Prostorni plan parka prirode Učka - Multilink

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE “UČKA”Naslage gornje krede cenomana do turona (K 2 1,2 ) sadrže brojne litološke varijetetekarbonatnog tipa. To su: sivi i smeđi pločasti vapnenci, koji prelaze u kristalaste sivedolomite, zatim bijeli, jedri kristalinični vapnenci i rudistne vapnenačke breče te sivi ismeđi homogeni do detritični pločasti vapnenci. Mjestimično su ustanovljenikrupnokristalasti svijetlosivi dolomiti i homogeni sivi dolomiti koji prelaze u vapnence.Ove naslage vidljive su na površini u širokom cjelovitom pojasu od Plominske drage najugu sve do Lovranske drage na sjeveru. Također su vidljive na površini u širokom,djelomice prekinutom pojasu koji se proteže od Lovranske drage prema sjeverozapadu,sve do Ćićarije. Na naslagama tog litostratigrafskog člana oblikovani su središnji isjeveroistočni hrptovi u planinskoj skupini Ćićarije.Naslage gornje krede turona do senona (K 2 2,3 ) čine gornji dio litološkog stupagornje krede. Većinom su to bijeli do ružičasti jedri vapnenci s brojnim fosilima rudista, ato su ostaci grebenskih školjkaša nalik rogu s poklopcem. Relativno su veliki, ponekad iviše od deset centimetara. Ove stijene imaju kriptokristalastu do kristalastu strukturu.Obično su debeloslojevite do bankovite. Nalaze se na površini u obliku izoliranih pojavana oko vrha Sisol u sklopu hrpta južne Učke, zatim na vršnom hrptu sjeverne Učke i okoCrikvenog vrha. Ovaj litološki član također je vidljiv na površini u relativno širokoj zoniizmeđu vršnog hrpta sjeverne Učke i Boljunske zavale. U području Ćićarije ove naslageprotežu se uz jugozapadni rub udolina Potkruh i Vela Sapca. Vidljive su na površini izapadno od Planika.Paleogenski foraminiferski vapnenci (Pc 3 E 1,2 ) pripadaju gornjem paleocenu dodonjem i srednjem eocenu. Sivkaste su do svijetlosmeđe boje, kristalinične do detritičnestrukture i pretežito nepravilnog loma. Prepoznatljivi su po brojnim fosilima: ljušturicamaplankotonskih organizama zajedničkog naziva foraminifere. Obično se nalaze tri vrsteforaminifera: miliolide, alveoline i numuliti. U starijem dijelu vapnenci su pločasti imiliolidni, a u mlađem detritični, slabije izražene slojevitosti i s alveolinama inumulitima. Foraminiferski vapnenci protežu se u uskom, često isprekidanom pojasujužno od Lovranske drage i oko vršnog grebena sjeverne Učke. Nalaze se na površini uuskom pojasu uz istočni obod Ćepić polja. Na površini su također vidljive u širokimpojasevima sjeveroistočno od Lupoglava. Pojas foraminiferskih vapnenaca proteže se iudolinama Potkruha i Velike Sapce.Paleogenski klastiti odnosno naslage fliša (E 1,2 ), sastoje se pretežito od siltita ipješčenjaka. Najčešće je jasno izražena graduirana slojevitost. Dominantno je učešćesitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjemučešća pijeska naslage prelaze u siltozni pješčenjak. Sitnozrnasti članovi fliša su usvježem stanju prepoznatljive sivoplavičaste boje. S povećanjem stupnja raspadanjanjihova boja prelazi u žućkastosivu do smeđežućkastu. Naslage fliša nalaze se na površiniu isprekidanom pojasu od Medveje do Lovranske drage te u podnožju vršnog hrptasjeverne Učke. Vidljive su na površini u podnožju Ćićarije, između Dolenje Vasi i Vranjate u relativno širokom pojasu između Ćepić polja i zapadnih obronaka južne i srednjeUčke.Eocensko-oligocenske breče (E 3 Ol 1 ) sadrže slabo sortirane do nesortiraneodlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijegpaleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćenolimonitom. Nalaze se povremeno na starijim karbonatnim stijenama.Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje 17