u slučaju<br />
korištenja alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> – RDF-a i osušenog otpadnog mulja biti smanje<strong>na</strong> u odnosu <strong>na</strong> količinu<br />
CO2 pri korištenju isključivo uglje<strong>na</strong> kao fosilnog <strong>goriva</strong> (količi<strong>na</strong> se umanjuje <strong>za</strong> količinu CO2 iz onog djela<br />
uglje<strong>na</strong> koji je supstituiran alter<strong>na</strong>tivnim gorivima što <strong>na</strong> temelju izrađene bilance iznosi 47. 374 t/godinu). Također,<br />
posebo je izražen doprinos CO2 iz sušare sirovine prilikom rada <strong>na</strong> ugljen.<br />
Utjecaje <strong>na</strong> floru i faunu i utjecaj <strong>na</strong> vizualni identitet krajobra<strong>za</strong> – obzirom da se radi o reali<strong>za</strong>ciji <strong>za</strong>hvata<br />
unutar postojeće tvornice Našicecement direktan utjecaj <strong>na</strong> floru i faunu neće se ostvariti. Utjecaj <strong>na</strong> biljke ostvaruje<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 7
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice Našicecement d.d.<br />
R.br. Korak u postupku<br />
procjene utjecaja<br />
<strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
se kao posljedica emisija koje su kvantificirane tijekom razmatranja utjecaja <strong>na</strong> zrak.<br />
Utjecaje <strong>na</strong> promet – s obzirom da će s jedne strane uvođenjem željeznice kao transportnog sredstva doći do<br />
rasterećenja državne ceste D53, a s druge strane će se uvođenjem RDF-a i osušenog otpadnog mulja povećati potreba<br />
<strong>za</strong> cestovnim transportom, utjecaji <strong>na</strong> promet dvostruko su kvantificirani: 1) brojem kamio<strong>na</strong> potrebnih <strong>za</strong> dopremu<br />
sirovi<strong>na</strong> i <strong>goriva</strong> potrebnih <strong>za</strong> rad tvornice, te otpremu proizvoda s lokacije tvronice, 2) postotnim povećanjem udjela<br />
prometa teretnih vozila tvornice u ukupnom PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) <strong>na</strong> cesti D53. Izgradnjom<br />
željezničkog kolosjeka doprema uglje<strong>na</strong> <strong>za</strong> potrebe sušare sirovine prebaciti će se s cestovnog transporta (kao što je<br />
prika<strong>za</strong>no u Studiji), <strong>na</strong> željeznički transport.<br />
Utjecaje buke – Razine buke koje se <strong>na</strong> receptronim točkama smiju javljati kao posljedica rada LPK I kvantificirane su<br />
primjenom odredbi Pravilnika o <strong>na</strong>jvišim dopuštenim razi<strong>na</strong>ma buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) i<br />
postojeće razine buke <strong>na</strong> referentnim točkama. Utjecaj izvora buke LPK I <strong>na</strong> potencijalno ugrožene receptorne točke<br />
obrađen je modelom širenja buke u <strong>okoliš</strong>, te su postavljeni dodatni <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> pojedinu opremu kako bi se buka <strong>na</strong><br />
referentnim točkama <strong>za</strong>držala unutar dozvoljenih granica.<br />
Mogući utjecaji uslijed akcidenta – kao mogući akcidenti su prepoz<strong>na</strong>ti požar, eksplozija, onečišćenje voda<br />
ugljenom prašinom i prekoračenje emisija, ali su kroz mjere <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a propisani mehanizmi koji će spriječiti da do<br />
akcidenta uopće ne dođe.<br />
Kroz kvantificiranje utjecaja obavljeno je sljedeće:<br />
� Prepoz<strong>na</strong>te su one onečišćujuće tvari koje bi mogle u slučaju maksimalnog kapaciteta proizvodnje i<strong>za</strong>zvati<br />
prekoračenje emisija. Poseban <strong>na</strong>glasak dan je <strong>na</strong> bilancu metala s obzirom <strong>na</strong> planirano <strong>korištenje</strong> RDF-a i osušenog<br />
otapdnog mulja.<br />
� Provedenom a<strong>na</strong>lizom postojećih emisija u zrak, a<strong>na</strong>lizom opterećenja tla i voda, te a<strong>na</strong>lizom imisijskih parametara<br />
ocijenjeno je koje onećišćujuće tvari ostvaruju z<strong>na</strong>čajniji utjecaj, te ih treba detaljnije razmotriti (praškaste tvari, Hg),<br />
a koje emisije su u granicama dozvoljenog, te se smatra da iste neće bitno utjecati <strong>na</strong> kakvoću zraka.<br />
� Budući da je i buka faktor koji ostvaruje z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> o<strong>na</strong> je također posebno obrađe<strong>na</strong> u smislu<br />
kvantifikacije utjecaja, tj. izrađen je model širenja buke u <strong>okoliš</strong>, a koja je posljedica planiranog <strong>za</strong>hvata<br />
� Posebno je izraže<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> CO2 koji <strong>na</strong>staje uslijed postojeće proizvodnje klinkera <strong>na</strong> lokaciji, <strong>za</strong>tim količi<strong>na</strong> CO2<br />
koja će <strong>na</strong>stajati kao posljedica supstitucije uglje<strong>na</strong> svakim pojedinim alter<strong>na</strong>tivnim gorivom i doprinos CO2 prilikom<br />
rada sušare sirovine <strong>na</strong> ugljen.<br />
� Inventari<strong>za</strong>cija emisija (točka 4) i kvantificiranje utjecaja (točka 5) omogućilo je propisivanje mjera, odnosno<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 8
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice Našicecement d.d.<br />
R.br. Korak u postupku<br />
procjene utjecaja<br />
<strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
6. Propisivanje mjera<br />
<strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a i<br />
programa praćenja<br />
stanja <strong>okoliš</strong>a<br />
Svrha poduzimanja koraka u postupku procjene utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
maksimalnog dozvoljenog unosa pojedinih eleme<strong>na</strong>ta u peć (iz sirovine i <strong>goriva</strong>), a u cilju <strong>za</strong>državanja emisija unutar<br />
dozvoljenih vrijednosti emisija.<br />
� U Studiji je pažnja posveća<strong>na</strong> snimci postojećeg stanja, odnosno trenutnom opterećenju <strong>okoliš</strong>a, kako bi se utvrdilo<br />
da li postojeća linija <strong>za</strong> proizvodnju klinkera LPK I i nova linija <strong>za</strong> proizvodnju klinkera LPK II mogu paralelno<br />
funkcionirati <strong>na</strong> lokaciji uz <strong>za</strong>dovoljenje GVE emisija sukladno Uredbi o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih<br />
tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07), a da se ne ugrozi postojeće stanje kakvoće zraka.<br />
� Propisati mjere kojima će se utjecaji <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> izbjeći i/ili umanjiti, odnosno svesti <strong>na</strong> razinu prihvatljivu <strong>za</strong> <strong>okoliš</strong> <strong>na</strong><br />
specifičnoj lokaciji<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 9
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.4 Opis <strong>za</strong>hvata<br />
Ovom Studijom obuhvaće<strong>na</strong> su tri <strong>za</strong>hvata koja se <strong>na</strong>mjeravaju izvesti <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnji klinkera –<br />
LPK I:<br />
� Izgradnju postrojenja <strong>za</strong> korištenja <strong>goriva</strong> iz industrijskog i komu<strong>na</strong>lnog otpada (RDF-a)<br />
� Izgradnju postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenih otpadnih muljeva<br />
� Rekonstrukciju ložišta sušare sirovine radi uvođenja novih <strong>goriva</strong> u proces sušenja<br />
Sva tri <strong>na</strong>mjerava<strong>na</strong> <strong>za</strong>hvata planiraju se izvesti u krugu tvornice cementa Našicecement d.d. Našice.<br />
Građevine "Postrojenje <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a" i "Silos osušenog otpadnog mulja" kao i <strong>za</strong>hvat<br />
"Rekonstrukcija ložišta sušare sirovine" biti će izgrađeni <strong>na</strong> dijelu uređene građevinske čestice<br />
<strong>na</strong> k.č. 1439 "zgrada i dvorište".<br />
Osnovni podaci o lokaciji postrojenja :<br />
Lokacija Zoljani, kod Našica, Hrvatska<br />
Nadmorska visi<strong>na</strong> 158 mnm<br />
Temperatura okoline min -22ºC, max +38ºC, avg +11ºC<br />
Oborine avg 747 mm/god, max 963 mm/god<br />
Relativ<strong>na</strong> vlažnost min 68%, max 83%, avg 70%<br />
Brzi<strong>na</strong> vjetra max 28,3 m/s<br />
Seizmička zo<strong>na</strong> VII<br />
Kvaliteta zraka I kategorija<br />
Kvaliteta vode otpadne vode se ispuštaju u vodotok II kategorije<br />
Postojeći sustav internih prometnica omogućuje pristup planiranoj lokaciji <strong>za</strong> sve građevine.<br />
1.4.1 Opis <strong>na</strong>mjeravanog <strong>za</strong>hvata izgradnje „Postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a“<br />
Postrojenje <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a <strong>na</strong>mijenjeno je <strong>za</strong> prihvat RDF-a iz kamionskih prikolica i poluprikolica,<br />
privremeno skladištenje, <strong>za</strong> preuzimanje RDF-a iz budućeg skladišta RDF-a <strong>za</strong> liniju proizvodnje<br />
klinkera II, doziranje RDF-a i njegovo upuhivanje kroz gorionik u rotacionu peć, doziranje RDF-a i<br />
njegovo upuhivanje kroz gorionik/injektor predkalci<strong>na</strong>tora te redukciju klora (putem bypass-a peći) u<br />
postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera.<br />
Po <strong>za</strong>vršetku izgradnje postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a moguće će biti koristiti 30.000 to<strong>na</strong> RDF-a<br />
godišnje <strong>na</strong> gorioniku peći LPK I i 30.000 to<strong>na</strong> RDF-a <strong>na</strong> predkalci<strong>na</strong>toru LPK I. Ukupno doziranje i <strong>na</strong><br />
gorionik peći i <strong>na</strong> predkalci<strong>na</strong>tor ograničiti će se <strong>na</strong> 40.000 to<strong>na</strong> godišnje i to isključivo zbog<br />
tehnoloških razloga.<br />
Kako bi se realiziralo <strong>korištenje</strong> RDF-a kao alter<strong>na</strong>tivnog <strong>goriva</strong> projekt se planira realizirati izgradnjom<br />
dvije <strong>za</strong>sebne tehničko-tehnološke cjeline:<br />
1. Mobil<strong>na</strong> prihvat<strong>na</strong> stanica <strong>za</strong> kamione s prikolicama ili poluprikolicama s funkcijom kratkotrajnog<br />
skladištenja te doziranja i pneumatskog transporta do gorionika<br />
2. Sustav <strong>za</strong> odvođenje dimnih plinova bogatih klorom sa ula<strong>za</strong> peći radi redukcije sadržaja klorida <strong>na</strong><br />
ulazu u peć, uključujući i otprašivač bypass-a peći.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 10
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Postojeće stanje<br />
U postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I kao glavni energent koristi se uglje<strong>na</strong> praši<strong>na</strong>. Goriva se<br />
ubacuju <strong>na</strong> tri gorionika osim otpadnih guma koje se ubacuju direktno <strong>na</strong> ulaz peći. Glavni gorionik je<br />
gorionik peći, on je multifunkcio<strong>na</strong>lan i koristi se <strong>za</strong> spaljivanje ugljene prašine, prirodnog pli<strong>na</strong> i<br />
otpadnog ulja, a također ima mogućnost spaljivanja RDF-a (odnosno krutih alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> – solid<br />
waste fuel), osušenog otpadnog/ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskog mulja (sewage sludge) i komadića guma (rubber<br />
chips). Druga dva gorionika se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> izmjenjivaču (LowNOx i gorionik predkalci<strong>na</strong>tora) i <strong>na</strong> njima<br />
se spaljuje samo uglje<strong>na</strong> praši<strong>na</strong>. Za <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong>, ugraditi će se posebni<br />
gorionik(injektor) pored LowNOx gorionika ispred uboda u predkalci<strong>na</strong>tor. Otpadne gume i otpad<strong>na</strong><br />
ulja također su alter<strong>na</strong>tiv<strong>na</strong> <strong>goriva</strong> čija je svrha <strong>za</strong>mje<strong>na</strong> neobnovljivih fosilnih izvora energije (ugljen i<br />
prirodni plin) i već se koriste u tvornici Našicecement. Trenut<strong>na</strong> supstitucija uglje<strong>na</strong> i prirodnog pli<strong>na</strong><br />
ovim alter<strong>na</strong>tivnim gorivima je <strong>na</strong> razini od 7-8%, a s obzirom da <strong>na</strong> tržištu nema većih količi<strong>na</strong><br />
otpadnih guma i ulja, supstituciju je moguće povećati spaljivanjem <strong>goriva</strong> iz komu<strong>na</strong>lnog i<br />
industrijskog otpada (RDF-a), biomase i osušenog otpadnog mulja.<br />
Goriva vrijednost RDF-a varira u ovisnosti o sastavu otpada i sadržaju vlage koja zbog procesnih<br />
razloga iznosi max 10%. Postojeći glavni gorionik(gorionik peći) upotrebljiv je <strong>za</strong> upuhivanje RDF-a u<br />
količini do 4 t/h. Pri korištenju RDF-a i ostalih alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> javlja se problem u tehnološkom<br />
procesu zbog povećanog unosa klora u proces (stvaranje <strong>na</strong>ljepa <strong>na</strong> ulazu u peć koji remeti<br />
stacio<strong>na</strong>rni proces). S obzirom da je sadašnje postrojenje <strong>za</strong> proizvodnju klinkera <strong>na</strong> granici<br />
(tehnološkoj) dozvoljenog unosa klora u sustav, <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a <strong>na</strong> razini većoj od 2 do 5 tisuća<br />
to<strong>na</strong> godišnje (ovisno o udjelu klora u RDF-u) mora se izgraditi sustav <strong>za</strong> redukciju klora u<br />
postrojenju.<br />
Opis građevinske konstrukcije<br />
Građevinska konstrukcija građevine "Postrojenje <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a" obuhvaća :<br />
� Manipulativni plato <strong>za</strong> prihvat kamionskih prikolica<br />
� Nosivu konstrukciju i poslužne podeste dozirnog postrojenja<br />
� Nadstrešnicu prihvatne stanice<br />
� Zgradu dozirne stanice<br />
� Zgradu vrećastog filtera bypass-a peći<br />
� Nosivu konstrukcija i poslužne podeste postrojenja bypass-a peći<br />
Ukup<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> i ukupni volumen<br />
Ukup<strong>na</strong> površi<strong>na</strong>: 241 m 2<br />
Ukupni volumen: 2990 m 3<br />
Priključci <strong>na</strong> infrasrukturu<br />
Prometnice: Pristup vozila i osoblja do građevine omogućen je pomoću postojećih internih<br />
prometnica.<br />
Elektroinstalacije: Građevi<strong>na</strong> će se priključiti <strong>na</strong> elektroinstalacije cementare sukladno „opisu<br />
elektroinstalacija“<br />
Komprimirani zrak: Građevi<strong>na</strong> će se priključiti <strong>na</strong> sustav komprimiranog zraka cementare.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 11
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Pitka voda i sanitar<strong>na</strong> odvodnja: Priključak <strong>na</strong> pitku vodu i odvodnju sanitarnih otpadnih voda nije<br />
potreban pošto se ne predviđa nikakav novi sanitarni čvor. Nije predviđen novi sanitarni čvor jer neće<br />
biti otvoreno novo stalno radno mjesto <strong>za</strong> upravljanje opremom.<br />
Odvodnja oborinskih voda: Oborinske vode s manipulativnog platoa, kao i <strong>na</strong>dstrešnice prihvatne<br />
stanice i zgrade dozirne stanice (preko vertikalnih i horizontalnih olučnih cijevi) sakupljati će se<br />
postojećim ka<strong>na</strong>lom s rešetkom po obodu platoa i sprovesti u postojeći sustav oborinske ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije<br />
cementare.<br />
