Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
24 Nedjelja21. juli/srpanj 2013.P<strong>RI</strong>ČA NED<strong>JE</strong>L<strong>JE</strong>Slavko GOTOVACJagma mrtvacaNebo se raspuklo, ka`e [evan,ovo vi {e nikada ne }e prestati, aze mlja se ve} na pi la vo de, pa jepovra }a iz svake svoje pore. [ta}u sa da sa ocem? Le `i na vo lov -skim kolima nauznak raskriljenihru ku, prsta ma lo zgr~e nih, o~i mustale zagledane mimo mene, uobla ke. U o~nim du plja ma za ~asse stvo re lo kvi ce vo de, ko je jasvojim ka ~ketom isu {ujem nje-`no i bo ja` lji vo. Vo da mu i u us -ti ma, u noz drva ma, u u{i ma, uudu bljen ju ispod grklja na.[evan iz Potkamena skinu gu-`vu i po di `e Ije su sa gro bljan skogulaza, a Ijesa {kripnu i zapucketakao kos tur u na {oj osno vnoj{koli.- Sta ni, [e va ne, je bem ti ze mlju,ne otva raj Ije se dok ne vi di mogdje }e mo s njim, dok se ne dogovorimospada li on me|u kr{tenedu {e, re ~e Knez i izva di bombuiz d`e pa.Napola otvorenu Ijesu [evanispusti iz ruke, iskola ~i o~i premaKne zu. Je li lud ili pi jan?- Zna{ li ti oda kle je on, je bemti ze mlju po ko joj ga zi{ tom {e vas -tom no gom?!, pi ta Knez i po la kood {raf lju je ka pi cu sa upa lja ~aru ~ne bom be. Sa da }u te ovombom bom ra zni je li u ko ma di }e.Govori odakle je!- Sa Ka me na, Kne `e, zna{ isam.- A ko je?- Kr{te na du {a, Kne `e, gre {nik,kao i svi mi, sa mo {to je on do bio{ta je za ra dio i va lja na ma, kaokr{}anima, zemlji predati zemljino,grobnicu smo jedva iskopali,ra spu klo se ne bo iznad nas, pa sezemlja obru {ava i dopola je punavo de, ka ko }e mo mrtva caspus ti ti u nju. Ako otvo ren grobpo ki sne, brzo se na daj dru gom,ne gri je {i du {u, ve} to go vno os -ta vi u d`ep. Ti si mu rod najro|eniji,sestre su vas rodile. Zarni je dos ta {to ste ga ubi li? Sa dane ka mu su di ne bes ki su di ja,na {e je da ga po bu sa mo. Za {to pi -ta{ oda kle je? Ot kad je Ka me na iPotkamena, grobovi su nam izmije {a ni i bla go nam je izmi je -{a no, i li va de, i ga je vi, i vre la... Onijesu bli`e planini, Kne`e, pa supo {li u {um sku voj sku, mi smo uravnici pa smo se priklonili drugojstra ni. Is ti na je da se ovajmrtvac na ko li ma izo kre nuo u komunis tu, ali ni je la ko sta ja tiizme|u dvi je va tre, a da te ni j -edna ne do hva ti. I kad ra zmi sli{bo lje, svi smo mi smrtni ci i svi }e -mo kraj ove Ije se...Stojim uz kola, nadnosim dje-~ije dlanove nad uko ~ene o~eveo~i, da ih za klo nim od {krop ca.Vri snuo bih, a ne smi jem, jerKnez se jo{ igra odvi ja ju }i i za vi -jaju }i kapicu na kvrgavoj bombii sa mo tre ba da ga je dna ri je~ po -dbo de, pa da je hi tne pre ma ulazuu gro bI je, gdje smo sta ja li [e -van, mrtvac na ko li ma, vo lo vi i ja.Os ta li svi jet sta jao je u gro blju.Dva da na smo obi la zi li Gaj, gdjese vodila borba, tra`e }i o~evo tijelo, jer su nam iz Odre da po ru -~i li da ga ni je bi lo na pro ziv ci, poslijepucnjave. Me|u izginulomvoj skom na {ao sam i ovog mrtva -ca {to ki sne na ko li ma, na sje kaoIjes ko vi ne i po krio ga, da ga zvjeradne una ka ze i da ga za bi lje `im,jer mo `e ne ko i da ga odve zemi sle }i da je mrtvac nje gov. Djedi ja po ~eli smo praviti saonice odpru }a, na kojima bismo dovuklioca do gro blja.On da je na i{ao Se van i op so vaonam sun ce blen ta vo i re kao da ra -zva lju je mo pru }e, da }e on u jarmitivolove i svesti mrtvaca dogro blja. Ako dru gi ne smi ju, onsmi je, ve li, pa tam ga obje si li nasredPot ka me na: Ra dio je on,ve li, sa ocem u Lu ksem bur gu,{trajkovali su zajedno i ~itali “crvenenovine”, u~ili vezati kravatu.Bio je otac naj lje p{i me du na {i -ma, ka `e [e van. Pi ta me gdje gaje po go di lo, ja mu ve lim usredsrca je dan me tak, dru gi kroz stomak.Se van ve li da je bo lje {to ni -je u li ce, ne ka bu de li jep ka da gabudemo sahranjivali, neka budekao na fotografijama iz Luksemburga, ko je Se van kri je u {ta lipod ja sla ma, jer na nji ma ima nekolikoKamenjana koji su u partizanima.On je, veli, neutralan koi Turska. [evast i nesposoban zasva ku voj sku, pa se ni kog ne bo -ji.A {ta sa da? Na {li smo ga, na tovarilina kola, prevezli do grobljai sa da ne da ju u gro blje. Na rod kisnei drhti. Ne ki se ne pres ta no krste,neki {apatom izgovaraju molitve,neki psuju ki {u, nebo, rat,dan svog ro|enja, ko mu nis te ikad ih bog stvo ri; psu ju smrt igrob. Ovi {to psu ju su Pot ka me -njani. Kamenjani {ute ili {apu}uBilje{ka o piscuSlavko Gotovac bio je bosanskohercegova ~ki novinar i dopisnikdne vnog lis ta Oslo bo|enje iz Li vna. Nje gov je no vi nar ski stil bioveoma uspjela kombinacija pitke publicistike i op}eg znanja, pomije{anih sa objektivnim rasu|ivanjem stvari, te ~as melankoli-~nim, ~as sa ti ri ~nim po gle dom na svi jet, {to se po se bno mo glo osjetiti u nje go vim re por ta `a ma o na {im lju di ma u inos tran stvu, kaoi crticama iz livanjske socijalisti ~ke svakodnevnice. Svoje reporta`e,putopise i pripovijetke objavio je u nekoliko knjiga: “Gorkeda lji ne” (1976), “Sto pe kroz ku }u” (1979), “Zbo gom, `dra lo vi” (1988),Ja gma za mrtva ci ma (1988) te “Bi je le du {e” (1998).mo li tve, ne smi ju, ali do }i }e i njihovavlast.Pi tam opet [e va na {ta }e mo samrtva cem, a on ka `e da {u tim, da}e se sve sti {a ti, jer mrtvo ti je lospa da u gro blje, ta ko je od pos -ta nja svi j eta i bi }e. Drhti mu bradaod srd`be i stra ha, u svo joj velikoj ne mo }i okre }e se na onojkra }oj no zi kao na ra` nju. Iz volovskih le|a pu {i se kao iz dvi jegnojnice, dok oni pre`ivaju lijeno,uje dna ~e no, po spa no.Djed i maj ka iz gro ba gra bekan ta ma vo du i pro si pa ju jeoko lo, a vo da se opet vra }a ugrob, jer ze mlja ne mo `e da jepi je, sva je na b ubr ila od ki {e, svaje ka {as ta i gnji la, pri anja zaopan ke i bu bri. Djed i maj ka kaoda ne vi de uza lu dnost tru da ko -ji ula `u, pa se, po put ka kvih lutakaod drveta i gvozda, saginju,za hv a} aju vo du, pro si pa ju je ita ko u bes kraj. Znam da bi immno gi Ka me nja ni i Pot ka me -nja ni po mo gli, ali ne smi ju, jerse smrt pri bli `i la ljud skim glavama na dla ku i sa mo ~e ka{ ka -da }e po ~e ti da ih ski da. Ni ko nepla ~e i po ~eh da se i {~u|avam.Ne pla ~em ni ja, ni maj ka, nidjed.Sta vio sam pra znu zo bni cupre ko o~e ve gla ve, da mu mrtveo~i ne ki {nu, ne mo gu vi {e gle datijezerca u dupljama. Poku {alismo [e van i ja da ga na ko la po -lo `i mo pos tran ce, da se ki {a slijeva sa nje go va li ca, ali je mrtvacbio za te ~en na le|ima, sav uko -~en, kao oboreno ra {ljasto deblo,ko je na ze mlji ne mo `e le `a tidru k~i je ve} ona ko ka ko je prviput pa lo.- S njim si ti, [e va ne, u is tu tikvuzapi {avao, pa }u te zajednos njim za trpa ti u ze mlju, ve liKnez i stre se se kao u gro zni ci, pakrenu kroz narod raskop~avaju-}i ~ak{ire. Hajde, narode, svak nekaza pi {a po je dan ka men skigrob! Drije {ite u~kure i zapi {avajte!Tri }u bom be me|u vas ba ci -ti, ~u je te li...Nasta pometnja. [evan mi tihogo vo ri da je on lud, da }e ba ci tibom be. Ta man je Knez du gomokrio iza kri`a [evanova ocaGlibote i pozivao ostale na isti ~in.Bom be je sta vio na vrh kri `a. Mo -m~i }i se raz bje `a {e, pres ko ~i {egro bljan ske zi do ve i otud vi re{ta }e se dogoditi. Nekoliko staraca ra zmi lje lo se po gro blju datra`e grobnice pokojnika iz Kamena, jer im se iona ko oda vnopripi {alo - sve se zapetljalo okoo~e ve sa hra ne, dva sa ta grob imrtvac ki snu. Knez ne da da sesa hra ni, ka `e da ima crno na bijelood vlasti. Od {rafio je bombei sta vio ih je dnu uz dru gu: `u te imse upalja ~i kao dukati. Starci prebirupo ~ak{irama, kolutaju o~imai pres tra {e no gle da ju pre maKne zu ne bi li i on njih vi dio i os -vjedo ~io se da su izvr {ili naredbui izrazili privr`enost.- Ho }e li? - upi ta Knez. Ko li koko mo`e, ne }emo sada mjeriti. Toje za hrvat sku dr`a vu, za hrvat skinarod. Svaka `rtva je dobrodo {la.- A `e ne, {ta `e ne ~e ka ju!?, vrisnuKnez. [ta ste vi, ze mlju vamjebem, Hrvatice ili kurve!? Opkora~ujte grobove i mokrite!... Paziteda ne pomokrite potkamenskigrob. Ko ne zna, ne ka pi ta sta ri -je...[e van mi ka `e da smo ga tre balisa hra ni ti go re, u Ga ju, da }e nasov dje uhva ti ti no} i on da ni gdjeni smo pris pje li.- Ti se ne boj, ~e ka }e mo, mo `da}e bi ti jo{ mrtvih, pa }e mo ci je -lu bogovetnu no} kopati grobovei sahranjivati, a tada }emo ioca nekako pro {vercovati, {apu-}e mi [e van i tje {i me, a i sam drhtikao prut. Ve li mi da sta vimdlan na o~i, da ne gle dam {ta sedo ga|a, i da se mo lim Bo gu.No} se ve} oko mi la na dan ido bro ga na gr izla, a moj otacmrtav ki sne na ko li ma, ka pi ki {erazbijaju se o njegove dlanovekao o ka men. Za po ~nem “O~ena{...” i tre }a ri je~ za pne, is pri je -~i se is pred me ne kao li ti ca, zas -ta ne na je zi ku, zgru `a se i po crni,na va li mi se na ple }a.“O~e na{, ko ji je si...” po ku {amopet sti snu ti o~i ju, ne bih li mi saostru knuo na tvr|i put od ovog nakojem stojimo, koji je sklizak, ukoji smo potonuli do grkljana u`it ko bla to ve} nam se za li je }e uus ta i mo li tvu nam opo ga nju je.^i ni lo mi se da }e sve kre nu ti naboljeako uspijem izgovoriti molitvu, ali ri je~ po srne i po to ne uze mlju, a za njom se na ni `e gre -{na, ali sla|a mi sao: da ho }e ve}jedanput grunuti ta bomba, danas sve ras ko ma da i u bla to pre t-v ori.“O~e na{, ko ji je si na ne be si -ma...”, to jest na [e va no vim vo lovskimko li ma, ka ko si se ~u vao, kukav~e moj, znao si da }e te beprvo ga ga|ati, da si trun u oku.Ka ko si se ~u vao, sun ce mu ljubim!“...kako na ne bu, ta ko na ze mlji”,tako na potkamenskom groblju,ta ko je i kod nas u Ka me nu, sveje vla `no i bol no, oka me ni lo sesve `ivo, djedu nestalo duvana,majku boli glava...Pi ta me [e van da i se jo{ mo li,ka `em mu da je sam ma lo.- Je si li ~uo pre su du Kne `e vu?,pi ta me opet, a ja mu ka `em dani sam, da sam se za nio u mo li tvu.Pre su dio je, ve li, da se o~e vo ti jeloba ci u Ri je ku, pa ako bu depra ve dnik, vo da }e ga, ~im sema lo po vu ~e, izba ci ti na oba lu.Ako ne bude pravednik, proguta}e ga ponori. Planula je nekapu {ka na pla ni ni, a zna se ~i ja jepla ni na, pa se Knez upla {io zasvoju glavu.Tako i bi: stuknu {e volove premaobali, dograbi {e oca za zgr~eneudove, zaljulja {e ga tri-~etiripu ta da ga ba ce {to bli `e ma ti ci.Opet sam o~i za tvo rio, ali sam~uo pljusak tijela u vodu, kao daje ba ~en panj.Ki {e su sta le i po sli je pet da navo da se po v ukla, a na oba la maosta na stotine pravednika. Nikoni kog ni je vi {e ra za zna vao, pasmo jagmili kojeg bilo mrtvaca,jer je bi lo mno go pra znih gro bnica.
