Obrtničke novine - broj 70 - Hrvatska obrtnička komora

SAJAM str. 5Uspjeh našihizlagača uMünchenuSPORNI ZAKON str. 8Kako da se obrtnicigrađevinari natječu zavelike javne radove?PRIJEDLOG VLADI str. 3HOK predlaže sporazumo obročnoj otplati dugaza blokirane obrteOBRTNIČKE NOVINE•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•BROJ 70 • OŽUJAK/TRAVANJ 2006. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hrŽUPANIJSKE STRANICEZAGREBI dalje čekamo na otkupposlovnih prostora str. 20DUBROVNIKStonska kamenicakao europski brend str. 20SLAVONSKI BRODDječji vrtići skuplji samoza djecu obrtnika str. 21ROVINJPrvo natjecanjeu vještinama prodaje str. 22KRAPINASporazum o suradnji saslovenskim kolegama str. 23NENOVOMNAMETUGOSPIĆKorejska TV došlazbog ličkog autolimara str. 24OSIJEKPrvi pravi stručnjak zanjegu kravljih papaka str. 25GLINAObnovljen rad Udruženja,obnovljen i prostor str. 27VIROVITICAOdabrani najbolji učeniciza zanimanjeautomehaničara str. 29Nakon protivljenjaHOK-a skupivodni doprinos jesmanjen – obrtniciporučuju: to nijedosta, tražimoda se ukine!MEĐUNARODNA KONFERENCIJA U HOK-u str. 2Iskoristite 400milijuna eura izdva EU programaSTRUKOVNO OBRAZOVANJE str. 3Vlada dajepotporupromjenama

2 Obrtničke novineAKTUALNOPetak, 24. ožujka 2006.ZAGREB – Slovenski obrtnicii poduzetnici imali su velikaočekivanja od članstva u Europskojuniji. Golemo europskounutarnje tržište, na kojem živiviše od 450 milijuna stanovnikačinilo im se kao meka za noveposlovne prilike. Vjerovali suda će im uključivanje u gospodarskii politički stabilan prostordonijeti nesmetan pristuptržištu EU, ukidanje carina,izjednačavanje standarda i tehničkihzahtjeva, bolju logistiku,jeftiniji i brži pristup financijskimsredstvima, znanju inovim tehnologijama. Od preuzimanjaeuropskog zakonodavstvaočekivali su pozitivanutjecaj na jačanje stabilnosti ipravne sigurnosti poslovnogokruženja, veću disciplinu i poslovnuetiku.Većina ovih pozitivnih očekivanjase ostvarila, ali ostvarilisu se i neki strahovi. Dvije godinenakon ulaska u Uniju, osjećase povećanje konkurencije, privremenose povećava nezaposlenost,a poseban je problem inegativan utjecaj globalizacije.Radno intenzivne grane sele uKinu i druge države s jeftinomradnom snagom, a iz tih državajača pritisak jeftine robe. Nekasu to od iskustava koja je prenioMiroslav Klun, predsjednikObrtne zbornice Slovenije nameđunarodnoj konferenciji oprilagodbi hrvatskog obrtništvaEuropskoj uniji, održanoj21. veljače u Hrvatskoj obrtničkojkomori, na kojoj su hrvatskiobrtnici imali priliku čutii razmijeniti iskustva s predstavnicimasrodnih asocijacijaiz Slovenije, Malte, Slovačke iMađarske, zemalja koje su nedavnoušle u EU.Ipak, dodao je Klun, Slovencismatraju da odnos izmeđupozitivnih i negativnih učinakauključivanja u EU, ide u koristpozitivnih te da je članstvou EU bio jedini izlaz za očuvanjeslovenske konkurentnostiu svjetskim okvirima.U prilog tome idu i podaciiz Obrtnog registra koji pokazujuda je 2004. godine, kada jeSlovenija ušla u EU, prekinutpad broja obrtničkih radionicate da njihov broj iz godineu godinu raste. Također, brojU drugoj rundi razgovoras predstavnicima EBRDakoji su posjetili Hrvatskuobrtničku komoru europskigosti upoznati su s najvažnijimzadaćama HOK-a, ulogomobrtništva u malom gospodarstvuRH, kao i njihovimukupnim kapacitetimai potrebama. Raspravljalo