12.07.2015 Views

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

MCQ


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetakS A D R Ž A JA.1. OPIS ZAHVATA 2A.2. PREGLED MOGUIH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ 3A.3. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLANA PROVEDBE MJERAZAŠTITE OKOLIŠA 10A.4. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA I PLANA PROVEDBE PRAENJASTANJA OKOLIŠA 14A.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ 14


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetak<strong>Ne</strong>gativni utjecaji tijekom rekonstrukcije su neizbježni, meutim oni e se svesti <strong>na</strong>minimum pravilnom organi<strong>za</strong>cijom gradilišta i Projektom regulacije prometa <strong>za</strong>vrijeme izvoenja radova.Utjecaj <strong>na</strong> organi<strong>za</strong>ciju prostora tijekom korištenjaUTJECAJ NA PROMETZbog planiranog <strong>za</strong>hvata poveati e se promet rekonstruiranom željeznikomprugom, stajalištem Raji i kolodovorom Okuani. Godine 2007. <strong>na</strong> pruzi M105Novska – Tovarnik – D.G. prometovalo je u 450 vlakova prosjeno dnevno (224putnikih i 226 teretnih vlakova prosjeno dnevno, od toga 110 vlakova dnevno <strong>na</strong>dionici Novska - Okuani). Prevezeno je 1,037 miliju<strong>na</strong> putnika i 2,789 miliju<strong>na</strong> tonerobe. Godine 2020. prognozirani promet <strong>na</strong> pruzi M105 Novska – Tovarnik – D.G. ebiti 490 vlakova prosjeno dnevno (314 putnikih i 176 teretnih vlakova prosjenodnevno, od toga 149 vlakova dnevno <strong>na</strong> dionici Novska - Okuani). Prevest e 3,800miliju<strong>na</strong> putnika i 10,600 miliju<strong>na</strong> to<strong>na</strong> robe. U odnosu <strong>na</strong> sadašnje stanje, prometvlakova e se 2020. g. poveati <strong>za</strong> 9% odnosno 1,09x, <strong>na</strong> pruzi M105 Novska –Tovarnik – D.G., odnosno <strong>za</strong> 39% odnosno 1,39x, <strong>na</strong> predmetnoj dionici Novska –Okuani. Promet putnika <strong>na</strong> pruzi M105 Novska – Tovarnik – D.G. poveat e se266% odnoso 2,66x a promet robe poveat e se <strong>za</strong> 281% odnosno 2,81x.Nakon <strong>za</strong>vršetaka rekonstrukcije pruge odnosno tijekom njenog korištenja ne oekujuse dodatni utjecaji <strong>na</strong> organi<strong>za</strong>ciju prostora u odnosu <strong>na</strong> stanje prije poetkarekonstrukcije pruge.UTJECAJ NA GRAEVINSKA PODRUJA NASELJAPredmet<strong>na</strong> pruga prolazi kroz neizgrae<strong>na</strong> i izgrae<strong>na</strong> graevinska podruja 6 <strong>na</strong>selja(Stari Grabovac, Paklenica, Raji, Okuani, Dubovac i Kosovac) i to kroz podrujeSisako-moslavake i Brodsko-posavske županije. Na a<strong>na</strong>liziranom podruju kroz kojeprolazi trasa pruge, a prema podacima iz prostorno-planske dokumentacije gradova iopi<strong>na</strong>, nije predvieno z<strong>na</strong>ajnije poveanje stanovnika, što z<strong>na</strong>i da rekonstrukcijapruge nee imati <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> demografski razvitak pojedinog grada/opine.UTJECAJ NA INFRASTRUKTURUUtjecaj <strong>na</strong> infrastrukturu tijekom rekonstrukcijeTijekom rekonstrukcije mogui su negativni utjecaji <strong>na</strong> elemente elektroenergetskemreže u vidu ošteivanja iste. Svi negativni utjecaji mogu se izbjei striktnomprimjenom propisa <strong>za</strong> izgradnju elektroenergetskih mreža koje sadrže propisanu<strong>za</strong>štitu ljudi, imovine i okoliša.Tijekom rekonstrukcije mogui su negativni utjecaji <strong>na</strong> elemente telekomunikacijskemreže u vidu ošteivanja iste. Svi negativni utjecaji se mogu izbjei striktnomprimjenom propisa <strong>za</strong> izgradnju telekomunikacijske mreža koje sadrže propisanu<strong>za</strong>štitu ljudi, imovine i okoliša.Rekonstrukcija pruge osim što može uzrokovati oneišenje voda, može uzrokovati imehaniko ošteenje eleme<strong>na</strong>ta vodoopskrbe, što se meutim može izbjei pravilnomorgani<strong>za</strong>cijom gradilišta i primjenom propisa o izgradnji.Svi negativni utjecaji <strong>na</strong> elemente ureenja vodotoka i voda se mogu riješiti vetijekom pripreme <strong>za</strong>hvata, odnosno projektnim rješenjem koje e omoguiti normalnofunkcioniranje postojeeg sustava ureenja vodotoka i voda.DVOKUT ECRO d.o.o. 4