21. juli/srpanj 2013.Nedjelja25<strong>KO</strong> <strong>ZE</strong> <strong>RI</strong> <strong>JE</strong> KAD IM V<strong>RI</strong> <strong>JE</strong> ME NI <strong>JE</strong>Piše: Jo sip V<strong>RI</strong>Č<strong>KO</strong>Srbi, ka `e je dna sta ra srpska baj ka,dobivaju ratove, ali se ne {to slabije snalazeu miru. I pro {loga je vikenda bilonapeto; Iako su, ka`e legenda stara, Srbikrva ri li i u Prvom i u Dru gom svjet skomra tu, Fran cu zi su na Dan pa da Bas ti ljena sve ~anu tribinu na Champs-Elyseesusmjestili Ivu Josipovi }a, Hrvata, {toje ve} sa mo po se bi skan da lo zno, a on -da i pred sje dni ka Hrvat ske - {to je i go -re od to ga! Ja sno, ce li je svet tra di ci -onal no pro tiv Srba, ali (ot)kud jo{ sadi Francuzi?!Nisu, ma koliko {okirani, Srbi tra-`ili odgovor, nego su se (retori ~ki) zapita li: Gdje su oni bi li dok smo mi krvariliza Francusku?! Hrvati nisu odgovarali,Francuzi jo{ manje, pa su seTomislav Nikoli} i Aleksandar Vu ~i}u ponedjeljak uve ~er iznenada na {liu po slu. Ni su se po ja vi li na pri je muu francuskom veleposlanstvu u Beogradu, te su po ru ~i li fran cus komam ba sa do ru ka ko im je, do du {e,dra go {to je Bas ti lja pa la, ali da je iFrancuska pala u njihovim o~ima - unedjelju. Ne }e, dometnuli su, to bitisrpski pra znik, ali Jo si po vi }a i oneHrvate u mimohodu nikada im ne }eza bo ra vi ti.TEHNI^KI RAZLOZIPredsjedniku Nikoli }u je naro ~itote {ko pa lo {to ni je bio uz pred sje -dnika Josipovi }a pa da zajedno gledajuvojni mimohod. Mada, realnogledaju }i, te {ko je bilo o~ekivati daFrancuzi doista povjeruju kako se Srbima do is ta tre slo na {u ba ri cvi je }eza fran cus ke in te re se. Ba{ kao {to ni -je bi lo ba{ re al no da kroz Tri jum fal -nu ka pi ju pro|e voj ska ko ju iz sve ~a -ne lo `e gle da voj vo da To ma - oso bno.Ne, ja sno, sa mo zbog voj vo de - zbogte hni ~kih ra zlo ga. Pri je ti la je, na i-me, opa snost da za ka pi ju za pnu{ubare. A i cvije }e, dakako. Usto, upo slje dnje vri je me Fran cu zi i Srbi -ma gdje bi li! - ima ju ne ka kvih ne sporazumaglede ratova. I {to je zanimljivo, ne ma to ve ze, kao ina ~e, saHrvatima.Tako je prije nekoliko mjeseci iz Parizastigla vijest kako vlada Francuskene }e `aliti novaca kada se idu }egodine u Sarajevu bude obilje`avalo100 godina Sarajevskog atentata, ai Prvog svjet skog ra ta, ko je ga su u onodo ba, ne zna ju }i jo{ ko li ki ra to vimogu biti, zvali i Veliki.I na prvi po gled, ~o vjek bi pre tposta vio ka ko Fran cu zi, ko ji }e od 2 milionaeura, koliko }e ko {tati Dan(i)Gavrila Principa u Sarajevu, dati makarpo la, ne }e po no vi ti pro {lo ne -djel jnu gre {ku i za bo ra vi ti Srbe.Me|utim, ne ko me je pa lo na pa metda pozove Be ~ku filharmoniju. I tektu su po ~eli problemi: Austrijanci supo`eljeli da sviraju u Vije }nici, koju su,ina ~e, morali obnoviti. Jer su Srbihtje li iz gra di ti jo{ sta ri ju. Pa je to, eto,malo nezgodno. Jer, pokazalo se jo{pred Prvi svjet ski rat, a, evo, i za ovogapo slje dnjeg (?!), da se Srbi ne ka kojo sip.vric ko@o slo bo dje nje.baDrina ne{to nosiPokazalo se jo{pred Prvi svjetskirat, a, evo,i za ovogaposljednjeg (?!),da se Srbinekakouznemire kadse pribli`eMiljacki. Ne bihda vrije|am,ali nekako suhiperaktivni. No,s Drinom i naDrini, razlika je -drasti~na. Zatoi jesu, da nebude novihproblema,Vu~i} i Dodik, sKusturicom na~elu, pro{logautorka ispodAndri}gradaisplovili nabrodu Lotika ineustra{ivose uputilikanjonom svetamo do BajineBa{te. Iz, dakle,dr`ave i udr`avu, ali kakoDrina nerazdvaja, negospaja, Vu~i}je ovu maluekskurziju,onakospontano,ali ne bezpretenzija dabude povijesna,krstio: GavriloPrincip - heroj,a ne zlo~inacMA LO <strong>JE</strong> NEZ GO DNONe ko me je pa lo na pa metda po zo ve Be ~kufil har mo ni ju. I tek tu supo ~e li pro ble mi: Aus tri jan cisu po `e lje li da svi ra ju uVi je }ni ci, ko ju su, ina ~e,mo ra li obno vi ti. Jer su Srbihtje li iz gra di ti jo{ sta ri ju.Pa je to, eto, ma lo nez go dnozva ti ih na Da neGa vri la Prin ci pauznemire kad se pribli`e Miljacki.Ne bih da vri je|am, ali ne ka ko su hiperaktivni.K’o da vlage povuku!No, s Dri nom i na Dri ni, ra zli ka je- dras ti ~na. Za to i je su, da ne bu de novihpro ble ma, Ale ksan dar Vu ~i} iMilorad Dodik, s Emirom Kusturicomna ~e lu, pro {lo ga utor ka ispod An dri} -grada isplovili na brodu Lotika i neustra {i vo se upu ti li ka njo nom sveta mo do Ba ji ne Ba {te. Iz, da kle, dr`a -ve i u dr`a vu, ali ka ko Dri na ne razdvaja, ne go spa ja, Vu ~i} je ovu ma luekskurziju, onako spontano, ali ne bezpretenzija da bude povijesna, krstio:Ga vri lo Prin cip - he roj, a ne zlo ~i nac.Mo gu oni, ka zao je Vu ~i} dok je Lotika, k’o svo ja na svom, mir no plo vi -la, guditi po Vije }nici koliko im volja,Srbi svoje junake nikada ne }e zaboraviti.Idu }a je godina, nastavio je jednako odlu ~no, vrlo va `na za srpskinarod, jer se obilje`ava stogodi {njicaPrvog svjet skog ra ta. Za to }e mo organiziratimonumentalnu sve ~anostu Beo gra du. Za Vi dov dan, na ra vno.A, do dao je Do dik, i u Ba njoj Lu ci.KUSTU<strong>RI</strong>CIN OPREZKusturica je nakratko bio u dvojbitre ba li Fran cu ze zva ti ma kar u Ba njuLu ku, kad su ve} zbog slu ~a ja Jo si -povi} guzicom zatvorili vrata Beograda.Imao je o to mu svo je mi {ljen je, alina bro du je bio ~o vjek ko ji o to meodlu ~uje. Zato je odlu ~io umjesto dara zmi {lja na glas, da pos ta vi pi ta nje,opre zno, po lu gla sno. I, kao i uvi jek,Do dik je imao spre man od go vor:“Neka Francuza, neka do|u”, ka zaoje kao da po ~i nje ka kvu pje smu. Inenaviknut da detaljnije obja {njavasvoje i ina ~e historijske odluke, vjerojatno bi se tu i za us ta vio. Ali, u Vu ~i -}evu pogledu je pro ~itao malu, dobrone ba{ ma lu, ne do umi cu, pa je ere sovskivo`d osjetio potrebu dodati:“Do bri su Fran cu zi, da ne bi njih,mi bismo Gavrila zaboravili, k’o da gaBog ni je ni dao!”.Tek tada su Vu ~i }eve o~i dobile ~udansjaj. Ali, Do dik to vi {e ni je mogaovi dje ti. Po gled mu se ve} gu biou da lji ni. Da le ko, da le ko u 1914. godinu. Kad su ono Srbi krva ri li zaFran cu ze.KNJIGANASIZBORJednog vru }eg dana u gradi }u uzMississippi Nick i Amy spremaju seproslaviti petogodi {njicu braka. Upla nu je ve ~e ra, a Amy je kao i svakegodine priredila igru tra`enja.No pro sla ve ne ma, jer Amy je nestala.Nick i Amy za vr{i li su u pro vin -ci ji na kon {to su se u New Yor ku njihovekarijere u izdava {tvu na {lepred zi dom. Amy je odu vi jek bi lasavr{ena djevojka, beskrajno inteligentnai lijepa, uzor svojim roditelji ma pis ci ma za se ri ju ro ma na,a Nick je bio is tin sko oli ~e nje ameri~kog sna, ~o vjek ko ji je do {ao iz pro vin ci je i uspio. Amyin dne -vnik otkriva nali ~je njihovog naizgled savr{enog braka. Potragaza nes ta lom pos ta je na ci onal na vi jest broj je dan, a Nick, jedinipravi osumnji ~enik, vi {e nije onaj zlatni de ~ko provincijskoga gra di }a, ve} net ko sa svim dru gi. Ali ni Amy ni je ona kvaka kvom se ~i ni…FILMBITKA ZA PACIFIKSve miri {e na jo{ jedan holivudskispektakl spa {avanja planete Zemlje,sa mo ovaj put po {ast ko ja ho }e danas smakne iz galaksije ne dolazi izis te, kao {to je obi ~no slu ~aj.Izvanzemljska prijetnja svijetu ovajput dolazi iz dubina Pacifika, iz rasjeklineizme|u dviju tektonskih plo ~a,iz por ta la izme|u di men zi ja. Da bi seobranili od ~udovi {ta, ~elnici velikihsila su se ujedinili i stvorili vlastita ~udovi {ta - ro|en je pro gram Jäger (je -ger, nje ma ~ki: lo vac)... ko ji }e na konprvobitnih uspjeha do }i na rub propasti, za je dno sa ci je lim svi je tom. Me|utim gru pa vrhun skihpi lo ta se ne pre da je i ima sa mo je dan za da tak - ot ka za ti apokalipsu.IZLO@BAHOMMAGE <strong>JE</strong>ANNE-CLAUDE I CH<strong>RI</strong>STOU pros to ri ja ma Ga le ri je"Zvo no" otvo re na je izlo `baSe ada ]i zmi }a pod na zi vom"Hom ma ge Je an ne-Cla ude iChristo".Ra di se o ra do vi ma ko ji su inspirisaniumjetnicima poznatimpo umotavanju i pakovanju velikihzgrada poput Pont Nefa iliRajhstaga, monumentalnim instalacijamaprivremenog karakterai ~injenici da nikada nisuprihvatali narud`be ve} sami finanisirali iznimno skupe intervencijeu prostoru daju }i postoje }em novu dimenziju, mijenjaju}i percepciju uobi ~ajenog. ^izmi} u svojim radovima, posve-}enim kreativnom dvojcu, daje novu, socijalnu dimenziju, pokazuju}i kako kristoovska izmijenjena stvarnost dobija novo zna-~enje kad umjesto objekata platnom obmotamo ljude u istom nastojanjuda se oblikom, kao su {tinom umjetni ~kog, u njihovomslu ~aju prekrivenim, dolazi do nove vizuelne istine.MUZIKANESTALANINE INCH NAILSNi ne In ch Na ils su predstavilicover art za novi album"He si ta ti on Mar ks",ko ji }e se na }i u pro da ji od2. sep tem bra. Trent Re znorje htio da s no vim iz da njemostavi trag u historiji muzke,pa je odlu ~io da na pra -vi ~e ti ri na slo vni ce. Je dnuod njih mo `e te vi dje ti uzovu vi jest, a ura dio ih jeRus sell Mil ls, ko ji je ra dio nanji ho vom al bu mu "The Downward Spi nal" iz 1994. go di ne.Osim standardnih materijala za izradu naslovnica, Mills jeko ris tio krv i ze mlju. Bend je ne da vno pred sta vio spot za na j-avni singl "Came Back Huanted" koji je re`irao David Lynch.N. SELIMOVI]
