uls pacijenata - Hrvatska komora medicinskih sestara

pGlasilo Hrvatske komore medicinskih sestaraGodina II • Broj 4 • 2011. • Besplatanuls pacijenataBolesniku središtuzdravstvenezaštite?Stolnotenisačica uinvalidskim kolicima,supruga i majkaHelena DretarKarić koja je poslijeprometne nesreće kaosedamnaestogodišnjadjevojka završila uinvalidskim kolicimaističe da to nije razlognesretna života.

IZ SADRŽAJAstr. 4Vlč. Dragutin Goričanec,predsjednik Katoličkehumanitarne udruge „JOB“str. 12PAPINA PORUKAza Svjetski danbolesnikastr. 8StolnotenisačicaHelena Dretar Karićpuls pacijenataKako pomoći osobamakoje mucaju?VELJAČA 2011.Tekstovi objavljeni učasopisu“Puls pacijenata”izražavaju mišljenjeautora i ne moraju seisključivo podudaratis mišljenjemUredništvaili službenim stavomHrvatske komoremedicinskih sestaraIMPRESSUMstr. 18NakladnikHrvatska komora medicinskih sestaraUrednikVlado ČuturaUredništvoMirela Pandžić, Jadranka Pavić,Natalija Petrec, Tanja WatzLektorJozo RenićDizajn / priprema za tisakSlavica ČuturaTisakAlfacommerce2Poziv - Pozivamo na suradnju sve pacijente, udruge, zdravstvene djelatnike i ostalegrađane koji smatraju da mogu pridonijeti poboljšanju zdravstvenog sustava. Priloge slati na:HKMS, Lašćinska 14a, Zagreb, s naznakom za Puls pacijenata.

UVODNIKŠtopojedinacdajedruštvu?Svjetski danbolesnika prekosvojih porukakoje su upućenena različite načinepokazuje da društvo počivana osobnosti i sposobnostimapojedinaca i kvalitetinjihovih međusobnih odnosa.Tako i u cilju poboljšanjakvalitete društvenih odnosau Hrvatskoj i promicanjuvrijednosti nije mogućuspješni razvitak društvaa da nema pravilnemeđusobne komunikacije.Svako ignoriranje dogovorau konačnici vodi premakrajnjem slabljenju hrvatskedržave. Društvo je sustavpojedinaca i zajednica kojiizgrađuju međusobne odnosekako bi kroz njih čuvalisvoje interese i ostvarivalisvoje ideje. Stoga je obvezagrađana prema sebi samimai prema društvu da staloženoprihvaćaju informacije osvojoj okolici i da o njimaprosuđuju dobrohotno is oprezom. Istodobno,građani moraju u svakojodluci znati kamo ih vodepostupci političkog vodstvakao što moraju biti točnoinformirani o razlozima,okolnostima i mogućimposljedicama tih odluka.Na području zdravstvenogsustava dogodile su se brojnepromjene koje pojedinacmora poznavati i pravilnoprosuditi, odnosno primijenitiu životnu svagdašnjicu. Uzbrojne zakone i odluke kojese donose u užurbanosti zbogšto bržeg pristupa RepublikeHrvatske u Europsku Uniju isami donositelji zakona čestoostaju uskraćeni njihovapoznavanja. Problem nijeu nedostatku sposobnostipojedinaca, nego Hrvatskojsu potrebni novi odnosi kojiće omogućiti pojedincima dasvoje sposobnosti ugrade uprocese razvitka društva. Tusu demokratske vrijednostikoje predstavljaju mjeriloprema kojemu pojedinacdokazuje svoju sposobnosti svoje ugrađivanje uzajedničko i opće dobro.Hrvatski građani, vođenijoš teretom prošlostijednoumlja, rijetko koristesvoja demokratska prava ukreiranju zakona i odluka.Mnogi se vode time da mudruštvo ili država morasve osigurati, a rijetki sepitaju što daju zajednici zanjezin boljitak i zajedničkodobro. Tako na područjuzdravstva i zdravstvenogsustava posebno je zapohvalu informatizacija kojapojedincu olakšava i činidostupnijim zdravstveneusluge. Tu je i donošenjevažne dopune Zakonao sestrinstvu u kojemje Hrvatska komoramedicinskih sestara svojimprijedlozima pokazala važnuulogu osluškujući glasove35.000 medicinskih sestarai tehničara. I to je način ipoziv svima građanima dakao pojedinci ili kroz raznaudruženja iskoriste svojedemokratsko pravo i s nadomoptimizma ugrade ga u općedobro. Ne u pitanju, što jedržava učinila za me, negošto ja činim za državu?V. Čutura3

PORUKAPAPINA PORUKA ZA SVJETSKI DAN BOLESNIKAPozivnapravumjeručovječnostiSvake godine,prigodomspomena GospeLurdske koji seslavi 11. veljače,Crkva obilježava Svjetski danbolesnika. Ta okolnost otvara,kako je prečasni Ivan PavaoII. želio, povoljnu mogućnostpromišljanja o misterijupatnje i, iznad svega, da našezajednice i civilno društvo učiniosjetljivijima prema bolesnojbraći i sestrama. Ako je svakičovjek naš brat, još više su toslabi, oni koji pate i kojimaDragi bolesnici i oni koji trpite, upravo kroz patnje Kristadano nam je vidjeti, očima nade, sve bolesti koje mučečovječanstvo. Uskrsnuvši, Gospodin nije uklonio iz svijetapatnju i zlo, ali ih je porazio u korijenu. Aroganciji Zlasuprotstavio je svemoć svoje Ljubavi.je potrebna skrb, i oni morajubiti u središtu naše pozornosti,kako se nitko od njih ne biosjetio zaboravljenima ilimarginaliziranima; zapravo,“prava mjera čovječnosti4ponajviše se određuje u odnosu