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetakUTJECAJ NA ZAŠTIENE PRIRODNE VRIJEDNOSTINa širem podruju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong>laze se slijedee <strong>za</strong>štiene prirodne vrijednosti <strong>na</strong> koje<strong>za</strong>hvat nee imati negativnog <strong>utjecaja</strong>:o Park prirode Lonjsko polje - od stacio<strong>na</strong>že 298+000 do 305+336 <strong>na</strong>udaljenosti od 720 do 1220 m u smjeru juga.UTJECAJ NA CILJEVE OUVANJA EKOLOŠKE MREŽEDionica trase magistralne pruge Novska-Okuani <strong>na</strong>lazi izvan ekološke mreže,odnosno prolazi sjeverno od tri podruja Nacio<strong>na</strong>lne ekološke mrežeJužni i istoni koridor širine 500 m (od stacio<strong>na</strong>že 289+100 do 286+737) ulaze upodruje ekološke mreže HR1000004, Donja Posavi<strong>na</strong>, meu<strong>na</strong>rodno važno podruje<strong>za</strong> ptice.Od stacio<strong>na</strong>že 298+000 do 305+336 <strong>na</strong> udaljenosti od 720 do 1220 m trasa prugeprolazi sjeverno od dva podruje ekološke mreže:o HR2000416, Lonjsko polje – važno podruje <strong>za</strong> divlje svojte i stanišne tipoveo HR2000422, Ribnjaci Slobošti<strong>na</strong> – važno podruje <strong>za</strong> divlje svojte i stanišnetipoveMagistral<strong>na</strong> pruga <strong>na</strong>jveim dijelom prolazi preko intenzivno obraivanih oranicaPruga <strong>na</strong>kon <strong>za</strong>hvata ostaje unutar infrastrukturnog pojasa uz nez<strong>na</strong>t<strong>na</strong> horizontal<strong>na</strong> ivertikal<strong>na</strong> pomicanja od sadašnje osi, tako da osim tijekom radova, nee doi dododatnog negativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> podruja <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lne ekološke mreže, odnosno <strong>na</strong>ciljeve ouvanja i stanišne tipove.UTJECAJ NA ŠUME, LOVIŠTA I LOVNU DIVLJADionica magistralne željeznike pruge od Novske do Okua<strong>na</strong> nigdje ne prolazi krozšume kojima gospodare Hrvatske šume. Pruga se <strong>na</strong>jbliže približava gospodarskojjedinici „Zelenika“ <strong>na</strong> cca 300 m kod stacio<strong>na</strong>že 305+336 tako da nee doi donegativnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> šumska podruja.Dionica magistralne željeznike pruge od Novske do Okua<strong>na</strong> prolazi kroz trižupanijska (<strong>za</strong>jednika) lovišta:o županijsko (<strong>za</strong>jedniko) lovište III/115 „Muratovica“o županijsko (<strong>za</strong>jedniko) lovište III/116 „Raji“o županijsko (<strong>za</strong>jedniko) lovište III/125 „Dubovac“Tijekom rekonstrukcije pruge lovne vrste koje obitavaju <strong>na</strong> predmetnom podrujunee biti direktno ugrožene jer e se uslijed poveanog prisustva mehani<strong>za</strong>cije i ljudiskloniti i udaljiti s predmetnog podruja. Jai<strong>na</strong> buke od rada mehani<strong>za</strong>cije biti esamo privreme<strong>na</strong>.UTJECAJ NA TLO I POLJOPRIVREDUUTJECAJ NA TLORekonstrukcijom željeznike pruge nee doi do pre<strong>na</strong>mjene poljoprivrednogzemljišta, tako da <strong>na</strong>vedeni <strong>za</strong>hvat s tog aspekta nee imati negativni utjecaj <strong>na</strong>okolno tlo i poljoprivredno zemljište. Takoer se može ustvrditi da uslijed <strong>za</strong>hvatarekonstrukcije predmetne pruge nee doi do promje<strong>na</strong> z<strong>na</strong>ajki tala <strong>na</strong> okolnomzemljištu. S obzirom <strong>na</strong> izgradnju novih i obnovu starih pružnih ka<strong>na</strong>la odvodnje, <strong>za</strong>DVOKUT ECRO d.o.o. 6


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetakoekivati je <strong>za</strong>pravo da e ti radovi pozitivno utjecati <strong>na</strong> z<strong>na</strong>ajke tla u smisluotklanjanja prekomjernog vlaženja suvišnom vodom kod hidromorfnih tala.UTJECAJ NA POLJOPRIVREDURekonstrukcija željeznike pruge nee imati negativan utjecaj <strong>na</strong> postojeupoljoprivrednu proizvodnju s obzirom da nee doi do pre<strong>na</strong>mjene poljoprivrednogzemljišta, cijepanja proizvodnih tabli <strong>na</strong> manje dijelove, kao i oneišenjapoljoprivrednog zemljišta. Dakle, <strong>za</strong> oekivati je da rekonstrukcija predmetnog<strong>za</strong>hvata nee negativno utjecati <strong>na</strong> promjenu tehnoloških procesa koji