28 Nedjelja21. juli/srpanj 2013.ONI SU NAS OBIL<strong>JE</strong>@ILIAlfredo di Stefano Poznat je i pod nadimkom La Saeta Rubia(Plava Strijela), bio je sna`an fudbaler, velikeizdr`ljivosti i tehni~ki potkovan golgeter ^etvrti najbolji strijelac Primere i drugi najboljistrijelac Reala svih vremena, sa 216 pogodakau 282 nastupa Od mnogih biv{ih igra~aopisan je kao najpotpuniji fudbaler svih vremenaNajsvestranPripremio: Branko MAJSTOROVI]Za nje ga ka `u da je bio naj bo lji all ro undigra~ svih vremena. Argentinac je ostaoupam}en po svojoj sposobnosti da odigrafantasti ~no na bilo kojoj poziciji, iako je njegovopravo mjesto bilo u veznom redu nerijetkose stavljao u ulogu centarfora, ali jeodli ~no obav ljao i obram be ne za da }e.Osim bes pri je kor nog vla da nja lop tom,bio je i fi zi ~ki vrlo do bro pri pre mljen, ta -ko da je i sa 40 go di na bio u sta nju bez problema odi gra ti svih 90 mi nu ta. Naj bo ljiigra~ u povijesti madridskog kraljevskogklu ba s ko jim je osvo jio ne dos ti `nih pet titulaprvaka Europe zaredom.Ri je~ je, na ra vno, o Al fre du di Stéfa nu, biv -{em ar gen tin sko-{pan skom fu dba le ru itreneru te po ~asnom predsjedniku Reala.Legendarni fudbaler je prije nekoliko dana,ta ~nije 4. jula, napunio 87 godina. Ro|en jeu Barracasu, tada {njem predgra|u, a ve}odavno dijelom Buenos Airesa, u porodiciitalijanskih doseljenika, koji su u Argentinuemigrirali sa Sicilije, iz gradi }a Nicolosijasmje {tenog u blizini Catanie. Kako je bionajstarije dijete u obitelji farmera, vrlo ranoje po ~eo ra di ti i po ma ga ti ocu. Iako jeimao te {ko djetinjstvo optere }eno stalnomborbom za opstanak, Alfredo nikada nije zapostav ljao no go met, a te `ak rad ga je sa mora zvio i o~ vrsnuo ta ko da je od po ~et ka u du -elima sa vr{njacima bio najja ~i.SEOBA U <strong>KO</strong>LUMBIJUTe njegove impresivne igre na livadamaBarracasa uo~ili su predstavnici najtrofejnijeargentinske ekipe River Platea, u kojudo la zi ve} sa 15 go di na, a ve} go di nu kasnije odi grao je prvu uta kmi cu za naj ja ~itim. Odatle biva posu|en Huracanu, gdjeigra odli ~no i pogotkom odlu ~uje utakmicuupravo protiv svog Rivera. Iz godine ugo di nu igra sve bo lje, ta ko da u ar gen tin -skom prvenstvu ima fantasti ~an prosjek odsko ro je dnog go la po uta kmi ci i ve} u 21.godini debitira za gauchose na Copa America(prvenstvu Ju`ne Amerike). Zahvaljuju}i i njegovim igrama, Argentinci osvajaju{ampionat, {to je uje dno i naj ve }i uspjehDi Stefana na reprezentativnom nivou.Nakon {trajka nogometa {a u Argentini1949. go di ne, ve li ki broj, a me|u nji ma i Alfredo,odlazi u kolumbijsku piratsku DiMayor li gu zbog to ga {to ko lum bij ski sa veznije priznavao nadle`nost Svjetske fudbalskefederacije (FIFA) i gdje se nisu oporezivalitransferi igra ~a, tako da su klubovi mogliponuditi ve }e nov ~ane iznose fudbalerima.Di Stefano se pridru`io klubu Millionari os iz Bo go te, u ko jem je igrao sa svojimzemljakom, kasnije suigra ~em iz RealaHectorom Rialom. Za samo ~etiri godine napravioje od milijuna {a veliki klub, osvojilisu ~etiri titule prvaka Kolumbije, a od sebenajboljeg strijelca kluba svih vremena.Di Ste fa no je izras tao u naj bo ljeg igra ~a Ju -`ne Ame ri ke i kao ta kav je u zre lim no go -metnim godinama (27) pre {ao u kraljevskiklub iz Ma dri da od ko jeg je u sli je de }ih desetgodina napravio najve }i klub u povijestinogometa. 1953. godine Millionarios igrautakmicu protiv Reala na madridskom Chamartinu,gdje predsjednik Reala SantiagoBernabeu odu {evljen Alfredovom igromvidi u njemu ~ovjeka oko kojega }e stvoritimom~ad koja }e pokoriti nogometni svijet.ERA U REAL MAD<strong>RI</strong>DUDi Ste fa na je, me|utim, po sma trao i JosepSamitier, skaut Barcelone i li ~ni prijateljpredsjednika Milionaresa. On je nagovaraoDi Stefana na prelaz u Barcelonu. Onza is ta i do la zi u gla vni grad Ka ta lo ni je, alipo {to su se Milionares i River Plate sukobili oko pra va na igra ~a, taj tran sfer do la -zi u pitanje. FIFA upu }uje molbu {panskomfudbalskom savezu da to rije {i. Predsjedniciklubova Barcelone i Reala Carreto iBer na beu su se do go vo ri li da Di Ste fa noodi gra po dvi je se zo ne u sva kom klu bu. No,kako stru~njaci iz Barce nisu bili impresionira ni nje go vim nas tu pi ma u bi je lomdresu, odlu ~ili su svoj dio prodati Juventusu. Ali Di Ste fa no to ne pri hva }a te Re alot ku plju je Bar ce lo nin dio i Al fre do os ta jeu vla sni {tvu Re ala za smi je {nih 70.000do la ra. Te se zo ne 1953/54. Re al kroz ciljpro la zi za prsa is pred Bar ce lo ne, a Di Stefano na tro nu naj bo ljeg igra ~a [pa ni jesmjenjuje Barceloninu zvijezdu LadislavaKu ba lu. Te go di ne kre }e i prva se zo naKu pa prva ka, a uje dno i era vla da vi nenaj bo lje svjet ske eki pe.Od 1956. do 1961. go di ne kra ljev ski klubse pet pu ta u ni zu pe nje na krov Euro pe. Uprvom finalu mu {terije su im Francuzi izRe im sa, pre dvo|eni fan tas ti ~nim RaymondomKopom. Idu }e sezone u svoje redovedovode tog istog Kopu, a u finalu pobje|ujuita li jan sku Fi oren ti nu 2:0. Ta -ko|er, osvajaju doma }e prvenstvo, a Alfredodi Stefano te ‘57. godine prvi put bivaprogla {en najboljim igra ~em Europe. Godinukasnije su ja ~i jo{ za Urugvajca Santama riu. Nji hov pro ti vnik Mi lan, pre d-vo|en Schiaffinom, Liedholmom i CesareMaldinijem, ipak je u finalu kapitulirao nakonpogotka Di Stefana za Realovu pobjedu3:2. Godine 1959. Realovoj legiji strana-Mo`da je igrao i sa papom FranjomDi Stefano nije skrivao odu {evljenje {to je njegov sunarodnjak, ali i susjed JorgeMa rio Ber go glio (76) iza bran za no vog pa pu, do dav {i ka ko su mo `da kao klinciigrali zajedno fudbal na ulicama Buenos Airesa. Slavni napada~ Real Madridai pa pa Fra njo i{li su u is tu {ko lu, te su odra sli u is tom kvar tu u Bu enos Aire su. Zbogto ga, Di Ste fa no sma tra ka ko su mo `da igra li i fu dbal za je dno.“Ta da su svi dje ~a ci iz kvar ta igra li fu dbal od ju tra do mra ka. Mo `da smo igraliza je dno. Tre ba lo bi ga pi ta ti”, ka zao je Di Ste fa no.
Nedjelja, 21. juli/srpanj 2013. godineOSLOBO\EN<strong>JE</strong>PRO<strong>JE</strong>KTI I bh. turizam po~eo pratiti vrijemeBOSANSKILONAC, pita,vodopadi...na pametnomtelefonuSKANDALOZNO Arkanova udovica “drma” Bosnom i HercegovinomU Tuzli izvedenperformans:u glavnoj uloziCeca Ra`natovi}?!NATA[ABEKVALACna beogradskomsplavuNEV<strong>JE</strong>ROVATNOX FAKTOR SHOW po~inje u oktobru, bira se `iriBregovi} odbio, ^olatra`io 200.000 eura,Dino Merlin se ne}ka,zamjene Ceca i Bajaga?!Novi rekord na Bu{kom jezeruNusret Huski}:Borio sam se 32minute da bihizvukao somaod 32 kilograma!U tigrastimga}icama- zapalilapubliku
30nedjelja, 21. juli/srpanj 2013.SKANDALOZNO Arkanova udovica “drma” Bosnom i HercegovinomU Tuzli izveden performans:u glavnoj ulozi Ceca Ra`natovi}?!Tuzlaci o~ajni: Cecine pjesme o Arkanu tre{tale na trgu, prenose beogradskimediji i dodaju kako Bosanci tra`e da se zabrane njene pjesme u BiHTek sti} pod na slo vom “Bo -sanci” ho }e da zabrane Cecu,pre ni je li su beo grad ski me di ji,a u po vo du per for man sa dramskogstudija Pozori {ta mladihTu zla pod na slo vom “Imi ta ci jabal kan skih zvez da”. Oni tvrdeka ko je ovaj do ga|aj iza zvao ve -li ke po le mi ke jer je pu {te napjesma Svetlane Cece Ra`natovi}“Gro me moj”.Iako je ri je~ o per for man su iumjetni ~kom izra`aju na kojemsu se ~u le pje sme In di re Ra di},Je le ne Kar le u{e, Ha li da Be {li }ai mogih drugih folkera, Bosancimaje zasmetala Ceca i povelase velika rasprava, navode srbijanski me di ji. Per for mans je bioneka vrsta izrugivanja trenutnopo pu lar nim pje va ~i ma, alimno gi mi sle da je to ura|enona kraj nje ne pri mje ren na ~in ine ki za hti je va ju da se ~ak ja vnozabrani slu {anje pjesama Arkanoveudovice. Ponizan osmijeh i pozdrav Igora Radoji~i}a, dok Dodik u`iva gledaju}i Foto: Facebook, (by Danijel)NERETVANSKE VED<strong>RI</strong>NE U organizaciji PROKULTURE iz SarajevaME\UNARODNI KARAVANP<strong>JE</strong>SNIKA I KANTAUTORA,od Konjica do Ljubu{kogMe|unarodni susret-karavan pjesnikai kantautora pod nazivom Neretvanskeve dri ne, ve} je zao kru `io svoj pro gram.Vi {e od 30 pisaca, muzi ~ara, igra ~a i kantauto ra oku pit }e se u Ko nji cu 12. augusta/kolovozai po ~eti dru`enje u rodnojku }i Zuke D`umhura. Nakon toga slijediposjeta rodnom mjestu profesora KasimaProhi }a na Glavati ~evu, kad se sele u Po-~itelj, te prire|uju razli ~ite programe uovome mjestu, te Stocu, Mostaru, Ljubu-{kom, Dre`nici i Sarajevu, gdje se karavanzavr{ava 16. augusta, nastupom svih u~esnikau Bosanskom kulturnom centru.U karavanu }e u~estvovati umjetnici izSlovenije, Hrvatske, Kipra i Bosne i Hercego vi ne, njih vi {e od 30, me|u ko ji ma supjesnici, pisci, kipari, plesa ~i, kantautori,novinari..., a organizator je NVO Prokulturaiz Sarajeva. (S. I.)U Banjoj Luci, kod(svog) druga DodikaSrbi jan ska fol ker ka Sve tla na Ra -`na to vi}, po zna ti ja kao Ce ca i biv {aAr ka no va su pru ga, bi la je ne da vnona jo{ je dnom pri je mu kod pred sje -dni ka ma njeg bh. en ti te ta Mi lo ra daDo di ka, pre nij e li su srbi jan ski me di -ji. Ona je svo ga pri ja te lja, ko ji joj jeve li ko