PORUKAs trpljenjem i s čovjekompatnju čovjeka svakog vremenadogađaja koji su se dogodili tihkoji trpi. To vrijedi kako zai mjesta, čak i naše patnje, našedana u Jeruzalemu, dva učenikapojedinca tako i za društvo.teškoće i naše grijehe. Koliko jeiz Emausa tužno hodaju jedanDruštvo koje je nesposobnosamo vjernika tijekom povijestipored drugog, i tek kada jeprihvatiti svoje članove kojiprošlo ispred tog pogrebnogUskrsli na putu uz njih otvarajupate i nesposobno podijelitipokrova, koji je pokrivao tijeloim se oči. Čak i apostol Tomanjihovu patnju i nositi je uraspetog čovjeka, što u svemupokazuje teškoću vjerovanja usebi kroz ‘suosjećanje’, jeodgovara onome što namotkupiteljsku vrijednost patnje:okrutno i nehumano društvo”.Evanđelja prenose o Isusovoj“Ako ne vidim na njegovimNeka inicijative koje pojedinemuci i smrti! Promišljanje orukama biljeg čavala i ne stavimbiskupije promiču prigodomnjemu poziv je da se osvrnemosvoj prst u mjesto čavala, ako neovog dana budu poticaj učinitina ono što piše sv. Petar:stavim svoju ruku u njegov bok,skrb što učinkovitijom za one“Njegovom se modricomneću vjerovati”.koji pate, također, imajući naizliječiste”.umu svečanu proslavu kojaGospodin je porazioće se održati u marijanskomSin Božji je trpio, umro, ali jepatnju i zlo u korijenusvetištu u Altöttingu uustao od mrtvih, upravo zbogNjemačkoj.toga te rane postaju znak našegaAli pred Kristom koji pokazujeotkupljenja, našeg oprostasvoje rane, njegov se odgovorJoš uvijek u srcu nosimi pomirenja s Ocem; onemijenja u dirljivu izjavutrenutak kada sam, tijekommeđutim postaju i ispit vjerevjere: “Gospodin moj i Bogmog pastoralnog posjetaučenika i naše vjere: svaki putmoj!”. Ono što je isprva biloTorinu, imao priliku zastatikada Gospodin govori o svojojnepremostiva prepreka, jer jeu razmatranju i molitvi predmuci i smrti, oni ne shvaćaju,bilo znak Isusovog prividnogsvetim Torinskim platnom,odbacuju to, protive mu se.neuspjeha, postaje u susretu spred tim trpećim likom kojiZa njih, kao i za nas, patnja jeUskrslim dokaz pobjedničkenas poziva da promišljamouvijek ispunjena misterijem,ljubavi: “Samo Bog koji nasnad njim koji je uzeo na sebeteška za prihvatiti i nositi. Zbogljubi do te mjere da na sebe5

PORUKApreuzima naše rane i našu bol,osobito onih nevinih, dostojanje vjere.”Dragi bolesnici i oni koji trpite,upravo kroz patnje Krista danonam je vidjeti, očima nade, svebolesti koje muče čovječanstvo.Uskrsnuvši, Gospodin nijeuklonio iz svijeta patnju i zlo,ali ih je porazio u korijenu.Aroganciji Zla suprotstavio jesvemoć svoje Ljubavi. Pokazaonam je tada da je put mira iradosti Ljubav: “Kao što samja ljubio vas tako i vi ljubitejedni druge”. Krist, pobjedniknad smrću, živ je i među nama.I dok sa sv. Tomom takođergovorimo: “Gospodin moj iBog moj!” slijedimo našegaGospodina u spremnosti dapotrošimo svoj život za našubraću postajući glasnici radostikoja se ne plaši boli, radostiUskrsnuća.Sv. Bernard je rekao: “Bogs nama.” Bog, koji je Istina iLjubav u osobi, želio je patitiza nas i s nama; postao ječovjekom kako bi s čovjekompatio, na stvaran način, ukrvi i mesu. Tako je u svakuljudsku patnju ušao Jedan kojidijeli patnju i istrajnost; nudiutjehu u svakoj patnji, utjehusudjelovanja ljubavi Boga kojačini da se diže zvijezda nade.Ponavljam vam ovu poruku,draga braćo i sestre, kako bistevi mogli postati svjedoci krozvašu patnju, vaš život i vašuvjeru.Radujući se susretu u Madridu,u kolovozu 2011., za Svjetskidan mladih, htio bih takođerposvetiti posebnu misaomladima, osobito onima kojižive iskustvo bolesti. ČestoIsusova muka i križ izazivajustrah, jer se čine kao negacijaživota. U stvarnosti, upravo jesuprotno! Križ je Božje “da”izraz njegove ljubavi i izvor izkojega proistječe vječni život. Izprobodenog srca Isusovog tečeovaj božanski život. Samo on jesposoban osloboditi svijet od zlai učiniti da njegovo kraljevstvopravde, mira i ljubavi raste,kraljevstvo kojemu svi težimo.Dragi mladi, naučite “vidjeti”i “susresti” Isusa u Euharistiji,u kojoj je prisutan za nas nastvaran način, do te mjere dase daje kao hrana na putu,ali znajte kako ga prepoznatii služiti mu u braći koja susiromašna, bolesna, koja pate inalaze se u teškoćama, kojimaje potrebna vaša pomoć. Svimavama mladima, bolesnima izdravima, ponavljam pozivda stvarate mostove ljubavi isolidarnosti, kako se nitko ne biosjećao sam nego blizak Bogu idijelom velike obitelji njegovedjece.6ne može patiti: ali može patitičovječanstvu, najviši i najjači