1.4.2 Opis <strong>na</strong>mjeravanog <strong>za</strong>hvata izgradnje „Silosa osušenog otpadnog mulja“<br />
Tvornica cementa Našicecement d.d. planira koristiti otpadni mulj kao alter<strong>na</strong>tivnu sirovinu i<br />
alter<strong>na</strong>tivno gorivo u procesu proizvodnje klinkera. Kako smo već <strong>na</strong>veli, u referentnom dokumentu <strong>za</strong><br />
<strong>na</strong>jbolje raspoložive tehnike u cementnoj industriji izdanom od strane europske komisije (svibanj<br />
2009.) suspaljivanje otpadnog mulja je <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čeno kao <strong>na</strong>jbolja raspoloživa tehnika. Suspaljivanje<br />
mulja rezultira dvostrukom koristi <strong>za</strong> <strong>okoliš</strong>, prva korist je ušteda <strong>na</strong> fosilnim energentima, a druga<br />
korist je ušteda <strong>na</strong> mineralnim resursima. Naime pepeo iz otpadnog mulja je sličnog kemijskog<br />
sastava kao niska komponenta sirovine <strong>za</strong> proizvodnju klinkera, stoga taj pepeo dopunjuje nisku<br />
komponentu.<br />
Otpadni mulj <strong>na</strong>staje kao produkt procesa u industriji (npr. papirnoj), prilikom obrade pitke ili<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske vode. Po količi<strong>na</strong>ma koje <strong>na</strong>staju u Europi, dominira otpadni mulj iz obrade<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskih voda. Naime europskim direktivama je propisano da se ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijske vode trebaju<br />
mehanički i biološki tretirati. Sukladno tome u Hrvatskoj se planiraju i realiziraju postrojenja <strong>za</strong> obradu<br />
otpadnih voda. Ko<strong>na</strong>čni produkt postrojenja <strong>za</strong> obradu otpadnih voda jest otpadni mulj (dewatered<br />
sewage sludge) koji mora sadržavati više od 30% suhe tvari. Takav mulj se mora dodatno osušiti <strong>na</strong><br />
min. 90% suhe tvari da bi se mogao koristiti kao gnojivo u poljoprivredi (ako nije <strong>za</strong>gađen metalima),<br />
kao <strong>za</strong>mjenski energent i sirovi<strong>na</strong> u cementnoj industriji ili kao energent u spalionici otpada.<br />
Idejnim rješenjem je definiran <strong>na</strong>čin prihvata, skladištenja i doziranja osušenog otpadnog mulja. U<br />
cementnoj industriji se manjim dijelom suspaljuje i neosušeni otpadni mulj (>30% suhe tvari). Bilanca<br />
kemijskih eleme<strong>na</strong>ta je praktički jed<strong>na</strong>ka <strong>za</strong> osušeni i neosušeni mulj. Energetska bilanca se razlikuje<br />
jer je donja ogrijev<strong>na</strong> vrijednost neosušenog otpadnog mulja z<strong>na</strong>čajno niža od ogrijevne vrijednosti<br />
osušenog otpadnog mulja. Našicecement se odlučio <strong>za</strong> standardno, odnosno <strong>na</strong>jčešće korišteno<br />
rješenje <strong>za</strong> zbrinjavanje otpadnog mulja, a to je sustav <strong>za</strong> osušeni otpadni mulj. Manipulacija<br />
osušenim otpadnim muljem je tehnički <strong>na</strong>jjednostavnija i k tome osušeni otpadni mulj stvara <strong>na</strong>jmanje<br />
tehnoloških problema u procesu.<br />
Količi<strong>na</strong> otpadnog mulja koji se može koristiti u procesu pečenja klinkera je ovis<strong>na</strong> o kemijskom<br />
sastavu mulja. S jedne strane ograničenje stvara kemijski sastav klinkera, a s druge emisije <strong>na</strong>stale<br />
suspaljivanjem. Idejnim rješenjem se predviđa ugradnja vaga koje će moći dozirati otpadni mulj u<br />
širokom rasponu, odnosno u granicama dopuštenog.<br />
Fiziklane karakteristike osušenog otpadnog mulja:<br />
� Granulacija: 1 – 5 mm<br />
� Nasip<strong>na</strong> gustoća: 800 – 900 kg/m 3<br />
� Vlažnost:
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Cilj projekta izgradnje silosa osušenog otpadnog mulja je prvenstveno zbrinjavanje osušenog<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskog mulja.<br />
Ako se uzme u obzir da grad Zagreb ima sustav pročišćavanja otpadnih/ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskih voda koji<br />
godišnje može generirati 100.000 to<strong>na</strong> godišnje neosušenog mulja, može se pretpostaviti da će<br />
vrijednost <strong>za</strong> cijelu državu iznositi 400.000 to<strong>na</strong>. Neosušeni mulj u pravilu ima udio suhe tvari preko<br />
30%. Ako se pretpostavi prosječ<strong>na</strong> vrijednost suhe tvari od 35%, uz sušenje mulja <strong>na</strong> udio suhe tvari<br />
od 90%, može se grubo procjeniti da je potencijal <strong>za</strong> osušeni ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijski mulj <strong>na</strong> razini od 150.000<br />
to<strong>na</strong> godišnje. Projektom će biti omogućeno zbrinjavanje i ostalih osušenih otpadnih muljeva, no<br />
procje<strong>na</strong> je da će njihove količine biti z<strong>na</strong>čajno manje od procjenjene količine ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijskog mulja.<br />
Osušeni ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cijski mulj je u pravilu neopasan otpad i kao takav se može suspaljivati i <strong>na</strong> glavnom<br />
gorioniku i <strong>na</strong> gorionicima izmjenjivača. Osušeni mulj koji se tretira kao opasan otpad smije se<br />
suspaljivati samo <strong>na</strong> glavnom gorioniku.<br />
Osušeni otpadni mulj će se dovoziti u cementaru u standarnim cister<strong>na</strong>ma volume<strong>na</strong> od 22 do 34 m 3<br />
kakve se koriste <strong>za</strong> prijevoz rasutog cementa i letećeg pepela. U prosjeku će se dovoziti 20 to<strong>na</strong><br />
osušenog otpadnog mulja po jednoj cisterni. Cisterne će se spajati fleksibilnim crijevom <strong>na</strong> čelični<br />
cjevovod te će se osušeni mulj koprimiranim zrakom trasportirati u silos. Dobava komprimiranog zraka<br />
će biti ili sa kompresorske stanice <strong>na</strong> kamionu ili sa kompresora koji će se ugraditi ispod silosa.<br />
Silos je kapaciteta 150 m 3 , odnosno efektivni kapacitet će biti 100 to<strong>na</strong>. Na silosu će se <strong>na</strong>laziti<br />
otprašivač/filter, protueksplozijska <strong>za</strong>klopka, nivo sonde, max. nivo so<strong>na</strong>, CO detektor. Silos će biti<br />
izveden u ATEX izvedbi. Na dnu silosa je predviđen rotirajući pužni vijak <strong>za</strong> pražnjenje silosa. Iz lijevka<br />
<strong>na</strong> dnu silosa, materijal će se pužnim transporterima distribuirati <strong>na</strong> dvije vage. Za vaganje su<br />
predviđene hermetički <strong>za</strong>tvorene vage koje će pomoću ćelijskog do<strong>za</strong>tora osušeni otpadni mulj<br />
dodavati u transportne cjevovode <strong>za</strong> gorionike. Dva puhala će osiguravati zrak <strong>za</strong> pneumatski<br />
transport osušenog otpadnog mulja u gorionik peći i u gorionik <strong>na</strong> izmjenjivaču.<br />
Opis građevinske konstrukcije<br />
Građevinska konstrukcija građevine "Silos osušenog otpadnog mulja" obuhvaća:<br />
� Manipulativni plato <strong>za</strong> prihvat cisterni<br />
� Nosivu konstrukciju silosa, silos i posluž<strong>na</strong> stepeništa/podeste postrojenja<br />
Priključci <strong>na</strong> infrastrukturu<br />
Prometnice: Pristup vozila i osoblja do građevine omogućen je pomoću postojećih internih<br />
prometnica.<br />
Elektroinstalacije: Građevi<strong>na</strong> će se priključiti <strong>na</strong> elektroinstalacije cementare sukladno „opisu<br />
elektroinstalacija“<br />
Komprimirani zrak: Građevi<strong>na</strong> će se priključiti <strong>na</strong> sustav komprimiranog zraka cementare.<br />
Pitka voda i sanitar<strong>na</strong> odvodnja: Priključak <strong>na</strong> pitku vodu i odvodnju sanitarnih otpadnih voda nije<br />
potreban pošto se ne predviđa nikakav novi sanitarni čvor. Nije predviđen novi sanitarni čvor jer je<br />
postojeći sanitarni čvor u krugu 30 m u odnosu <strong>na</strong> građevinu.<br />
Odvodnja oborinskih voda: Oborinske vode s manipulativnog platoa, kao i <strong>na</strong>dstrešnice prihvatne<br />
stanice i zgrade dozirne stanice (preko vertikalnih i horizontalnih olučnih cijevi) sakupljati će se<br />
postojećim ka<strong>na</strong>lom s rešetkom po obodu platoa i sprovesti u postojeći sustav oborinske ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije<br />
cementare.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 13
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.4.3 Opis <strong>na</strong>mjeravanog <strong>za</strong>hvata rekonstrukcije ložišta sušare sirovine<br />
Na sušari sirovine postojećeg postrojenja <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I, trenutno se sirovi<strong>na</strong> suši u<br />
rotacionoj sušari koja kao energent koristi prirodni plin. Također se <strong>za</strong> sušenje koriste vrući plinovi sa<br />
hladnjaka klinkera.<br />
Razlog zbog kojeg se poduzima ovaj <strong>za</strong>hvat je da je prirodni plin kao energent relativno skuplji u<br />
odnosu <strong>na</strong> ugljen i petrolkoks, te je također upit<strong>na</strong> njegova pouzda<strong>na</strong> dobava u zimskom periodu. Iz<br />
tog razloga se planiraju uvesti novi energenti u proces; ugljen, petrolkoks i lako loživo ulje.<br />
Ugljen se već koristi kao glavni energent <strong>za</strong> proces pečenja klinkera i <strong>na</strong>mjera je da se koristi i kao<br />
glavni energent <strong>za</strong> sušenje sirovine.<br />
Petrolkoks se trenutno ne koristi u tvornici, ali otvore<strong>na</strong> je mogućnost da će se koristiti u budućnosti.<br />
Lako loživo ulje se ne koristi iz razloga što je preskupo, a u procesu sušenja sirovine se planira koristiti<br />
kao energent <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje ložišta u slučaju nemogućnosti korištenja prirodnog pli<strong>na</strong> <strong>za</strong> tu svrhu,<br />
odnosno <strong>za</strong> sušenje sirovine u slučaju istodobne nemogućnosti korištenja prirodnog pli<strong>na</strong> i ugljene<br />
prašine.<br />
Sušara se funkcio<strong>na</strong>lno sastoji od tri dijela: horizontalnog ložišta, rotirajućeg bubnja i filtera.<br />
Horizontalno ložište je prikladno <strong>za</strong> spaljivanje energe<strong>na</strong>ta koji ne produciraju pepeo niti krute ostatke<br />
prilikom loženja. Za spaljivanje uglje<strong>na</strong> i petrolkoksa u pravilu se koriste vertikal<strong>na</strong> ložišta koja imaju<br />
revizioni otvor <strong>na</strong> dnu tako da se ložište može očistiti ukoliko dođe do <strong>za</strong>punjenja sa pepelom.<br />
Novo ložište će, kao i postojeće, biti spojeno <strong>na</strong> cjevovod vrućih plinova sa hladnjaka klinkera. Novo<br />
ložište će po instaliranoj s<strong>na</strong>zi gorionika biti nešto manje s<strong>na</strong>ge nego postojeće (15MW umjesto 22.5<br />
MW) iz razloga što postojeće ložište nije bilo projektirano <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> vrućih plinova sa hladnjaka<br />
klinkera koji nose 7,5 MW toplinske s<strong>na</strong>ge.<br />
U sušari sirovine suši se miks visoke (VK) i niska (NK) komponente sirovine te korektiv<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong><br />
(čista NK komponenta). Miks visoke i niske komponente sirovine se dovozi transporterom iz deponije<br />
sirovine u sušaru i poslije sušenja se transportira u bunkere sirovine otkuda se dozira u mlin sirovine.<br />
Korektiv<strong>na</strong> sirovine se u sušaru dovozi direktno sa usipnog koša <strong>za</strong> korektivnu sirovinu, <strong>na</strong>kon sušenja<br />
se transportira u deponiju sirovine odakle se transportira u bunkere sirovine i dalje u mlin sirovine.<br />
Ugrubo se može reći da sušara 95% vreme<strong>na</strong> suši miks visoke i niske komponente, a 5% korektivnu<br />
sirovinu. U sušari se suši prosječno 200 to<strong>na</strong> vlažne sirovine <strong>na</strong> sat. Ulaz<strong>na</strong> vlaga varira između 20 i<br />
25% dok izlaz<strong>na</strong> vlaga varira između 7-10%. Proces sušenja se u potpunosti <strong>za</strong>vršava u mlinu sirovine<br />
gdje mljevenjem miksa sirovine <strong>na</strong>staje sirovinsko brašno čija je vlažnost ispod 1%.<br />
Vrući dimni plinovi iz ložišta moraju se hladiti <strong>na</strong> temperaturu od max. 750 °C prije nego dođu u dodir<br />
sa sirovinom u rotacijskom bubnju. Razlog tome jest što se želi izbjeći pojava dekarbo<strong>na</strong>ti<strong>za</strong>cije<br />
kalcijevog karbo<strong>na</strong>ta koja se pojavljuje <strong>na</strong> temperaturama iz<strong>na</strong>d 750 °C. Vrući dimni plinovi iz ložišta<br />
(> 1000 °C) se hlade s vrućim dimnim plinovima iz hladnjaka klinkera (≈300 °C) <strong>na</strong> temperature do<br />
750 °C. Prije ugradnje ka<strong>na</strong>la vrućih dimnih plinova sa hladnjaka klinkera, dimni plinovi <strong>na</strong>stali<br />
izgaranjem su se hladili <strong>okoliš</strong>nim zrakom.<br />
Sirovi<strong>na</strong> se suši u rotacijskom bubnju. U bubnju se <strong>na</strong>laze lopatice koje okreću sirovinu prilikom<br />
rotiranja bubnja tako da se pospješuje kontakt između vrućih dimnih plinova i vlažne sirovine. Po<br />
izlasku iz bubnja materijal se preko dvostruke <strong>za</strong>klopke dozira <strong>na</strong> transporter, a dimni plinovi,<br />
obogaćeni vodenom parom iz sirovine, se otprašuju <strong>na</strong> vrećastom filteru i ispuštaju u atmosferu.<br />
Rekonstrukcijom ložišta se suštinski ne mijenja proces sušenja. Rekonstrukcija ložiša se provodi <strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>čin da se uklanja dio horizo<strong>na</strong>lnog ložišta u kojem se <strong>na</strong>laze postojeći gorionici. Postavlja se novo<br />
vertiaklno ložište koje se spaja sa ostatkom horizontalnog ložišta u kojem se <strong>na</strong>lazi ubod sirovine i<br />
koje je spojeno <strong>na</strong> rotirajući bubanj sušare. Na vrhu vertikalnog ložišta postavlja se novi<br />
multifunkcio<strong>na</strong>lni gorionik. Ugljen/petrolkoks se dovodi novim cjevovodom u silos ugljene<br />
prašine/petrolkoksa volume<strong>na</strong> 25m 3 koji se pozicionira do novog vertikalnog ložišta. Za transport<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 14
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
ugljene prašine/petrolkoksa do silosa, koristi se postojeće puhalo u mlinic uglje<strong>na</strong>/petrolkoksa. Ispod<br />
silosa ugljene prašine <strong>na</strong>lazi se rotacijska vaga s puhalom koje preko cjevovoda pogoni ugljenu<br />
prašinu/petrolkoks u multifunkcio<strong>na</strong>lni gorionik. Za primarni zrak gorionika, zrak <strong>za</strong> rashlađivanje i<br />
otpadni zrak iz hladnjaka klinkera, koriste se postojeći ventilatori. Sva elektrooprema se povezuje <strong>na</strong><br />
PLC-ove te se predviđa lokalno i centralno <strong>na</strong>dgledanje i upravljanje procesom. Za novi silos, vagu,<br />
multifunkcio<strong>na</strong>lni gorionik i ložište ugrađuje se novi elektroormar sa <strong>na</strong>pajanjem i upravljačkim<br />
elementima, u zgradu pored ložišta.<br />
Opis građevinske konstrukcije<br />
Rekonstrucija ložišta sušare sirovine obuhvaća slijedeće:<br />
� Rekonstrukciju zgrade ložišta sušare sirovine<br />
� Izgradnja objekta silosa ugljene prašine/petrolkoksa<br />
Priključci <strong>na</strong> infrastrukturu<br />
Prometnice: Pristup vozila i osoblja do građevine omogućen je pomoću postojećih internih<br />
prometnica.<br />
Elektroinstalacije: Građevi<strong>na</strong> će se priključiti <strong>na</strong> elektroinstalacije cementare sukladno „opisu<br />