du {no di je lio sil ne nov ce po -res kih ob ve zni ka za nje ne nas tu pe zanje ga, po sje ti la pri je ve li kog kon cer tako ji je odr`a la na sta di onu u Bo san -skoj Gra di {ci.Ce ca je to po po dne pro ve la u Do -dikovom kabinetu dodaje se u informaci ji, a na fot ki s nje nog Fa ce bo okavi di se i skru {e ni i po ni zni poz drav ido ~ek predsjednika entitetske Skup-{tine Igora Radoji ~i }a.U izvje {}u se nagla {ava kako je ovaposjeta bila - privatne prirode!Susret po~inje u rodnoj ku}i Zuke D`umhura u KonjicuNeobi~no dru`enje livanjskih penzionera/umirovljenikaNa Borovoj glavi jad i ~emer lije~ili pjesmom i ljekobiljemVeliku grupu livanjskih penzionera (ima ihoko 3.000, a po la je ~lan ov da {nje Udru ge umi -rovljenika) predsjednik Udruge i na{ saradnikHajro Gromili} odveo je nedavno na dru`enje napo zna to izle ti {te Bo ro va gla va. Ta mo su barnamalo htjeli zaboraviti na jad i ~emer koje imdonose male penzije i nebriga dru {tva.Po ~as ti la ih je Udru ga, a i sa mi su od skro m-na d`eparca dodali koju marku, pa proveli ugodandan prave }i sami jedeke i jemeke po `elji.Mnogi su prigodu iskoristili te nabrali gljiva iljekovitog bilja koje }e im dobro do }i u nadolaze}im danima. Obi {li su i svoja nekada {nja imanjau bli zi ni, te er ge lu div ljih ko nja, od ko jih sune ke i sa mi pus ti li iz {ta la, ne mo gav {i se bri nu -ti za njih.Sve je za ~i nje no pje smom i har mo ni kom ~u -venog Sulejmana Sule Jarebice, livanjskog penzionera,koji `ivi u Sarajevu, a maksuz je do {aona ovaj su sret... (H. G.)Livanjski umirovljenici po~a{}eni od svoje udruge
nedjelja, 21. juli/srpanj 2013. 31PRO<strong>JE</strong>KTI I bh. turizam po~eo pratiti vrijemeBOSANSKI LONAC,pita, vodopadi... napametnom telefonu(H)UMO(R)TVO<strong>RI</strong>NEKom{i}evo~udo (od)DaytonaJo{ jedan iskorak u razvojubh. tu ri zma na prav ljen je ovihda na. Na ime, sa da i BiH ima tu -risti ~ki vodi~ u obliku aplikacijeza pa me tne te le fo ne, ko ji semo `e pro na }i uno {e njem BiHguide u pretra`iva~ Play storeaili iTunesa. Kako nas je izvijestilaAmna Kur be go vi}, vo di~ jekre iran uz po dr{ku Oxfa ma(Italija), u saradnji sa Green Visions, a sa ci ljem pro mo ci jeeko-turizma u BiH.Vodi~ funkcionira na dva jezika (bh. i en gles ki), te osim na -“Ne mo `e mo da di {e mo... ima mo pre mi je ra, mi nis ta ra, tripred sje dni ka dr`a ve… pa to je neo zbi ljno! Za mi sli te ka da seopustite sa kolegama, predsjednicima drugih dr`ava, svi seze za ju pi ta ju }i: Pa ko si sad ti, a gdje je onaj dru gi, je l’ iz gu bioizbo re? To je, da kle, Dej ton ski mi ro vni spo ra zum od tri predsjedni ka do pred sje dni ka en ti te ta, pot pred sje dni ka, pre mi je -ra, ministara policija, rotacijskih svjetala, blinkera, pratilaca,tro {ko va. To je ~u do.”(@eljko <strong>KO</strong>M[I], po li ti ~ar)Klikom do doma}ih specijalitetaJajce: Do kraljevskog grada pametnim telefonomvi ga ci je za BiH, sa dr`i mno gepo zna te i ma nje po zna te ta ~keinteresa u na {oj zemlji, podijeljeneu sljede }ih {est kategorija:Atrakcije, Hrana/pi }e, Smje {taj,Do ga|aji, Ka da ste u po sje ti(info-pultovi u BiH) i Turisti ~keagen ci je.Kako obja {njava Kurbegovi}iz Oxfama, svaka ta ~ka interesasas to ji se od krat kog opi sa, uz fo -tografije, web adrese, kontakte idodatne informacije. U kategoriji,npr. hra na/pi }e mo -gu se na }i tradicionalnires to ra ni u BiH, kaoi vin ski po dru mi i res -torani koji su ~lanovi Vinske cesteHercegovine, jo{ jednog odprojekata koje provodi Oxfam.Vodi~ sadr`i tri na ~ina navigacije:kompas, mapa i upute. Ufun kci ji kom pa sa lo ka ci je semogu prona }i bez internet-veze(offline), {to isklju ~uje tro-{ko ve ro amin ga. Tu su i in for -macije o bankomatima, benzinskimpumpama, vremenu, teva`ni telefonski brojevi (policija,va tro gas ci, hi tna po mo}, po -mo} na cesti, autobuske stanice,in for ma ci je o aero dro mi -ma). Ovaj tu ris ti ~ki vo di~ se re -do vno a`u ri ra, te je ide alanizvor informacija za turiste daplaniraju i opu {teno u`ivaju uputovanju kroz Bosnu i Hercegovi nu.Tri teme ~ovje~anstva“...Mislim da je od po ~et ka ~o vje ~an stva bi lo ta ko, a vje ru -jem da }e ta ko bi ti i do nje go va kra ja - pos to je tri te me ko je }euvi jek pri vla ~i ti: po li ti ka, re li gi ja i seks...”(Danijela MARTINOVI], hrvatska pjeva ~ica)Ljudskifenomeni“...Pesma }e zauvek ostati fenomen ljudske kreativnosti,ba{ kao {to }e rat ostati fenomen ljudske izopa ~enosti...”(Se ka ALE KSI], bosansko-srbijanska pjeva ~ica)NEV<strong>JE</strong>ROVATNO Novi rekord na Bu{kom jezeruNusret Huski}:Borio sam se 32minute da bihizvukao soma od32 kilograma!Ta man {to smo u pro {lom bro ju obja vi li re kor dni ulov na Bu -{kom jezeru ribi ~a Mladena Jurani }a, kojemu je kod ulova asistiraoNu sret Hus ki} Gu la, kad za sa mo tri da na - no vi re kord.Ovaj put pos ti gao ga je Gu la, ko je mu je asis ti rao - Mla den. Pe -desetsedmogodi {njak, sa 44 godine sportskog ribolova, sa sudrugomse bo rio 32 mi nu te da bi izvu kao so ma ka pi tal ca od 32 ki lo -gra ma, du gog 1,86 me ta ra! Ka pi ta lac je ulov ljen na is toj lo ka ci ji,Kazagina {koj brani. (H. G.)Gula sa somomkapitalcem od 186 cm
32nedjelja, 21.NATA[A BEKVALACna beogradskom splavuU tigrastim ga}icama- zapalila publikuPopularna i izazovnasrbijanska pjeva ~ica(ina ~e Novosa|anka)Nata {a Bekvalacima la je nas tupna svom beo -gradskom poznatomsplavu-restoranu.X FAKTOR SHOW po~injBregovi} odbio, ^olaDino Merlin se ne}ka, zMnogobrojnu publiku, prenose srbijanskimediji, zapalila je pjesmom, ali jo{vi {e nastupom u tigrastim ga }icama.Vlasnica hita “Kraljica novih ljubavi”je spot za ovu pje smu sni mi la, na njojomi lje noj des ti na ci ji, po pu lar noj Ibi zi.Mediji opisuju i njen nastup, kazav {ikako je pjeva ~ica do {la u izazovnojkombinaciji: kratak teksas {ortsispod koga su sijevale tigraste ga-}ice, {to je dodatno podiglo temperaturuna popularnom splavu,pa je ta ko bi lo i onih ko ji sumorali da se raskomote...Jo{ je dan show za je sen pri pre -ma Pink te le vi zi ja. Ri je~ je o svjet s-ki najgledanijem showu “X faktor”,a emitiranje bi trebalo startati uoktorbu, prenose beogradski mediji.Vlasnik ove TV ku }e @eljkoMitrovi} krenuo je u formiranjeatraktivnog `irija, pa je tako ve}“uknji`io” Severinu Vu ~kovi}, pjeva~icu Seku Aleksi}, glumca SergejaTrifunovi }a. Bilo je rije ~i kako }ese u nje mu na }i i Go ran Bre go vi},no on je tra `io 100.000 eura za u~e -{}e, to mu, navodno Mitrovi} nijeS nastupa nabeogradskomsplavuDino MerlinZdravko ^oli}: Visokhonorar da bi izbjegao `iri?PRENESENOULAZAK U EU]E PROMI<strong>JE</strong>NITISVE...
juli/srpanj 2013. 33e u oktobru, bira se `iritra`io 200.000 eura,amjene Ceca i Bajaga?!Severina:Prihvatila zanepoznatu cifruhtio is pla ti ti. Na pi ta nje bi li u~es -tvovao, Zdravko ^oli} je rekao da,Goran Bregovi} zauzet nastupimaali za - 200.000 eura, pre no se is timediji, {to Mitrovi} pogotovu nijeprihvatio.Pi sa lo se ka ko je si gu ran ~lan iDi no Mer lin, no iz nje go ve eki peka `u da je Di no za uzet sni ma njemnovog albuma, no beogradski izvoritvrde da je sa ra jev ski pje va~ odbiou~e {}e zbog visine honorara.Kao nji ho ve za mje ne spo mi -nju se Mo m~i lo Ba ja gi} Ba ja ga iMom~ilo Bajagi}Ce ca Ra `na to vi}, ko ja je ta ko|erizja vi la ka ko joj je va `ni ja {ko laza di je te ne go rad u tom `i ri ju,{to bi se mo glo pre ves ti kao i koddru gih po zva nih - vi si nom ho n-orara.Ka ko se na vo di, na gra da zapo bje dni ka u ovo me showu bitrebala iznositi svih 200.000 eura,a prvi kas ting za u~e sni ke je uBu dvi 20. augus ta.Hrvatsko dru{tvo skladatelja(ZAMP) objaviloDeset muzi~arakoji su najvi{ezaradiliOno {to }e se u BiH ~e ka ti jo{du go vre me na, u su sje dnojHrvatskoj je normalna praksa.Oni su i ove go di ne na -ime objavili zarade svojihmu zi ~a ra od tzv. ma lihautorskih prava (ZAMP),gdje prednja ~i kompozitori pje va~ Ne no Be lan.Pred stav ljen je Go -di {nji iz vje {taj Hrvat -skog dru {tva skladateljaZAMP-a za 2012. go di nu,izvijestili su hrvatski mediji. Iz vje {taj su ja vnos ti udvorani Hrvatskog dru {tvaskla da te lja u Za gre bu predstavi li ~el ni ci ove udru ge. No si -te lji pra va za na pla tu autor skihna kna da i ove go di ne su u do bit ku. Ta -ko je iznos za ra spo dje lu za 2012. oko Hus: U top desettri pos to ve }i u odno su na 2011. i iznosioje 70,9 mi li o na ku na. Taj se iznos di -hrvatskih muzi~araje li na vi {e od 94.000 auto ra i no si te lja pra va u ze mlji i svi je tu. Uobra ~unu je sudjelovalo 5.311 hrvatskih autora, a predo ~eni su iiznosi koje od naknadago di {nje za ra de u od -no su na go di {nju hrv a -tsku bruto pla }u.U top 10 hrvat skihauto ra 2012. go di ne poza ra di u{li su: Ne noBe lan, Mi ro Bu ljan,Bo ris \ur|evi}, Hu se -in Ha sa ne fen di}, Ton ~iHu lji}, Vje ko sla va Hu -lji}, Sa mir Ka dri ba {i},Ne nad Nin ~e vi}, An tePe co ti} i Zla tan Sti pi {i}Gi bon ni. Na lis ti 10naj vi {e emi ti ra nih dje -la prvo mjes to za uze laje pje sma “Oce ani lju -ba vi” auto ra i izvo|a~aNe ne Be la na, a za pe -ta ma su mu Tony Ce -Neno Belan: Najvi{eizvo|en, najvi{e zaradiotin ski i Mi ro Bu ljan shi tom “Opet si po bi je -di la”.