PORUKA„Pozivam vlastida sve više ulažu uzdravstvene sustave“Kontemplirajući o Isusovimranama naš se pogled okrećenjegovom svetom Srcu ukojemu se ljubav Božjapokazuje na najviši način.Presveto Srce je raspeti Krist,sa svojim bokom otvorenimkopljem, iz kojega teku krvi voda, “simbol sakramenataCrkve, kako bi svi ljudi,privučeni Srcu Spasiteljevu,mogli piti iz vječnog izvoraspasenja”. Osobito vi, dragibolesnici, trebali bi osjetitibliskost ovog Srca punogljubavi i crpiti iz ovog izvora svjerom i radošću, moleći: “Vodoiz prsiju Kristovih, operi me.Muko Kristova, okrijepi me.O dobri Isuse, usliši me. Međurane svoje, sakrij me”.Na kraju ove moje porukeza sljedeći Svjetski dansvoju privrženost svakome odvas, osjećajući se sudionikomu patnji i nadama koje imatesvaki dan u jedinstvu s Kristom,raspetim i uskrslim, da ćevam dati mir i iscjeljenje srca.Neka vas Djevica Marija čuvazajedno s njim. Zazivamo jupuni pouzdanja pod imenomZdravlja bolesnih i Utjehežalosnih. Podno križa kroznju se ispunjava Šimunovoproročanstvo: srce Majke jeprobodeno. Iz ponora svojeboli, sudjelujući u onoj svojegaSina, Mariji je dano da možeprihvatiti svoje novo poslanje:postati Majka Kristova unjegovim članovima. U trenutkuna križu Isus ju predstavlja svimsvojim učenicima: “Evo ti sina”.Majčinsko suosjećanje za Sinapostaje majčinsko suosjećanjeza svakoga od nas u našimsvakodnevnim patnjama.Draga braćo i sestre, zaovaj Svjetski dan bolesnika,sve više ulažu u zdravstvenesustave koji su pomoć ipodrška onima koji pate, iznadsvega najsiromašnijima inajpotrebitijima, i obraćajućise svim biskupijama, sprivrženošću kazujembiskupima, svećenicima,posvećenim osobama,sjemeništarcima, zdravstvenimdjelatnicima, volonterima isvima onima koji se s ljubavljuposvećuju skrbi za druge icijeljenju rana svakog bolesnogbrata ili sestre, u bolnicamaili domovima, u obiteljima: ulicima bolesnih znajte uvijekkako vidjeti lice svih lica – onoKristovo.Obećavam svima sjećanje umojim molitvama, a svakomeod vas udjeljujem posebanapostolski blagoslov.bolesnika, želio bih izrazititakođer pozivam vlasti da7

INTERVJUVlč. Dragutin Goričanec, predsjednik Katoličke humanitarne udruge „JOB“Milost jespoznatiteškoćei izićiiz njihVelika je milost ako smo sami zapali u razne teškoće te uz pomoć Božjuizašli van. Tada je potrebno samo svjedočiti.SvećenikDragutinGoričanecdobio jenagradu“PonosHrvatske”jer spašavažene od prostitucije. Živi uCaritasovim kontejnerima krajIvanje Reke, gdje djeluje krozudrugu „JOB“ koja pomažeosobama s invaliditetom.Inspiraciju za život pronalazi uIsusovim riječima, a posebnoga je nadahnula priča o MarijiMagdaleni. Pored brige oosobama s invaliditetom, sprostitutkama razgovara inagovara ih da prestanu stim poslom. Za sat vremenarazgovora plati im 200 kuna,kako ne bi imale problema smakroima. U razgovoru za Pulspacijenata Dragutin Goričanec,predsjednik udruge “JOB”odgovara kratko i sadržajno.8

INTERVJU• Možete li ukratko predstavitikatoličku humanitarnuudrugu JOB. Koje djelatnostiobuhvaća, što joj je cilj, nakojim načelima djeluje, kad jeosnovana?- Katolička humanitarna udruga„JOB“ nastala je na blagdanSrca Isusova i Marijina 1999.godine.Tri osobe koje je Providnostpovezala slavile su tada prvumisu s nakanom da zajedničkeplanove i želje u vezi sasluženjem rubnima u društvustave u Srce Isusovo i SrceMarijino vjerujući da će ta dvaSrca voditi našu misiju.Udruga djeluje na katoličkimnačelima, a okrenuta je svakojosobi bez obzira kojeg jesvjetonazora. Okrenuta jenajviše prema rubnim ljudimau društvu kao što su osobes invaliditetom, ovisnici,beskućnici, osobe koje se baveprostitucijom itd. Cilj je Udrugetakvima osmišljavati život a toje moguće ukoliko ih se dovededo Isusa.• Kako je došlo do osnivanjaUdruge? Koliko danas imačlanova, i tko se sve možeobratiti za pomoć?- Budući da je takvo djelovanjebilo nemoguće uključiti upostojeće institucije trebalo jeosnovati udrugu. Postupno jeudruga rasla i tako da brojimodanas više od dvije tisućečlanova. Obratiti se možesvatko kome je potrebna pomoć,a može se uključiti svakaosoba koja želi podržati takvodjelovanje.• Kako rješavate materijalneteškoće, zapravo otkudse financirate? Ima li jošsolidarnosti?- Providnost se brine zamaterijalnu stranu. Učimo seoskudijevati i obilovati i usvemu biti zadovoljni. Hvaladobrome Bogu, jer ima jošdobrih ljudi koji nam priskaču upomoć.• Čovjek kad zapadne uteškoće, teško se sam iz njihznade ili bolje rečeno možeizvući, zapravo kako pristupiti9

INTERVJUčovjeku u nevolji, na koji munačin ponudi pomoć?- Najprije mu treba pristupitiljudski i pružiti mu ljudskutoplu riječ i pokazatirazumijevanje. K tome,euharistija, nebeska hrana, kruhživota je nešto čudesno. Ako sehranimo tom hranom mi osimostaloga dobivamo i taj dar davidimo čovjeka u potrebi i damu uspijemo pomoći.• Koliko je važna duhovnadimenzija, iskustvo vjere ubolesti, u patnji pa i u drugimteškoćama? Na koji način toiskustvo prenijeti drugima?- Velika je milost ako smo samizapali u razne teškoće te uzpomoć Božju izašli van. Tada jepotrebno samo svjedočiti.Suvremeni čovjek bježiod skromnog života• Što bi se moglo danas svestipod problem suvremenogčovjeka, pa da tako žuri da sezatvara u se, da ne vidi onogpored sebe koji je u potrebi?- Jedan od glavnih problemasuvremenog čovjeka je taj štone teži skromnom načinu života.Takvom čovjeku nikada dostamaterijalnih stvari. I takavčovjek nije u stanju pomoćibližnjemu u potrebi.• Često se osobu sinvaliditetom gleda sažaljenjem, sažalijevanjem, pa inekako drukčijom od ostalih.Kao pomoći da se tim osobamapristupa normalno?- Osobe s invaliditetom nisuništa manje vrijedne od ostalih.One nešto ne mogu učiniti kaoostali ali zato mogu puno višeostvariti u životu nego ostali.Kad osmisle svoj životni križdarujući ga Isusu za potrebnepostižu više nego osobe bezinvaliditeta.• Najveći kršćanski problemje usklađivanje riječi i djela,konkretizacija i oživotvorenjeevanđelja. Gdje vidite10