elektroinstlacija“<br />
Komprimirani zrak: Građevi<strong>na</strong> će se priključiti <strong>na</strong> sustav komprimiranog zraka cementare.<br />
Pitka voda i sanitar<strong>na</strong> odvodnja: Priključak <strong>na</strong> pitku vodu i odvodnju sanitarnih otpadnih voda nije<br />
potreban pošto se ne predviđa nikakav novi sanitarni čvor. Nije predviđen novi sanitarni čvor jer je<br />
postojeći sanitarni čvor u krugu 30 m u odnosu <strong>na</strong> građevinu.<br />
Odvodnja oborinskih voda: Oborinske vode s zgrade ložišta i sa nove zgrade silosa ugljene<br />
prašine/petrolkoksa manipulativnog platoa preko vertikalnih i horizontalnih olučnih cijevi sakupljati će<br />
se postojećim ka<strong>na</strong>lom s rešetkom po obodu platoa i sprovesti u postojeći sustav oborinske<br />
ka<strong>na</strong>li<strong>za</strong>cije cementare.<br />
1.5 Opis lokacije <strong>za</strong>hvata<br />
1.5.1 Prostorni smještaj tvornice cementa Našicecement d.d. i opis tvorničkog kruga<br />
Industrijski kompleks Našicecement d.d. smješten je <strong>na</strong> sjevernim obroncima Krndije, neposredno uz<br />
državnu cestu D 53 – Slavonski Brod-Našice-Donji Miholjac, od koje se <strong>na</strong> potezu između <strong>na</strong>selja<br />
Gradac Našički i Zoljan prema <strong>za</strong>padu odvaja prilaz<strong>na</strong> prometnica kojom se ulazi u industrijski<br />
kompleks. Lokacije tvornice Našicecement d.d. dobro je prometno pove<strong>za</strong><strong>na</strong> cestovnim prometnicama.<br />
Položaj tvornice prika<strong>za</strong>n je <strong>na</strong> slici.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 15
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Smještaj tvornice cementa Našicecement d.d.<br />
Smještaj tvorničkog kompleksa Našicecement d.d. poslovne zone tvornice cementa, pripadajućih<br />
ekspoatacijskih polja te jalovišta prika<strong>za</strong>n je <strong>na</strong> kartografskom prikazu broj 1.0 „<strong>korištenje</strong> i <strong>na</strong>mje<strong>na</strong><br />
prostora i promet“ u Prostornom planu Grada Našica (Prilog). Sam industrijski ompleks po svojoj<br />
<strong>na</strong>mjeni predstavlja izdvojeno građevinsko područje gospodarske tj. Proizvodne <strong>na</strong>mjene. Smještaj<br />
pojedinih postrojenja tvornice cementa unutar radne zone „Tvornica cementa <strong>za</strong>pad“ vidljiv je <strong>na</strong><br />
kartografskom pikazu broj 4.15 „Građevinsko područje rad<strong>na</strong> zo<strong>na</strong> Tvornica cementa <strong>za</strong>pad“ (Prilog).<br />
Prema osnovama u Gauss-Krügerovoj projekciji, lokacija Našicecementa određe<strong>na</strong> je koordi<strong>na</strong>tama<br />
centroida tehnološke jedinice: X = 5 034 130 i Y = 6 502 970. Industrijski kompleks smješten je u<br />
prirodnoj plitkoj <strong>za</strong>vali između šumovitih brežuljaka i <strong>za</strong>jedno s eksploatacijskim poljem <strong>za</strong>uzima oko<br />
349 ha (tvornički krug s parkiralištima 19 ha, ležište Bukova glava 83 ha, ležište Vranović 135 ha,<br />
odlagalište jalovine 112 ha). Ovaj industrijski kompleks je <strong>za</strong>tvore<strong>na</strong> tehnološka cjeli<strong>na</strong> s nizom<br />
pojedi<strong>na</strong>čnih građevi<strong>na</strong> raspoređe<strong>na</strong> <strong>na</strong> slijedećim katastarskim česticama k.o. Zoljan:<br />
� 1439 zgrada i dvorište � 1432-1 zgrada i dvorište<br />
� 1433 parkiralište tvornice cementa � 1434 zgrada<br />
� 1440 parkiralište � 1435 zgrada<br />
� 1425-2 zgrade i put Jovača � 1437 trafostanica<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 16
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Parcela se proteže usporedo s potokom Jelav. U prilaznom dijelu tvornici koji se <strong>na</strong>lazi neposredno uz<br />
spomenutu cestu D 53 smješteno je parkiralište <strong>na</strong> kojem su <strong>za</strong>sađe<strong>na</strong> stabla. Lijevo (južno) od<br />
parkirališta je porta. Na parkiralište se prema sjeveru <strong>na</strong>stavlja manji park koji se proteže do strme<br />
padine brežuljka. Strmi<strong>na</strong> je poduprta suhozidom. U dijelu bliže cesti D 53, sjeverno od porte, u<br />
podnožju strme padine brežuljka <strong>na</strong>laze se uprav<strong>na</strong> zgrada i tvornički restoran.<br />
Samo postrojenje <strong>za</strong> proizvodnju klinkera i cementa, te rudokopi smješteni su unutar <strong>za</strong>vale, pa zbog<br />
<strong>za</strong>klonjenosti, usprkos intenzivnoj eksploataciji kroz dugi niz godi<strong>na</strong>, promje<strong>na</strong> vizualnog identiteta<br />
krajobra<strong>za</strong> nije s<strong>na</strong>žno izraže<strong>na</strong> gledano s ceste D 53. Ukup<strong>na</strong> duži<strong>na</strong> ceste od krajnje južne točke do<br />
krajnje sjeverne točke s koje su vidljiva proizvod<strong>na</strong> postrojenja iznosi oko 500 m. Među pojedinim<br />
građevi<strong>na</strong>ma s ceste su posebno vidljiva 3 betonska silosa <strong>za</strong> skladištenje cementa koji se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong><br />
početku tj. istočnom dijelu parcele (Slike) i <strong>za</strong>klanjaju pogled s ceste <strong>na</strong> ostatak postrojenja.<br />
I<strong>za</strong> silosa cemanta i hale paleti<strong>za</strong>cije je trafostanica s krajobrazno riješenim prilazom. Južno od<br />
rotacijske peći <strong>na</strong>lazi se laboratorij, također s krajobrazno riješenim prilazom koji obuhvaća travnjak,<br />
živicu, nekoliko grmova ruža i nekoliko pojedi<strong>na</strong>čnih stabala.<br />
Pogled sa silosa homogeni<strong>za</strong>cije stare linije <strong>za</strong> proizvodnju klinkera prema istoku – u prvom planu su<br />
silosi klinkera, a u daljini silosi cementa koji su jasno vidljivi s ceste D 53 koja se <strong>na</strong> slici <strong>na</strong>lazi u<br />
po<strong>za</strong>dini<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 17
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Pogled sa silosa homogeni<strong>za</strong>cije postojeće linije <strong>za</strong> proizvodnju klinkera<br />
prema istoku tj. prema cesti D 53<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 18
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Na samom kraju parcele, <strong>na</strong> njenom sjevero<strong>za</strong>padnom rubu <strong>na</strong>lazi se površinski kop Vranović, a <strong>na</strong><br />
njenom jugo<strong>za</strong>padnom rubu površinski kop Bukova Glava, gdje se eksploatira mineral<strong>na</strong> sirovi<strong>na</strong> <strong>za</strong><br />
proizvodnju klinkera<br />
1.5.2 Naselja u blizini lokacije <strong>za</strong>hvata<br />
Kop Vranović<br />
Kop Bukova glava<br />
Najbliža <strong>na</strong>selja u okolici lokacije tvornice Našicecement d.d. su:<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 19
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
� <strong>na</strong>selje Gradac Našički, <strong>na</strong> udaljenosti oko 1 km južno od lokacije;<br />
� <strong>na</strong>selje (ulica) Tajnovac <strong>na</strong> udaljenosti oko 1,3 km sjeverno od lokacije;<br />
� <strong>na</strong>selje Seo<strong>na</strong>, <strong>na</strong> udaljenosti oko 2,4 km sjevero<strong>za</strong>padno od lokacije;<br />
� <strong>na</strong>selje Zoljan, <strong>na</strong> udaljenosti oko 2,5 km sjeveroistočno od lokacije (<strong>na</strong>selje se proteže uz<br />
cestu D 53, a prve kuće <strong>na</strong>laze se <strong>na</strong> udaljenosti oko 0,5 km od lokacije) i njegov dio koji se<br />
prema toponimu <strong>na</strong>ziva Štukino brdo oko 0,9 km od lokacije;<br />
� <strong>na</strong>selje Našice, <strong>na</strong> udaljenosti oko 4,5 km sjeveroistočno od lokacije.<br />
Po svojoj administrativno-teritorijalnoj pripadnosti <strong>na</strong>selje Seo<strong>na</strong> ne pripada Gradu Našicama, već<br />
Općini Donja Motiči<strong>na</strong>, dok ostala <strong>na</strong>selja pripadaju Gradu Našicama. Našice imaju status grada,<br />
Zoljan ima status prigradskog <strong>na</strong>selja, a Gradac Našički ima status seoskog <strong>na</strong>selja.<br />
Prema podacima iz PPUG Našica <strong>na</strong>selje Zoljan svrstano je u prigradska <strong>na</strong>selja. To su pretežno<br />
ušore<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja sa mješovitom tipologijom tradicio<strong>na</strong>lne i slobodno stojeće individualne stambene<br />
izgradnje, sa i bez građevi<strong>na</strong> seoskog gospodarstva. U <strong>na</strong>vedenim <strong>na</strong>seljima je popisom stanovništva<br />
iz 2001. godine registrirano svega 5 % poljoprivrednog stanovništva.<br />
Seoska <strong>na</strong>selja kakvo je i <strong>na</strong>selje Gradac Našički su izdvoje<strong>na</strong> pretežno ušore<strong>na</strong> <strong>na</strong>selja sa mješovitom<br />
tipologijom tradicio<strong>na</strong>lne i slobodno stojeće individualne stambene izgradnje te izraženom prisutnošću<br />
građevi<strong>na</strong> seoskog gospodarstva.<br />
U takvim ruralnim područjima popisom stanovništva iz 2001. godine registrirano je između 10 i 20 %<br />
poljoprivrednog stanovništva.<br />
U tvornici cementa Našicecement d.d. <strong>za</strong>posle<strong>na</strong> su 400 radnika, od čega u Zoljanu živi 10, u Gradcu<br />
Našičkom 1, a u Londžici 3 radnika.<br />
Programi razvoja brdsko-planinskog područja Slavonije, poticaji <strong>za</strong> razvoj poljoprivrede, posebice<br />
stočarstva i vinogradarstva, te razvoj industrijskih kapaciteta poput Našicecementa trebali bi<br />
predstavljati pozitivan utjecaj <strong>na</strong> demografski razvoj ovog kraja.<br />
1.5.3 Kultur<strong>na</strong> i graditeljska bašti<strong>na</strong><br />
Prostorno <strong>na</strong>jbliži spomenici tvornici cementa Našicecement d.d. su:<br />
Gradac Našički<br />
Zoljani<br />
� Spomenik spaljenom selu - <strong>na</strong> mjestu nekadašnjeg sela<br />
� Spomenik palim borcima - pokraj društvenog doma<br />
� Spomen ploča palim borcima i žrtvama fašističkog terora - u centru ispred trgovine.<br />
1.5.4 Hidrološke i hidrogeološke z<strong>na</strong>čajke<br />
Hidrološki gledano od površinskih vodotoka u bližoj okolici tvornice cementa prisutni su vodotok<br />
Jelav i Jasrebica koji prikupljaju vodu sa sjeveroistočnih obro<strong>na</strong>ka Krndije. Jelav prikuplja vodu <strong>na</strong><br />
slivnoj površini od 10,3 km 2 i ima prosječni pad 4,6 %, a prosječni protok iznosi oko 10 l/s<br />
(maksimalne vrijednosti variraju od 50-100 l/s). Izvire s dva manja odvojka koji se spajaju nizvodno<br />
od <strong>na</strong>selja Gradec. Lijevi odvojak je stalni i uvijek donosi određene količine vode, dok je desni odvojak<br />
povremeni i često poplavljuje obalni <strong>za</strong>travljeni prostor formirajući močvarno stanište. Cijela duži<strong>na</strong><br />
toka, od izvora do ušća, degradira<strong>na</strong> je asfaltiranom cestom i <strong>na</strong>seljima. Po karakteristikama vodotoci<br />
su izrazito brdskog karaktera s <strong>na</strong>jvećim protokom u proljeće zbog topljenja snijega s okolnog<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 20
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
područja. Jastrebica utječe u Jelav, dakle <strong>za</strong>jedno utječu u sustav Našičke rijeke koja dovodi vodu u<br />
ribnjak.<br />
Područje tvornice Našicecement d.d. određeno je sa sjeverne strane površinskim vodotokom, odnosno<br />
ka<strong>na</strong>lom <strong>za</strong> odvodnju površinskih voda s kopa Vranović. Premještanje i djelomično ukapanje<br />
<strong>na</strong>vedenog ka<strong>na</strong>la trenutno je u reali<strong>za</strong>ciji. S južne strane također je odvodni ka<strong>na</strong>l (izgrađen tijekom<br />
ljeta 1997.) s funkcijom odvodnje površinskih voda iz pogo<strong>na</strong> u slučaju obilnih padali<strong>na</strong> tijekom<br />
kratkog vremenskog razdoblja. Osim <strong>na</strong>vedenih, <strong>na</strong> lokaciji nisu prisutne druge površinske vodne<br />
pojave.<br />
S hidrogeološkog stanovišta vrlo je bitan litološki sastav stije<strong>na</strong>, koje <strong>na</strong> području lokacije tvornice<br />
cementa sačinjavaju pjeskovito glinovite <strong>na</strong>slage pliocenske starosti. Propusnost tere<strong>na</strong> varira s<br />
obzirom <strong>na</strong> izmjenu ovih <strong>na</strong>slaga, te je u glini nikakva ili slaba, dok je u pijescima velika. Ispod<br />
pjeskovito-glinovitih <strong>na</strong>slaga <strong>na</strong>stavljaju se nepropusne dobro uslojene laporovite <strong>na</strong>slage koje<br />
izgrađuju vodonosni sloj s lateralno razmještenim organogenim vapnencima, konglomeratima i<br />
pješčenjacima. Laporoviti vapnenci i gli<strong>na</strong> u krovini su u principu izmijenjeni, degradirani i ispucani, te<br />
sekundarnom poroznošću imaju funkciju hidrogeološkog kolektora. Prihranjivanje podzemne vode<br />
unutar ovog sloja moguće je putem obori<strong>na</strong>, a karakteristike takvih <strong>za</strong>liha podzmne vode jesu<br />
slobodan nivo i mala izdašnost. U dubljim slojevima lapori, laporoviti vapnenci, gline i dijelom muljevi,<br />
odlikuju se kapilarnom i usbkapilarnom poroznošću, te su u hidrogeološkom smislu z<strong>na</strong>čajni kao<br />
izolacijski sloj. Lateralno smješteni vapnenci unutar tere<strong>na</strong> predstavljaju hidrogeološke rezrvoare<br />
uvjetovane smanjivanjem u vodonepropusnim slojevima i vlastitom debljinom. Karakteristika ovih<br />
rezervoara je nestabilnost <strong>za</strong>državanja vode s obzirom <strong>na</strong> propsunsot sloja i prihranjivanje vodom.<br />
Hidrogeološki <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnija grupa sedime<strong>na</strong>ta jesu pijesci i šljunci koji zbog svoje poroznosti<br />
predstavljaju kolektore vode. Vodeni sloj unutar ovih sedime<strong>na</strong>ta je zbijenog tipa i voda je pod<br />
pritiskom. Deblji<strong>na</strong> sloja pijeska i šljunka varira uz vodotok Jelav i do 25 m, te su u pogledu<br />
eksploatacije <strong>na</strong>vedeni slojevi <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji u smislu subarteških bu<strong>na</strong>ra. Osnovu područja sačinjavaju<br />
metamorfne stijene paleozojske starosti (grafitični škriljavci, andeziti, amfiboli i sl.).<br />
Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel <strong>za</strong> vodno područje sliva Drave i Du<strong>na</strong>va Osijek, izdale su da<strong>na</strong><br />
22.04.2009. godine tvrtki Našicecement d.d. Vodopravnu dozvolu. U Dozvoli su propisani uvjeti kojih<br />
se tvrtka Našicecement d.d. mora pridržavati, kao i daljnja obve<strong>za</strong> monitoringa, koji se u skladu s time<br />
i provodi.<br />
1.5.5 Ekološko-biološke z<strong>na</strong>čajke<br />
Obzirom <strong>na</strong> reljefnu raznolikost Hrvatske, područje lokacije industrijskog kompleksa Našicecement d.d.<br />
pripada nizinskoj kontinentalnoj bioregiji, odnosno panonskom području. To područje odlikuje<br />
umjereno-kontinental<strong>na</strong> klima karakterizira<strong>na</strong> razmjerno malim količi<strong>na</strong>ma godišnjih padali<strong>na</strong>. Ovakvi<br />
klimatski uvjeti, zemljopisni položaj i specifičan reljef određuju karakteristične biotope, te floru i faunu<br />
<strong>na</strong> ovom prostoru.<br />
1.5.5.1 Flora<br />
Lokacija tvornice Našicecement d.d. gotovo je u potpunosti okruže<strong>na</strong> šumom. Šumama u okolici<br />