34nedjelja, 21. juli/srpanj 2013.FARMA 5 po~inje 5. septembra: Ekrem Jevri} dolazi sa suprugom IgbalomAva Karabati}: Dobra sam zaovaj reality, znam musti krave!Hrvatska starleta Ava Karabati}zapa`ena u~esnica realitiya“Ve li ki brat” Pink te le vi zi je,tru di se u}i na je sen u jo{ je dansli ~an projekt. Tako je izjavilaka ko je ja ko do bra za “Far mu”,jer zna mus ti kra ve! Gdje je tonau~ila, nije otkrila, a za ovakvuvrstu za ba ve ove na ja ve su do -bro do {le.Prema onome {to su prenijelibeo grad ski me di ji, “Far ma 5”Sama sebepozvala:Ava Karabati}Dolazi iSorajaNajavljena me|u prvima:Suzana Man~i}Ekrem i Igbala Jevri}star ta ve} 5. sep tem bra. Iako seprethodna takore }i nije ni ohladila, u TV P in ku `u re no vu na -vezati na staru, netom zavr{enui vrlo gle da nu u re gi onu. Pre masrbijanskim medijima u~esnicinovog re alitya bi tre ba li bi ti: vo -ditelj Suzana Man ~i}, Relja Popovi} iz Eli tnih odre da, za no -sna zvijez da “Gran da” Mi li caPavlovi}, Katarina Ostoji} Kaja,kao i folk-pjeva ~ica Nada Top~agi}. Ka ko se na vo di za po b-je dni ka “Far me” bo rit }e se po -no vo i Ekrem Je vri}, ko ji bi naima nje u Li so vi }u u{ao sa su -pru gom Igba lom. Spo mi nje se ipjeva ~ica Zorica Brunclik, starleta So ra ja Vu ~e li} i mu zi ~arMili} Vuka {inovi}.Os ta li u~e sni ci “Far me 5” bitrebali biti pjeva~ Nenad Kne-`e vi} Knez, zvi jez da Prvog gla saSrbi je Zo ran Sta ni}, ma ne ken -ka i supruga voditelja OgnjenaAmi d`i }a Da ni je la Di mi trov -ska, kao i pje va ~i ca Du nja Ili}.Iz Pin ka jo{ ne ma zva ni ~ne pot -vrde ovih medijskih najava, alise kona ~ni spisak o~ekuje vrloskoro...POHODI^etiri Bosanca na krovu AustrijeGrossglockneru, savismUspje{an uspon izveli su Amer Buri}, MahirMe{i}, \or|e Ra|en i Besim Muminovi}Grossglockner (3.798 m),najvi {i vrh Austrije, popelo jevi {e bh. alpinista i planinara.No ovih da na je dna eki pa od~etiri ~lana u~inila je to uspje{no, te {kim i zahtjevnimsmjerom Stüdlgrat. ^etvericaalpinista, Amer Buri} iz PDPrenj Mos tar, Ma hir Me {i} -UG Cetina - Prenj Jablanica,\or|e Ra|en - PK Extre meBanja Luka i Besim Muminovi}- PD Koprivnica Bugojno,koji su ostvarili taj uspjeh,podsjetili su me na vlastitiput na istu planinu sredinom80-ih godina pro {log stolje-}a, ka da sam zama lo os taoIvan Bekjarevrekao nePo zna ti srbi jan ski glu mac IvanBe kja rev izja vio je za beo grad skuemi si ju “Ja to ta ko” da su mu vi {e pu tanu di li da u|e u reali ty i da je on odbio te po -nu de jer ne ma pa ra zbog ko jih bi u{ao u bi lo ka kav pro gram ta -kvog ti pa, pre nio je pul son li ne.Navodi se i kako je pjeva ~ica Jelena Gerbec dobivala ponududa u|e na “Far mu”, ali ni je htje la pris ta ti...I manekenka Mina Milenkovi} demantirala je putem Facebookada }e u~estvovati u Farmi 5. Naime, mlada manekenka,poznata i po tome {to je nedavno la`irala svoj nestanak, napisalaje ka ko je ta vrsta {ou-pro gra ma ne za ni ma.“Ne ula zim ni na ka kvu far mu! Ne `e lim da me bi lo ko li ~noshvati, ali mene zaista ti reality ne zanimaju u `ivotu”, na pi sa laje manekenka.bez sa mo ga vrha (tzv. normalnim smje rom). Taj putopisao je Besim Muminovi},~i ji do `iv ljaj do no si mo uskra }enoj verziji.“...Grossglockner je je danod naj po pu lar ni jih i naj lje -p{ih vrho va u Aus tri ji. U lje -to, ka da je se zo na, pla ni nupo sje ti ne ko li ko hi lja da al -pi nis ta, pla ni na ra, ski ja {a idru gih za lju blje ni ka u pri ro -du... Stüdlgrat je je dan odkla si ~nih al pskih uspo nako ji se na la zi na ju go za pa -dnoj stra ni sa te {ko }a mauspo na od III/-IV po UIAAljes tvi ci.Ju tro je i spre mi smo zauspon. Sta za od do maodmah kre }e strmo i zbog to -ga stavljamo dereze i uzimamocepine. Izlazimo na Teischnitzkeesgle ~er, po kojemuse za ne ki sat ho da pri bli `a -va mo ulas ku u smjer. Sli je dirazvrstavanje zveckavih stvar~ica koje jako volimo povje-{ati po sebi i zapo ~inju prviskokovi. Nakon Zinala ovosada izgleda kao penjanje udvo ra ni, pa opre za ni ka dados ta. Ubrzo sti `e mo do ~u -ve nog Fruh stuc kplatza na3.550 m na ko je mu se na la zitabla s upozorenjem u slobo-
nedjelja, 21. juli/srpanj 2013. 35ZR]E Hrvatska misica spojila ugodno s korisnimLucija Tadi} akrobatski plesi manekensku pistuzamijenila animacijom gostijuMiss sporta Hrvatske LucijaTadi} ljeto }e provesti radno, kaoanimatorica u klubu Aquariusna ~uvenom novaljskom Zr}u,gdje se cijelo ljeto partija odju tra do su tra, a do la ze sve ja vnei druge li ~nosti koje misle daimaju {ta pokazati, prenijeli suhrvatski mediji.“Eki pa i atmo sfe ra u klu busu ta ko do bre da se osje }amkao da sam tu ve} go di na ma,iako je ovo mo je prvo lje to ov -dje”, ka za la je 18-go di {nja Lu ci -ja, ko ja se uje sen na da upi sa tistu dij. Ve} ima ne ka is kus tva umanekenstvu, a 12 godina treniraakrobatski rock’n’roll, plesjoj je velika ljubav. Lucija je ina-~e unu ka ~u ve nog hrvat skogkugla ~a sa svjetskim odli ~jimaNikole Draga {a...NOVE ZVI<strong>JE</strong>ZDEPromocije ima, ali...Denial Ahmetovi},pobjednik ZMBT-a,snimio novu pjesmuIako je pao u sjenu popularnijeg zemljaka i kom{ije (tako|eriz Kaknja) Amara Ja {arspahi }a (pobjednika Zvezda Granda) DenialAhmetovi}, pobjednik Hayatovog showa “Zvijezda mo`e{bi ti ti”, ina ~e odli ~an pje va~, ni je se za do vo ljio le `a njem na lo vo -ri ka ma.Ahmetovi} je naime snimio novu pjesmu u studiju Nihada Volode ra, za mu zi ku i tek st je bio za du `en Ar min [a ko vi}, dok se zaaran`man zajedno sa Arminom pobrinuo Nihad Voloder. Ina ~e Armin[akovi} je bio odu {evljen Denijem i njegovim pjevanjem.Hayat je u pe tak emi ti rao, pro mo ti vno De ni je ve pje sme i spot’Ci je li moj svi jet’, a ko ju je ra dio El din Hu se in be go vi}. Uz sve,Ahme to vi }u ne dos ta je jo{ ma lo po dr{ke i pro mo ci je, te “pe ~e -nja zanata” kod iskusnih muzi ~ara te nastupi na koncertima, kojihza sad i ne ma pre vi {e, jer ne pje va na ro dnja ke...o ti kriladnom pri je vo du: “Ako ti ba{ da -nas ne {to ne ide, vra ti se li je podo doma na rakijicu!”.Smjer bi bio pu no te `i da ne -ma kli no va i saj li i to na naj te -`im de ta lji ma. Za to je i odli ~ansmjer za testirati ste ~eno alpinisti ~ko zna nje pri je ne kogozbi ljni jeg po du hva ta. Naj te `iis tu re ni dio u smje ru je tzv. Ro teFleck ko ji ima ocje nu IV-! Tuprelazimo na ju`nu stranu grebenai ostavljamo snijegom pokrive nu sti je nu po ko joj smogre ba li od sa mog ulas ka usmjer. Sni je ga i le da na sti je nini je bi lo pu no {to nam je omo -gu }i lo la k{e na pre do va nje uuspo nu. Na vrhu smo u 12 sa ti i45 minuta! Vrijeme je savr{eno imo `e mo se opus ti ti na vrhu iu`i va ti u po gle du. Na kon satvre me na u`i va nja, pre da ha igu `ve na vrhu spu {ta mo se stazomvia normale prema planinarskom do mu - Na dvoj vo daJo hann-Hütte na 3.451 me ta ranadmorske visine...”
36nedjelja, 21. juli/srpanj 2013.[areni SVI<strong>JE</strong>T slavnihNa setu novog filmaJennifer Anistonbez grudnjakaZvi jez da Pri ja te lja Jen ni ferAnis ton “uhva }e na” je u NewYorku, na snimanju novog filmaSquir rels to the Nuts u ma lo opu -{tenijem izdanju, {to i nije tako~est slu ~aj, jer se ugla vnom vi|ana crvenom tepihu u potpunobesprijekornom izdanju stoga juje neobi ~no vidjeti kako izgledaka da ni je pod svje tli ma re fle kto -ra. Neumorni paparazzi su je iovaj put po mno pra ti li i sni mi libez pu de ra na se tu no vog fil ma,a ispod le pr{a ve ha lji ni ce ni jenosila ni grudnjak.Ka ko pre no se me di ji, u fil mure da te lja Pe te ra Bo gda no vic ha“Squir rels to the Nuts” uz njuglu me i Owen Wil son, CybillShep herd, Euge ne Levy, Kat hrynHahn...KATE MOSS priznalaNisam voljela svoje ravne grudi,zato sam ih htjela pove}atiZa {to `ene vole pove }ati grudi, odgovorila je i jedna odna jus pje {ni jih mo de la da na {nji ce Ka te Mos s, bri tan skamanekenka. Ona je u intervjuu za ~asopis Allure priznalakako po ~eci nisu bili tako bajni, tada nije voljela svoje grudijer su bi le pre ma le!“Nisam voljela svoje ravne grudi, samo sam mislila kako}u ih pove }ati. Pogotovo kad bih snimala neki editorijalgdje bih bi la go la. Mi sli la bih ka ko ne `e lim po ka za ti svo -je tijelo. Naravno, s vremenom sam itekako zavoljelasvo je ti je lo upra vo ta kvo ka kvo je. Sa da kad idemna pla `u, odje nem do nji dio ku pa }eg, ali ve -}inu vremena sam u toplesu. Volimpreplanule grudi”, objasnilaje Mos s.Trening donosi rezultateGemma Atkinsonu ljetnom izdanjuBri tan ska star le ta Gem ma At kin son i ni je po zna ta {i roj ja vnos -ti. No to ne zna ~i da us ko ro i ne }e biti.Njene fotke koje je plasirala na Twitteru to nagovje {tavaju.Dva de se to smo go di {nja kin ja je po ka za la re zul ta te du -gog i na por nog tre nin ga i to u lje tnom iz da nju. Mno gitvrde da bi to tre ba la ra di ti ~e {}e...
21. juli/srpanj 2013.Nedjelja37iji igra~ svih vremenaTrofejiRiver Plate (Argentina): Pri me ra Di vi sión Ar gen ti na 1945. i 1947.Fi na list Co pa Li ber ta do res 1948.Millonarios (Kolumbija): Di Mayor li ga: 1949, 1951, 1952. i 1953.Kup Ko lum bi je: 1953.Co pa Bo das de Oro del Re al Ma drid: 1952.Re al Ma drid ([pa ni ja) Pri me ra: 1954, 1955, 1957, 1958, 1961, 1962, 1963. i 1964.Kup kra lja: 1962.Kup evrop skih prva ka: 1956, 1957, 1958, 1959. i 1960.Interkontinentalni kup: 1960.Pequeña Co pa del Mun do de Clu bes: 1953. i 1956.La tin Cup: 1955. i 1957.Reprezentacija Argentine: Copa América: 1947.Naj bo lji stri je lac ar gen tin ske li ge: 1947.Naj bo lji stri je lac ko lum bij ske li ge: 1951. i 1952.Trofej Pichichi: 1954, 1956, 1957, 1958. i 1959.Zlatna lopta: 1957. i 1959.Naj bo lji stri je lac Ku pa prva ka: 1958. i 1962.[pan ski fu dba ler go di ne: 1957, 1959, 1960. i 1964.Zla tni fu dba ler [pa ni jeca - Di Ste fa no i Ri al (Ar gen ti na), San ta -maria (Urugvaj), Kopa (Francuska) - pridru`ujuse jo{ dva vanserijska igra ~a, Didi(Bra zil) i Pus kas (Ma|ar ska). Za je dno sa[pancem Gentom sa ~injavali su dream teamkojemu nije ravan nijedan kasnije.^et vrto fi na le u ni zu je opet po gu bno zaReims, ~ija je najve }a zvijezda Fontaine -najbolji strijelac Svjetskog prvenstva 1958.u [ved skoj. Di Ste fa no je te is te ‘59. go di -ne po dru gi put pro gla {en naj bo ljim igra -~em Euro pe. Za dnje u ni zu, ali si gur no najzanimljivijeje ono iz 1960. godine kada nakrca tom Ham pden Par ku sa uvjer lji vih7:3 poni`avaju frankfurtski Eintracht, kojije u po lu fi na lu bio bo lji od Glas gowRangersa ~ak 12:4. Finale je svakako ostaloupa m}e no i po ~e ti ri go la ko ja je pos ti -gao Al fre do di Ste fa no.PLAVA ST<strong>RI</strong><strong>JE</strong>LAJedini trofej koji je nedostajao u Di Stefanovojriznici bio je Interkontinentalnikup. Nje ga su osvo ji li na kon dvi je uta kmicepro tiv uru gvaj skog Pe na ro la. U svihpet fi na la Ku pa prva ka, kao i u In ter kon ti -nen tal nom ku pu, Al fre do je pos ti zao makarpo jedan pogodak. Prezasi }ene trofejima, sa europ skog tro na prva ih ski da lisabon ska Ben fi ca, pre dvo|ena Euse bi -om, a u slje de }em fi na lu i mi lan ski In ter.Era dre am te ama na jus pje {ni jeg pred sje -dnika Real Madrida svih vremena je zavr{ena,a Realov Chamartin stadion je kasnijena zvan (i sa da se zo ve) po le gen dar nompred sje dni ku San ti ago Ber na beu.Di Ste fa no, po znat i pod na dim kom La Sa -eta Ru bia (Pla va Stri je la), bio je sna `an fu -dbaler, velike izdr`ljivosti i tehni ~ki potkovangolgeter. ^etvrti je najbolji strijelacPrimere i drugi najbolji strijelac Reala (nadma{io ga je prije nekoliko godina Raul), sa216 pogodaka u 282 nastupa. U novembru2003. iza bran je za Zla tnog igra ~a [pa ni je.Sla vni Pelé ga je iza brao u naj bo ljih 100 igra -~a ika da, te je jo{ do dao da je Di Ste fa no najboljiargentinski fudbaler svih vremena. Odmno gih biv {ih igra ~a opi san je kao naj po -tpuniji fudbaler svih vremena.Kako je ve }ina njegove karijere vezanaza Re al Ma drid, gdje je pe de se tih go di napro {log vijeka bio veoma va`an kota ~i} uosvajanju pet uzastopnih trofeja Kupa evropskih prva ka, u ubo ji tom tan de mu sPus ka som i u po za di ni s Gen tom bio je nezaus tav ljiv. U po znim go di na ma, ve} prikraju ~etvrte decenije `ivota kada vi {e nijemo gao da iz dr`i ri tam Re alo vih non-stopigra nja na do ma }oj i me|una ro dnoj sceni,pre la zi u Espanyol, gdje je igrao po sljednjedvije sezone u karijeri koju je okon-~ao 1966. godine. U svojoj dugoj karijeri DiStefano je igrao za tri razli ~ite reprezentacije. To su bi le Ko lum bi ja, Ar gen ti na i[pa ni ja. To je bi lo mo gu }e jer FI FA ni je pri -znala njegovo nastupanje za Kolumbiju. SArgentinom je Di Stefano osvojio CopaAméricu 1947.Nakon zavr{etka igra ~ke karijere posvetiose tre ner skom po zi vu. Vo dio je dva velikaargentinska rivala River Plate i Bocu Juniors do na slo va prva ka. U [pa ni ji je sa Valencijomosvajao Primeru i Kup kralja, teKup pobjednika evropskih kupova. Treniraoje i Spor ting Li sa bon te Re al od 1982.do 1984. Ta da je 1983. Re al do veo do fi nalasvih pet na tje ca nja, ali ni je imao sre }e iRe al je iz gu bio u svih pet fi na la.Da nas Di Ste fa no `i vi u [pa ni ji. Za sveono {to je u~i nio za kra ljev ski klub, Re al gaje ime no vao za po ~a snog pred sje dni ka 5.de cem bra 2000, a nje go vim ime nom je nazvani fudbalski stadion na kojem danasigra RM Cas til la, dru gi tim Re ala.Mlado srce `eni50 godina mla|uAl fre do di Ste fa no, iako je krhkogzdrav lja i ugla vnom ve zan za ko li ca,ne da vno je obja vio da je odlu ~iovjen ~a ti se s 50 go di na mla|om, 36-godi {njom Ginom Gonzales. Gina jebila njegova li ~nom sekretaricom sako jom je za je dno pi sao i knji gu pri jetri godine. Njegova se djeca protiveovom bra ku, ali je Di Ste fa no re kao ka -ko je za lju bljen.“Udo vac sam ve} osam go di na. Is -ti na je da imam 86 go di na, ali sammlad u srcu. Za lju bljen sam u Gi nu ivo lim je. [ta mi sli te da }e re }i mo jadje ca? Mo `da }e bi ti pro tiv na {egvjen ~a nja, ali to za me ne ni je va `no.Me ne za ni ma moj `i vot i ne `e lim nikakveprobleme”, rekao je legendarnifu dba ler, te po ja snio ka ko je Gi napris ta la na nje go vu po nu du.Alfredo Di Stéfano, po ~asni predsjednikReal Madrida i igra ~ka legendaovog klu ba, u ju lu bi tre bao na pu ni -ti 87 go di na.