INTERVJUproblem? Koliko je zakazalahijerarhijska Crkva, kolikoteologija, koliko vjera? Kakoto pomiriti i društvo učinitiplemenitije i ljepše?- Isus je poručio: „Bez mene nemožete učiniti ništa.“ Potrebanje česti vapaj Isusu da naspovede putem Evanđelja. Onajkoji ne ustraje u tom vapajuzakazuje.• Surađujete s brojniminstitucijama. Koliko jeprepoznatljiva vjera kodzdravstvenog i socijalnogosoblja iz koje nastaje humanijipristup čovjeku u potrebi?- Na tim mjestima susrećemi jedno i drugo. Svakako daistinski vjernici uspijevajuprekrasno služiti potrebnima.• Medijski se često prepričavaVaše odvraćanje, odnosnospašavanje žena od prostitucije.Možete li ukratko to opisati?- Ne znam zašto me dobri Bogupotrebljava za posredovanjevelikih milosti između Njegai takvih osoba. Očito me ludovoli a tako i te osobe. O timiskustvima mogao bih pričatidan i noć. Jako su čudesne,naročito nakon što je bilo višegovora o tome u medijima. Unovije doba osobe koje se baveprostitucijom traže me prekotelefona. Žele izaći iz tog paklaali ne znaju kako. Neke mužtjera na to, neke roditelji a nekesvodnik. Osjećam da će uskorobarem jedan svodnik doći dotakvog obraćanja da će javnosvjedočiti što mu je lijepoučinio Isus.Pozivam svakog vjernika damoli na tu nakanu a one kojitrpe da svoje trpljenje darujuIsusu za spas takvih osoba.V. Čutura11

INTERVJUStolnotenisačica Helena Dretar KarićSnažnavoljačiniosobusretnom12Stolnotenisačicau invalidskimkolicima,supruga imajka HelenaDretar Karićkoja je poslijeprometne nesreće kaosedamnaestogodišnja djevojkazavršila u invalidskim kolicimaističe da to nije razlog nesretnaživota. Naprotiv, četrnaestgodina poslije nesreće,premda u kolicima, udana

INTERVJUje za Sinišu Karića, postalamajka, uspješna športašicakao članica Stolnoteniskogkluba osoba s invaliditetomVaraždin. U snažnoj volji zaživotom i upornim vježbanjemna turnirima je osvojila brojnaodličja, pa tako i Svjetski kup.Rođena je 1979. i normalnoodrastala u obitelji kao isva druga djeca, štoviše uobitelji je uvijek imala punorazumijevanja i podrške usvom odrastanju. Od ranemladosti bila je športašica,bavila se igranjem rukometa,a u školi je bila izvrsnaučenica. I onda se dogodilostradavanje u prometnoj nesreći.„Nisam gledala svoj život sasažaljenjem. Normalno samradila, udala se u kolicima,rodila dijete. Mnogi imajuzdravlje u globalu, ali nemajupuninu života. Nikad ne gledamkome je gore, kome je bolje.Fizički hendikep nije taj kojipredstavlja problem, nego jeproblem kad čovjek nije sretan,kad se prepusti sudbini i s njomse pomiri. Isto je s bolesti.Treba je prihvatiti i tražiti izlaz,tražiti što bolje rješenje. Zatoje potrebna snažna volja. Jer,nitko nam ne može pomoćiako sami sebi ne ćemo pomoći.Pomoć okoline je jako važna,ali čovjek s nekim teškoćamamora najprije prihvatiti sebe,a ne pomiriti se i reći: pomiriosam se sa sudbinom“.13

PRIGODNODr. Branka Kandić-Splavski, liječnica i književnica»Lijekoviodlijepihriječi«o palijativnoj skrbi je donesen,ali Hrvatska je među rijetkimležala, imala je sve što se mogloimati, cjelokupni medicinskizemljama koja nema nijednutretman, od infuzije, lijekova.ustanovu palijativne medicineBila je u teškom stanju, još jeuključenu u zdravstveni sustav,razumjela, a ništa nije moglaa ne postoji ni sustav edukacijegovoriti. Razmišljala sam štoza stručnjake i bolesnike izda joj dam kad ima sve što joj14Obolesnicimasuočenim sasmrtonosnombolešću i njihovimobiteljima brigubi trebala voditi palijativnamedicina. Iako je u RepubliciHrvatskoj zakon donesen 2003,palijativna medicina još nijeprepoznata u hrvatskom sustavuzdravstvene zaštite. Takogodišnje, prema procjenamastručnjaka, u Hrvatskojpalijativnu skrb treba oko30.000 osoba, a dobije je teknjih 200-tinjak. Pod pritiskomulaska u Europsku Uniju, zakonpalijativne medicine. Uz brojneaktivnosti i akcije osnivaju sepodružnice diljem Hrvatske.Predsjednica podružnice uOsijeku je dr. Branka Kandić-Splavski, specijalist obiteljskemedicine, koja je i književnicate voditeljica projekta »Lijekoviod lijepih riječi«.»U palijativi sam se našla zbogbajke koju sam napisala«, kažedr. Kandić-Splavski.Moj početakbajkoterapije»Jedna moja pacijentica imalaje karcinom mozga, kod kuće jemedicina može pružiti. To jebilo 2004. i tada je izišla mojaknjiga ‘Andreina školjka’ pasam se dosjetila kako bi bilodobro da joj čitam te tekstove.Ona je ležala, a ja sam joj čitalai čitala. Vidjela sam promjenena njezinu licu. Kad bih pošlaod nje, ona bi plakala. Tako samdošla na ideju da bi bilo dobrobolesnicima i onima koji suteškom stanju čitati bajke. Nisuto obične bajke, jer su pisaneu modernom stilu, moglo bi sereći da su to bajke za odrasle.Tako je na neki način počelaprimjena moje, nazovimo jebajkoterapije, te sam uočila