lokacije tvornice cementa Našicecement d.d. gospodare Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma<br />
Podružnica Našice. Predmetne šume obuhvaćene su dvjema gospodarskim jedinicama i to «Krndija<br />
Našička i «Krndija Seonska». Šumske sastojine u okružju tvornice detaljno su prika<strong>za</strong>ne u poglavlju<br />
4.4.7. Studije, u sklopu kojeg je priređen i kartografski prikaz šumskih površi<strong>na</strong> u okolici lokacije.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 21
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.5.5.2 Fau<strong>na</strong><br />
Zoogeografski područje Našica proteže se pod područjem europskih listopadnih i mješovitih šuma čiji<br />
je krajolik antropogeno z<strong>na</strong>čajno izmijenjen. U široj okolici tvornice cementa obitavaju uobičajene<br />
europske vrste sisavaca poput: lisice (Vulpes vulpes), kune (Martes sp.), srne (Capreolus capreolus),<br />
jele<strong>na</strong> (Cervus elaphus), divlje svinje (Sus scrofa), zeca (Lepus europaeus), rovki (Soricidae) i različitih<br />
vrsta glodavaca (Rodentia). Prisutne su također i brojne vrste šišmiša (Chiroptera) koji pripadaju<br />
popisu <strong>za</strong>štićenih životinjskih svojti Hrvatske poput šumskog netopira (Pipistrellus <strong>na</strong>thusii), sivog<br />
dugouša<strong>na</strong> (Plecotus austriacus) i dr.<br />
Osobitost predstavlja stanište nizinskih šuma u kojima obitava jelen lopatar (Dama dama), te se<br />
gnijezde veliki orao i cr<strong>na</strong> roda (Ciconia nigra) pripadnici vrsta ugroženih u europskim razmjerima.<br />
Toč<strong>na</strong> obitavališta i gnijezdilišta ovih rijetkih vrsta nisu poz<strong>na</strong>ta, a u planu <strong>za</strong>štite je izdvojiti aktiv<strong>na</strong><br />
gnijezda i <strong>za</strong>štiti njihovo okruženje s <strong>na</strong>jmanje 10 ha površine. Osim <strong>na</strong>vedenih vrsta, ornitofau<strong>na</strong><br />
ovog prostora sastoji se od velikog broja pjevica, <strong>za</strong>tim sova (Strigiformes), kukavica (Cuculiformes),<br />
grabljivica (Falconiformes), žu<strong>na</strong> (Piceidae) i dr. Herpetofau<strong>na</strong> i entomofau<strong>na</strong> također su bogate<br />
vrstama, a od riba su <strong>na</strong>jčešće šaranke (Cyprinidae).<br />
Glavne vrste divljači su: sr<strong>na</strong> obič<strong>na</strong> (Capreolus capreolus), zec (Laepus europeaus), fa<strong>za</strong>n (Phasianus<br />
colchicus), lisica (Vulpes vulpes), divlja svinja (Sus scrofa) i jelenska divljač (Cervus elaphus) u<br />
prolazu.<br />
1.5.6 Područje ekološke mreže Republike Hrvatske<br />
Lokacija se ne <strong>na</strong>lazi unutar <strong>za</strong>štićenog područja prirode. Prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti<br />
pla<strong>na</strong>, programa i <strong>za</strong>hvata <strong>za</strong> ekološku mrežu (NN 118/09) čla<strong>na</strong>ku 2.,stavak 2. „Ocje<strong>na</strong> se ne provodi<br />
<strong>za</strong> <strong>za</strong>hvate koji se provode unutar izgrađenog djela građevinskog područja“.<br />
Tijekom 2009 godine <strong>na</strong> istoj lokaciji <strong>za</strong> postojeće postrojenje, liniju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I,<br />
MZOPUG podnošen je Zahtjev o potrebi procjene <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>, gdje smo od <strong>na</strong>dležnog ureda<br />
tražili karte staništa i pregleda Nacio<strong>na</strong>len ekološke mreže u širem području tvornice Našicecement.<br />
Lokacija <strong>za</strong>hvata ne ulazi u Područje Nacio<strong>na</strong>lne ekološke mreže, niti u Među<strong>na</strong>rodno važ<strong>na</strong> područja<br />
<strong>za</strong> ptice.<br />
1.5.7 Klimatološke i meteorološke z<strong>na</strong>čajke šireg prostora lokacije <strong>za</strong>hvata<br />
1.5.7.1 Meteorološki uvjeti<br />
Najz<strong>na</strong>čajniji faktori koji određuju klimu područja Našica su smještaj u umjerenom geografskom<br />
pojasu kontinentalne Hrvatske i reljef. Nisko gorje <strong>na</strong>jviše utječe <strong>na</strong> strujanje zraka. Zbog različitog<br />
<strong>za</strong>grijavanja pojedinih obro<strong>na</strong>ka dolazi do razvoja cirkulacije obronka, odnosno, noćnog vjetra niz<br />
obro<strong>na</strong>k i dnevnog vjetra obrnutog smjera koji je <strong>na</strong>jjače izražen <strong>za</strong> mirnog, stabilnog vreme<strong>na</strong>. Što je<br />
obro<strong>na</strong>k strmiji i više izložen sunčevom zračenju taj je efekt jači. U ljetnom periodu on će biti tijekom<br />
da<strong>na</strong> većim dijelom <strong>na</strong>djačan turbulentnim procesima i neće biti jače uočljiv, ali će tijekom večernjih<br />
sati i noću strujanje niz obronke donositi osvježenje. Ostali meteorološki parametri, kao temperatura,<br />
tlak zraka, vlažnost zraka, obori<strong>na</strong> i drugo, pod utjecajem su procesa većih razmjera i karakteristični<br />
su <strong>za</strong> šire područje.<br />
Meteorološka postaja u Našicama (45°29' N, 18°6' E, 144 m n.v.) <strong>na</strong>jbliža je lokaciji tvornice cementa<br />
i reprezentativ<strong>na</strong> je <strong>za</strong> šire područje. Mjerenja se obavljaju u standardnim klimatološkim terminima 7,<br />
14 i 21 sat, a <strong>za</strong> ovu a<strong>na</strong>lizu korišteni su nizovi podataka iz razdoblja 1981-2007. godine. U a<strong>na</strong>lizi<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 22
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
strujanja korišteni su i podaci mjerne postaje Zoljan 1 s obzirom da je registracija podataka<br />
kontinuira<strong>na</strong> i omogućuje detaljnu a<strong>na</strong>lizu dnevnog hoda smjera i brzine vjetra.<br />
S obzirom da je strujni režim <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji <strong>za</strong> disperziju i prijenos tvari u atmosferi, u <strong>na</strong>stavku će biti<br />
prika<strong>za</strong><strong>na</strong> njegova osnov<strong>na</strong> obilježja.<br />
1.5.7.2 Strujanje <strong>na</strong> području Našica i Zolja<strong>na</strong><br />
Vjetar kao meteorološki element ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>n je i <strong>za</strong> većinu ljudskih djelatnosti ključan parametar.<br />
Tako je i kod razmatranja prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari što će biti obrađeno u <strong>za</strong>sebnom<br />
poglavlju ove Studije. Stoga se ciljano obrađuje strujanje <strong>na</strong> području Našica i Zolja<strong>na</strong> te je isto uzeto<br />
u obzir pri kasnijem razmatranju prijenosa i disperzije onečišćujućih tvari.<br />
Općenito se ne može reći da su neki uvjeti strujnog režima povoljniji odnosno nepovoljniji od nekih<br />
drugih. Kada i u kojoj mjeri će to biti slučaj ovisi i o drugim čimbenicima. Međutim, možemo opisati<br />
z<strong>na</strong>čajke strujnih uvjeta i procijeniti očekivani utjecaj <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>.<br />
A<strong>na</strong>lizirani su podaci o vjetru meteorološke postaje u Našicama, dobiveni klasičnim motrenjima<br />
pomoću vjetrulje i subjektivne procjene jačine vjetra po boforovoj ljestvici. Iako je procje<strong>na</strong><br />
subjektiv<strong>na</strong>, iz dugogodišnjeg ni<strong>za</strong> podataka mogu se dobiti kvalitetni i pouzdani poka<strong>za</strong>telji o<br />
strujanju <strong>na</strong> razmatranom području. To je osobito slučaj u ravničarskom području. Osim klasičnih<br />
podataka korišteni su i podaci mjerenja <strong>na</strong> postaji u Zoljanu. To je kontinuirani niz mjerenja visoke<br />
satne razlučivosti koji daje detaljniji uvid u dnevni hod vjetra, kao i realnu procjenu mjerene brzine<br />
vjetra. Na raspolaganju smo imali podatke postaje <strong>za</strong> 2004., 2005. i proljeće 2006. godine. Nakon<br />
toga došlo je do prekida u radu meteoroloških uređaja, tako da mjerenih podataka od proljeća 2006.<br />
do da<strong>na</strong>s nema.<br />
Podaci motrenja pokazuju da je vjetar <strong>na</strong> promatranom području u prosjeku slab, te da se uglavnom<br />
kreće od 2-2,5 bofora. Jaki vjetrovi javljaju se <strong>na</strong>jviše 4-5 da<strong>na</strong> godišnje (vjetar jači od 6 bofora), a<br />
olujni vjetar vrlo je rijedak i pojavljuje se u rano proljeće i kasnu jesen. Smjer vjetra je pod utjecajem<br />
orografije i strujanja <strong>na</strong> većoj skali. Dominiraju vjetrovi jugo<strong>za</strong>padnog i sjevero<strong>za</strong>padnog smjera, dok<br />
se sredinom da<strong>na</strong> učestalost jugo<strong>za</strong>padnog vjetra nešto smanjuje. Iz ruža vjetra vidljivo je da su<br />
<strong>za</strong>stupljeni i ostali smjerovi vjetra s približno sličnom, ali malom učestalošću. Da<strong>na</strong> je ruža vjetra<br />
dobive<strong>na</strong> iz podataka automatske postaje i vidi se da su podaci i jedne i druge postaje međusobno<br />
usporedivi. Oni ne mogu biti identični i zbog toga što se radi o lokacijama koje su međusobno<br />
udaljene nekoliko kilometara i drugačije izložene strujanju. Postaja u Zoljanu bliže je tvornici cementa i<br />
u brdovitijem dijelu tere<strong>na</strong>, tako da se <strong>na</strong> njoj osjeća i jači lokalni utjecaj orografskog <strong>za</strong>kretanja<br />
vjetra.<br />
Podaci mjerenja u Zoljanu korišteni su i <strong>za</strong> precizniju a<strong>na</strong>lizu brzine vjetra, kako po mjesecima tako i u<br />
procjeni dnevnog hoda vjetra (Slika). Iz grafiko<strong>na</strong> se vidi da je vjetar u prosjeku vrlo slab te da do<br />
laganog jačanja dolazi sredinom da<strong>na</strong> kada je u potpunosti razvije<strong>na</strong> dnev<strong>na</strong> cirkulacija brdo doli<strong>na</strong>.<br />
Iako i kod maksimalnog vjetra postoji dnevni hod on je nepravilniji i ukazuje da je pojačani vjetar<br />
jed<strong>na</strong>ko tako vjerojatan u noćnim i jutarnjim satima. Rasap podataka oko medija<strong>na</strong> je jako izražen<br />
kako u dnevnom hodu tako i u godišnjem. Rasap je <strong>na</strong>jmanji u ljetnim mjesecima kada su i brzine<br />
vjetra <strong>na</strong>jmanje a <strong>na</strong>jveći u proljeće, što je pove<strong>za</strong>no s prodorima baričkih tvorevi<strong>na</strong> veće, sinoptičke<br />
skale (Slika). U zimskim mjesecima vjetar je <strong>na</strong>jjači i doprinosi prijenosu onečišćenja <strong>na</strong> veću<br />
1 Mjer<strong>na</strong> postaja Zoljan u funkciji je od 2004. godine, a ustanovlje<strong>na</strong> je temeljem Studije o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> prilikom prelaska<br />
postojeće linije <strong>za</strong> proizvodnju klinkera s pli<strong>na</strong> <strong>na</strong> ugljen, a s ciljem praćenja utjecaja tvornice Našicecement d.d. <strong>na</strong> kakvoću<br />
zraka. Mjernom postajom upravlja tvornica Našicecement d.d.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 23
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
udaljenost. Međutim iz dnevnog hoda vjetra <strong>za</strong> prosi<strong>na</strong>c vidi se da su srednje satne brzine male i svrlo<br />
malim rasponom, dok su u siječnju i veljači brzine <strong>na</strong>jveće i apsolutno i po rasponu.<br />
Godišnji hod srednje i maksimalne jačine vjetra izražene u boforima (lijevo), te broja da<strong>na</strong> s jakim i<br />
olujnim vjetrom u razdoblju 1981.-2007. godine u Našicama<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 24
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Godišnje ruže vjetra <strong>za</strong> Našice u razdoblju 1981.-2007. godine dobivene iz podataka klasičnih<br />
motrenja<br />
Godišnje ruže vjetra <strong>za</strong> Zoljan u razdoblju 2004.-2006. godine, mjerenja <strong>na</strong> automatskoj postaji<br />
Zoljan. Mjerenja u 2006. godini odnose se <strong>na</strong> razdoblje siječanj-travanj. Bojom je oz<strong>na</strong>če<strong>na</strong> učestalost<br />
pojedine klase brzine vjetra (prema legendi)<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 25
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Dnevni hod srednje (dolje) i maksimalne (gore) satne<br />
brzine vjetra u Zoljanu u razdoblju 2004.-2006. godine,<br />
mjerenja <strong>na</strong> automatskoj postaji Zoljani<br />
Godišnji hod srednje (dolje) i maksimalne<br />
(gore) mjesečne brzine vjetra u Zoljanu u<br />
razdoblju 2004.-2006. godine, mjerenja <strong>na</strong><br />
automatskoj postaji Zoljani<br />
Iz ruže vjetra (Slika) vidi se da su jači vjetrovi uglavnom pove<strong>za</strong>ni s prodorima iz jugo<strong>za</strong>padnog<br />
sektora, ali je njihova učestalost općenito mala. Na Slici koja prikazuje dnevni hod srednje i<br />
maksimalne satne brzine vjetra po mjesecima iz mjerenja automatske postaje u Zoljanu, 2004. –<br />
2006. godi<strong>na</strong>, vidi se pravilnost u strujnom režimu tijekom da<strong>na</strong>, što je osobito izraženo u proljetnim i<br />
jesenskim mjesecima kada i srednja i maksimal<strong>na</strong> sat<strong>na</strong> brzi<strong>na</strong> vjetra imaju paralelni hod tijekom<br />
da<strong>na</strong>. Studeni i prosi<strong>na</strong>c su mjeseci s općenito malim satnim brzi<strong>na</strong>ma vjetra. Zbog toga su ti mjeseci<br />
vrlo nepovoljni s obzirom <strong>na</strong> disperzijske uvjete i veliku vjerojatnost <strong>za</strong> stag<strong>na</strong>ciju, gomilanje i<br />
<strong>za</strong>državanje onečišćujućih tvari <strong>na</strong> promatranome području. Nažalost nerijetko su i svi emisijski izvori<br />
(kuć<strong>na</strong> ložišta, termoelektrane, industrijske elektrane i postrojenja) <strong>na</strong>jaktivniji upravo u tome periodu.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 26
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Dnevni hod srednje i maksimalne satne brzine vjetra po mjesecima iz mjerenja automatske postaje u<br />
1.5.7.3 Postojeće stanje kakvoće zraka<br />
Zoljanu, 2004.-2006. godi<strong>na</strong>.<br />
Utjecaj rada tvornice <strong>na</strong> kakvoću zraka prati se <strong>na</strong> automatskoj mjernoj postaji u Zoljanu udaljenoj<br />
oko 2,5 kilometra od cementare u pravcu sjever-sjeveroistoka, odnosno Našica. Osim ove postaje,<br />
nema drugih <strong>na</strong> kojima se prati kakvoća zraka <strong>na</strong> širem području tvornice. Na postaji Zoljan<br />
kontinuirano se prate meteorološki parametri (temperatura, relativ<strong>na</strong> vlažnost, smjer i brzi<strong>na</strong> vjetra),<br />
te parametri kakvoće zraka (koncentracije lebdećih čestica, sumporovog i dušikovog dioksida, ukup<strong>na</strong><br />
talož<strong>na</strong> tvar i teški metali u njoj). U <strong>na</strong>stavku se daje pregled rezultata a<strong>na</strong>lize kakvoće zraka u<br />
prethodnim godi<strong>na</strong>ma, te rezultati mjerenja i ocje<strong>na</strong> kakvoće zraka <strong>za</strong> 2009. godinu.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 27
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.5.7.3.1 Stanje kakvoće zraka <strong>na</strong> postaji Zoljan do 2009. godine<br />
Praćenje kakvoće zraka <strong>na</strong> postaji Zoljan <strong>za</strong>počelo je 2004. godine i provodi se do da<strong>na</strong>s. U Studiji<br />
utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> <strong>za</strong> LPK II detaljno su a<strong>na</strong>lizirani mjereni podaci s postaje Zoljan u razdoblju od<br />