38 Nedjelja21. juli/srpanj 2013.O<strong>KO</strong>E<strong>KO</strong>LOGI<strong>JE</strong>Kolo u LuciDobivena je jo{ jedna bitka protiv izgradnje malihhidrocentrala u srednjoj Bosni, no borbu protivbacanja hrane, na`alost, jo{ niko ne pokre}eReceptiHajdar A<strong>RI</strong>FAGI](harifagic@hotmail.com)Jedan strani diplomata nedavno me pitaoza {to tako ~esto pi {em protiv izgradnjenovih hidrocentrala. Pritom smo razmijenilinekoliko re ~enica u kojima je, nadamse, shvatio razloge moje upornosti. Bezbeli}e, ~itaju }i ovonedjeljnu rubriku, uskliknuti: Evo ga opet!Mo ram, jer ne mo gu a da se ne os -vrnem na vi jest o to me da su mje {ta ni fojni~kog sela Luke, nakon skoro godinu danono}nog ~uvanja rijeke Gvo`|anke, prisililiinvestitora da sa tamo {njeg gradili {tanica cementa nije dobila dozvolu za spaljivanjeodba ~enih automobilskih guma ucilju smanjenja upotrebe uglja u pe }ima zaklinkere iako je prezentirala uvjerljive garancijeda to ne }e pogor {ati kvalitet vazduhanad gradom. Na putu realizacije isprije~i li su im se lo kal ni mo }ni ci i je dan brojgra|ana. Me|u ovim dru gim bi lo je i onihkoji su dozvolu za spaljivanje guma uslovljavaliprijemom njihove djece u radniodnos u Tvor ni ci ce men ta. Na kra ju se spaljivanjemguma u Kaknju morao pozabaviti i sud. Tvor ni ca i da lje trpi {te tu jer jojse ne dozvoljava da u tehnolo {kom procesukoristi alternativno gorivo.PAP<strong>RI</strong>KE SA SIROMSastojci: 4-5 paprika (zavisi od veli ~ine),5-6 krom pi ra, 300 gr si ra, 2 ka {i ke ki se le pa -vla ke, 3 ja ja, ulje po po tre bi.Pri pre ma: Pa pri ke o~is ti ti i ma lo ihposoliti iznutra. U sir dodati jaja, kiselu pavlaku i 5 ka {i ka ulja, sve izmi je {a ti i na puniti pa pri ke. Pa pri ke po re da ti u na ulje nuposudu. Izdvojite malo sirne mase i u njuisjec kaj te krom pir, do daj te za ~i ne, mljeveni bi ber, si tno sjec ka ni svje `i per {un ilisu {eni i vrlo malo posuti sa za ~inskom paprikom. Sve do bro izmi je {a ti i re da tikrompir izme|u punjenih paprika. Pomije{a ti 4 ka {i ke ulja i 4 ka {i ke vo de i pre li -ti odoz go. Pe }i dok krom pir ne do bi je zlatno`u tu bo ju.male hidroelektrane ukloni bager i, posvemu sude }i, definitivno digne ruke odnjene izgradnje.Odlazak bagera proslavljen je uz bogatutrpe zu i na ro dno ko lo, {to ka zu je o va -`nosti izvojevane pobjede. Bitku za o~uvanjenastavljaju pravnim putem. Upravozbog to ga {to je sud spo ro re ago vao na njihovutu`bu, bili su prisiljeni uspostaviti vlastitisistem ~uvanja planinske rje ~ice bezko je bi, ka ko tvrde, po crka li.Po okon ~anju agresije, podru ~je fojni ~keop {tine me|u prvima je u Bosni i Hercegovininapadnuto malim hidrocentralamakoje su u zna ~ajnoj mjeri nagrdile prirodniambijent. Vjeruju }i u odlu ~nost mje {tanaLuka, nadati se da dolina Gvo`|anke ne-}e do`ivjeti takvu sudbinu.KAKANJ JO[ ^EKASa posebnom pa`njom o~ekujem da li}e se oglasiti "zelena javnost" u Lukavcu, au povodu po ~etka probnog spaljivanja vi-{e vrsta alternativnih goriva (rabljena ulja,os ta ci od pre ra de naf te, tek stil i ko `a iz autoindustrije)u pe }ima tamo {nje Tvornicecementa. Dozvolu za to dalo je federalnoMinistarstvo okoli {a i turizma u skladu saplanom rada uz kori {tenje alternativnih gorivai sirovina.U skladu sa federalnom strategijom ouprav ljan ju otpa dom, na ovaj na ~in se sajedne strane trajno rje {ava problem nekihvrsta otpa da, a sa dru ge se pos ti `e u{te dau kori {tenju klasi ~nih energenata (u ovomslu ~a ju uglja). Pro ba }e tra ja ti do kra ja te -ku }eg mjeseca. Tvornica je du`na da procesobus ta vi uko li ko se ut vrdi da su emisijeprekomjerne u odnosu na zakonompropisane parametre na ovu vrstu postrojenja(pe }i za klinkere), a Ministarstvo seobavezalo da }e po okon ~anju postupka javnosaop {titi podatke o rezultatima mjerenjakakvo }e zraka.Za razliku od lukavi ~ke, kakanjska Tvor-Dobar potez napravili su ministri poljoprivre de Evrop ske uni je ti me {to su na ovosedmi~nom sastanku iskazali odlu ~nost zasmanjenje ogromne koli ~ine hrane koja godi{nje zavr{ava u kantama za sme }e. Prijedlogje potekao iz Ma|arske koja seubraja me|u najzna ~ajnije proizvo|a~ehra ne u Evro pi.ALARMANTNA STATISTIKAUpo ri {te je na|eno u ~i nje ni ci da se u Evropi u kan te za sme }e ba ci oko 89 mi li onato na hra ne, {to je mo ral no i eko nom ski neprihvatljivo.Konkretni prijedlozi o tome kako smanjitigubitke u proizvodnji hrane od poljado stola bi }e prezentirani ve} ove jeseni.Pod sje }am na to da je ovo go di {nje obi lje -`avanje 5. juna, Svjetskog dana `ivotne sredine,odr`ano pod motom Misli, jedi, ~uvaj.Ujedinjene nacije time su htjele dati doznanja da se smanjenjem bacanja hrane{tedi novac, resursi, smanjuje lo{ uticaj na`ivotnu sredinu i {to je najva`nije, te`i sestvaranju uslova na planeti da svaki pojedinacima dovoljno hrane.Svjetska organizacija za hranu bilje`ida svake godine u svijetu propadnu 1,3 milijardetona hrane, koliko se, primjera radi,proizvede u podsaharskoj Africi. Svakise dmi ~o vjek na pla ne ti na spa va nje ide gladan,a vi {e od 20.000 dje ce mla|e od pet godinasvake godine umire od gladi. Globalnaproizvodnja hrane zauzima 25 postoukupnog naseljenog zemlji {ta i tro {i 70 postovodnih potencijala, uti ~e na 80 postosje ~a {u me i emi si ju 30 pos to ga so va sa efe -ktom staklene ba {te.Bez ob zi ra na to {to je ma la ze mlja i u globalnimrazmjerama nebitan proizvo|a~hrane, Bosna i Hercegovina na ove ~injenicei najavljene akcije Evropske komisijene bi smjela ostati ravnodu {na. Pitanje jesa mo ko }e kod nas, po put ma|ar skog ministra,pokrenuti raspravu o tome.Sastojci: 1 vezica mladoglu ka, 3 sre dnje mrkve, 4-5stabljika celera, 6 mini paradajza,3 ka {ike maslinovogulja, malo putera sa za ~inskimbiljem, 1 ka {i ~ica alevepaprike, 2 ~ehna bijeloglu ka, po `e lji per {un, so i biber,1 sre dnji lo vo rov list, 1ka {i ~ica vegete mediteran,1/2 ka {i ~ice maj ~ine du {ice,nekoliko listova celera, 2 ka-{ike zobenih pahuljica.Priprema: Mla di luk, sta -bljike celera, mrkvu, paradajzi bijeli luk narezati nakoluti }e, a per {un sitno nasjeckati.U {erpu staviti maslinovoulje i malo putera saza ~in skim bi ljem, ka da sema lo ugri je, do da ti mla diluk, za tim mrkvu i ve ge tu.Pus ti ti da se la ga no din stauz po vre me no mi je {a nje,dok mrkva ne pus ti sok (oko15 mi nu ta). Za tim, do da tinarezane stabljike celera ios ta le za ~i ne (osim lo vo -ra). Din sta ti oko 10 mi nu taPOVRTNA KREM-SUPAna srednjoj vatri. Promije-{a ti po po tre bi. Do da ti vo -de (ma lo ma nje od 2 l) i zobenepahuljice, poja ~ati vatrui kad pro vri, uba ci ti lovorovlist, smanjiti vatru ipus ti ti da ku ha dok po vr}ene ome k{a i oko 1/3 vo dene ispari. Izmiksati {tapnimmi kse rom, go re na ka pa tima lo vrhnja za ku ha nje ra -di dekoracije.SALATA OD TIKVICA I MAHUNASastojci:2 ti kvi ce, 100 gr zelenihmahuna, zelena paprikababura, 2 stabljike lisnatogcelera, sve`anj rikole. Preljev:{oljica jogurta, ~ehno bijelogluka, 2 ka {i ~ice nasjeckanesvje`e metvice, sol, biber.Priprema: Kuhajte tikvicena re za ne na {ta pi }e imahune u blago posoljenojvodi 7-8 minuta. Ocijedite,ispe ri te hla dnom vo dompa ponovno ocijedite. Pustite da se po tpu no ohla di. Uvelikoj zdjeli za poslu`ivanjepomije {ajte tikvice, mahune,papriku, celer i rikolu.Pre ljev na pra vi te ta koda u zdjelici izmije {ate jogurt,bi je li luk i me tvi cu.Po bi be ri te pre ma oku su.Prelijte preljevom.