PRIGODNOstanovitu efikasnost. Isto je uradu s djecom i s odraslima koji,slušajući, u pričama otkrivajusebi važne poruke i potom seotvaraju te pričaju o svojimproblemima. Kad je knjigaizišla i kad sam s time krenula,počeli su ljudi dolaziti na vrataordinacije. Posebno je bilo teškoonima koji su prošli rat, jersu ratne rane još bile duboke.Dolazili su ljudi s PTSP-om kojisu puno toga gutali i nisu znaliizraziti ono što ih muči, što ihopterećuje. No, kad oni dođuna meko tlo bajke, zapravo naono gdje ih ništa ne tjera, neprisiljava da nešto moraju raditii opterećivati se, oni se opuste.Tako su se počeli obraćati sasvih strana, zapravo kako jeknjiga bila kome dostupna.Zvali su iz Italije, Švedske, izsvih krajeva Hrvatske. KakoBog djeluje kroz male putove,ljudi su dolazili, a ja sam imčitala priče, od onih o ‘Psećemkestenu’, a to se odnosilo naone koji su nešto izgubili. Ondapriča o čuvarkući, koja je bilaza prognanike. Točno sam znalakoja će se priča kome svidjeti.Bila sam uključena u zajednicu‘Vjera i svijetlo’ i čitala saminvalidima u kolicima. Jednomsam invalidu u kolicima rekla:‘Tebi sam čitala, a sada ti čitajdrugima.’ Tako smo počeli sprojektom ‘Lijekovi od lijepihriječi’. Zatim sam bila u udruzidepresivnih i njima čitala. Idejaje ta da se u bajkoterapiji nesamo čita, nego to ima šireznačenje. Dakle, nakana jeda netko odnese sebe, budeuz nekoga, druži se s nekim,olakša mu teške trenutke. Utim našim aktivnostima išli sugimnazijalci čitati slijepima,vidjeli su da su to osobe kao ioni. Često se dogodi da ljudizaziru od slijepih, od bolesnih.Nisu važne samo bajke, važnoje da se oni druže, da se družemladi i stariji. Čitanje ima i tusvrhu da se ne priča samo otuzi. Pa nećemo pričati kakosam ja tužna, kako si ti tužan,kako smo svi tužni, nego trebaunositi radost u život. Trebaširiti dobrotu i nadu. Ako jenetko dobar, već to liječi,dakle liječi: biti dobar, činitidobro, raditi nešto za čovjeka,za svoga bližnjega, za svogaprijatelja. Ubrzo sam objavila idrugu knjigu ‘Malene stope odsedefa’, zatim je došla i trećaknjiga ‘Paučica’, a uskoro ćeizići i četvrta knjiga.«Završavajući priču obajkoterapiji, dr. Kandić-Splavski kaže: Bilo da se radio usamljenosti, tuzi, slabosti,nepovjerenju u potrazi zautjehom i snagom, ljubavlju,vjerom i nadom, uvijek se neštomože pronaći u pričama kojepričamo jedni drugima.15

NOVOSTIHotelskismještaju KBCRebroPacijenti koji dolazena pretrage u KBCZagreb, kao i članovinjihovih obitelji kojidolaze u posjete iz raznihudaljenih krajeva, imat ćemogućnost smještaja unutarsamog bolničkog kompleksa.Naime, od ožujka počinjuse nuditi usluge smještaja unovom hotelu „Rebro“. Ucijenu od 500 kuna po danuuključen je smještaj i doručak.Hotel će imati tri zvjezdice i60 dvokrevetnih soba. Godišnjiprotok pacijenata u KBC Rebrokreće se od 62 tisuće onihkoji su na liječenju do okomilijun pacijenata koji obavljajupretrage i kontrolne preglede,a velik dio njih je iz područjaizvan Zagreba.Poveljaopristupačnostijavnihprostoraosobamasinvaliditetomgradske vlasti potpisivanjemPovelje o pristupačnostijavnih prostora osobama sinvaliditetom obvezale su se daće prilagoditi gradske površineu cilju omogućavanja osobamas invaliditetom da se lakšeuključe u svakodnevni život.U navedenim aktivnostimasurađuju s lokalnim udrugamaosoba s invaliditetom kojenajbolje poznaju probleme tesu ujedno i najbolji savjetnicistručnjacima i političarima.16Ugradovima Krapini,Jastrebarskom,Vrbovcu, Dugoj Resi,Ozlju, Slunju i SlatiniOvaj primjer može poslužiti iostalim gradovima koji svojepovršine još nisu prilagodilipotrebama svojeg stanovništva.

NOVOSTIPepsico, Unilever i Svjetskaudruga oglašivača, koje su seobvezale da neće reklamiratinezdrave proizvode djeciReklamiranjenezdravehranemlađoj od 12 godina.smrtnosti u Hrvatskoj, umireoko 2,5% pučanstva. Stručnjacikoji se bave liječenjem šećernebolesti organiziirali su hrvatskiSvjetska zdravstvenaorganizacija (WHO)potaknula je raspraveo potrebi smanjivanjareklamiranja nezdrave hrane.Reklamiranje nezdrave hranekao što je „junk food“ tegazirani napitci, grickalicei slatkiši loše utječe nazdravlje. WHO smatra da bise marketinške tvrtke takođertrebale zalagati za promicanjezdrave hrane. WHO je s timciljem kontaktirao i vodećetvrtke kao što su Coca-Cola,meksička Grupo Bimbo,General Mills, Kellogg, Kraft,McDonald’s, Mars, Nestle,Hrvatskimodelskrbio šećernojbolestikaoprimjer EUUHrvatskoj premaprocjenama bolujeoko 300 000 osobaod šećerne bolesti, odkojih je svaka peta osoba iznad65 godina života a svaka desetaiznad 18 godina. Od šećernebolesti, koja je osmi uzrokmodel organizirane mrežeskrbi o oboljelima od šećernebolesti. Taj model obuhvaćaskrb na svim razinama, odtimova primarne zdravstvenezaštite, specijalističkihtimova, regionalnih centarado Referentnog centra zadijabetes. Zbog toga Hrvatskaima prepoznati i priznati modelzdravstvene zaštite za osobes šećernom bolešću. Stogase na sastanku inicijativeEuropske unije EUBIROD(European Best Informationthrough Regional Outcomes inDiabetes) raspravljalo o izradieuropskog modela registrakojemu bi hrvatski modelmogao biti osnova za izradurazvoja strategije, organizacijui financiranje liječenja osoba sašećernom bolešću u EU-u.17