2004. do 2007. godine. A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> je upućivala <strong>na</strong> sumnju u ispravnost mjernih instrume<strong>na</strong>ta u razdoblju<br />
koje uključuje <strong>za</strong>dnji kvartal 2006. godine i cijelu 2007. godinu, zbog čega je stručno Povjerenstvo <strong>za</strong><br />
ocjenu <strong>studije</strong> <strong>za</strong>tražilo od Nositelja <strong>za</strong>hvata da mjernu postaju dovede u stanje potpune ispravnosti,<br />
te da a<strong>na</strong>lizu onečišćenja zraka onečišćujućim tvarima povjeri ovlaštenoj instituciji kako bi se utvrdila<br />
stvar<strong>na</strong> kategorija zraka. Nositelj <strong>za</strong>hvata je stoga s ovlaštenom institucijom (Ekonerg d.o.o) sklopio<br />
ugovor o održavanju stanice i a<strong>na</strong>lizi podataka, temeljem čega je izrađe<strong>na</strong> i a<strong>na</strong>li<strong>za</strong> parametara<br />
kakvoće zraka i <strong>za</strong> 2008. godinu.<br />
Na osnovi gore <strong>na</strong>vedenih a<strong>na</strong>li<strong>za</strong>, u skladu s važećom regulativom, zrak je <strong>na</strong> ovom području <strong>za</strong><br />
razdoblje od 2004. do 2006. godinu bio svrstan u I. kategoriju s obzirom <strong>na</strong> SO2 i NO2, te II.<br />
kategoriju s obzirom <strong>na</strong> lebdeće čestice PM10. Kategori<strong>za</strong>cija zraka <strong>za</strong> 2007. godinu izvrše<strong>na</strong> je <strong>za</strong> SO2<br />
(I. Kategorija) i PM10 (II. kategorija), dok se <strong>za</strong> NO2 nije mogla izvršiti, jer je mjerni instrument bio<br />
krivo rekalibriran u 2006. godini, što je rezultiralo visokim rezultatima koncentracija NO2 (8 puta većim<br />
od uobičajene). Nakon izvršenog godišnjeg servisa i kalibracije u siječnju i veljači 2008., mjerni<br />
istrumenti su radili ispravno. Iako <strong>za</strong> 2008. godinu niti jedan od mjernih parametara nije u potpunosti<br />
imao <strong>za</strong>dovoljavajući obuhvat, zbog obuhvata vrlo bliskog ciljanom i dobre pokrivenosti tijekom godine<br />
ipak je izvrše<strong>na</strong> kategori<strong>za</strong>cija zraka, koja je ocijenje<strong>na</strong> isto kao i prethodnih godi<strong>na</strong>.<br />
1.5.7.3.2 Stanje kakvoće zraka u 2009. godini <strong>na</strong> postaji Zoljan<br />
Podaci o kakvoći zraka <strong>na</strong> postaji Zoljan obrađeni od strane ovlaštene tvrtke (Ekonerg d.o.o.).<br />
Pokrivenost podacima je <strong>za</strong> koncentracije NO2 bila 85%, <strong>za</strong> SO2 87 %, a <strong>za</strong> PM10 93%.<br />
Vremenski niz satnih srednjaka koncentracija NO2 i dnevnih srednjaka prika<strong>za</strong>n je <strong>na</strong> slici. Maksimalni<br />
<strong>za</strong>bilježeni satni srednjak koncentracije NO2 iznosio je 107,15 µg/m 3 , a maksimalni dnevni 25,7 µg/m 3<br />
(Tablica). Prosječ<strong>na</strong> dnev<strong>na</strong> koncentracija je u 2009. iznosila 6,6 µg/m 3 , a 98% dnevnih vrijednosti<br />
koncentracija su manje od 22,2 µg/m 3 . Niti satne, a niti dnevne maksimalne vrijednosti koncentracija<br />
NO2 nisu prešle graničnu vrijednost propisanu Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvati<br />
u zraku (NN 133/05), što zrak <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini svrstava u I. kategoriju s obzirom <strong>na</strong><br />
NO2.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 28
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
µg/m3<br />
300<br />
250<br />
200<br />
150<br />
100<br />
50<br />
0<br />
1.1.<br />
µg/m3<br />
120<br />
100<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
0<br />
1.1.<br />
31.1.<br />
31.1.<br />
2.3.<br />
Koncentracija NO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini - satni srednjaci<br />
1.4.<br />
1.5.<br />
31.5.<br />
30.6.<br />
Satni srednjaci koncentracija NO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini<br />
1.3.<br />
Koncentracija NO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini - dnevni prosjeci<br />
31.3.<br />
30.4.<br />
30.5.<br />
29.6.<br />
Dnevni srednjaci koncentracija NO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 29<br />
30.7.<br />
29.7.<br />
29.8.<br />
28.8.<br />
28.9.<br />
27.9.<br />
28.10.<br />
27.10.<br />
27.11.<br />
26.11.<br />
27.12.<br />
26.12.<br />
GV=200<br />
TV=262,5<br />
NO2<br />
NO2<br />
GV=80<br />
TV=105<br />
Vremenski nizovi satnih i dnevnih srednjaka koncentracija SO2 prika<strong>za</strong>ni su <strong>na</strong> Slikama. Srednja<br />
dnev<strong>na</strong> koncentracija iznosila je 4,7 µg/m 3 , a 98 % dnevnih vrijednosti koncentracija je bilo ispod 29,5<br />
µg/m 3 . Maksimalni satni i dnevni srednjak koncentracija SO2 su u 2009. godini bili veći nego<br />
prethodnih godi<strong>na</strong>, a također i srednja sat<strong>na</strong> i srednja dnev<strong>na</strong> koncentracija kako je vidljivo<br />
usporedbom statističkih parametara mjernih koncentracija SO2 po godi<strong>na</strong>ma. Maksimalni satni i dnevni<br />
srednjaci koncentracija SO2 nisu prelazili graničnu vrijednost propisanu Uredbom o graničnim
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
vrijednostima onečišćujućih tvati u zraku (NN 133/05), što zrak <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini<br />
svrstava u I. kategoriju s obzirom <strong>na</strong> SO2.<br />
Usporedba statističkih parametara mjerenih koncentracija SO2 po godi<strong>na</strong>ma<br />
Statistički parametri / Onečišćujuća tvar 2004 2005 2006 2007 2008 2009<br />
Maximal<strong>na</strong> sat<strong>na</strong> vrijednost (µg/m3) 176,11 54,95 66,32 141,88 128,00 256,00<br />
Srednja vrijednost satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja<br />
(µg/m3)<br />
1,41 2,11 3,59 4,59 2,44 4,83<br />
Median satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja (µg/m3) 0,03 0,45 2,74 3,57 0,22 1,24<br />
Percentil 98 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja (µg/m3) 13,64 21,37 18,42 21,06 21,07 38,35<br />
Maximal<strong>na</strong> 24 sat<strong>na</strong> vrijednost (µg/m3) 53,43 33,36 28,02 54,07 21,66 96,13<br />
Srednja vrijednost 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja<br />
(µg/m3)<br />
1,40 2,05 3,57 4,61 4,36 4,70<br />
Median 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja (µg/m3) 0,15 0,64 2,94 3,75 3,61 1,77<br />
Percentil 98 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja<br />
(µg/m3)<br />
µg/m3<br />
450<br />
400<br />
350<br />
300<br />
250<br />
200<br />
150<br />
100<br />
50<br />
0<br />
1.1.<br />
31.1.<br />
2.3.<br />
Koncentracija SO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini - satni srednjaci<br />
1.4.<br />
1.5.<br />
31.5.<br />
30.6.<br />
11,07 18,48 14,35 20,24 14,47 29,54<br />
Satni srednjaci koncentracija SO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 30<br />
30.7.<br />
29.8.<br />
28.9.<br />
28.10.<br />
27.11.<br />
27.12.<br />
GV=300<br />
TV=410<br />
SO2
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
ug/m3<br />
150<br />
125<br />
100<br />
75<br />
50<br />
25<br />
Koncentracija SO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini - dnevni prosjeci<br />
0<br />
1.1. 31.1. 1.3. 31.3. 30.4. 30.5. 29.6. 29.7. 28.8. 27.9. 27.10. 26.11. 26.12.<br />
Dnevni srednjaci koncentracija SO2 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini<br />
SO2<br />
GV=125<br />
Koncentracije lebdećih čestica su u pojedinim satima bile vrlo visoke, dosežući maksimalnu vrijednost<br />
od 575, 7 µg/m 3 i to u srpnju. Maksimalni dnevni srednjak koncentracije PM10 iznosio je 124 µg/m 3<br />
(siječanj). Granične vrijednosti dnevnih koncentracija prijeđene su 25 puta, a tolerantne dnevne<br />
vrijednosti 15 puta, propisane Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvati u zraku (NN<br />
133/05), što zrak <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini s obzirom <strong>na</strong> lebdeće čestice svrstava u drugu II.<br />
Kategoriju. Granične vrijednosti <strong>na</strong>jčešće su prijeđene u siječnju i u srpnju. Neuobičajeno visoke<br />
koncentracije lebdećih čestica u ljetnim mjesecima mogu se pripisati obimnim zemljanim radovima <strong>na</strong><br />
prometnici udaljenoj oko 500 m istočno i jugoistočno od postaje.<br />
Satni srednjaci koncentracija PM10 <strong>na</strong> ostaji Zoljan u 2009. godini<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 31
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
140<br />
120<br />
100<br />
µg/m3<br />
80<br />
60<br />
40<br />
20<br />
0<br />
Koncentracije PM10 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini - dnevni prosjeci<br />
Dnevni srednjaci koncentracija PM10 <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 32<br />
PM10<br />
GV=50<br />
TV=60
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Statistička obrada mjernih rezultata <strong>na</strong> postaji Našice-Zoljan <strong>za</strong> 2009. godinu<br />
Statistički parametri / Onečišćujuća tvar NO2 [µg/m3] SO2<br />
[µg/m3]<br />
PM10<br />
[µg/m3]<br />
Maximal<strong>na</strong> sat<strong>na</strong> vrijednost (µg/m3) 107,15 256,00 575,70<br />
Srednja vrijednost satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja 6,58 4,83 24,96<br />
Median satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja 2,58 1,24 20,06<br />
Percentil 98 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja 49,75 38,35 83,15<br />
Maximal<strong>na</strong> 24 sat<strong>na</strong> vrijednost (µg/m3) 25,71 96,13 124,01<br />
Srednja vrijednost 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja 6,60 4,70 25,13<br />
Median 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja 5,44 1,77 21,50<br />
Percentil 98 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja 22,23 29,54 69,79<br />
Postotak valjanih rezultata satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja (%) 90 94 92<br />
Postotak valjanih rezultata 24 satnih vreme<strong>na</strong> usrednjavanja<br />
(%)<br />
92 95 94<br />
Broj prekoračenja satnog GV 0 0 N/A<br />
Broj prekoračenja satnog TV 0 0 N/A<br />
Broj prekoračenja 24 satnog GV 0 0 25<br />
Broj prekoračenja 24 satnog TV 0 0 15<br />
Prekoračenje godišnje GV NE NE NE<br />
Prekoračenje godišnje TV NE - NE<br />
Kategorija kakvoće zraka prva prva druga<br />
S obzirom <strong>na</strong> dostup<strong>na</strong> mjerenja koncentracija dušičnog i sumpornog dioksida te čestica, zrak je u<br />
2009. godini <strong>na</strong> postaji Zoljan bio I. kategorije s obzirom <strong>na</strong> NO2 i SO2, dok je <strong>za</strong> PM10 zrak bio II.<br />
kategorije.<br />
1.5.7.4 Utjecaj postojećeg i planiranog <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> kakvoću zraka (SO2, NO2 i PM10)<br />
Obrađe<strong>na</strong> je procje<strong>na</strong> utjecaja postojećeg postrojenja, te procje<strong>na</strong> kumulativnog utjecaja planirane<br />
rekonstrukcije postojećeg postrojenja (LPK I) koji je predmet ove <strong>studije</strong> i planiranog novog pogo<strong>na</strong><br />
tvornice (LPK II) <strong>na</strong> kakvoću zraka. Procje<strong>na</strong> utjecaja postojećeg postrojenja <strong>na</strong>pravlje<strong>na</strong> je <strong>za</strong> 2009.<br />
godinu u svrhu provjere usklađenosti rezultata disperzijskog modela s mjerenim podacima o kakvoći<br />
zraka <strong>na</strong> postaji Zoljan, s obzirom da su bili dostupni podaci o emisijama iz tvornice kao i o kakvoći<br />
zraka <strong>na</strong> postaji Zoljan u 2009. godini.<br />
Kao što smo već <strong>na</strong>veli, temeljem podataka o kakvoći zraka s mjerne postaje Zoljan, zrak je u 2009.<br />
godini bio I. kategorije s obzirom <strong>na</strong> NO2 i SO2, te II. kategorije s obzirom <strong>na</strong> čestice, u skladu s<br />
Uredbom o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05).<br />
Emisije iz tvornice su u 2009. godini bile u skladu s Uredbom o graničnim vrijednostima emisija iz<br />
stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07) s tim da je srednjak emisije iznosio 1111 mg/m 3 <strong>za</strong> NO2 i 425 mg/m 3<br />
<strong>za</strong> SO2, a maksimumi su dose<strong>za</strong>li do 2500 mg/m 3 <strong>za</strong> NO2 i 1030 mg/m 3 <strong>za</strong> SO2.<br />
A<strong>na</strong>lizom emisijskih podataka, podataka s mjerne postaje Zoljan, te a<strong>na</strong>lizom kumulativnog utjecaja<br />
rekonstrukcije postojećeg postrojenja (LPKI) i reali<strong>za</strong>cije novog postrojenja (LPKII) pomoću<br />
disperzijskog modela, uz postavljene granične vrijednosti emisija <strong>za</strong> rotacijske peći u skladu s<br />
Uredbom (NN 21/07), te uz procijenjene emisije <strong>na</strong> sušari sirovine <strong>na</strong> LPKI, može se <strong>za</strong>ključiti da<br />
planirani <strong>za</strong>hvati u <strong>na</strong>seljenim mjestima u okolici tvornice neće promijeniti kategoriju zraka s obzirom<br />
<strong>na</strong> NO2, SO2 i PM10.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 33
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> imisijskih i emisijskih podataka, kao i model potvrđuju činjenicu da povećane koncentracije<br />
čestica u <strong>okoliš</strong>u ne potječu iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora tvornice, odnosno da je njihov doprinos onečišćenju<br />
mali u odnosu <strong>na</strong> doprinos čestica s eksploatacijskih površi<strong>na</strong>, manipulativnih površi<strong>na</strong> u krugu<br />
tvornice, transporta, te u 2009. godini i zbog gradnje ceste u blizini postaje.<br />
S obzirom <strong>na</strong> vjetrovne uvjete područja, <strong>na</strong>selja Zoljan, Gradac Našički, Seo<strong>na</strong> i Londžica (ne<br />
uzimajući u obzir okolne ne<strong>na</strong>seljene obronke) su pod <strong>na</strong>jvećim pritiskom.<br />
1.6 Skraćeni prikaz utjecaja <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong><br />
Mogući z<strong>na</strong>čajni utjecaji <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>a tijekom korištenja alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> (indistrijskog i komu<strong>na</strong>lnog<br />
otpada - RDF i osušenog otpadnog mulja) u postrojenju <strong>za</strong> proizvodnju klinkera u k.o. Zoljan i<br />
korištenja uglje<strong>na</strong> <strong>na</strong> sušari sirovine mogu se pojaviti tijekom:<br />
� pripreme i gradnje postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a i postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog<br />
mulja te rekonstrukcije ložišta sušare sirovine<br />
� rada postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a, postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja i rada<br />
novog vertikalnog ložišta sušare sirovine<br />
� po prestanku rada postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a, postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog<br />
mulja i sušare sirovine<br />
� u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) u sva tri prethodno <strong>na</strong>vede<strong>na</strong> slučaja<br />
Utjecaji <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> pri svakoj od <strong>na</strong>vedenih aktivnosti detaljno su razrađeni u Studiji i to:<br />
� utjecaji <strong>na</strong> tlo;<br />
� utjecaji <strong>na</strong> vode;<br />
� <strong>na</strong>stajanje otpada;<br />
� utjecaji <strong>na</strong> zrak;<br />
� utjecaji <strong>na</strong> floru i faunu;<br />
� utjecaji <strong>na</strong> vizualnu degradaciju krajolika;<br />
� utjecaji <strong>na</strong> promet;<br />
� utjecaji uslijed buke.<br />