21. juli/srpanj 2013.Nedjelja39MUFFINI SA TIKVICAMASas toj ci: 1 ti kvi ca, 2 ja ja, 200 gr mla dogsi ra, 4 ka {i ke ulja, a mo `e i vi {e bit }e so -~ni ji, so, bi ber, po la pra {ka za pe ci vo, 100gr ku ku ru znog bra {na, 100 gr p{e ni ~nogbra {na, ma lo mli je ka da se ma sa po ve `e.Priprema: Oprati tikvicu i naribati je u dubljupo su du. Do da ti ja ja i sir te sve pro mi je -\ULBASTI<strong>JE</strong>Sas toj ci: 600 gr mlje ve -nog me sa, 500 gr ren da nogkrom pi ra, 1 ja je, 3 ma njegla vi ce crnog lu ka, so, vegeta, bi ber, ma lo bi je logluka.Be {amel: 500 ml mlijeka,2 pu ne ka {i ke bra {na, 20 grpu te ra, 100 gr ren da nogka ~kavalja (50 za be {amel,50 za posipanje, prstohvatmus ka tnog ora {~i }a).Priprema: Spojiti meso,krom pir ren dan na kru -pno, isjec ka ni luk, ja je,so, biber, vegetu i bijeli luku je din stve nu ma su. Formira ti |ul bas ti je i odmahih pr`i ti na ulju, bez umakanja u bra {no. Ni je cilj dase po tpu no is pr`e, ve} sa -PILETINA UJOGURTU I SENFUSastojci: 300 gr isjeckanog bijelog mesa,nemasni jogurt, mala ka {ika senfa, maloso li i bi be ra, per {un.Priprema: Pile }i file (bez ko`ice) nare-`i te na koc ki ce i pe ci te 5 mi nu ta na ta visa malo ili nimalo masno }e. Povremenoprotresite tavu da bi piletina sa svih stranabila jednako pe ~ena. Tada zalijte jogurtom,do daj te senf, so i bi ber i pro mi je {aj -mo da uhva te ko ri cu. Slagati ih je dnu do dru ge uje dnom re du u va tros tal -noj po su di ili ple hu. Naulju na ko jem je pr`e nome so na pra vi ti kla si ~anbe {a mel.{a ti. Za tim do da ti ulje, oba bra {na, so, bi ber,pra {ak za pecivo i dodavati postepeno mlijekoi mije {ati masu da ne bude pretvrda.Namastiti kalupe za muffine i puniti ih,masu podijeliti jednako u svaki kalup~i} ista vi ti u pret ho dno za gri ja nu pe }ni cu na200 ste pe ni. Pe }i 15-20 mi nu ta.Pre li ti |ul bas ti je be {a -me lom, po kri ti fo li jom ipe }i 45 mi nu ta na 220 stepeni. Pred kraj ski nu ti foliju,posuti rendanim ka-~kavaljem i pustiti da seotopi.TORTA SA MALINAMASas toj ci: 2 ja ja, 9 ka {i ka{e }era, vanilin-{e }er, 7 ka-{ika ulja, 10 ka {ika bra {na,1/3 pra {ka za pecivo, ka {ikakakao-praha, 10 ka {ikamlijeka, 2 ka {ike marmeladeili `e lea od ma li na, 100-150 gr ma li na, 200 ml slat -ke pa vla ke za {lag, 250 gr jogurta,2 ka {ike {e }era u prahu,ne ko li ko ka pi ek stra -kta li mu na.Priprema: Izmiksati pjenasto`umance sa {e }eromi va ni lin-{e }e rom. Do da tipostepeno ulje i mlijeko, ana kra ju i bra {no, pra {ak zapecivo i kakao. Od bjelanacaumu ti ti ~vrst sni jeg i ka -{ikom ga umije {ati u smjesu.Smje su uli ti u ka lup zatorte koji prethodno prema-`ete s malo margarina i pobra{ni te. Pe ~e se na 180ste pe ni C u pret ho dno zagrijanojrerni. Nakon 15 minuta,kada tijesto po ~ne dase odva ja od ka lu pa, izva -di ti iz rer ne. Ohla|eni biskvitokrenuti na tanjir, premazatimarmeladom i ravnomjer no po nje mu rasporeditimaline. Preko malina pre ma za ti krem do bi -jen od ~vrsto umu }e ne slatkepavlake za {lag, {e }era uprahu, limunovog ekstraktai jo gur ta. Ukra si ti po `e lji iostaviti jo{ barem dva sata(naj bo lje pre ko no }i) nahla dnom da se sje di ni.te, te pr`i te na umje re noj va tri dok sva vo -da ne ispa ri, ot pri li ke jo{ 5 mi nu ta. Predsam kraj pr`enja obilato pospite nasjeckanim per {u nom.JUFKAPO HALAL-STANDARDUKakonapravitisavr{enubaklavu?Dana{nja varijanta baklave sa mnogo tankihjufki najvjerovatnije je nastala, poslije 16. vijeka,u carskim kuhinjama Topkapi sarajaSlatka, so~na, prosto se lijepi za nepca...A zovu je sarajevska, mostarska, svadbena,stambolska, |ul-baklava, bademli-baklava,kajmak-baklava, d`andarbaklava,divit-baklava, sevdid`an-baklava,mada imamo i tursku, gr~ku, makedonsku,egipatsku, odnosno arapsku, azerbej d`ansku,jermensku, turkmensku, kazahsku,afganistansku...U arapskom Kuharu ~uvenog Al-Bagdadija(iz 1226) pominje se jedna poslasticapo na~inu pripremanja veomasli~na ba kla vi.Ipak, najstariji po -znati recept zane ku vrstu protobaklavena|en je ukineskom kuharuiz 1330. godine.Dana{nja varijantasa mnogotankih jufki najvjerovatnijejenastala, poslije16. vijeka, u carskimkuhinjama To -pkapi saraja.Sve do 1995. godine jufkaili, kako se jo{ naziva, vu~e -no tijesto, na na{im prostorimara|ena je ru~no, a onda je prehrambenakompanija Klas d.d. Sarajevo prva u BiHuvela industrijsku, linijsku proizvodnjuove `ive`ne namirnice. Cilj je bio potro{a~imau{tedjeti vrijeme i olak{ati posaou kuhinji. Vremenom navike su se mijenjale,i ve} danas skoro sve savremene `ene, prvenstvenozaposlene supruge i majke, usvom fri`ideru uvijek nadohvat ruke imajugotove, svje`e jufke.Vrhunski kvalitet jufke Klas obezbje|ujebogatim proizvodnim iskustvom, tradicijomdugom 110 godina i, naravno, strogomprimjenom me|unarodno priznatih standardaupravljanja kvalitetom ISO i HACCP.Svakog dana na{e proizvode konzumiravi{e od dva miliona potro{a~a, pa je na{aobaveza proizvodnja kvalitetne, zdrave i higijenskiispravne hrane. Prate}i evropske isvjetske trendove, Klas jesvojim proizvodimapriskrbio i dodatnuvrijednost - halal-certifikat.Halal-status dokazalaje Agencija zacertificiranje halalkvaliteteBiH i on setemelji na {erijatskimprincipima ihalal-standarduBAS 1049:2007,pravilnicima i drugimproceduralnimuputama. Zanimljivoje da u ovom dijeluEurope jedinoKlas Sarajevo proizvodi jufkupo halal-standardu, poja{njavaSabahudin [abanovi}, izvr{ni direktorza proizvodnju.Osim na doma}em tr`i{tu, kvalitet Klasjufke prepoznali su i potro{a~i u zemljamaregiona, Europske unije i ~ak dalekih SjedinjenihAmeri~kih Dr`ava, pa su jufkeme|u najprodavanijim proizvodima na izvoznimtr`i{tima.VIKEND-<strong>KO</strong>LA^Baklava od bademaPotrebno:„Klas“ jufke za baklavu, 250 g putera,200 g badema, 80 g gro`|ica, muskatniora{~i}, 300 g {e}era, 500 mlvode, vanilin-{e}er, limun.Priprema:Tepsiju prema`ite rastopljenim puteromi slo`ite na dno ~etiri lista jufkekoje ste izrezali prema veli~ini pleha, asvaki poprskajte puterom. Listove sla`itedalje i svaki pospite mje{avinom mljevenihbadema, gro`|ica i struganogora{~i}a sve dok ne potro{ite smjesu. Navrhu slo`ite preostala ~etiri lista jufke.Prije pe~enja jufke koje ste premazalismjesom izre`ite no`em u oblikuromba ili kocki. Prelijte rastopljenimmaslacem i stavite u pe}nicu na oko200 stepeni C. Pecite dok baklava neporumeni.Pe~enu baklavu prelijte ohla|enimsirupom i ostavite dva do tri sata daupije sirup. Sirup pripremite tako da{e}er, vanilin-{e}er i vodu dobro prokuhatei umije{ate sok od jednog limuna.
40 Nedjelja21. juli/srpanj 2013.ORDINACIJABra~ni sterilitetZdravo ro|eno dijete jedini je paJedan od sedam parova u svijetu ima problema sa ostvarivanjemtrudno}e • Kod `ena je optimum plodnosti izme|u 18. i 38. godine,dok kod mu{karaca dob ne igra tako zna~ajnu ulogu,mada i kod njih opada fertilnost nakon 55. godineDoc. dr. Kenan DRL<strong>JE</strong>VI]Bra ~na neplodnost je danasveoma rasprostranjenpro blem ko ji je pre maWHO (Svjetska zdravstvenaorganizacija) ozna ~en kaobo lest. Pos to je ra zne de fi -nicije tog problema koje seme|uso bno ra zli ku ju. Jednaod ~e {}e kori {tenih definicijareproduktivnih endokrinologaje da treba po-~e ti sa tre tma nom pa raukoliko: `ena do 35 godinanije zanijela nakon 12 mjeseciredovitih neza {ti }enihse ksu al nih odno sa, `e napreko 35 godina nije zanijelanakon 6 mjeseci redovitihneza {ti }enih seksualnihodno sa.Parovi sa primarnim sterili te tom ni ka da ni su os -tvarili trudno }u, dok se kodsekundarnog steriliteta radio te {ko }i u za no {e njunakon prethodno ostvarenetru dno }e, bi lo da je za -vr{ena porodom ili poba ~ajem.Infertilitet je, pak, stanjene spo so bnos ti `e ne zara|anje `i vog i za `i vot sposobnogdjeteta. Op}enito sesma tra da u svi je tu je danod se dam pa ro va ima problema sa os tva ri va njemtru dno }e i da nas je gla vnira zlog od ga|anje prve trudno}e i ra|anja.Povi {ena `ivotna dob saso bom no si broj ne fa kto reko ji uti ~u na sma njen jeplo dnos ti. Kod `e na je optimum plo dnos ti izme|u18. i 38. go di ne `i vo ta, dokkod mu {ka ra ca dob ne igratako zna ~ajnu ulogu, madai kod njih opa da fer til nostnakon 55. godine. Razlozine plo dnos ti mo gu bi ti imu {ki i `en ski fa kto ri i je d-nako su rasprostranjeni (pooko 40 pos to), dok je u 20posto slu ~ajeva razlog zajedni~ki ili nepoznate etiologije.Su {tina uspje {nog tretmananeplodnosti je pravilnoutvr|ivanje uzroka kojisu doveli do tog medicinskogproblema.DIJAGNOSTIKANEPLODNOSTI<strong>KO</strong>D @ENAGi ne ko lo {ki pre gleduklju ~u je PAPA test, odre -|ivanje stupnja vaginalne~isto }e, mikrobiolo {ke brisevecerviksa i vagine na aerobe i ana ero be, kao i Chlamydijutrachomatis i Mycoplasmu ho mi nis. Za timtransvaginalni crno-bijeli iko lor-do pler, 2D i 3D ul tra -zvu ~ni pre gled ko jim seosim morfologije ispituje ifunkcija organa male karlicena osno vu pro cje ne vaskularizacije.Ultrazvu ~nimpre gle dom de te kti ra ju seabnormalnosti u gra|i reprodu kcij skih or ga na,eventualno postojanje novotvo ri na, kao i fun kci -onalnih struktura. 3D ultrazvuknam da je kom ple tanuvid u oblik ma te ri ~ne {u-pljine i eventualne nenormalnos ti, te se na taj na ~inmo`e odrediti njihova ta-~na lokalizacija i potreba zaeventualnim kirur {kim lije-~e njem. Ko lor i power dopleromogu }avaju mjerenjeperfuzije uterusa i jajnika,na osno vu ~e ga se imauvod u nji ho vu fun kci ju.Tako|er, u slu ~aju postojanjanovotvorina mjerenjembrzi ne pro to ka, kao i indexaotpo ra, sti ~e se uvid unjihov eventualni potencijalza rast. Ul tra zvu ~nimpre gle dom se de te kti ra ju ieventualne grube anatomskepromjene na jajovodima.Folikulometrija je veomava `na ul tra zvu ~na di ja -gnosti ~ka metoda u prvojfazi menstruacijskog ciklusakojom se procjenjuje dinamikarasta folikula, njegovaperfuzija, debljina endometrija,kao i protok spiralniharterija, a u drugoj faziciklusa evaluacija `utogti je la, kao i nje go va prokrvljenost.Hormonski status je nezaobilazandio u dijagnostici bra ~ne ne plo dnos ti.Naj ~e {}e se ispituju spolnihor mo ni: FSH, LH, E2, progesteron,prolaktin, testosteron, DHE AS (de ho dro -epiandrosteron-sulfat) i upo slje dnje vri je me AMH(anti-Milerov hormon). Tako|erse ispi tu ju i hor mo -ni {ti tnja ~e, a po po tre bi ios ta li hor mo ni.Ukoliko postoji sumnjana postojanje o{te }enja jajovoda,uputno je uraditi iso no HSG, tj ispi ti va njeprohodnosti jajovoda. Izvodise na na ~in da se u cavumpos ta vi spe ci jal ni kateter i fixira po mo }u balon~i }a na pu nje nog sa 3ml fiziolo {ke te ~nosti. Potomse inji ci ra ne ga ti vnokon tras tno sred stvo (naj -~e {}e ec ho vist) i po mo }u3D power do ple ra pra tiprohodnost i anatomija jajovo da. Uko li ko kon trastne sme ta no pro la zi, konstatujemoda je jajovod prohodan. U odno su na ren d-gen ski HSG, ova pre tra ga jemanje zahtjevna i komfornijaza pacijenta nakon kojeni je po tre bna ho spi ta li -za ci ja.U di ja gnos ti ~ke i ope ra -ti vne pro ce du re spa da juendoskopske metode: histeroskopijai laparoskopijagdje se uvo di op ti ~ki instrument u ca vum ute ri,odnosno abdominalnu {upljinu. Ove me to de se mo -gu ko ris ti ti i u te ra pij skesvrhe pored dijagnosti ~kih.Za izvo|enje histeroskopije po tre bno je uves ti op -ti ~ki in stru ment-his te ros -kop u {upljinu materice i nataj na ~in se mo gu pri ka za -ti odre|eni deformiteti, biloda su uro|eni ili ste ~e ni.Uro|eni su sep tum-sub -septum, a ste ~eni priraslice,mi omi, po li pi. Ovomme to dom se mo gu i uklo nitiova kve abnor mal nos tikoje mogu doista biti i uzrokomneplodnosti.La pa ros ko pi ja je di ja -gnosti ~ko-operacijska metoda za ~i je je izvo|enjepotrebno uvesti pacijenticuu op}u anesteziju. Izvodise uvo|enjem op ti ~kog intrumen ta-la pa ros ko pa uabdominalnu {upljinu krozpre dnji trbu {ni zid, te seprika`u organi male karlice.Ukoliko postoje nenormalnosti, ne ke od njih je mo gu -}e odstraniti ovim putem(naprimjer: provjera prohodnostijajovoda, odstranjenjeendometrioze, ciste,mioma, priraslica, za ~epljenihjajovoda itd).DIJAGNOSTIKANEPLODNOSTI <strong>KO</strong>DMU[KARACAUzro ci mu {ke ne plo -dnos ti mo gu se svrsta ti uslijede }e skupine: testikularni,posttestikularni, predtesti ku lar ni - en do kri no -patije (poreme }aj hipofizei hipotalamusa), infekcije iimu no lo {ki uzro ci.U svrhu dijagnostike mu-{ke ne plo dnos ti izvo di seanaliza sjemena, tj. spermiogram. Tu se vr{i pro cjenavolumena, viskoznosti,broja spermatozoida, pokretljivosti,vitalnosti i morfologije.Ako postoji sumnjana in fekt, pre po ru ~u je seuraditi i spermokulturu.Spermiogram je standardiziranadijagnosti ~ka metodapo kriterijima Svjetskezdravstvene organizacije iliES HRE-a, europ ske aso ci -jacije za humanu reprodukciju.Prema tim kriterijima,ima mo slje de }e kli ni ~keoblike spermiograma: normozoo sper mia-nor ma lanna laz eja ku la ta (sje me nete ~nos ti) po bro ju i po kre -tlji vos ti, oli go sper mia -sma nje na kon cen tra ci jasjemena, asthenozoospermia- sma nje na po kre tlji -vost sjemena, teratospermia- ve li ki broj sper ma to -zoida patolo {ke gra|e, necrosper mia - mrtvi spermato zo idi, azo sper mia -bez spermatozoida u ejakulatu,aspermia - bez ejakulata.Hor mon ski sta tus kodmu {karca se radi u slu ~ajevima azo sper mi je da bi senapravila diferencijacija dali je ona op stru kti vna ili ni -je (FSH - flo ko los ti mu li ra -ju }i hor mon, LH - lu te -inos ti mu li ra ju }i hor mon).U nekim slu ~ajevima u svrhudijagnostike radi se i ultrazvuktestisa kojim se opisuju ve li ~i na, vo lu men ikvalitet parenhima testisa.Bi op si ja tes ti sa se pre po -ru ~u je kod op stru kti vneazoospermije gdje embriologodre|uje po ten ci jalspermatozoida za oplodnjuiz uzetog uzorka. Mikrobiolo{ke pretrage je uputnouraditi kod sumnje na posto ja nje in fe kta (sper mo -Do da ci is hra ni na ba zi ri bljegulja, ko ji su za slu `ni za ~i tav nizzdravstvenih koristi, mogu izazvatirak prostate. Stru~njaci su otkrilikako omega-3 masne kiselinemogu pove }ati rizik od najsmrtonosnijegoblika ove bolestiza vi {e od 70 pos to. Upo zo ra -va ju mu {kar ce da ne ko ris teomega-3 kapsule i preporu ~ujuje dan do dva obro ka sa ma snomri bom se dmi ~no.Do da ci is hra ni na ba zi ri bljegulja {ti te od sr~a nih i mo `da nihOMEGA-3 POVE]AVA <strong>RI</strong>ZIK OD AGRESIVNOGRAKA PROSTATE ZA 70 POSTOuda ra te ar tri ti sa, po ja ~a va jumo `da nu akti vnost i spre ~a va -ju poreme }aje u pona {anju koddje ce.Ipak, vi sok ni vo ome ge-3 ukrvi za 71 pos to po ve }a va ra zvojagresivnih tumora prostate.“Nema stvarnog dokaza da sudodaci ishrani dobri za zdravlje,ali postoji sve vi {e dokaza kako su{tetni u velikim dozama”, sao p}ioje istra`iva ~ki tim Centra za istra-`ivanje raka Fred Hutchinson izSeattlea.