NOVOSTI18E – receptiu upotrebiod siječnjaKrajem siječnja ucijeloj RepubliciHrvatskoj papirnatirecepti zamijenjenisu e–receptima. Na tajnačin zaokružen je dioinformatizacijskog procesaprimarne zdravstvene zaštiteza koji se navodi da će donijetiuštedu od oko 15 milijunakuna godišnje. Za sada su uupotrebu e–recepata uključeniliječnici opće medicine, dokće ostali liječnici u primarnojzdravstvenoj zaštiti do daljnjegaizdavati papirnate recepte.U sljedećoj fazi izdavat ćese i e-uputnice, a pacijentiće imati i e-kartone. Premaprvim pokazateljima s terenauglavnom su pacijenti i liječnicii ljekarnici zadovoljni novimnačinom izdavanja lijekova.Sustav funkcionira takoda liječnik nakon pregledapacijenta umjesto papirnatogrecepta elektronskim putemšalje recept u Središnjiinformatički sustav ljekarni ukoji su sve ljekarne umrežene.Pacijent podiže lijek u bilokojoj ljekarni uz predočenjezdravstvene i osobne iskaznice.Lijek može podići i druga osobauz predočenje dokumenatapacijenta. U budućnosti ćepacijenti dobiti elektronskukarticu, na kojoj će uz osobnepodatke biti upisani i ostalipodaci o pacijentu te propisanilijek.Priredila: J. PavićUmjerenosa soliu prehraniPretjerani unos soli uprehrani modernogčovjeka jedan jeod uzroka brojnihbolesti. Dok su preporuke daje poželjni unos soli do najviše6 grama a za djecu do 1 gramdnevno, istraživanja govore ounosu preko 10 i više gramasoli dnevno. Hrvatsko društvoza hipertenziju upozoravakako bi smanjenje upotrebesoli na preporučenih 6 gramadnevno uštedjelo godišnje uzdravstvenoj potrošnji čak 35milijuna dolara. Kada bi sednevni unos soli smanjio zasamo 3 grama krvni tlak kodžena smanjio bi se za 24% a

SAVJETIKako utječe sol na zdravlje?kod muškaraca za 34%, dok bise broj infarkta smanjio za oko5.500 a moždanih udara za oko3. 500.Povećani unos kuhinjske solidovodi do zadržavanja natrijau organizmu koji dovodi donakupljanja i zadržavanjatekućine u stanicama. Kaoposljedica toga dolazi dopovećanja krvnog tlaka kaoi rizika za nastanak brojnihsrčano žilnih bolesti. Osim togapretjerani unos kuhinjske soliuzrokuje oštećenje bubrežnihfunkcija, pojavu bubrežnihkamenaca, poroznost kostiju(osteoporozu), razne vrstetumora probavnog sustava,posebno želuca kao i brojnedruge bolesti.Ipak, potpuno izbjegavanjesoljenja hrane opasno je zazdravlje kao i višak soli.Sol jepotrebna u regulaciji tekućine utijelu, probavi, funkcioniranjuživčanog i mišićnog sustavate brojnim drugim fiziološkimprocesima u organizmu. No,za održavanje zdravlja bilo jedovoljno od 0.5 g do 1 gramsoli dnevno. Za usporedbu jednačajna žličica iznosi oko 6 gramasoli uključujući sol u hrani idosoljavanje.Potrebno paziti naskrivenu solNajveći problem u pretjeranomuzimanju soli predstavljajunamirnice u kojima je skrivenasol. Oko 75% ukupno dnevnounesene soli nalazi se upravou industrijskoj hrani. Toje uglavnom polugotovai gotova hrana kao što susuhomesnati proizvodi,sirevi, namazi, umaci, juheiz vrećice i polugotova jela,grickalice i slično.U kruhu ipekarskim proizvodima kojise svakodnevno konzumirajuu organizam se dnevno uneseoko 30 posto potrebne soli, aukoliko su posipani solju tada jetaj udio znatno veći.Kako smanjiti unossoli?• Prilikom kuhanja paziti nakoličinu soli koja se stavljau hranu• Hrana koji sadrži sol kao štosu sir, šunka ili slanina netreba više dodatak soli• Umjesto soli u hranu semogu dodati razni začiniod začinskih trava (listlovora, muškatni oraščić,korijander, đumbir, svježikopar, metvicu), papar,luk,češnjak, limunov soki slično,koji poboljšavajuokus hrane• Industrijski umaci, kečap,majoneza i slično sadrževeliku količinu soli, stoga ihtreba izbjegavati• Za vrijeme obroka ne trebadosoljavati hranu• Kod kupnje namirnica trebačitati deklaracije i kupovatihranu s manje soli (do 120mg natrija na 100 gramahrane)• Najbolje je odabrati svježuili smrznutu hranu umjestokonzervirane• Mineralna voda sadržinatrij,stoga je potrebnobirati mineralnu vodu samanjim udjelom natrija.(JP)19