te su sukladno prepoz<strong>na</strong>tim utjecajima propisane mjere <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a <strong>za</strong> njihovo uklanjanje i/ili<br />
smanjenje <strong>na</strong> prihvatljivu odnosno <strong>za</strong>konskim propisima predviđenu razinu.<br />
Stoga je u sklopu ovog Sažetka dan samo skraćeni tablični prikaz utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> te prikaz njihova<br />
z<strong>na</strong>čaja.<br />
UTJECAJ<br />
ZNAČAJAN<br />
DA/NE<br />
RECEPTOR I PUT<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 34<br />
ILI<br />
OBRAZLOŽENJE ZAŠTO UTJECAJ NIJE ZNAČAJAN<br />
Emisije u zrak DA Utjecaji <strong>na</strong> zrak su <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajniji.<br />
Temeljem podataka o kakvoći zraka s mjerne postaje Zoljan,<br />
zrak je u 2009. godini bio I. kategorije s obzirom <strong>na</strong> NO2 i SO2,<br />
te II. kategorije s obzirom <strong>na</strong> čestice (u skladu s Uredbom o<br />
graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku - NN<br />
133/05).<br />
Emisije iz tvornice su u 2009. godini bile u skladu s Uredbom o<br />
graničnim vrijednostima emisija iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN<br />
21/07) s tim da je srednjak emisije iznosio 1111 mg/m 3 <strong>za</strong>
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Emisije u površinske<br />
vode<br />
NO2 i 425 mg/m 3 <strong>za</strong> SO2, a maksimumi su dose<strong>za</strong>li do 2500<br />
mg/m 3 <strong>za</strong> NO2 i 1030 mg/m 3 <strong>za</strong> SO2.<br />
A<strong>na</strong>lizom emisijskih podataka, podataka s mjerne postaje<br />
Zoljan, te a<strong>na</strong>lizom kumulativnog utjecaja rekonstrukcije<br />
postojećeg postrojenja (LPKI) i reali<strong>za</strong>cije novog postrojenja<br />
(LPKII) pomoću disperzijskog modela, uz postavljene granične<br />
vrijednosti emisija <strong>za</strong> rotacijske peći u skladu s Uredbom (NN<br />
21/07), te uz procijenjene emisije <strong>na</strong> sušari sirovine <strong>na</strong> LPKI,<br />
može se <strong>za</strong>ključiti da planirani <strong>za</strong>hvati u <strong>na</strong>seljenim mjestima u<br />
okolici tvornice neće promijeniti kategoriju zraka s<br />
obzirom <strong>na</strong> NO2, SO2 i PM10.<br />
A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> imisijskih i emisijskih podataka, kao i model potvrđuju<br />
činjenicu da povećane koncentracije čestica u <strong>okoliš</strong>u ne<br />
potječu iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora tvornice, odnosno da je njihov<br />
doprinos onečišćenju mali u odnosu <strong>na</strong> doprinos čestica s<br />
eksploatacijskih površi<strong>na</strong>, manipulativnih površi<strong>na</strong> u krugu<br />
tvornice, transporta, te u 2009. godini i zbog gradnje ceste u<br />
blizini postaje.<br />
NE Pravih tehnoloških voda u procesu proizvodnje klinkera nema,<br />
niti će se pojaviti planiranim <strong>za</strong>hvatima. Poveća<strong>na</strong> količi<strong>na</strong><br />
suspendirane tvari u prijamnicima sprječava se održavanjem<br />
manipulativnih površi<strong>na</strong>.<br />
Monitornig otpadnih voda iz tvornice ukazuje da bio-disk<br />
uglavnom obavlja svoju funkciju, što se i poboljšava njegovim<br />
redovitim održavanjem.<br />
Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih<br />
tvari.<br />
Taloženje iz zraka u tlo NE A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> teških metala u tlu ne ukazuje <strong>na</strong> prekomjerno<br />
taloženje bilo kojeg metala u tlu. Kvaliteta tla u okolici tvornice<br />
<strong>za</strong>dovoljava čak i kriterije ve<strong>za</strong>ne uz ekološku poljoprivredu.<br />
A<strong>na</strong>li<strong>za</strong> mjesečnih i srednjih godišnjih vrijednosti ukupne<br />
taložne tvari i teških metala u ukupnoj taložnoj tvari tijekom<br />
2004., 2005. i 2006. godine, a koju redovito provodi Zavod <strong>za</strong><br />
javno zdravstvo Osječko-baranjske županije iz Osijeka također<br />
pokazuju da su sve vrijednosti unutar dozvoljenih graničnih<br />
vrijednosti.<br />
Kontrolom emisija u zrak sprječava se taloženje onečišćujućih<br />
tvari.<br />
Buka i vibracije DA S obzirom <strong>na</strong> karakteristike proizvodnog procesa i kontinuirani<br />
rad tvornice (tvornica radi i po danu i po noći) buka ostvaruje<br />
z<strong>na</strong>čajan utjecaj <strong>na</strong> pojedine receptorne točke u okolnim<br />
<strong>na</strong>seljima, posebice je izloženo <strong>na</strong>selje Štukino brdo. U odnosu<br />
<strong>na</strong> druge izvore buke unutar tvorničkog kruga intenzitet emisje<br />
buke planiranih postrojenja neće ostvariti z<strong>na</strong>čajan doprinos<br />
<strong>utjecaju</strong> buke uz primjenu propisanih mjera <strong>za</strong>štite od buke.<br />
Miris NE U toku procesa proizvodnje klinkera ne dolazi do pojave<br />
neugodnih mirisa. Pojava neugodnih mirisa ne očekuje se ni<br />
prilikom korištenja RDF-a i osušenog otpadnog mulja kao<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 35
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Rizik od nesreća i<br />
posljedica nesreća<br />
Vizual<strong>na</strong> degradacija<br />
krajolika obzirom <strong>na</strong><br />
izgradnju postrojenja <strong>za</strong><br />
<strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih<br />
<strong>goriva</strong> i rekonstrukcije<br />
sušare sirovine<br />
Utjecaj <strong>na</strong> globalno<br />
<strong>za</strong>grijavanje<br />
<strong>goriva</strong> s obzirom da je RDF produkt MBO otpada, pri čemu je<br />
biorazgradivi dio izdvojen i stabiliziran, a u slučaju osušenog<br />
otpadnog mulja emisija neugodnih mirisa spriječe<strong>na</strong> je<br />
konstruktivnim rješenjem postrojenja.<br />
NE Kao mogući akcidenti su prepoz<strong>na</strong>ti požar, eksplozija,<br />
onečišćenje voda ugljenom prašinom i prekoračenje emisija,<br />
ali su kroz mjere <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a propisani mehanizmi koji će<br />
spriječiti da do akcidenta uopće ne dođe.<br />
NE Izgradnjom postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i<br />
rekonstrukcijom sušare sirovine neće doći do vizualne<br />
degradacije <strong>okoliš</strong>a obzirom da se <strong>za</strong>hvati planiraju izvesti<br />
unutar postojeće lokacije tvornice Našicecement d.d.<br />
DA U procesu proizvodnje klinkera <strong>na</strong>staje z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> CO2.<br />
Posebno je izraže<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> CO2 koja <strong>na</strong>staje uslijed postojeće<br />
proizvodnje klinkera <strong>na</strong> lokaciji, a <strong>za</strong>tim količi<strong>na</strong> CO2 koja<br />
će u slučaju korištenja alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> – RDF-a i<br />
osušenog otpadnog mulja biti smanje<strong>na</strong> u odnosu <strong>na</strong><br />
količinu CO2 pri korištenju isključivo uglje<strong>na</strong> kao<br />
fosilnog <strong>goriva</strong> (količi<strong>na</strong> se umanjuje <strong>za</strong> količinu CO2 iz onog<br />
djela uglje<strong>na</strong> koji je supstituiran alter<strong>na</strong>tivnim gorivima što <strong>na</strong><br />
temelju izrađene bilance iznosi 47. 374 t/godinu). Također,<br />
posebo je izražen doprinos CO2 iz sušare sirovine prilikom rada<br />
<strong>na</strong> ugljen.<br />
Promet DA A<strong>na</strong>lizom broja kamio<strong>na</strong> ve<strong>za</strong>nih uz rad tvornice, a uzimajući u<br />
Utjecaj otpada koji<br />
<strong>na</strong>staje kao posljedica<br />
rada postrojenja <strong>za</strong><br />
<strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih<br />
<strong>goriva</strong> i rada ložišta<br />
sušare sirovine <strong>na</strong><br />
ugljen<br />
obzir planirano rasterećenje cestovnog prometa<br />
prebacivanjem dijela transporta <strong>na</strong> željeznicu može se uočiti<br />
sljedeće:<br />
� da sadašnji udio teretnih vozila <strong>na</strong> državnoj cesti D 53<br />
(brojačko mjesto Zoljan) ve<strong>za</strong>nih uz postojeći rad tvornice<br />
cementa Našicecement d.d. iznosi 11,68 %;<br />
� da <strong>na</strong>jveće očekivano povećanje (u studiji je izrađe<strong>na</strong><br />
promet<strong>na</strong> bilanca po principu <strong>na</strong>jgoreg mogućeg slučaja)<br />
ve<strong>za</strong>no uz planirane <strong>za</strong>hvate tj ukupan broj kamio<strong>na</strong> u<br />
dopremi i otpremi prilikom supstitucije uglje<strong>na</strong><br />
alter<strong>na</strong>tivnim gorivima i rad sušare sirovine <strong>na</strong> ugljen u<br />
odnosu <strong>na</strong> postojeće stanje iznosi 0,34 %.<br />
NE Dan je pregled svih vrsta otpada koje <strong>na</strong>staju <strong>na</strong> lokaciji<br />
tvornice, te s kojima Nositelj <strong>za</strong>hvata uspješno gospodari uz<br />
pomoć Sustava upravljanja kvalitetom koji je u skladu sa<br />
<strong>za</strong>htjevima ISO 9001:2008 i Sustava upravljanja <strong>okoliš</strong>em koj<br />
je ustrojen u skladu sa <strong>za</strong>htjevima ISO 14001:2004.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 36
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.7 Prijedlog mjera <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a<br />
Sukladno prepoz<strong>na</strong>tim utjecajima mjere <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a mogu se podijeliti <strong>na</strong>:<br />
� Tijekom pripreme i gradnje postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a, postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog<br />
otpadnog mulja i rekonstrukcije ložišta sušare sirovine<br />
� Tijekom rada postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a, postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja<br />
i rada novog vertikalnog ložišta sušare sirovine<br />
� po prestanku rada postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a, postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog<br />
mulja i sušare sirovine<br />
� u slučaju akcidenta (ekološke nesreće) u sva tri slučaja<br />
1.7.1 Prijedlog mjera tijekom pripreme i gradnje postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF – a,<br />
postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja i rekonstrukcije sušare<br />
sirovine<br />
� Nositelj <strong>za</strong>hvata mora se pobrinuti da izvođač radove izvodi tehnički ispravnom mehani<strong>za</strong>cijom<br />
(npr. regulirati klauzulom u Ugovoru s izvođačem), da se pridržava odobrene projektne<br />
dokumentacije te da poštuje sve <strong>za</strong>konske propise koji reguliraju konkretnu izgradnju.<br />
� Na gradilištu imati priručno sprem<strong>na</strong> sredstva (materijali <strong>za</strong> upijanje) <strong>za</strong> brzu intervenciju u<br />
slučaju izlijevanja opasnih tekući<strong>na</strong> kao što su motorno ulje ili ulje iz hidraulike strojeva kako bi se<br />
spriječilo onečišćene u slučaju nekontroliranog istjecanja, i dospijeće u tlo i podzemlje.<br />
� U<strong>na</strong>prijed odrediti mjesta <strong>za</strong> odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje materijala i otpada te<br />
ih organizirati u skladu s važećim <strong>za</strong>konskim odredbama.<br />
� Sav otpad treba zbrinuti sukladno važećim <strong>za</strong>konskim propisima. Građevinski otpad valja<br />
otpremiti s lokacije <strong>na</strong>, <strong>za</strong> to predviđene, deponije ili ga iskoristiti sukladno <strong>za</strong>konskim propisima<br />
kao <strong>na</strong>sipni materijal (ukoliko je to moguće) <strong>za</strong> ugradnju u puteve i ceste.<br />
� Za planirani <strong>za</strong>hvat treba izraditi projekt <strong>za</strong>štite od buke kojim treba uzeti u obzir ograničenja u<br />
pogledu dopuštenih razi<strong>na</strong> buke postavlje<strong>na</strong> u ovoj studiji o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>.<br />
Općeniti <strong>za</strong>htjevi <strong>na</strong> opremu:<br />
Posebni <strong>za</strong>htjevi:<br />
� razi<strong>na</strong> zvučnog tlaka <strong>na</strong> udaljenosti od 1 m od postrojenja/uređaja mora iznositi Lp<br />
≤ 85 dB(A),<br />
� ventilatori vrećastih otprašivača moraju biti opremljeni prigušivačima buke kojima se<br />
osigurava maksimal<strong>na</strong> razi<strong>na</strong> zvučnog tlaka od 78 dB(A) <strong>na</strong> 1 m od ispusta zraka u<br />
vanjski prostor<br />
� razi<strong>na</strong> zvučne s<strong>na</strong>ge transportera sa gumenim trakama iznosi L'w ≤ 76 dB(A)/m<br />
� razine buke koje se <strong>na</strong> referentnim točkama imisije smiju javljati kao posljedica rada<br />
planiranog <strong>za</strong>hvata iznose:<br />
Referent<strong>na</strong> točka LA,eq [dB(A)]<br />
dan noć<br />
S1 - Gradac / N. Tesle 43 50 31<br />
S2 - Tajnovac 1 50 35<br />
S3 - Štukino brdo 2 40 35<br />
S4 - Štukino brdo 27 40 33<br />
� Tijekom reali<strong>za</strong>cije projekta <strong>za</strong>štita od buke primarno se ostvaruje kroz organi<strong>za</strong>ciju gradilišta te<br />
<strong>korištenje</strong>m malobučnih građevinskih strojeva i uređaja. Bučne radove treba organizirati <strong>na</strong><br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 37
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
<strong>na</strong>čin da se obavljaju tijekom dnevnog razdoblja, a samo u izuzetnim slučajevima, kada to<br />
<strong>za</strong>htjeva tehnologija, tijekom noći.<br />
1.7.2 Prijedlog mjera tijekom rada postrojenja <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF - a postrojenja <strong>za</strong><br />
<strong>korištenje</strong> osušenog otpadnog mulja i rada novog vertikalnog ložišta sušare<br />
sirovine<br />
1.7.2.1 Prijedlog mjera prilikom dopreme RDF-a i osušenog otpadnog mulja do lokacije<br />
te dopreme <strong>goriva</strong> <strong>za</strong> ložište sušare sirovine<br />
� RDF dovoziti isključivo u <strong>za</strong> to <strong>na</strong>mijenjenim potpuno <strong>za</strong>tvorenim kamionskim poluprikolicama. Na<br />
taj <strong>na</strong>čin onemogućeno rasipanje tereta tijekom transporta.<br />
� Osušeni otpadni mulj dovoziti u standarnim cister<strong>na</strong>ma volume<strong>na</strong> od 22 do 34 m3 kakve se<br />
koriste <strong>za</strong> prijevoz rasutog cementa i letećeg pepela, kako bi se onemogućilo rasipanje tereta<br />
tijekom transporta i širenje neugodnih mirisa.<br />
� Osigurati dokaz ispravnosti kamio<strong>na</strong> tegljača, cisterni i poluprikolica kako bi se smanjila<br />
mogućnost istjecanja pogonskog <strong>goriva</strong>, motornog ulja i rasipanja RDF-a i time onečišćenja tla i<br />
podzemnih voda.<br />
� Nakon izgradnje željezničkog kolosijeka dobavu <strong>goriva</strong> (uglje<strong>na</strong>) <strong>za</strong> potrebe sušare sirovine<br />
prebaciti s cestovnog transporta <strong>na</strong> željeznički transport<br />
� Prijevoznik otpada mora biti upisan u Očevidnik prijevoznika otpada<br />
1.7.2.2 Prijedlog mjera pri prihvatu RDF-a , osušenog otpadnog mulja u peć i uglje<strong>na</strong> u<br />
sušaru sirovine<br />
� Sukladno čl. 47. Zako<strong>na</strong> o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) <strong>za</strong>branjen je uvoz otpada<br />
(u <strong>na</strong>šem slučaju RDF-a i osušenog otpadnog mulja) iz inozemstva <strong>za</strong> potrebe suspaljivanja u<br />
tvornici cementa Našicecement d.d..<br />
