Prostorni plan parka prirode Učka - Multilink

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE “UČKA”stanovništva 1971. godine vodi kao nenaseljena 4 , preostaju dva naselja smještena uPrimorsko-goranskoj te dva u Istarskoj županiji.Povijesno promatrano, osnovno demografsko obilježje spomenutih naselja jekontinuirano opadanje stanovništva, koje započinje već u prvim desetljećima 20. stoljeća,a posebno dolazi do izražaja u drugoj polovici prošlog stoljeća.Tablica 8. Osnovna demografska kretanja u naseljima Parka prirode Učka1857 1869 1880 1890 1900 1910 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001* 5Brest podUčkomLovranskaDragaVelaUčkaMalaUčka215 222 242 291 290 304 224 243 178 122 69 51 46- - 101 237 238 260 199 183 149 137 120 91 71- 132 108 109 117 137 106 98 106 62 46 35 30- - 41 50 52 56 93 94 59 - - - 2UKUPNO 215 354 492 687 697 757 622 618 492 321 235 177 149Izvori: - M. Korenčić "Naselja i stanovništvo Hrvatske 1857-1971, Zagreb 1979- J. Hrežnjak "Lokalna samouprava i uprava u Hrvatskoj", Informator, Zagreb 1993.- Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. Državni zavod za statistiku,Zagreb, 2001.Iako tablica 8. prikazuje kontinuiranu depopulaciju istraživanog područja,interpretacija navedenih podataka u povijesnom kontekstu ukazuje na složenostpromjena. Ovo područje dijeli sudbinu šireg socijalnog prostora u kojem su se tijekomdvadesetog stoljeća gospodarske, političke i kulturne situacije, bez obzira na sadržajnerazlike, dovodile do sličnih posljedica depopulacije. U razdoblju do kraja 19. stoljećavećina ljudi na ovom području živi uglavnom tradicionalnim načinom života, kojimodernizacijski procesi praktički nisu dotakli. Početkom 20. stoljeća dolazi dodemografske stagnacije, a zatim slijedi naglo opadanje stanovništva.Na demografsko stagniranje utjecali su različiti čimbenici, a ponajprijeiseljavanje iz ovih mjesta u prekomorske zemlje, posebice SAD, I. Svjetski rat,industrijski razvoj obližnjih središta kao što su bili Trst i Rijeka, talijanska okupacija ovihprostora i konačno, II. svjetski rat.Analiza podataka po naseljima ukazuje na određene razlike u odvijanju procesadepopulacije na istarskoj i liburnijskoj strani. U prvoj fazi nakon II, svjetskog ratadepopulacija je snažnije i konzistentije pogodila liburnijski dio i Velu i Malu Učku. Naistarskom dijelu je između 1948. i 1953. čak došlo do blagog porasta broja stanovnika,4 Posljednjih godina primjetni su znakovi revitalizacije Male Učke i okolnih dijelova ovog naselja, zasadpretežito u funkciji privremenog i vikend boravka, o čemu svjedoči više renoviranih kuća. Prema prvimrezultatima popisa stanovništva 2001. u Maloj Učki živjela su tri stanovnika (vidi tablicu 8.)5 U popisima prije 2001 g. tzv. "stalno stanovništvo" činile su sve osobe koje su imale prebivalište kaostalni stanovnici, pri čemu je osoba mogla biti "prisutna" ili "privremeno odsutna". U popisu stanovništva2001. usvojena je drugačija definicija ukupnog stanovništva koja uključuje: osobe koje imaju prebivalište uodređenom mjestu i prisutne su u trenutku popisa stanovništva; osobe koje imaju prebivalište, a odsutne sumanje od godine dana; osobe koje borave u Hrvatskoj duže od jedne godine; detaširani državljaniRepublike Hrvatske (diplomatski djelatnici i sl.).Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno planiranje 7