20Kakoojačatiimunitetu zimskimdanimaZa učinkovite postupkekoji jačaju imunitetu hladnim ziimskimdanima kada postojipojačana sklonostprehladi i gripi ne treba punosredstava niti lijekova.• Za jačanje imunitetaprimjenjuju se naizmjeničnekupke tople i hladnevode. Preporučuje senaizmjenično tuširanje triminute toplom vodom tedvadeset sekunda hladnomvodom. Taj postupak trebaloSAVJETIbi ponoviti u tri ciklusa, akorisno bi bilo usvajanje tenavike od djetinjstva.• Uz to, važna je šetnja nasvježem zraku. Tako bi bilopoželjno svaki dan brzimkorakom šetati od 30 do 40minuta, što bi imalo sličanučinak kao i tuširanje. Osimtoga, kretanje i bavljenjebilo kojom tjelesnomaktivnošću povećavatjelesnu temperaturu što jačaimunološki sustav.• Boravak na svježem zrakui utjecaj »zimskog« suncapotiču lučenje melatonina,hormona odgovornogza obrambene funkcijeorganizma, te serotonina,hormona zadovoljstva idobrog raspoloženja, koje jeposebno važno u stvaranjuotpornosti na bolest.Stoga je i zimsko sunčanjekorisno.• Među ljekovitimproizvodima koji potičujačanje imuniteta svakakoje poznati pčelinji proizvod„propolis“ koji djelujeprotuaupalno i jačaotpornost organizma kaoi med i pripravci na bazimeda.• Najpoznatija prehrambenanamirnica za jačanjeimuniteta je češnjak kojisadrži alicin tvar kojadjeluje protiv bakterija ivirusa i može pomoći usprječavanju bolesti ali ibržem ozdravljenju. Sastojcikoje sadrži crveni luk imajuslično djelovanje.• Povrće kao što je zelenolisnato povrće kelj, zelje,zatim mahunarke, brokula,cvjetača, žitarice sadrževelike količine vitaminaiz skupine B koji jačajuotpornost organizma.• Svima poznati C vitaminjedan je od najučinkovitijihvitamina koji djeluju napoboljšanje imunološkogsustava. Vitamin C uznatnim količinama nalazise u agrumima kao što sunaranča, limun, mandarina,grejp, a ima ga i u kiselomzelju.Postoje još brojne drugenamirnice koje su korisne zajačanje imuniteta a one kojebi trebalo izbjegavati svakakosu suhomesnati proizvodi tenamirnice s većim količinamakonzervansa i drugih aditiva.(JP)

UDRUGEPozivudrugamaGlavna aktivnost svjetskihmedicinskih stručnjakaokupljenih oko Cochraneinicijative je izrada sustavnihCommunication skupine, kojaradi u Centru za zdravstvenukomunikaciju i sudjelovanjepri Australskom institutupreglednih članaka o učincimaza primarnu zdravstvenuHrvatski ogranaktalijanskogCochrane centra(HOTCC) pozivapredstavnike ičlanove udruga pacijenatada sudjeluju na 3. hrvatskomCochrane simpoziju, koji ćese održati 2. travnja 2011. naMedicinskom fakultetu u Splitu.intervencija u zdravstvu koji seobjavljuju u Cochrane knjižnici(www.thecochranelibrary.com),a predstavljaju najkvalitetnijiizvor objektivnih informacijaza pacijente, zdravstvenedjelatnike, znanstvenike ipolitičare pri donošenju odlukao zdravstvenim intervencijama.Cochrane kolaboracijaposebnu pozornost posvećujezaštitu i starenje SveučilištaLa Trobe u Melbourneu. Ciljove radionice bit će potaknutihrvatske udruge pacijenata dakoriste informacije dostupne uCochrane knjižnici, ali i pomoćiHOTCC-u da dozna više oinformacijskim potrebamahrvatskih pacijenata.Iako se za sudjelovanje na 3.HOTCC, osnovan 8. prosinca2008. pri Medicinskomfakultetu u Splitu i Hrvatskomcentru za globalno zdravlje, dioje svjetske neprofitne udrugeThe Cochrane Collaboration(www.cochrane.org) koja sebavi promicanjem medicineutemeljene na dokazima.uključivanju pacijenata u svojeaktivnosti, kako bi Cochranesustavni pregledi literature bilišto relevantniji i razumljivijipacijentima i njihovimobiteljima, kao krajnjimkorisnicima medicinskihinformacija.HOTCC ove godine ima časthrvatskom Cochrane simpozijuplaća kotizacija, HOTCC ćečlanovima i predstavnicimaudruga pacijenata ponuditibesplatno sudjelovanje. Svapredavanja i radionice bit ćena engleskom jeziku, no –ovisno o odazivu i potrebamasudionika – pokušat ćemoorganizirati simultani prijevodSvojim osnutkom, HOTCCse priključio iznimno važnojsvjetskoj inicijativi kojauključuje 30 Cochranecentara i ogranaka u cijelomsvijetu. Cochrane kolaboracijazastupa razmjerno novkoncept medicine zasnovanena dokazima, koja povezujeiskustvo zdravstvenihradnika i želje pacijenata snajkvalitetnijim dokazimao učinkovitosti intervencijau medicini – a sve u svrhupružanja najprikladnije skrbibolesnim osobama.ugostiti u Splitu sve vodećeljude Cochrane kolaboracije,njih od 60-ak, od kojih ćeneki sudjelovati kao predavačii voditelji radionica na 3.hrvatskom Cochrane simpoziju.Posebno ističemo radionicupod nazivom “Kako udrugepacijenata koriste informacijeiz knjižnice Cochrane: učitiod udruga pacijenata”, koju ćevoditi dr. Sophie Hill, članicaUpravnog odbora Cochranekolaboracije i urednicaCochrane Consumers andna ranije spomenutoj radionicinamijenjenoj udrugamapacijenata.Dodatne informacije,uključujući i programcjelokupnog simpozija, dostupnisu na:http://croatia.cochrane.org/hr/3-hrvatski-cochrane-simpozijHrvatski ogranak TalijanskogCochrane centraKontakt osoba:Dalibora Rako (dalibora.rako@mefst.hr), tel. 021 557 92021

UDRUGEMr. sc. Suzana Jelčić Jakšić, Hrvatska udruga za pomoć osobama koje mucaju“Hinko Freund”Kakopomoćiosobamakojemucaju?Podaci govore da u svijetu muca oko 70 milijuna ljudi. Ta brojkatemeljena je na procjeni da muca oko 1% svjetske populacije. U djece,osobito u djece predškolske dobi, postotak je znatno veći. Rezultatinajnovijih istraživanja govore o 8,5% djece koja mucaju u dobi do trigodine, a čak 12,8% djece u dobi do četiri godine života.22

