UJEDINJENE NACIJE - ICTY

Prijevodmaterijala. To je bilo pitanje oko kojeg su se strane sporile, kako u pretresnoj, tako i upretpretresnoj fazi postupka.24. Pored dostavljanja sažetaka izjava svakog svjedoka prije početka suđenja, tužilaštvo jeuspostavilo praksu dostavljanja Pretresnom vijeću i odbrani rezimea svjedočenja svakogsvjedoka uoči samog pozivanja dotičnih svjedoka i u cijelom transkriptu se navode paragrafiiz tih rezimea. Rezimei su pravljeni po dolasku svjedoka u Hag na svjedočenje i pokazalo seda oni predstavljaju korisno sredstvo utoliko što se njima identifikuju one oblasti u vezi skojima se odbrana složila da se svjedok ispituje. Rezimei ne čine dio dokaznog materijala nasuđenju, niti činjenica da nešto nije navedeno u rezimeu onemogućava bilo koju stranu dapostavi svjedoku pitanje u vezi s tim. Svrha rezimea je jednostavno u tome da omogući svimakoji učestvuju u postupku da se usredotoče na ono što je relevantno za dotično suđenje.4. Dodatni svjedoci25. U junu 1999. tužilaštvo je usmenim putem zatražilo da se pozovu četiri dodatna svjedoka čijasu svjedočenja, kako je navedeno, zatražena tek nakon što su neki drugi svjedoci (koji su senalazili na zvaničnom spisku svjedoka) odbili da svjedoče. Optužba je ustvrdila da od tihsvjedoka, iako je tužilaštvo bilo u vezi s njima tokom prethodnih istraga koje su se odnosilena Srednju Bosnu, nisu uzete izjave, te da je to učinjeno tek kada su oni identifikovani kaomoguće "zamjene" prvobitnim svjedocima. Posebno je izjava jednog od tih svjedokaupućivala na to da bi taj svjedok mogao dati direktne podatke o jednoj oblasti za koju optužbanije imala drugih dokaza. Nakon što je s tim u vezi saslušalo strane, Pretresno vijeće jeodbacilo zahtjev optužbe za pozivanje dodatnih svjedoka svojom usmenom odlukom od 3.juna 1999. 182726. Optužba je potom tražila odobrenje za ulaganje žalbe na tu odluku, zasnivajući to natvrdnjama da bi isključenje tih svjedoka nanijelo štetu dokazivanju navoda optužbe koja bi semogla ispraviti interlokutornom žalbom, te da ne bi trebalo sprečavati tužilaštvo da pozovedodatne svjedoke, posebno tamo gdje to ne bi dovelo do produženja samog postupka. Žalbenovijeće je odbacilo tu molbu smatrajući da neće biti nanesena nikakva šteta koja se ne bi moglapopraviti konačnom odlukom suđenja, te da to ne predstavlja pitanje od opšteg značaja zapostupak pred Međunarodnim sudom. 18281827 T. 3237.1828 Odluka po molbi za dozvolu za ulaganje žalbe, 18. avgust 1999.320Predmet br. IT-95-14/2-T 26. februar 2001.