� Svaki unos RDF-a i osušenog otpadnog mulja <strong>na</strong> lokaciju mora se <strong>na</strong>dzirati. Moraju se osigurati<br />
odgovarajuće dokumentirane procedure kojima će se propisati <strong>na</strong>dzor RDF i osušenog otpadnog<br />
mulja. Moraju se uvesti odgovarajući protokoli koji se primjenjuju u slučaju da pristigli RDF i<br />
osušeni otpadni mulj ne odgovara pratećim specifikacijama.<br />
� Mora se voditi očevidnik o primljenim količi<strong>na</strong>ma, vrsti i kategoriji RDF-a, kao i osušenog<br />
otpadnog mulja.<br />
� Na ulazu <strong>na</strong> lokaciju prilikom preuzimanja RDF-a i osušenog otpadnog mulja, a sukladno čl. 10.<br />
Pravilnika o <strong>na</strong>činima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) mora se kontrolirati:<br />
• Prateći list <strong>za</strong> otpad<br />
• Deklaraciju o fizikalnim i kemijskim svojstvima RDF-a i osušenog otpadnog mulja<br />
prema posebnom propisu i/ili Izvješće o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava<br />
RDF-a i osušenog otpadnog mulja prema Zakonu o otpadu koje mora minimalno<br />
sadržavati:<br />
• točku paljenja;<br />
• toplinsku vrijednost;<br />
• udio haloge<strong>na</strong>, vode, sumpora, pepela, polikloriranih bifenila PCB i teških metala: Cr,<br />
Cd, Hg, Pb, Ni, V<br />
• Ostalu prateću dokumentaciju o otpadu propisanu drugim posebnim propisima<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 38
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Preporučuje se kontrolirati i sadržaj teških metala čije se emisije prate sukladno čl. 143.<br />
Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN<br />
NN 21/07, 150/08 i 154/08).<br />
� Na ulazu <strong>na</strong> lokaciju moraju se uzimati reprezentativni uzorci RDF-a i osušenog otapadnog<br />
mulja kako je to propisano drugim odgovarajućim propisom i čuvati ih <strong>na</strong>jmanje mjesec da<strong>na</strong><br />
<strong>na</strong>kon <strong>za</strong>vršenog suspaljivanja.<br />
� Ne smije se preuzeti pošiljku RDF-a ili osušenog otpadnog mulja koja ne odgovara podacima<br />
iz prateće dokumentacije ili ako je prateća dokumentacija nepotpu<strong>na</strong>, odnosno ako manjkaju<br />
potrebni propisani podaci. U slučaju opravdane sumnje <strong>na</strong> točnost podataka u pratećem listu<br />
i/ili deklaraciji o fizikalnim i kemijskim svojstvima RDF-a ili osušenog otpadnog mulja i/ili<br />
izvješću o ispitivanju fizikalnih i kemijskih svojstava RDF-a i osušnog otpadnog mulja, vratiti<br />
pošiljku ili je u dogovoru s pošiljateljem privremeno skladištiti, a pošiljatelj mora osigurati<br />
provjeru podataka i snositi troškove ponovnog ispitivanja i skladištenja otpada.<br />
� Prije suspaljivanja RDF-a i/ili osušenog otpadnog mulja, <strong>za</strong> svaku pošiljku, izraditi model<br />
potencijalnih emisija u <strong>okoliš</strong>, te suspaljivanje uskladiti s proračunskim modelom<br />
� Ukoliko se pojave emisije iz<strong>na</strong>d GVE propisanih čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima<br />
emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN NN 21/07, 150/08 i 154/08), a<br />
postoji opravda<strong>na</strong> sumnja da bi iste mogle biti uzrokovane neodgovarajućim sastavom<br />
<strong>za</strong>primljenog RDF-a ili osušenog otpadnog mulja pohanjeni reprezentativni uzorak otpada<br />
poslati <strong>na</strong> ponovno ispitivanje fizikalnih i kemijskih svojstava, te <strong>za</strong>tražiti ispitivanje sadržaja<br />
onih eleme<strong>na</strong>ta <strong>za</strong> koje je čl. 143, spomenute Uredbe propisao praćenje emisija.<br />
� Osigurati da sva presip<strong>na</strong> mjesta budu <strong>za</strong>tvore<strong>na</strong> i opremlje<strong>na</strong> minimalno jednim vrećastim<br />
otprašivačem <strong>za</strong> koje je <strong>za</strong>jamčeno maksimalno onečišćenje zraka od 50 mg/m3 propisano<br />
Uredbom o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora<br />
(NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04).<br />
� Organizirati transportne puteve RDF – a u krugu tvornice (od skladišta RDF –a koje je u<br />
sklopu izgradnje nove linije LPK II) tako da ne dolazi do rasipanja RDF –a i njegovog štetnog<br />
utjecaja <strong>na</strong> tlo.<br />
� Ukoliko se prema <strong>na</strong>lazu ovlaštene institucije utvrdi prisustvo neugodnih mirisa bilo od RDF-a<br />
ili osušenog otpadnog mulja, postaviti filtre koji će apsorbirati eventualne mirise prije<br />
ispuštanja otprašenog zraka u atmosferu.<br />
1.7.2.3 Prijedlog mjera prilikom suspaljivanja RDF-a, osušenog otpadnog mulja i rada<br />
vertikalnog ložišta sušare sirovine<br />
� Za svaku <strong>za</strong>primljenu količinu RDF-a, kao i <strong>za</strong> <strong>za</strong>primljenu količinu osušenog otpadnog mulja<br />
prije suspaljivanja, izraditi proračun potencijalnih emisija <strong>na</strong> temelju a<strong>na</strong>lize <strong>za</strong>primljenog RDF-<br />
a i osušenog otpadnog mulja i usporediti ga s podacima iz poglavlja Mogući utjecaj prilikom<br />
suspaljivanja RDF-a, osušenog otpadnog mulja i rada vertikalnog ložišta sušare sirovine u<br />
postrojenju gdje se <strong>na</strong>laze bilance unosa i potencijalnih emisija pri suspaljivanju alter<strong>na</strong>tivnih<br />
<strong>goriva</strong> ulja, guma, RDF-a i osušenog otpadnog mulja, odnosno s GVE čl. 143. Uredbe o<br />
graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora. Sa<br />
suspaljivanjem RDF-a i osušenog otpadnog mulja <strong>za</strong>početi ukoliko se proračuni slažu te se<br />
pokaže da će GVE ostati unutar dozvoljenih granica.<br />
� Ukupne emisije u zrak pri normalnom radu postrojenja kada se koristi alter<strong>na</strong>tivno gorivo<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 39
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
moraju biti unutar GVE propisanih čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija<br />
onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07, 150/08 i 154/08) <strong>za</strong> postojeća<br />
postrojenja <strong>za</strong> proizvodnju cementa u rotacijskim pećima suhim ili mokrim postupkom, uz<br />
volumni udio kisika od 10% tj ne smiju prijeći:<br />
Onečišćujuća tvar C (mg/m 3 ) – postojeća postrojenja<br />
(LPK I)<br />
Ukup<strong>na</strong> praškasta tvar 30<br />
Sumporov dioksid (SO2) 400<br />
Organske tvari u obliku para ili<br />
80<br />
plinovaizražene kao ukupni organski<br />
ugljik (TOC)<br />
Vodikov klorid (HCl) 10<br />
Vodikov fluorid (HF) 1<br />
Dušikovi spojevi izraženi kao NO₂ 800<br />
Cd + Tl 0,05<br />
Hg 0,05<br />
Sb + As + Pb + Cr + Co + Cu +Mn + Ni<br />
+ V<br />
0,5<br />
Dioksini i furani 0,1 ng/m 3<br />
Ukupne granične vrijednosti emisija (C) iska<strong>za</strong>ne su masenom koncentracijom<br />
onečišćujućih tvari u suhom otpadnom plinu temperature 273 K i tlaka 101,3 kPa i u<br />
odnosu prema srednjim dnevnim vrijednostima<br />
Ukoliko se tijekom suspaljivanja RDF –a i/ili osušenog otpadnog mulja pojave emisije iz<strong>na</strong>d GVE<br />
propisanih čl. 143. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih<br />
izvora (NN NN 21/07, 150/08 i 154/08), a postoji opravda<strong>na</strong> sumnja da bi iste mogle biti uzrokovane<br />
neodgovarajućim sastavom <strong>za</strong>primljenog RDF-a i/ili osušenog otpadnog mulja pohranjeni<br />
reprezentativni uzorak RDF-a i osušenog otpadnog mulja poslati <strong>na</strong> ponovno ispitivanje fizikalnih i<br />
kemijskih svojstava, te <strong>za</strong>tražiti ispitivanje sadržaja onih eleme<strong>na</strong>ta <strong>za</strong> koje je čl. 143, spomenute<br />
Uredbe propisano praćenje emisija.<br />
� Prilikom puštanja u rad vertikalnog ložišta sušare sirovine <strong>na</strong> ugljen, sukladno Uredbi o<br />
graničnim vrijednostima emisija onečišćujući tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN NN 21/07,<br />
150/08 i 154/08), članku 9. prvo mjerenje onečiščujućih tvari mora se obaviti tijekom probnog<br />
rada stacio<strong>na</strong>rnog izvora, a prije dobivanja uporabne dozvole <strong>za</strong> taj stacio<strong>na</strong>rni izvor, a<br />
<strong>na</strong>jkasnije dva<strong>na</strong>est mjeseci od da<strong>na</strong> puštanja u probni rad.<br />
� Održavanje - emisija buke bitno ovisi o stanju opreme. Zbog toga treba postrojenja / uređaje<br />
redovito kontrolirati i održavati kako u radu ne bi došlo do povećane emisije buke.<br />
� Nabavka novih postrojenja / uređaja - prilikom <strong>na</strong>bavke novih postrojenja / uređaja, kao<br />
jedan od bitnih parametara treba uzeti u obzir podatke o buci, te <strong>na</strong>bavljati malobučnu<br />
opremu.<br />
� Sve nove izvore čestica opremiti vrećastim otprašivačima.<br />
� U funkciju pustiti planirani željeznički kolosjek<br />
1.7.3 Prijedlog mjera po prestanku rada postrojenja<br />
� Lokacija <strong>za</strong>hvata se <strong>na</strong>kon prestanka korištenja alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> u postrojenju <strong>za</strong><br />
proizvodnju klinkera mora vratiti u prvobitno stanje.<br />
� Presta<strong>na</strong>k rada vertikalnog ložišta sušare sirovine direktno je ve<strong>za</strong>n <strong>za</strong> presta<strong>na</strong>k rada<br />
cjelokupnog postrojenja <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I gdje će onda mjere biti dio Studije<br />
razgradnje postrojenja <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I.<br />
� Otpad koji <strong>na</strong>stane <strong>na</strong> lokaciji mora se zbrinuti u skladu s važećim <strong>za</strong>konima i pod<strong>za</strong>konskim<br />
propisima.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 40
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
1.7.4 Prijedlog mjera <strong>za</strong> slučaj akcidenta (ekološke nesreće)<br />
� Postaviti vatrogasne aparate <strong>na</strong> pojedinim mjestima unutar postrojenja.<br />
� Osigurati vidljive oz<strong>na</strong>ke, unutar tvorničkog kruga, s brojevima Profesio<strong>na</strong>lne vatrogasne<br />
postrojbe.<br />
� Osigurati da glavni put <strong>za</strong> prilaženje lokaciji <strong>na</strong> kojoj je smješteno postrojenje <strong>za</strong> prihvat i<br />
doziranje RDF-a bude ujedno i pristupni put vatrogasnim kolima, čime će se osim potrebne<br />
širine osigurati i potreb<strong>na</strong> nosivost.<br />
� Osigurati da glavni put <strong>za</strong> prilaženje lokaciji <strong>na</strong> kojoj je smješteno postrojenje <strong>korištenje</strong><br />
osušenog otpadnog mulja bude ujedno i pristupni put vatrogasnim kolima, čime će se osim<br />
potrebne širine osigurati i potreb<strong>na</strong> nosivost.<br />
� NN mrežu treba izvesti s kabelima koji su <strong>za</strong>štićeni od mehaničkih oštećenja. Na glavnoj<br />
razvodnoj ploči treba ugraditi sustavnu sklopku <strong>za</strong> isključenje dovoda električine energije u<br />
slučaju požara. Zaštitu od previsokog <strong>na</strong>po<strong>na</strong> dodira treba izvesti sistemom nulovanja (TNC-<br />
S).<br />
� Obvezno ugraditi gromobransku instalaciju i uskladiti ju sa <strong>za</strong>htjevima hrvatskih standarda<br />
(norma).<br />
� Omogućiti jednostavan pristup postojećoj hidrantskoj mreži <strong>na</strong> lokaciji.<br />
� Osigurati da projekt bude usklađen sa Zakonom o <strong>za</strong>štiti od požara (NN 11/91, 58/93, 33/05 i<br />
107/07) i važećim Pravilnikom o uvjetima <strong>za</strong> vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94, 142/03),<br />
te Pravilnikom o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94,<br />
110/05).<br />
� Za slučaj ispuštanja <strong>na</strong>ftnih derivata i/ili ulja priručno osigurati dovoljnu količinu suhih<br />
sredstva <strong>za</strong> upijanje istih.<br />
� U slučaju akcidentne situacije, kao što je promet<strong>na</strong> nesreća, uslijed koje bi došlo do rasipanja<br />
velike količine RDF-a iz poluprikolice ili osušenog otpadnog mulja iz cisterne, unutar tvorničkog<br />
kruga, potrebno je u što je moguće kraćem roku sakupiti RDF i osušeni otpadni mulj i utovariti<br />
ga u ispravno transportno sredstvo.<br />
� Izraditi reviziju postojećeg Pla<strong>na</strong> intervencije u <strong>za</strong>štiti <strong>okoliš</strong>a koji će sadržavati podatke o<br />
novoizgrađenom postrojenju <strong>za</strong> prihvat i doziranje RDF-a i postrojenju <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> osušenog<br />
otpanog mulja, mjere i postupke, uključujući odgovornu osobu <strong>za</strong> slučaj akcidentnih situacija.<br />
1.8 Program praćenja stanja <strong>okoliš</strong>a<br />
Program praćenja stanja <strong>okoliš</strong>a (monitoring) omogućava kontinuirano mjerenje i ocjenu vrijednosti<br />
parametara utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>. Praćenjem stanja <strong>okoliš</strong>a može se provjeravati funkcio<strong>na</strong>lnost<br />
propisanih mjera <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a. Program praćenja stanja <strong>okoliš</strong>a djeluje i kao sustav <strong>za</strong> rano<br />
upozoravanje <strong>na</strong> sve utjecaje koji mogu prijeći postavljenu ili propisanu granicu, omogućavajući<br />
poduzimanje mjera i aktivnosti sa<strong>na</strong>cije prije nego dođe do z<strong>na</strong>čajnijeg negativnog utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong>.<br />
1.8.1 Praćenje stanja tala<br />
Jednom u pet godi<strong>na</strong> provoditi <strong>na</strong>dzor kakvoće tla <strong>na</strong> referentnim točkama 1, 2 i 3 s obzirom <strong>na</strong><br />
količinu i sadržaj teških metala: Cd, Tl, Hg, Sb, As, Pb, Cr, Co, Cu, Mn, Ni i V te pH vrijednost, a<br />
mjerene vrijednosti usporediti s propisanima Pravilnikom o <strong>za</strong>štiti poljoprivrednog zemljišta od<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 41
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92), te komentirati s obzirom <strong>na</strong> rezultate mjerenja emisija i<br />
imisija.<br />
1.8.2 Praćenje kakvoće vode prije ispuštanja u recipijent<br />
1. Nastaviti s praksom praćenja kontrole kvalitete voda <strong>na</strong> ispustima 4. i 5., a program praćenja<br />
uskladiti s Vodopravnom dozvolom.<br />
2. Ispuniti <strong>za</strong>htjeve propisane Dozvolbenim <strong>na</strong>logom (Hrvatske vode, klasa: UP/I-325-04/09-<br />
04/107, Urbroj: 374-22-4-09-7 od 22.travnja 2009.)<br />
3. Redovito održavati sve uređaje i ispitivati vodonepropusnost suladno <strong>za</strong>konskoj regulativi.<br />
1.8.3 Praćenje emisija<br />
1. Nastaviti kontinuirano praćenje emisija, odnosno mjerenje slijedećih parametara <strong>na</strong> ispustu<br />
rotacijske peći:<br />
� SO2;<br />
� NO2;<br />
� CO;<br />
� krutih čestica;<br />
� TOC;<br />
� HCl;<br />
� HF;<br />
� temperature;<br />
� volumnog udjela kisika;<br />
� tlaka;<br />
� emitiranog masenog protoka;<br />
� udjela vodene pare u otpadnim plinovima.<br />
2. Kontinuira<strong>na</strong> mjerenja provoditi u skladu s odredbama Uredbe o graničnim vrijednostima<br />
emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07).<br />
3. Tijekom probnog rada sva tri postrojenja, pa posebice sušare sirovine, provesti kontrol<strong>na</strong><br />
(prva) mjerenja emisija i validirati ih sukladno čl. 9. Uredbe o graničnim vrijednostima emisija<br />
onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07, 150/08, 154/08).<br />
4. Mjerenja <strong>na</strong> ostalim izvorima emisija provoditi kao i do sada, dakle sukladno Očevidniku<br />