su se do sadaprimjenjivali u poljoprivredi.UTJECAJ NA VODEUtjecaj <strong>na</strong> vode tijekom rekonstrukcijeTijekom radova <strong>na</strong> rekonstrukciji štetni utjecaj <strong>na</strong> vode u kontaktnom i širempodruju <strong>za</strong>hvata može <strong>na</strong>stati uslijed:o neosiguranja urednog funkcioniranja postojee odvodnje trupa pruge u svimfa<strong>za</strong>ma rekonstrukcije pruge i neosiguranja nesmetanog protoka, osobito ukoritu vodotoka (potoka) i ka<strong>na</strong>la): ka<strong>na</strong>l (u km 304+854), potok Paklenica (ukm 303+229), potok Voarica (u km 302+125), potok Šimii (u km299+030), potok Raji (u km 296+990), Jovi potok (u km 294+823), ka<strong>na</strong>l(u km 293+721), Suria potok (u km 291+885), potok Slobošti<strong>na</strong> (u km288+194) i ka<strong>na</strong>l (u km 285+700)o nepostojanja sustava odvodnje površinskih (oborinskih) voda <strong>na</strong>manipulativnim površi<strong>na</strong>mao nepostojanja adekvatnog rješenja <strong>za</strong> sanitarno-fekalne i druge otpadne vodekao npr. sa pretakališta, servisne radionice i sl., odnosno iz objekata koji suizgraeni <strong>za</strong> potrebe gradilištao neispravnog skladištenja <strong>na</strong>ftnih derivata, ulja i maziva u neprimjerenimspremnicima, punjenja transportnih sredstava gorivom, odnosno nužnihpopravaka <strong>na</strong> prostoru s kojeg je mogue istjecanje u okolni prostor, aišenje nije osigurano suhim postupkomo poveane koliine graevinskog, komu<strong>na</strong>lnog i opasnog otpada ijim seispiranjem mogu oneistiti površinske i podzemne vode.Do <strong>na</strong>jveeg potencijalnog oneišenja podzemnih voda može doi od stacio<strong>na</strong>že289+550 do stacio<strong>na</strong>že 286+737,71 gdje željeznika pruga prolazi potencijalnom III.vodo<strong>za</strong>štitnom zonom crpilišta Okuani 1 ., u sluaju prometnih nesrea (sudarvlakova, prevrtanja spremnika ili vago<strong>na</strong> s opasnim materijalima prilikom prijevo<strong>za</strong>,puknuem spremnika ili vago<strong>na</strong> ili nekim drugim ošteenjem do ega može doinepažnjom radnika zbog nez<strong>na</strong>nja ili previda odnosno nemara ili kvarom <strong>na</strong> opremi isl.) u podruju <strong>za</strong>hvata, ukoliko nije osigurano prihvaanje vršne koliineoneišujue tvari i njeno <strong>za</strong>državanje <strong>na</strong> kontroliranom prostoru s kojeg je moguezbrinjavanje štetnih tvari.Navedeni propusti u organi<strong>za</strong>ciji gradilišta prilikom rekonstrukcije pruge moguuzrokovati da razliite vrste oneišenja (ulja, masti i sl.) vrlo brzo prodru u tlo i1 Budui da <strong>za</strong> Brodsko-posavsku županiju predstoji izrada hidrogeološke studije, koja ukljuuje i definiranje vodo<strong>za</strong>štitnih zo<strong>na</strong>,mogua je izmje<strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenih vodo<strong>za</strong>štitnih podruja uz primjenu rezultata i uvjeta predmetne studije.DVOKUT ECRO d.o.o. 7


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetakuzrokuju eventualno oneišenje podzemnih voda. Pravilnom organi<strong>za</strong>cijom gradilištasvi prethodno <strong>na</strong>vedeni negativni utjecaji mogu se sprijeiti.Utjecaj <strong>na</strong> vode tijekom korištenjaKao i do sada, <strong>za</strong> vrijeme korištenja i održavanja rekonstruirane pruge mogua suoneišenja voda kao i neposrednog pojasa uz prugu što se može negativno odraziti<strong>na</strong> kvalitetu površinskih i podzemnih voda. Oneišenja veeg razmjera mogu se javitiprilikom prijevo<strong>za</strong> opasnih materijala (sudar vlakova, prevrtanja spremnika ili vago<strong>na</strong>s opasnim materijalima prilikom prijevo<strong>za</strong>, puknuem spremnika ili vago<strong>na</strong> ili nekimdrugim ošteenjem do ega može doi nepažnjom radnika zbog nez<strong>na</strong>nja ili previdaodnosno nemara ili kvarom <strong>na</strong> opremi i sl.), u sluaju izlijevanja štetnih tvari (kiseli<strong>na</strong>,<strong>na</strong>fta i sl.) u podruju <strong>za</strong>hvata, ukoliko nije osigurano prihvaanje vršne koliineoneišujue tvari i njeno <strong>za</strong>državanje <strong>na</strong> kontroliranom prostoru s kojeg je moguezbrinjavanje štetnih tvari.UTJECAJ NA ZRAKUtjecaj <strong>na</strong> kakvou zraka tijekom rekonstrukcijePostojei kolosijeci <strong>na</strong> drvenim pragovima i odgovarajuim privrsnim priborom,tranice, drveni pragovi i sitni kolosjeni pribor utovariti e se u vagone i otpremiti <strong>na</strong>gradilište radi daljnje demontaže. Tijekom graenja oekuje se oneišenje zrakaispušnim plinovima iz mehani<strong>za</strong>cije koja e se koristiti <strong>na</strong> gradilištu, te poveanimkolii<strong>na</strong>ma prašine koja e se di<strong>za</strong>ti u atmosferu tijekom utovara, tranporta i istovaramaterijala, kretanja kamio<strong>na</strong>, izvoenjem radova (skidanje postojeeg kolosjeka,ugradnja tucanika, ra<strong>za</strong>stiranje i sl.). Taj utjecaj nee biti štetan zbog svogogranienog djelovanja (do 50 m od gradilišta), trajanja i intenziteta koji e prestatiim se <strong>za</strong>vrše graevinski radovi.S obzirom <strong>na</strong> prorau<strong>na</strong>te emisije, ogranieno vrijeme izvoenja radova, negativniutjecaj prašinom i plinovima <strong>na</strong> okoliš ocijenjen je kao vrlo slab, budui da eoekivane vrijednosti emisija oneišujuih tvari biti ispod GV prema Uredbi ograninim vrijednostima oneišujuih tvari u zraku (NN 133/05).Utjecaj <strong>na</strong> kakvou zraka tijekom korištenjaEmisije plinovitih oneišivaa i oneišivaa u obliku estica <strong>na</strong> predmetnoj dionicipruge, zbog poveanja prometa predvienog prognozom prometa, u 2020. g.poveati e se <strong>za</strong> 35% u odnosu <strong>na</strong> 2007. g.Kakvoa zraka u okolici pruge e, s obzirom <strong>na</strong> sadašnji promet, biti umanje<strong>na</strong>.Meutim utjecaj <strong>na</strong> zrak se procjenjuje kao mali zbog malog udjela željeznikogprometa u ukupnim emisijama oneišujuih tvari u zrak svih prometnih gra<strong>na</strong> odsamo 6%, budui da e oekivane vrijednosti emisija oneišujuih tvari biti ispod GVprema Uredbi o graninim vrijednostima oneišujuih tvari u zraku (NN 133/05).UTJECAJ OD POVEANJA RAZINE BUKEUtjecaj buke tijekom rekonstrukcijeTijekom razdoblja rekonstrukcije pruge, u okolišu e se javljati buka prvenstveno kaoposljedica rada teških graevinskih strojeva, a potom teretnih vozila ve<strong>za</strong>nih <strong>na</strong> radDVOKUT ECRO d.o.o. 8


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetak9. Izraditi Projekt regulacije prometa <strong>za</strong> vrijeme izvoenja radova. Njime treba reguliratiorgani<strong>za</strong>ciju prometa vlakova jednim kolosijekom kao i toke prila<strong>za</strong> <strong>na</strong> postojeiprometni sustav te osiguranje svih moguih kolizijskih toaka prilikom rekonstrukcijeplaniranog <strong>za</strong>hvata i postojeeg prometnog sustava.10. Rekonstruirati postojeu mrežu poljskih putova s obzirom <strong>na</strong> predvieno <strong>za</strong>tvaranjenefunkcio<strong>na</strong>lnih propusta <strong>za</strong> vodu.11. Osigurati optimalne uvjete odvijanja cestovnog prometa <strong>na</strong> postojeim željeznikocestovnimprijelazima u razini kao i <strong>na</strong> lokalnim komunikacijama paralelnim saželjeznikom prugom, a kojima se koristi lokalno stanovništvo u svim fa<strong>za</strong>marekonstrukcije.12. Dovesti u prvobitno stanje sve postojee ceste i putove koji su ošteeni zbogkorištenja mehani<strong>za</strong>cije i vozila <strong>na</strong> rekonstrukciji pruge.Mjere <strong>za</strong>štite infrastrukture13. Provesti mjere <strong>za</strong>štite infrastrukturnih graevi<strong>na</strong> <strong>na</strong> mjestima gdje se pruga križa,vodi paralelno ili se samo mjestimino približava, u skladu s posebnim propisima iuvjetima vlasnika infrastrukturnih vodova.14. Odrediti „radni pojas“ uz željezniku prugu, posebno <strong>na</strong> mjestima gdje njegovegranice izlaze iz granica željeznikog infrastrukturnog pojasa.Mjere <strong>za</strong>štite vizualne kvalitete krajobra<strong>za</strong>15. Potrebno je izraditi projekt krajobraznog ureenja rekonstrukcije magistralneželjeznike pruge M105 koji e ukljuiti i projekt zidova <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke.16. Sanirati sve površine obuhvaene rekonstrukcijom <strong>na</strong> <strong>na</strong>in da se okolni prostor vratiu prvobitno stanje, a u skladu s projektom krajobraznog ureenja. Prije togapotrebno je obaviti pregled i inventari<strong>za</strong>ciju stvarnog stanja <strong>na</strong> terenu te prema tomaizraditi projekt.17. Zidove <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke oblikovati u skladu s prirodnim i krajobraznim <strong>za</strong>konitostima<strong>na</strong> lokaciji <strong>za</strong>hvata koristei prirodne materijale i autohotne biljne vrste.18. Zaštitu od nepoželjnih pogleda vršiti sadnjom penjaica, visokog grmlja i drvea svanjske strane zidova <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke.19. U<strong>na</strong>prijed definirati pristupne puteve pri emu je potrebno koristiti mrežu postojeihputova.20. Definirati mjesta <strong>za</strong> parkiranje i okretanje graevinske mehani<strong>za</strong>cije radi što manjegnepovoljnog <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> okolni krajobraz.21. Prilikom izvoenja <strong>za</strong>hvata, kretanje teške mehani<strong>za</strong>cije maksimalno ograniiti <strong>na</strong>postojeu cestovnu infrastrukturu i/ili postojeu mrežu putova.22. Materijal <strong>na</strong>stao prilikom zemljanih radova optimalno iskoristiti <strong>za</strong> ureenje površi<strong>na</strong>uz prugu ili u neke druge svrhe. Eventualni višak materijala propisno odlagati <strong>na</strong> <strong>za</strong> tusvrhu u<strong>na</strong>prijed odreenu lokaciju. Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i odlagati je uzoni <strong>za</strong>hvata. Iskopanu i privremeno odloženu zemlju kasnije iskoristiti kod ureenjakrajobra<strong>za</strong>.23. Nakon <strong>za</strong>vršene rekonstrukcije sve objekte i materijale koji više nisu potrebni <strong>na</strong>predmetnom prostoru potrebno je ukloniti i omoguiti sa<strong>na</strong>ciju prostora.Mjere <strong>za</strong>štite flore, faune, šuma i divljai24. Radi ouvanja biološke i krajobrazne raznolikosti ouvati tampon zonu grmovite i viševegetacije u obliku šumaraka izmeu tranica i oranica jer predstavlja skrovište istanište veem broju životinjskih vrsta (pogotovo od stacio<strong>na</strong>že 297+685 do300+158 i od 295+500 do 296+715 s južne strane pruge u koridoru od 50-akmetara).25. Izbjegavati nepotrebnu sjeu ili ošteivanje drvea i grmlja kao i odsijecanje gra<strong>na</strong> idijelova gra<strong>na</strong> uz dopuštanje sjee samo onih primjeraka koji izravno smetajumehani<strong>za</strong>ciji (pogotovo od stacio<strong>na</strong>že 297+685 do 300+158 i od 295+500 do296+715 s južne strane pruge u koridoru od 50-ak metara).DVOKUT ECRO d.o.o. 11


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetakMjere <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu tla i poljoprivrednih površi<strong>na</strong>26. Ograniiti kretanje teške mehani<strong>za</strong>cije prilikom rekonstrukcije pruge, kako bi površi<strong>na</strong>poljoprivrednog tla, ka<strong>na</strong>lske i mreža putova devastira<strong>na</strong> radovima bila što manja,odnosno koristiti postojeu mrežu putova.27. Osigurati skupljanje i zbrinjavanje <strong>na</strong>stalog otpada putem ovlaštenog sakupljaa iliobraivaa u skladu s važeom <strong>za</strong>konskom regulativom i pravilima struke.Mjere <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu voda28. Prostor <strong>za</strong> smještaj radnika opremiti sa pokretnim ekološkim WC-ima i osiguratipražnjenje sadržaja putem ovlaštene pravne osobe.29. Prostor <strong>za</strong> smještaj vozila i graevinskih strojeva urediti tako da je podloganepropus<strong>na</strong>, a površinske vode odvoditi preko separatora ulja i masti.30. Tijekom rekonstrukcije pruge <strong>na</strong> podruju gradilišta <strong>za</strong>branjeno je skladištiti opasnetvari i materijale, ulja, gorivo, mazivo i sl.31. Izraditi Operativni plan <strong>za</strong> provedbu mjera sprjeavanja širenja i uklanjanjaizne<strong>na</strong>dnog oneišenja voda, koji mora biti izraen u suglasju s odredbamaDržavnog pla<strong>na</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu voda (NN 8/99) toka VII-Mjere <strong>za</strong> sluajeve izvanrednih iizne<strong>na</strong>dnih <strong>za</strong>gaenja voda.32. Radove s mehani<strong>za</strong>cijom izvoditi uz krajnji oprez, a u sluaju akcide<strong>na</strong>ta postupatiprema Operativnom planu <strong>za</strong> provedbu mjera sprjeavanja širenja i uklanjanjaizne<strong>na</strong>dnog oneišenja voda.33. Rekonstrukcijom trase ne smije se umanjiti propus<strong>na</strong> mo korita, niti uzrokovatierozija u istom, te <strong>za</strong> vrijeme izvoenja radova ne smije se niti privremeno odlagatibilo kakav materijal u korito vodotokova i ka<strong>na</strong>la.34. Osigurati uredno funkcioniranje postojee odvodnje trupa pruge (nesmetan protokvode ka<strong>na</strong>lima uzdužne odvodnje pruge, ka<strong>na</strong>lima uzvodno i nizvodno od propusta utrupu željeznike pruge odnosno u koritu vodotokova) u svim fa<strong>za</strong>ma rekonstrukcijepruge s obzirom <strong>na</strong> relativno dugo predvieno trajanje radova. Ka<strong>na</strong>li kojima e seodvoditi oborinska voda moraju se konstantno istiti i kontrolirati tijekomrekonstrukcije ali i tijekom korištenja pruge.35. Za višak iskopa projektom odrediti mjesto, <strong>na</strong>in deponiranja i ko<strong>na</strong>no ureenjedeponija. U tijeku radova iskopani materijal se ne smije ni privremeno odlagati <strong>na</strong>esticu „javno vodno dobro“, odnosno u korita i <strong>na</strong> njegove obale, kojima se možeutjecati <strong>na</strong> promjenu toka i vodostaja.36. Tijekom izvoenja radova <strong>na</strong>stojati maksimalno sauvati postojeu cijevnu dre<strong>na</strong>žu ika<strong>na</strong>lsku mrežu koje su izgraene radi odvodnje suvišne vode. U sluaju ošteenjaobavezno izvršiti njihovu rekonstrukciju te ih dovesti do potpune funkcio<strong>na</strong>lnosti.37. Uz radove <strong>na</strong> sa<strong>na</strong>ciji i ureenju propusta u trupu željeznike pruge predvidjeti iradove <strong>na</strong> ureenju pripadajue ka<strong>na</strong>lske mreže i ostalih objekata sustava odvodnjetrupa željeznike pruge a sve u cilju osiguranja trupa željeznike pruge od oborinskihvoda.38. Oborinske vode s lijeve strane kolosijeka stajališta Raji odvoditi u zemljani odvodnika<strong>na</strong>l, a s desne strane odvodnim cjevovodom upuštati u upojni bu<strong>na</strong>r.39. Oborinske vode s parkirališta stajališta Raji putem betonskih ka<strong>na</strong>lica usmjeriti uvodolov<strong>na</strong> ok<strong>na</strong> te putem odvodnog cijevovoda odvoditi u upojni bu<strong>na</strong>r.40. Za odvodnju kolodvora Okuani projektirati dre<strong>na</strong>žu izmeu 2. i 3., 4. i 5. te 5. i 6.kolosijeka, revizio<strong>na</strong> i talož<strong>na</strong> ok<strong>na</strong> izraditi od betonskih cijevi a vodu iz taložnicaizvesti odvodnim betonskim cijevima i<strong>za</strong> 6. kolosijeka niz <strong>na</strong>sip ili u upojne bu<strong>na</strong>re.Mjere <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu zraka41. Za vrijeme sušnih da<strong>na</strong> polijevati vodom transportne površine koje nisu asfaltirane.42. Rasuti teret prevoziti u <strong>za</strong> to primjerenim vozilima, te ga vlažiti ili prekrivati –pogotovo <strong>za</strong> vrijeme vjetrovitih da<strong>na</strong>.Mjere <strong>za</strong>štite od bukeDVOKUT ECRO d.o.o. 12


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetak43. Izraditi detaljni Plan upravljanja bukom gradilišta („noise ma<strong>na</strong>gement plan forconstruction site“). S detaljnijim poka<strong>za</strong>teljima tipa i broja angažirane graevinskeopreme, „radnim vremenima“ pojedine opreme potrebno je <strong>na</strong>praviti optimi<strong>za</strong>cijurada gradilišta s obzirom <strong>na</strong> imisijske razine buke <strong>na</strong> ocjenskim mjernim mjestima. Uokviru optimi<strong>za</strong>cije projekta gradilišta potrebno je predvidjeti izgradnju privremenihpomonih prometnica s kojim bi se teretni promet odvo<strong>za</strong>/dovo<strong>za</strong> zemljanogmaterijala, izmjestio od objekata stambene <strong>na</strong>mjene.44. Tijekom organi<strong>za</strong>cije, <strong>na</strong>jbunije radove u smislu emisijskih razi<strong>na</strong> provoditi uvremenu 08:00 – 18:00 sati. Radove tijekom noi provoditi iznimno, uz uvažavanjeodredbi <strong>za</strong>konskih propisa i obaveznu prethodnu <strong>na</strong>javu lokalnom stanovništvu.45. Za kretanje teških vozila treba odabrati putove uz koje ima <strong>na</strong>jmanje potencijalnougroženih stambenih objekata.46. Za parkiranje teških vozila odabrati mjesta udalje<strong>na</strong> od potencijalno ugroženihstambenih objekata.47. Gasiti motore <strong>za</strong>ustavljenih teških vozila.48. U fazi projektiranja, potrebno je izraditi Glavni projekt <strong>za</strong>štite od buke uvažavajuimaksimalno