Prostorni plan parka prirode Učka - Multilink

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE “UČKA”sjeveroistoku, Adrijatik, u središtu i Istra na zapadu odnosno jugozapadu. Naregionalnom planu pojavljuje navlačenje jedinice Dinarika na Adrijatik, te jediniceAdrijatik na Istru.Planinski hrbat Učke kao i planinska skupina Ćićarija nalaze se u cjelini u sklopugeodinamske jedinice Adrijatik. Područje parka prirode pripada nižoj strukturnojcjelini: navlačnoj jedinici Učka-Ćićarija. Ona se proteže od Plominskog zaljeva najugu, gdje graniči s jedinicom Labin - Unije do uvale Preluka na sjeveru, gdje je u dodirus tektonskom jedinicom Rijeka - Krk.Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride i izravnoj je svezi stektogenezom tog prostora. Smatra se da je na prijelazu iz paleogenske u neogenskuepohu geološke prošlosti, tijekom “pirinejske orogenske faze” pred oko trideset milijunagodina, došlo do tektonskog sažimanja šireg područja zbog kretanja Jadranske pločeprema sjeveroistoku. U početku su nastale linearno izdužene bore pružanja SZ-JI.Daljnjim pokretima ploče te pojačavanjem deformacija, nastali su reversni rasjediparaklaza nagnutih prema sjeveroistoku. Zbog promjene smjera kretanja Jadranske pločeod sjeverostoka prema sjeveru, od sredine miocena, dakle pred oko petnaest milijunagodina, počele su se preoblikovati ranije stvorene tektonske strukture. Na regionalnomplanu takav trend nastavlja se i danas, što je uočljivo po izraženoj seizmičkoj aktivnostiistočne obale Jadranskog mora.Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas, dakle tijekom posljednjih petmilijuna godina, imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih morfostruktura.Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka iintenziteta.Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je područje Riječkog zaljeva prema jugu ijugozapadu. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je tonjenje dna Riječkog zaljeva i zavaleČepić polja te značajno izdizanje hrpta Učke. Na lokalnom planu, poremećene su starijestrukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda.Zbog suprotnog kretanja Jadranske platforme u odnosu na Dinaride, stijene ugraničnom prostoru, odnosno u području današnje Učke i Ćićarije, trpe izrazita smičućanaprezanja. Zato dolazi do sigmoidalnog savijanja u obliku razvučenog slova Z.Zbog rastućih naprezanja razdvajaju se struktura Ćićarije i Učke pa se počinjeoblikovati uleknina u području današnjeg Čepićkog polja. Zbog nastavljenih pritisaka isažimanja stijena, rasjedi oblikovani u strukturi Učke sve se više savijaju, mjestimičnorazdvajaju i ponovo spajaju pa nastaju tektonski klinovi. Razgradnja struktura u kojoj jeveć oblikovan meridionalno položen hrbat Učke, uzrokuje različite pomake zarobljenihtektonskih klinova. Neki se izdižu pa se u njima oblikuju uzvišenja, a drugi spuštaju pa seoblikuju duboke udoline. U sjevernom dijelu hrpta Učke nastavlja se podvlačenjejugoistočnog bloka navlake.Ovakav tektonski razvoj prouzročio je izrazitu složenost struktura kako Učke takoi Ćićarije. Na području planinskog hrbata Učke ustanovljeno je više navlaka s blagonagnutim paraklazama, koje tonu u smjeru sjevera. Dominantni strukturni oblici su:navlaka Plomin - Mala Krasa, donja navlaka grebena Učke i gornja navlaka grebenaUčke.Osnovni hrbat Učke, izgrađen od krednih karbonatnih naslaga tvori, navučenuantiklinalu, čija su krila nagnuta prema istoku i zapadu. Čelo osnovne navlake dobro jeŽupanijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje 19