mjerenja emisije stacio<strong>na</strong>rnih izvora koji se vodi u sklopu Sustava upravljanja <strong>okoliš</strong>em tvrtke<br />
Našicecement d.d. i <strong>na</strong>lazu ovlaštene institucije i Uredbi o graničnim vrijednostima emisija<br />
onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 21/07, 150/08, 154/08).<br />
5. Mjerenja emisija moraju se povjeriti instituciji koja je ovlašte<strong>na</strong> <strong>za</strong> obavljanje poslova praćenja<br />
emisija u zrak sukladno Zakonu o <strong>za</strong>štiti zraka (NN 178/04 i 60/08), Pravilniku o izdavanju<br />
dozvola ili suglasnosti <strong>za</strong> obavljanje djelatnosti <strong>za</strong> praćenje kakvoće zraka i praćenje emisija u<br />
zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 79/06) i Pravilniku o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak<br />
iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 1/06).<br />
6. Sukladno članku 27. (2) Pravilnika o praćenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih<br />
izvora (NN 1/06) vlasnik i/ili korisnik mjernog sustava <strong>za</strong> kontinuirano mjerenje emisija dužan<br />
je osigurati kontinuirani prijenos podataka raču<strong>na</strong>lnom mrežom u informacijski sustav o<br />
praćenju emisija, koji vodi Agencija <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliš</strong>a.<br />
1.8.4 Praćenje kakvoće zraka i meteoroloških parametara<br />
4. Mjer<strong>na</strong> postaja Zoljan je dobro locira<strong>na</strong>. Tijekom 2009 uspostavlje<strong>na</strong> je kontrola <strong>na</strong>d<br />
postajom, te je <strong>za</strong>bilježen normalan rad. Potrebno je provoditi redovitu kontrolu uređaja i<br />
<strong>na</strong>staviti s postojećim mjerenjima koja obuhvaćaju:<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 42
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
Onečišćujuće tvari koje se mjere SO2, NO2, PM10 čestice, ukup<strong>na</strong> talož<strong>na</strong> tvar i<br />
metali Pb, Cd, Tl, Ni, As, Hg<br />
Meteorološki parametri Smjer vjetra, brzi<strong>na</strong> vjetra, relativ<strong>na</strong> vlažnost,<br />
temperatura<br />
2. Praćenje kakvoće zraka može obavljati samo institucija koja je ovlašte<strong>na</strong> sukladno Zakonu o<br />
<strong>za</strong>štiti zraka (NN 178/04 i 60/08), Pravilniku o izdavanju dozvola ili suglasnosti <strong>za</strong> obavljanje<br />
djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenja emisija u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora (NN 79/06)<br />
i Pravilniku o praćenju kakvoće zraka (NN 155/05).<br />
1.8.5 Praćenje opterećenja <strong>okoliš</strong>a bukom<br />
1. Tijekom građenja ukoliko se ukaže potreba <strong>za</strong> izvođenje građevinskih ili drugih bučnih radova<br />
tijekom noćnog razdoblja, potrebno je provoditi mjerenje buke u vanjskom prostoru ispred<br />
bukom gradilišta <strong>na</strong>jugroženijih postojećih stambenih objekata.<br />
Mjerenja treba provesti tijekom prvih noćnih radova te po<strong>na</strong>vljati tijekom svakih idućih 30<br />
da<strong>na</strong>, sve do prekida radova noću.<br />
Mjesta mjerenja buke treba odabrati ovlašte<strong>na</strong> osoba koja mjerenje provodi, ovisno o situaciji<br />
<strong>na</strong> gradilištu odnosno procjeni ugroženosti okolnih objekata bukom gradilišta.<br />
2. Tijekom korištenja <strong>za</strong>hvata, <strong>na</strong>kon <strong>za</strong>vršetka izgradnje, a prije početka redovitog rada svih ili<br />
dijela postrojenja predmetnog <strong>za</strong>hvata treba provesti mjerenje buke <strong>na</strong> kritičnim točkama<br />
imisije, u skladu sa studijom o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> i glavnim projektom <strong>za</strong>štite od buke.<br />
Mjerenja treba ponoviti svake dvije godine i dodatno pri izmjeni uvjeta rada uređaja /<br />
postrojenja pri kojima se mijenja razi<strong>na</strong> emitirane buke te pri izmjeni postojećih odnosno<br />
instalaciji novih uređaja, z<strong>na</strong>čajnih izvora buke.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 43
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
2 POPIS LITERATURE<br />
Struč<strong>na</strong> literatura<br />
1. Guidelines on co-processing waste materials in cement production – fi<strong>na</strong>l draft; L. Timberlake<br />
Edit, 15 March 2005<br />
2. Solid Waste Ma<strong>na</strong>gement and Greenhouse Gases: A Life-Cycle Assessment of Emissions and<br />
Sinks, EPA 530-R-02-006, May 2002.<br />
3. Moguća uloga hrvatske industrije cementa u sustavu gospodarenja otpadom; K. Popović, J.<br />
Miličić, Z. Milanović, Zagreb 1999.<br />
4. European commission – Directorate general environmental, Refuse Derived Fuel, current<br />
practice and perspectives (B4-3040/2000/30651/MAR/E3) Fi<strong>na</strong>l report, July 2003.<br />
5. Osnove geologije - primje<strong>na</strong> u inženjerstvu, Šestanović S.<br />
6. ŠGO G.J. “Krndija Seonska” i G.J. “Krndija Našička”, Hrvatske šume d.o.o.<br />
7. Integral Pollution Prevention and Control (IPPC), Reference Document on Best Available<br />
Techniques for The Waste Treatments Industries, August 2006.<br />
8. Integrated Pollution Prevention and Control, Reference Document on Best Available<br />
Techniques in the Cement and Lime and Magnesium Oxide Manufacturing Industries, May<br />
2010<br />
9. Toward a Sustai<strong>na</strong>ble Cement Industry, Substudy 10: Environment, Health & Safety<br />
Performance Improvement, December 2002.<br />
10. CO2 accounting and reporting standard for cement industry – Version 2.0. The cement CO2<br />
protocol, Report, Worl Business Council for Sustai<strong>na</strong>ble Development, June 2002<br />
11. Environmental Benefits of usig Alterantive Fuels in Cement Production, CEMBUREAU – The<br />
European Cement Association, Brussels, 1999.<br />
12. Studija o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> <strong>na</strong> novu liniju proizvodnje klinkera – LPK II <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
<strong>na</strong>šicecement d.d., APO, ožujak 2009.<br />
13. Hrvatska industrija cementa i klimatske promjene, EKONERG Institu energetiku i <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliš</strong>a d.o.o., svibanj 2007.<br />
14. Langenkamp,1997, Woodward-Clyde,2000, Ecodeco 2002,TWG 2004<br />
15. Cement Plant Operation Handbook, 5th Edition, Philip A.Aslop, 2007<br />
16. Intergovernmental Panel on Climate Change: 2006 IPPC Guidelines for Natio<strong>na</strong>l Greenhouse<br />
Gas Inventories, Volume 2 Energy, Iges, Japan, 2006.<br />
Prostorno-planski dokumenti<br />
1. Strategija prostornog uređenja RH; Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i<br />
stanovanja RH – Zavod <strong>za</strong> prostorno planiranje, Zagreb, srpnja1997.; usvoje<strong>na</strong> <strong>na</strong> sjednici<br />
Zastupničkog doma Sabora RH 27. lipnja 1997.<br />
2. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99)<br />
3. Prostorni plan Osječko-baranjske županije<br />
4. Prostorni plan uređenja Grada Našica (Službeni glasnik Grada Našice, broj 11/06)<br />
A<strong>na</strong>lize, izvješća i dokumentacija ve<strong>za</strong><strong>na</strong> <strong>za</strong> lokaciju tvornice<br />
1. Vodoprav<strong>na</strong> dozvola (Klasa: UP/I-325-04/03-04/0015, Ur.broj: 374-22-1-04-5), Hrvatske<br />
vode, Vodnogospodarski odjel <strong>za</strong> vodno područje sliva Drave i Du<strong>na</strong>va Osijek<br />
2. Vodoprav<strong>na</strong> dozvola (Klasa: UP/I-325-04/09-04/0107, Ur.broj: 374-22-4-09-6), Hrvatske<br />
vode, Vodnogospodarski odjel <strong>za</strong> vodno područje sliva Drave i Du<strong>na</strong>va Osijek<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 44
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
3. Ko<strong>na</strong>čni elaborat o monitoringu otpadnih voda Našicecementa d.d. Našice, Zoljan, Tajnovac 1,<br />
u 2004. godini, Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba <strong>za</strong> zdravstvenu<br />
ekologiju, Odjel <strong>za</strong> ispitivanje voda<br />
4. Ko<strong>na</strong>čni elaborat o monitoringu otpadnih voda Našicecementa d.d. Našice, Zoljan, Tajnovac 1,<br />
u 2005. godini, Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba <strong>za</strong> zdravstvenu<br />
ekologiju, Odjel <strong>za</strong> ispitivanje voda<br />
5. Ko<strong>na</strong>čni elaborat o monitoringu otpadnih voda Našicecementa d.d. Našice, Zoljan, Tajnovac 1,<br />
u 2006. godini, Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba <strong>za</strong> zdravstvenu<br />
ekologiju, Odjel <strong>za</strong> ispitivanje voda<br />
6. Ko<strong>na</strong>čni elaborat o monitoringu otpadnih voda Našicecementa d.d. Našice, Zoljan, Tajnovac 1,<br />
u 2007. godini, Zavod <strong>za</strong> javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Služba <strong>za</strong> zdravstvenu<br />
ekologiju, Odjel <strong>za</strong> ispitivanje voda<br />
7. Istraživanje i prijedlog mjera sa<strong>na</strong>cije sustava odvodnje i pročišćavnja otpadnih voda tvornice<br />
cementa Našicecement d.d. , IGH d.d., prosinca 2004. godine.<br />
8. Monitoring stanja tala u agroekosustavu <strong>na</strong> području utjecaja tvornice cementa Našicecement,<br />
stručni tim Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (prof.dr.sc. Ivica Kisić, prof.dr.sc.<br />
Ferdo Bašić, prof.dr.sc. Milan Mesić, Vađić Željka, dipl.inž.kem. te dr.sc. Josip Halamić kao<br />
vanjski suradnik sa Instituta <strong>za</strong> geološka istraživanja iz Zagreba); srpanj 2004.<br />
9. Studija utjecaja <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> <strong>za</strong>hvata rekonstrukcije postrojenja <strong>za</strong> proizvodnju klinkera,<br />
prelaskom <strong>na</strong> upotrebu uglje<strong>na</strong> i petrol koksa u peći, u tvornici cementa Našicecement d.d.,<br />
EKONERG, 2001.<br />
10. Studija o <strong>utjecaju</strong> <strong>na</strong> <strong>okoliš</strong> postrojenja <strong>za</strong> spaljivanje otpadnih gume i rabljenog ulja <strong>za</strong><br />
tvornicu Našicecement d.d., SPP d.o.o., 2004.<br />
11. Idejno rješenje – postrojenje <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> RDF-a, ovlašteni projektant Tomislav Vučemilović<br />
tvrtke Našicecement d.d., travanj 2010.<br />
12. Idejno rješenje – silos osušenog otpadnog mulja, ovlašteni projektant Tomislav Vučemilović<br />
tvrtke Našicecement d.d., veljača 2009.<br />
13. Idejno rješenje – rekonstrukcija ložišta sušare sirovine, ovlašteni projektant Tomislav<br />
Vučemilović tvrtke Našicecement d.d., veljača 2009.<br />
14. Podaci o kvaliteti sirovine i <strong>goriva</strong> <strong>za</strong> 2005., 2006. i 2007. godinu <strong>za</strong> LPK I, Našicecement d.d.<br />
15. Podaci o proizvodnji klinkera, količi<strong>na</strong>ma, vrstama i kalorijskoj vrijednosti <strong>goriva</strong> <strong>na</strong> LPK I,<br />
Našicecement d.d.<br />
16. Rezultati praćenja emisija <strong>na</strong> ispustu vrečastog otprašivača rotacijske peći <strong>za</strong> 2004., 2005.,<br />
2006. ,2007., 2008. i 2009. godinu – NO2, SO2, praškaste tvari, Našicecement d.d.<br />
17. Popis stacio<strong>na</strong>rnih izvora emisije u tvornici Našicecement te rezultati povremenih mjerenja <strong>na</strong><br />
stacio<strong>na</strong>rnim ispustima u zrak, Našicecement d.d.<br />
18. Podaci o postaji u Zoljanu (lokacija, tehnički podaci) , Našicecement d.d.<br />
19. Mjerenje imisija <strong>na</strong> postaji u Zoljanu <strong>za</strong> 2004. godinu, Našicecement d.d.<br />
20. Mjerenje imisija <strong>na</strong> postaji u Zoljanu <strong>za</strong> 2005. godinu, Našicecement d.d.<br />
21. Mjerenje imisija <strong>na</strong> postaji u Zoljanu <strong>za</strong> 2006. godinu, Našicecement d.d.<br />
22. Mjerenje imisija <strong>na</strong> postaji u Zoljanu <strong>za</strong> 2007. godinu, Našicecement d.d.<br />
23. Mjerenje imisija <strong>na</strong> postaji u Zoljanu <strong>za</strong> 2008. godinu, Našicecement d.d.<br />
24. Mjerenje imisija <strong>na</strong> postaji u Zoljanu <strong>za</strong> 2009. godinu, Našicecement d.d.<br />
25. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu <strong>za</strong> 2004. godinu, Našicecement d.d.<br />
26. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu <strong>za</strong> 2005. godinu, Našicecement d.d.<br />
27. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu <strong>za</strong> 2006. godinu, Našicecement d.d.<br />
28. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu <strong>za</strong> 2008. godinu, Našicecement d.d<br />
29. Meteorološki podaci sa postaje u Zoljanu <strong>za</strong> 2009. godinu, Našicecement d.d<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 45
Sažetak SUO <strong>za</strong> <strong>korištenje</strong> alter<strong>na</strong>tivnih <strong>goriva</strong> i sirovi<strong>na</strong> <strong>na</strong> liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera I – LPKI <strong>na</strong> lokaciji tvornice<br />
Našicecement d.d.<br />
30. Izvještaj o mjerenju protoka i koncentracije praškaste tvari <strong>na</strong> <strong>za</strong>hjevanim mjernim točkama<br />
u postrojenju cementare prilikom direktnog i indirektnog rada postrojenja br.: I-844-13-08 od<br />
28.10.2008.; Metroalfa – Zagreb<br />
31. Izvještaj o ispitivanju uzoraka otpada –mulj od obrade otpadnih voda br. TO-640/2009 od<br />
06.11.2009.,Cemtra d.o.o. – Zagreb<br />
32. Izvješće o ispoitivanju mulja br. 1695 od 12.10.2009., Našički vodovod d.o.o. – Našice<br />
33. Izvještaj CUPOV Zagreb Godišnji izvještj – monitoring deponiranog mulja <strong>za</strong> 2007., 2008. i<br />
2009 godinu, Zagrebačke Otpadne Vode d.o.o. – Zagreb<br />
34. Plan praćenja emisija stakleničkih plinova iz postrojenja, Našicecement d.d., travanj 2010.<br />
35. Rješenje <strong>za</strong> eksploatacijsko polje Bukova Glava-Vr<strong>na</strong>ović, Republika Hrvatske, Ministarstvo<br />
gaspodarstva, Uprave <strong>za</strong> energetiku i rudarstvo (Klasa: UP/I-310-01/03-03/62; Ur.broj: 526-<br />
04-03-02 od 30.04.2003. godine)<br />
36. Dokumentacija sustava upravljanja tvrtke Našicecement d.d.<br />
37. Izvještaj o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora prilikom loženja<br />
dvije vrste <strong>goriva</strong> iz studenog 2007. – izvještaj broj: I-59-13-07, Dvocut ECRO d.o.o.<br />
38. Izvještaj o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora prilikom loženja<br />
dvije vrste <strong>goriva</strong> iz studenog 2007. – izvještaj broj: I-59-13-07, Dvocut ECRO d.o.o.<br />
39. Izvještaj o mjerenju emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora prilikom<br />
suspaljivanja opasnog otpada-(razne vrste opojnih droga) iz siječnja 2008. – izvještaj broj: I-<br />
060-13-08, Dvocut ECRO d.o.o.<br />
40. Stručne podloge Nositelja <strong>za</strong>hvata o j liniji <strong>za</strong> proizvodnju klinkera – LPK I, Našicecement d.d.<br />
41. Izvješće o provedenom <strong>za</strong>jedničkom inspekcijskom <strong>na</strong>dzoru tvornice cementa Našicecement<br />
d.d., objedinjeno izvješće inspekcijskih službi, 11.veljače 2008.<br />
42. Prometno-tehnološko Idejno rješenje industrijskog kolosjeka Našicecement – Našice,<br />
Željezničko projektno društvo d.d., studeni 2006.<br />
Izradio: APO d.o.o. - usluge <strong>za</strong>štite <strong>okoliš</strong>a, član HEP grupe 46