21. juli/srpanj 2013.Nedjelja41rametar uspjehaALTERNATIVNAMEDICINAPri~e o zdrav lju i bo les ti, po vrat kupri ro di i ljud skim su dbi na maPa`nja: suncedaje vitamin D,ali ho}e i ope}i!kultura, urinokultura, brisuret hrae), te se li je ~e njeodre|uje pre ma do bi ve -nom an ti bio gra mu.LI<strong>JE</strong>^EN<strong>JE</strong> BRA^NENEPLODNOSTINakon pravilno provedenihdijagnosti ~kih postupaka,mo`e se pristupiti lije~enju bra ~ne neplodnosti.To podrazumijeva detaljanraz go vor sa bra ~nimparom i njihov obostraniinformirani pristanak i zajedni~ki izbor najoptimalnijemetode lije ~enja. Prihvatljivesu isklju ~ivo metode lije~enja koje su svoje upori-{te na {le u medicini zasnovanojna dokazima. @ivo izdra vo ro|eno di je te je je diniparametar uspjeha odabranemetode.Razvojem metoda medicinskiasistirane reprodukcije(MAR) postignutje zna ~ajan napredak u lije~e nju ne plo dnos ti kod`ena sa anovulatornim ciklusima,neprohodnim jajovo di ma, kao i os ta limanatomskim i endokrinimuzrocima neplodnosti, kaoi kod mu {karaca sa slabijimsjemenom.Van tje le sna oplo dnjaIVF/ET je osno vna me to dapo tpo mo gnu te oplo dnjekojom se zaobilaze jajovodijer se spa ja nje jaj ne sta nicei sper mi ja vr{i u la bo ra -toriji. Indikacije za ovu metodusu: neprohodni jajovodi,patolo {ki nalaz spermiogra ma, neo bja {njenuzrok neplodnosti.Pos tu pak se sas to ji odslijede }eg: indukcija ovulacija,kontrola rasta folikulaultrazvukom, tj. folikulometri ja, aspi ra ci ja zre lihjaj nih sta ni ca tran sva gi -nal nom pun kci jom podkontrolom UZ, pripremasjemena za postupak medicinski po mo gnu te oplodnje,spajanje obra|enogsjemena i jajne stanice u inkubatoru,oplodnja i kontrolaoplo|enog u inkubatoru,embriotransfer (prenosoplo|enog u ma te ri -cu), kontrola funkcije `utogtijela i podr{ka za implantaciju.Kontraindikacije sune pri mje re na dob `e ne,HIV po zi ti vnost i sva dru gastanja u kojima je trudno-}a kontraindicirana.ICSI - mikroinjekcija jemetoda koja se koristi kodmu {kog fa kto ra ne plo -dnosti i zahtijeva visok stupanji kvalitet tehnolo {keopreme u laboratoriju. Priprema kod `e ne je is ta kaoi kod IVF-a, s ra zli kom daovdje embriolog bira najzdravijespermatozoide tepomo }u invertnog mikroskopadirektno ubrizgavapo jedan spermatozoid ujednu jajnu stanicu, paze-}i da ne povrijedi stani ~nestrukture. Nakon pohraneu mediju, fertilizacije, ET sevr{i kao i kod IVF-a.MESA/TESA je postupakgdje se sje me za mi kro -injekciju dobije punkcijomepididimisa ili testisa, gdjesmo prethodno utvrdili dase ra di o op stru kti vnojazoospermiji.IUI ili in se mi na ci ja jeRAZLOZIRazlozi neplodnosti mogu biti i mu {ki i `enskifaktori i jednako su rasprostranjeni (po oko 40pos to), dok je u 20 pos to slu ~a je va ra zlogzajedni ~ki ili nepoznate etiologijeme to da za ~i je je izvo|enjepreduvjet da imamo prohodnejajovode, a izvodise kod slabosti sjemena prvogstu pnja, kao i sla bogpostkoitalnog testa te nepovoljnogcervikalnog faktora.Izvodi se stimulacijomovulacije ili u spontanomci klu su gdje se u vri je meovulacije bonificirano sjemekateterom uvodi intratubarno(ITI intratubal insemi na ti on) ili u ca vumuteri (IUI intrauterine insemination).Uspje {nost postupka pove}ava pravilno odre|ivanjevremena ovulacije teadekvatna priprema spermija u la bo ra to ri ji. In se -minacija mo`e biti homolognaukoliko se koristi sjemesupruga ili heterolognauko li ko se ra di o do nacijisjemena.ET - embriotransfer jepostupak uno {enja zametakadobivenih u laboratorijiu materi {te pacijenticepomo }u posebnog atraumatskogkatetera. To je bezbolanpostupak koji se izvodiu ginekolo {kom polo-`a ju. Na kon izvo|enja postupkaembriolog pregledasadr`aj katetera za slu ~aj daneki embrij nije zaostao i utom slu ~aju postupak sepo nav lja. Da lji pos tu pakpodr{ke `utom tijelu je individualani odre|uje gaginekolog individualno zasvakog pacijenta.Na{ suradnik, doktor alternativne medicine VedranHasanagi} u ovoj rubrici pi{e o izlaganju suncu,opasnostima prekomjernog sun~anja i za{titiDr. Vedran HASANAGI]SUN^ANICA ili to plo tni udar je me dicinskostanje koje se desi kada se tijelopregrije u tolikom stepenu da vi {e ne mo-`e regulisati unutra {nju temperaturu.Tro va nje sun cem je lai ~ki na ziv za stanjeop {te slabosti izazvano opekotinamaod sunca i pra }eno mu ~ninom, povra-}anjem, groznicom, drhtavicom i glavoboljom.Neke osobe su osjetljive na izlaganjesun cu u to li koj mje ri da se go vo ri oalergiji na sunce. Imuni sistem takvihoso ba re agu je u vi du osi pa na ko `i. Kodne kih su ove rea kci je uro|ene,a kod ne kih se po jav lju ju ilipogor {avaju pod uticajem lijekova,uklju ~uju }i neke antibiotike, ili biljnihpreparata kao {to je, naprimjer, kantari on.ALER GI JA se mo `epo ja vi ti i usljed in te ra -kcije sun ~evih zraka sa parfemima,losionima i drugim supstanca ma na ko `i. Po ~e takovih pro ble ma ko ji }e sevre me nom po gor {a va ti idovesti do potpune netolerancijemogu biti opekotineizazvane suncem.Sva ko zna da po nav lja no i neu -mje re no izla ga nje sun cu mo `eizazvati ozbiljne promjene na ko-`i: od obi ~nijih i izlje ~ivih tipovakancera do opasne i ~esto smrtonosnemelanome.Pretjerano izlaganje suncu mo`e dovestido o{te }enja o~ne retine i pojave katarakte.Zbog toga se preporu ~uje za {tita o~ijunao~alama za sunce koje blokiraju 99-100 posto ultraljubi ~astih talasa.Prekomjerna izlo`enost radijaciji ultraljubi~astim zracima mo`e poremetiti pravilnofunkcionisanje imunog sistema.Najbolji na ~in da sprije ~ite problemeizazvane suncem je da se za {titite odje-}om, nosite {e {ir i ostanete u hladoviniu vrijeme kada je sunce najja ~e.Ako zbog po sla, bav ljen ja spor tom ilinekog drugog razloga morate biti na otvorenomprostoru, nanesite losion sa visokimza {titnim faktorom (SPF 30 ili vi-{e) na izlo`ene dijelove tijela. Uradite tonaj ma nje 15 mi nu ta pri je izlas ka nasunce i ponavljajte svakih nekoliko sati.Uz sve na ve de no, va `no je da pro ve -demo vrijeme izlo`eni suncu i bez losionaza za {ti tu. Na taj na ~in }e mo op ti -mizirati proizvodnju vitamina D u ko`ipod uticajem sunca. Preporu ~ena du`inaizlaganja zavisi od geografskog polo-`aja i ja ~ine sunca.Odre|eni ni voi vi ta mi na D u ko `i suneophodni za zdravlje kostiju, za za {titupro tiv mno gih obli ka kan ce ra i za {ti -tu od multipla skleroze.Po {to mnogi nemaju priliku da provodedovoljno vremena izlo`eni suncu dabi prirodno proizveli potrebne koli ~ine,preporu ~uje se uno {enje najmanje 2.000IU vi ta mi na D dne vno, bez ob zi ra na togdje `i vi te...Protiv opeklina - krompir, kupus, kamilica...Ako se pak niste pridr`avali gornjih savjeta pa izgorite na suncu, narodnamedicina nudi vi {e na ~ina da ubla`ite posljedice (no, posjeta ljekaru kod te-`ih slu ~ajeva je obavezna). Dobro sredstvo je krompir koji ima protuupalnodejstvo (sok iz svje`eg krompira gazom ili pe {kirom nanijeti na o{te }ena mjesta).Mogu se kuhati dva-tri krompira s korom, pa to pomije {ati s jogurtom ina ni je ti na ti je lo).Dje lo vat }e i ~aj od ka mi li ce (hla|en po la sa ta) kao oblo ga. Lis to vi ku pu sana ope ~enom mjestu djelovat }e efikasno, kao i svje`i listovi aloje. Poznatokantarionovo ulje treba obavezno imati uz sebe na ljetovanju, jer dobro ~inii kod ope kli na. ^aj od hras to ve ko re (30 gr na 2 dcl vo de) na kon hla|enja koristi se kao oblog... R. K.
42 Nedjelja21. juli/srpanj 2013.
21. juli/srpanj 2013.Nedjelja43
44 Oglasi21. juli/srpanj 2013.
![SJE]ANJA I SMRTOVNICE](https://img.yumpu.com/50563258/1/186x260/sjeanja-i-smrtovnice.jpg?quality=85)
![SJE]ANJA I SMRTOVNICE](https://img.yumpu.com/50073257/1/186x260/sjeanja-i-smrtovnice.jpg?quality=85)
![SJE]ANJA I SMRTOVNICE](https://img.yumpu.com/45588906/1/186x260/sjeanja-i-smrtovnice.jpg?quality=85)
Change language