UDRUGEUnašoj zemlji većviše od deset godinadjeluje organizacijaosoba koje mucaju.To je Hrvatskaudruga za pomoć osobama kojemucaju “Hinko Freund”, prvai jedina nevladina i neprofitnaorganizacija u Hrvatskoj kojase bavi senzibiliziranjemjavnosti za probleme osobakoje mucaju, te unapređivanjemkvalitete njihova života ikomunikacije. Utemeljena je nainicijativu osoba koje mucaju,roditelja djece koja mucaju ilogopeda, a kako se mucanjenajčešće pojavljuje u ranomdjetinjstvu, sjedište joj je pridječjoj bolnici u zagrebačkojKlaićevoj. Udruga «HinkoFreund» od samih početaka imaorganizirane grupe samopomoćii potpore za sve dobneskupine osoba koje mucaju,od predškolske do odrasledobi, kao i grupe potpore zaroditelje djece koja mucaju teprovodi edukacije logopeda zaspecijaliziranu dijagnostiku iterapiju.Kao članica europske imeđunarodne asocijacije osobakoje mucaju, Udruga je 2007.bila domaćin 8. svjetskogkongresa osoba koje mucajukoji je održan u Cavtatu. Kao itom prilikom, kada su nam sepridružili i na različite načinepružili podršku mnoge našepoznate osobe iz javnog životakoje mucaju, kao što su ŽeljkoRohatinski, Slaven Bilić,Gibonni, Dino Rađa, DarkoRundek i drugi, tako smo ihrvatsku premijeru britanskogfilma Kraljev govor ovihdana iskoristili kao povod zarazgovor o mucanju i podizanjesvjesnosti o mucanju.Već navedena lista poznatihprijatelja sugerira da je mucanjezastupljenije u muškoj negou ženskoj populaciji, što jeizraženo od najranije dobi,a razlika raste s dobi, jerženske osobe češće prevladajuovaj poremećaj. Mucanjese nešto češće javlja naglonego postupno, a najčešće udobi između druge i četvrtegodine života, u vrijeme kadadjeca komuniciraju kratkimrečenicama od dvije do tririječi. Kako zna biti udruženos drugim govorno-jezičnimporemećajima nekad ga je težerazaznati.Sedamdeset milijunaljudi mucaZahvaljujući Kraljevomgovoru, vjerujemo da će ubuduće lakše biti prepoznatimucanje koje se, osim unajčešće spominjanom oblikuponavljanja glasova i riječi,često javlja i u obliku glasnih,ali i bezglasnih, blokadau govoru, produžavanja,ubacivanja ili prekidanjaglasova, zamjenjivanjima iponavljanjima riječi. Onomože ali ne mora biti praćenovidljivim naprezanjima ilinevoljnim pokretima glave,očiju, usana, ruku ili drugihdijelova tijela.Podaci govore da u svijetumuca oko 70 milijuna ljudi. Tabrojka temeljena je na procjenida muca oko 1% svjetskepopulacije. U djece, osobito udjece predškolske dobi, postotakje znatno veći. Rezultatinajnovijih istraživanja govore o8,5% djece koja mucaju u dobido tri godine, a čak 12,8% djeceu dobi do četiri godine života.Dugo se naglašavala ulogaokoline i stresnih događajau pojavi mucanja. Danas,međutim, prevladava mišljenjeda je mucanje višefaktorskiuvjetovan poremećaj, čijase pojava može tumačitijedino razmatranjem utjecaja23

UDRUGE24i odnosa nečijih motoričkih,jezičnih, kognitivnih, psihičkihi genetičkih čimbenika. Iakosmo i ranije znali da se u višeod 50% osoba koje mucajunalazi pozitivna obiteljskaanamneza za mucanje međunjihovim roditeljima, najnovijaistraživanja snažno sugerirajugenetsku komponentu iidentificirani su specifičnikromosomi koji se povezuju smucanjem. Postoje tumačenjada do mucanja dolazi uslijednesklada između djetetovihsposobnosti u određenomtrenutku razvoja i zahtjeva kojeokolina pred njega postavlja.Zahvaljujući današnjimtehnološkim mogućnostimaneke teorije s pravom naglasakstavljaju na različitostprocesuiranja govora u djecekoja mucaju, na razlike ustrukturi i funkcioniranju mozgaosoba koje mucaju, a većina ihse slaže da kognitivni, jezičnii emocionalni čimbenici imajuutjecaj na motoričku izvedbugovora.Potražiti pomoć dočimse pojavi mucanjeMucanje je najbolje tretiratičim bliže njegovoj pojavi, dakleu djetinjstvu, jer na taj načinmožemo najefikasnije utjecatina uspostavljanje poželjnijihputova procesuiranja govorate spriječiti razvoj ponašanjasekundarnih problema koja seuz ovaj poremećaj mogu javiti,kao što je na primjer socijalnaanksioznost. To ne znači dase taj poremećaj ne može i netreba tretirati u adolescenciji iodrasloj dobi. Naprotiv. I samkralj George VI. iz britanskefilmske uspješnice pokazujekako terapija može biti uspješnakada se u pravom trenutkuspoji snažna motivacija, zrelost,potpora obitelji i logopeds kojim se uspostavi odnospovjerenja.Danas u Hrvatskoj djelujesve više logopeda koji pratezbivanja na području mucanjau svijetu, aktivno sudjelujuna međunarodnim skupovimai educiraju se u primjeninajnovijih, znanstvenoprovjerenih terapijskihpostupaka. I roditelji i osobekoje mucaju, zdravstveni idrugi djelatnici koji se susrećus ljudima koji mucaju dodatneinformacije o mucanju inačinima pomoći mogu pronaćina stranicama Udruge «HinkoFreund» ili se obratiti nanavedene kontakte.Pravadjecei glasroditeljaUdruga roditelja„Korak po korak“osnovana je 1996.godine na inicijativugrupe obrazovnihstručnjaka s ciljem promicanjavrijednosti društva usmjerenogna djecu. Udruga roditeljanastoji potaknuti roditelje naaktivno, pozitivno i odgovornoroditeljstvo; roditeljstvokoje je u najboljem interesudjeteta, te im pružiti potrebnupomoć i podršku u izazovnimsituacijama.