UJEDINJENE NACIJE - ICTY

Prijevodviše nego što to čine sredstva korištena da se taj cilj postigne." 276 Uslov postojanja diskriminatornenamjere za krivično djelo progona razlikuje se, dakle, od opštijeg stepena namjere koji se traži zadruge zločine protiv čovječnosti prema članu 5, u kojim je dovoljno znanje o konteksturasprostranjenog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo. 277213. I u prvostepenoj presudi u predmetu Kupreškić navodi se da je za progon nužan viši stepenmens rea: "za progon je potreban veći prag mens rea nego za obične zločine protiv čovječnosti, alimanji nego za genocid". 278 Mada je Pretresno vijeće u predmetu Kupreškić primijetilo da nijeneophodno pokazati da je optuženi učestvovao u kreiranju diskriminirajuće politike ili prakse nekogorgana vlasti, 279 Pretresno vijeće je ustrajalo u tome da je "bitna [...] namjera da se izvršidiskriminacija”. 280214. Optužba i odbrana slažu se s načinom na koji je u predmetu Kupreškić formulisana nužnanamjera kod progona: nužno je da su djela optuženog bila "izdvajanje određenih pojedinaca i napadna njih na diskriminatornim osnovama", s ciljem "uklanjanj[a] tih osoba iz društva u kojem živezajedno sa počiniocima, ili čak, na kraju, iz čovječanstva kao takvog". 281215. Kordićeva odbrana, međutim, naglašava da tužilac mora dokazati konkretnu diskriminatornunamjeru za svakog optuženog. Odbrana nadalje tvrdi da zločinačka namjera ne može optuženombiti pripisana samo na osnovi toga što je pokazano da je bio učesnik inkriminisanog zločinačkogpoduhvata ili s njim povezan. 282 Kako navodi generalni sekretar,Postavlja se pitanje... da li se pravna osoba, kao što je udruženje ili organizacija, kao takva možesmatrati zločinačkom i da li njeni članovi, samo iz tog razloga, trebaju biti podvrgnuti nadležnostiMeđunarodnog suda. Generalni sekretar smatra da takvo poimanje ne bi trebalo važiti kad je upitanju Međunarodni sud. Krivična djela navedena u ovom statutu vrše fizičke osobe; te osobe bilebi podložne nadležnosti Međunarodnog suda neovisno o njihovoj pripadnosti grupi. 283Po mišljenju odbrane, teza optužbe temelji se na pretpostavci da, ako Pretresno vijeće utvrdi da su usrednjoj Bosni institucije bosanskih Hrvata djelovale kao "zločinačka" udruženja i ako, nadalje,utvrdi da je optuženi (naročito Dario Kordić) bio istaknut član jedne ili više tih organizacija,276 Prvostepena presuda u predmetu Blaškić, para. 235 (naglasak dodat; fusnota izostavljena).277 Prvostepena presuda u predmetu Blaškić, para. 244. Vidi i para. 260, u kojem se izričito isključuje konkretna mensrea za krivično djelo progona iz drugih zločina protiv čovječnosti, koji “ne moraju nužno biti počinjeni sa smišljenomnamjerom da se naškodi nekom civilnom stanovništvu koje je identificirano na osnovu svojih specifičnihkarakteristika”.278 Prvostepena presuda u predmetu Kupreškić, para. 636.279 Prvostepena presuda u predmetu Kupreškić, para. 625., citirajući iz Streicher, IMT Judgement, str. 302 (kao izdavačantisemitskog časopisa Streicher je “inficirao um Nijemaca virusom antisemitizma i podsticao njemački narod naaktivni progon”, mada Streicher nije imao službenu funkciju u vlasti.)280 Prvostepena presuda u predmetu Kupreškić, para. 636 (naglasak dodat).281 Prvostepena presuda u predmetu Kupreškić, para. 634 (naglasak dodat). Kordićev završni podnesak, para. 200. iKordićev završni podnesak, str. 502.282 Kordićev pretpretresni podnesak, sv. II, para. 131. Kordićev završni podnesak, str. 503-505.60Predmet br. IT-95-14/2-T 26. februar 2001.