dopuštene razine buke <strong>na</strong> ocjenskim mjernim mjestima.49. Izgraditi zidove <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke kod <strong>na</strong>selja Stari Grabovac, Raji i Okuani, i tovisine ne manje od 3 m, s time da je ko<strong>na</strong>nu duljinu i visinu zidova potrebnopotvrditi Glavnim projektom <strong>za</strong>štite od buke.50. Zidovi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke moraju <strong>za</strong>dovoljavati <strong>za</strong>htjeve EN 1793-2:1997, posebno: u pogledu zvune izolacije trebaju pripadati kategoriji B3, tj. DL R > 24 dB u pogledu apsorpcije zvuka trebaju pripadati u kategoriju A2, tj. 7dB > DL >4 dB.51. Zidovi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od buke od transparentnih <strong>za</strong>štitnih panela moraju <strong>za</strong>dovoljavati<strong>za</strong>htjeve EN 1793-2:1997: u pogledu zvune izolacije trebaju pripadati kategoriji B3, tj. DLR > 24 dB u pogledu apsorpcije zvuka trebaju pripadati u kategoriju A3, tj. DL > 8 dB.A.3.2.PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJAMjere <strong>za</strong>štite prostora u odnosu <strong>na</strong> prometne tokove52. Sva križanja željeznike pruge s državnim i županijskim cestama trebaju biti izvede<strong>na</strong>u dva nivoa ili trebaju biti osigura<strong>na</strong> ureajima sukladno Programu rješavanjaželjezniko-cestovnih prijela<strong>za</strong> <strong>na</strong> prugama HŽ-a, a prema odreenoj di<strong>na</strong>mici. Nadijelovima trase gdje se pruga sijee s postojeim komunikacijama važnim <strong>za</strong>prostornu organi<strong>za</strong>ciju <strong>na</strong>selja potrebno je u potpunosti osigurati kontinuitet lokalnihprometnica.Mjere <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu flore, faune, šuma i divljai53. Osigurati uvjete <strong>za</strong> praenje korištenja i održavati propusnost <strong>na</strong> <strong>na</strong>vedenim cijevnimpropustima <strong>za</strong> odvodnju prijela<strong>za</strong> kao prijelazima <strong>za</strong> divlje životinje I. kategorije(vodozemce, gmazove, male sisavce i dr.) sukladno Pravilniku o prijelazima <strong>za</strong> divlježivotinje (NN 05/07).Mjere <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu voda54. Redovito održavati prugu kako bi se negativni utjecaji sveli <strong>na</strong> minimum <strong>za</strong> što jepreduvjet dobro organizira<strong>na</strong> služba održavanja i dovolj<strong>na</strong> kolii<strong>na</strong> prirune opreme.Mjere <strong>za</strong>štite od izne<strong>na</strong>dnih dogaaja55. Na prijelazima bez denivelacije potrebno je iz sigurnosnih razloga poduzeti slijedee: opremiti sigurnosnim sig<strong>na</strong>lnim ureajima sva mjesta <strong>na</strong> pruzi gdje postojiopasnost od nesree ugraditi sigurnosne ulazne sig<strong>na</strong>le, predsig<strong>na</strong>le i grupne izlazne sig<strong>na</strong>le.DVOKUT ECRO d.o.o. 13


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetak56. U svrhu <strong>za</strong>štite pruge od požara poduzeti slijedee: osigurati kontrolu trase pruge, išenjem pružnog pojasa od otpadaka, suhoggranja i sl. osigurati dojavnu službu osigurati prilaz svakom dijelu pruge (pristup organizirane ekipe ljudi i vozila) zbog opasnosti od iskrenja, visoko<strong>na</strong>ponsku mrežu koja presijeca trasu pruge,treba dignuti <strong>na</strong> visinu koja ne ometa promet, a van dohvata je od iskrenja.A.4. PRIJEDLOG PROGRAMA PRAENJA I PLANA PROVEDBEPRAENJA STANJA OKOLIŠAOblik monitoringa1. Pratiti uestalost stradanja životinja idivljai od prometa, te po potrebi poduzetidodatne mjere <strong>za</strong>štite (<strong>za</strong>preke, prometniz<strong>na</strong>kovi, te druge mjere upozorenja <strong>na</strong>prijelaz životinja).2. Provoditi <strong>na</strong>dzor razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong><strong>na</strong>jizloženijim stambenim objektima, teizraivati tjed<strong>na</strong> i mjese<strong>na</strong> izvješa.