UJEDINJENE NACIJE - ICTY

Prijevodsuda. 233 Odbrana izričito odbija nalaze pretresnih vijeća u predmetu Tadić i Kupreškić da progonmože uključiti i djela koja nisu navedena u Statutu. 234 Odbrana se oslanja na statute Međunarodnogvojnog suda (u daljnjem tekstu: MVS) i Međunarodnog vojnog suda za Daleki istok (u daljnjemtekstu: MVSDI), prema kojima je nužno da se progon odvija kroz izvršenje drugih djela iznadležnosti tih sudova, 235 kao na pokazatelj stava međunarodnog običajnog prava o tom pitanju.Odbrana takođe navodi da je prema članu 7(1)(h) Rimskog statuta Međunarodnog krivičnog suda (udaljnjem tekstu: Statut MKS-a) za postojanje progona nužno da je povezan s drugim krivičnimdjelima iz nadležnosti MKS-a. 236192. Kao što su uočila pretresna vijeća u predmetima Tadić, Kupreškić i Blaškić, krivično djeloprogona iz člana 5(h) nikad nije u potpunosti opisano. 237 Ni međunarodno ugovorno pravo nitisudska praksa ne donose potpunu listu nezakonitih djela obuhvaćenih optužbom za progon, aprogon kao takav nije poznat u glavnim svjetskim krivično-pravnim sistemima. 238 Pretresno vijećese slaže s odbranom 239 da se krivičnom djelu progona mora pristupiti pažljivo i oprezno u svjetluprincipa nullum crimen sine lege. Prema definiciji principa legaliteta izloženoj u članu 15 MPGPPa,Žalbeno vijeće je u predmetu Aleksovski smatralo da taj princip zahtijeva “da se osoba možeproglasiti krivom samo u odnosu na djela koja su u vrijeme počinjenja predstavljala kršenjezakona.” 240 Kako se ne bi prekršio princip legaliteta, za djela koja su optužnici svrstana pod progonmora se pokazati da su u vrijeme počinjenja predstavljala krivično djelo po međunarodnom pravu.193. Najprije, Pretresno vijeće primjećuje da se u članu 5(h) ne traži izričito da mora postojativeza između progona i drugih krivičnih djela navedenih u Statutu. Iz dosadašnje sudske praksepretresnih vijeća Međunarodnog suda čini se da je prihvaćeno da progon može obuhvatati i djelakoja nisu eksplicitno navedena u Statutu. 241 Pretresno vijeće u predmetu Kupreškić naročito jeinsistiralo na principu legaliteta kada se, prilično iscrpno, razmatralo pitanje koje je sada pred ovim233 Kordićev pretpretresni podnesak, sv. II, para. 125, 127-128; Kordićev završni podnesak, str. 498-500.234 Kordićev završni podnesak, str. 499-500.235 Kordićev završni podnesak, str. 499.236 Kordićev završni podnesak, str. 500.237 Prvostepena presuda u predmetu Tadić, para. 694.; Prvostepena presuda u predmetu Kupreškić, para. 567;Prvostepena presuda u predmetu Blaškić, para. 219.238 Prvostepena presuda u predmetu Tadić, para 694.239 Kordićeva odbrana tvrdi da izraz “progon” može biti izuzetno elastičan koncept i doticati se brojnih građanskihsloboda (kao što su sloboda govora i političkog udruživanja). Nadalje, krivično pravo je nesavršen instrument.Kriminalizovanje radnji koje su u mnogim pravnim sistemima uglavnom u domeni eventualno građanske tužbe (naprimjer u diskriminaciji pri zapošljavanju) dovelo bi do ex post facto kreiranja novih krivičnih djela a time i do kršenjaprincipa nullum crimen sine lege. Završna riječ Kordićeve odbrane, T. 28385-86.240 Drugostepena presuda u predmetu Aleksovski, para 126. Žalbeno vijeće je takođe bilo mišljenja da princip legaliteta“ne sprečava sud, bilo na nacionalnoj ili na međunarodnoj razini, da odlučuje o nekom pitanju postupkom tumačenja irasvjetljavanja elemenata nekog određenog zločina”, para 127.241 Vidi prvostepenu presudu u predmetu Tadić, para. 703; prvostepenu presudu u predmetu Kupreškić, para. 614;prvostepenu presudu u predmetu Blaškić, para 233. Žalbeno vijeće još nije razmatralo to konkretno pitanje.52Predmet br. IT-95-14/2-T 26. februar 2001.