Prostorni plan parka prirode Učka - Multilink

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE “UČKA”Tijekom srednjeg i gornjeg pleistocena, odnosno posljednjih 750.000 godinaklimatske oscilacije su bile izraženije. U hladnim razdobljima zbivalo se intenzivnomehaničko raspadanje karbonatnih stijena kao i spiranje raspadnutog materijala.Krupnozrnasti produkti takvog procesa nađeni su i u krškom podzemlju na istočnimpadinama Učke.Na padinama Snježnika nastaju ledenjaci, a njihovi tragovi dužeg zadržavanjaleda pronađeni su i na području Učke. U hladnim stadijalima gornjeg pleistocenadonašana je vjetrom velika količina sitnozrnastog materijala. Danas je taj lesolikimaterijal uglavnom pomiješan s crvenicom.Zbog izraženog izdizanja hrptova Učke i Ćićarije, uz istovremeno spuštanje dna,intenzivno se usjecaju korita ondašnjih vodotoka. Njihov nepravilni uzdužni profil,odnosno brojne litice na kojima se povremeno pojavljuju slapovi, dokaz su mladostireljefa u području parka prirode.HIDROGEOLOGIJA I HIDROLOGIJA 15Hidrološke i hidrogeološke značajkePojava i kretanje površinskih i podzemnih voda u prostoru parka prirode Učka, uuskoj je vezi s već opisanom strukturno-tektonskom građom terena i litološkim sastavomnaslaga koji ga izgrađuju, odnosno međusobnim odnosom vodopropusnih ivodonepropusnih naslaga. U smislu vodopropusnosti i upojnosti razlikuju se u cjelinidobropropusni kompleks karbonatnih stijena, u cjelini vodonepropusni flišni komples.Kvartarne tvorevine, kao što je crvenica, imaju ograničeno prostiranje i zato nisuznačajne za dinamiku podzemnih voda, iako utječu na upojnost terena.Komples karbonatnih stijena je prostorno dominantan, dok se nalage fliša nalazena površini terena u obliku uskih pojaseva ili izoliranih zona. Na susjednom, Istarskompobrđu, smještenom zapadno, naslage fliša pokrivaju velike površine terena.Karbonatne stijene su vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti te dolomitične dovapnenačke breče kredne i paleogenske starosti. Uslijed deformacija prouzročenihtektonskim pokretima karbonatne stijene su raspucane te na površini i u podzemljurazličito okršene. Zato se oborinske vode brzo infiltriraju u podzemlje. Poroznost stijenaje pukotinsko-kavernozna, a to znači da su neke pukotine proširene zbog korozivnog radavode u široke kaverne što olakšava i usmjerava tokove podzemnih voda.Zbog prisutnih morfoloških značajki u vrijeme jakih i dugotrajnih kiša javljaju sepovremeni vodotoci bujičnog karaktera kojim se slijevaju značajne količine vode uBoljunsko i Čepićko polje.Na ovom području nema jačih izvorskih koncentracija i relativno je siromašnovodnim pojavama. Sve značajnije vodne pojave vezane su za lokalne vodonosnike manjihdimenzija unutar karbonatnog kompleksa stijena, a istjecanje uz navlačni kontakt. U15 Izvod iz studije: «Zaštita voda», (Mr. sc. Višnja Hinić i dr), Rijeka , 2001. i «Morfološke značajkelitogenetska obilježja naslaga, morfološka evolucija prostora i hidrološke i hidrogeološke značajke, (Doc drsc Č. Benac), Rijeka 2000Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje 23