<strong>Ne</strong><strong>na</strong>dzira<strong>na</strong> mjerenja buke provoditi <strong>na</strong><strong>na</strong>jizloženijim stambenim objektima uodnosu <strong>na</strong> trenutane radove <strong>na</strong> gradilištu,preporuljivo <strong>na</strong> ocjenskim mjernimmjestima iz studije o utjecaju <strong>na</strong> okoliš. Usluaju rada gradilišta u nonim uvjetimamjerenja, obavez<strong>na</strong> je provedba mjerenjarazi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> <strong>na</strong>jizloženijim stambenimobjektima u odnosu <strong>na</strong> trenutane radove<strong>na</strong> gradilištu, preporuljivo <strong>na</strong> ocjenskimmjernim mjestima. Mjerenje je potrebnoprovoditi od strane ovlaštene pravne osobeuz korištenje umjerene mjerne opreme, pomogunosti od ISO 17025 akreditiranogispitnog laboratorija.3. Provesti mjerenje buke željeznikogprometa <strong>na</strong> kritinim mjernim mjestima uskladu sa ocjenskim mjestima studije outjecaju <strong>na</strong> okoliš i glavnim projektom<strong>za</strong>štite od buke.Di<strong>na</strong>mika provoenjaNakon <strong>za</strong>vršene rekonstrukcije trase, uprvoj godini korištenja <strong>za</strong>hvataTijekom rekonstrukcijeNakon <strong>za</strong>vršetka rekonstrukcije, a prijepuštanja pruge u rad.A.5. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NAOKOLIŠUtjecaj željeznikog prometa <strong>na</strong> stanje okoliša manje je invanzivan i obuhvaa manjeprostora od cestovnog prometa. Prednosti željeznikog prometa ve<strong>za</strong>ne su uz manje emisiještetnih plinova u usporedbi s drugim prometnim sredstvima. Prednosti željeznice je niskapotrošnja prostora. Tlo je osnova života <strong>na</strong> Zemlji, a odlika je željeznice da malo “troši”DVOKUT ECRO d.o.o. 14


Studija o utjecaju <strong>za</strong>hvata <strong>na</strong> okoliš: rekonstrukcije magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica– (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani – <strong>Ne</strong>tehniki sažetakprostor. Željezniki prijevoz stvara manje buke nego cestovni ili zrani promet. Kod prijevo<strong>za</strong>iste koliine tereta i istoga broja putnika željezniki promet u prosijeku stvara od 25 do 50%manje buke. Kod prijevo<strong>za</strong> masovnih tereta željeznicom se troši etiri puta manje energijenego onda kada se ista kolii<strong>na</strong> tih tereta prevozi kamionima. Preusmjeravanjem prijevo<strong>za</strong>masovnih tereta s cesta <strong>na</strong> željeznike pruge oslobaaju se ceste od <strong>za</strong>krenosti iuništavanja, i uvaju se šume. Željezniki koridori <strong>na</strong>jbolje promiu iskoristivost prostora,budui da je broj teških nesrea u željeznikome prometu nekoliko desetaka puta manji negou cestovnome prometu. Željeznica jami sigurnost i u putnikome i u teretnome prijevozu.Željezniki promet štedi energiju <strong>na</strong> temelju velike mase vlakova te <strong>na</strong> temelju izbjegavanjanjihova estoga <strong>za</strong>ustavljanja i pokretanja.Moderni<strong>za</strong>cijom dionice pruge Novska – Okuani, ugradnjom kolodvorskih osiguranja, tebrzinom vožnje od 160 km/h z<strong>na</strong>tno e se smanjiti vrijeme putovanja, a rekonstrukcijomstajališta Raji i kolodvora Okuani osigurava se bolji pristup i vea sigurnost putnika.Rekonstrukcijom i korištenjem magistralne pruge M105 Novska – Vinkovci – Tovarnik –Držav<strong>na</strong> granica – (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani nee doi e do promjene<strong>na</strong>i<strong>na</strong> korištenja zemljišta, a time i do <strong>utjecaja</strong> <strong>na</strong> bioekološke (tlo, flora, fau<strong>na</strong>) ikrajobrazne karakteristike podruja <strong>za</strong>hvata. Zbog poveanog prometa vlakova može seoekivati poveanje razi<strong>na</strong> buke <strong>na</strong> stanovništvo i okolni živi svijet. Takoer e se stvaratiodreene koliine otpada, <strong>na</strong>roito prilikom gradnje.A<strong>na</strong>lizom <strong>utjecaja</strong> tijekom izvedbe projekta i tijekom korištenja <strong>na</strong> pojedine sastavniceokoliša, svi negativni utjecaji rekonstrukcije i korištenja magistralne pruge M105 Novska –Vinkovci – Tovarnik – Držav<strong>na</strong> granica – (Šid) izmeu kolodvora Novska i Okuani bit euklonjeni ili smanjeni <strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanju moguu mjeru uz strogo pridržavanje predloženih mjera<strong>za</strong>štite i osiguranje programa praenja stanja okoliša, te se s te strane može rei da e<strong>za</strong>hvat biti prihvatljiv <strong>za</strong> okoliš.DVOKUT ECRO d.o.o. 15

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!