seo nužnosti za financiranjemrazvoja i rasta hrvatskogobrtništva i načinima kredi-MEĐUNARODNA KONFERENCIJA U HOK-u: Nove članice EU poručile obrtnicimaAktivno se uključite u pregovoreČeka vas kruta administracija, mnogo pravila, a svi gledaju svoj interes. Ako se dobropripremite, sigurno ćete uspjeti, neke su od poruka sa skupaRENATA PALORECgospodarskih subjekata u Slovenijitijekom prvih devet mjeseci2005. godine povećan je za2,8 posto, a broj samostalnihpoduzetnika povećan je za 1,9posto.Savjeti obrtnicimaKada se sagleda proces pripremeslovenskih obrta i malihpoduzeća za poslovanjeu EU, Klun ukazuje da su zavrijeme pripreme za pregovorei tijekom samih pregovoratrebali biti aktivniji i izboritiFINANCIRANJE OBRTNIŠTVAHOK nastavlja pregovore s EBRD-omU HOK-u vjeruju da će se uskoro realizirati za obrtnike povoljanfinancijski aranžman s kreditorimaHrvatskim obrtnicima iskustva su prenijeli kolege iz europskih institucijatiranja pojedinih aktivnosti,pogotovo u području proizvodnjei izvoza.Suzana Barada, upraviteljicaZanatsko štedno-kreditnezadruge Zagreb objasnila jepoziciju te zadruge u sklopuObrtničke komore i njihovuulogu kao organizacije kojaveć više od sedamdeset godinasustavno pomaže zagrebačkimobrtnicima, plasirajućipovoljne kredite.se za prijelazna razdoblja napodručjima koja su bitna zaobrtništvo.Na primjer, Europska unijasebi je u pregovorima izborilaprijelazna razdoblja napodručju slobodnog protokaljudi, što su iskoristile njezinečlanice Njemačka i Austrijate ih primijenile na slovenskeradnike u građevinarstvu. Slovenskiobrtnici – građevinarikoji obavljaju građevinskeradove u Austriji i Njemačkojtako još uvijek moraju za svojeradnike ishoditi radne dozvole.Nadalje, zbog obilnog brojazakonskih propisa koje jepotrebno uskladiti u vrlo kratkomvremenu, može doći doneželjenih grešaka. Slovencisu, primjerice, područja sigurnosti,zaštite na radu, zaštiteokoliša i higijenskih standardau ugostiteljstvu bitno strožeregulirali nego što to zahtijevaEU regulativa.– Zadatak komore je da unajvećoj mogućoj mjeri sudjelujeu postupku pregovora, daneprestano upozorava na specifičnostikoje postoje u obrtu ikod malih poslodavaca – kazaoje Klun. Impresivna porukastigla je od Vincenta Farrugie,predsjednika Malteške komoreza malo i srednje poduzetništvo(GRTU). Bez pregovora bi,kazao je Farrugia, promjenekoje je trebalo postići u postupkuprilagodbe, negativnoutjecale na malteško stanovništvo,a posebno na mala poduzećai obrte.Šokantne promjene– Kod nas je došlo je do promjenau fiskalnoj politici kojesu nas šokirale, a novim uvjetimaposlovanja morali su seprilagoditi ribari, prijevoznici,trgovci i drugi obrtnici. Stogase trebate dobro pripremiti iboriti za svoje interese. Nemojtemisliti da su neki zakonivažni, a neki ne – svi su važni.Isto tako, morate biti dosljedniu provođenju zakona. Moratebiti vrlo aktivni, jer čeka vaskruta administracija, mnogopravila, a svi gledaju svoj interes.Ako se dobro pripremite,siguran sam u uspjeh Hrvatske– kazao je Farrugia i poručioobrtnicima da ulazak u EU nijekraj, već početak.Mađarski savez obrtničkihorganizacija (IPOSZ) u pripremnomrazdoblju usko je surađivaosa zemljama koje s već ušleu EU, a posebnu pomoć dobilesu od Njemačke, koja im jepomogla u pripremi projekataBudući da je HOK sa svojimmnogobrojnim članstvom posebnozanimljiv mnogim domaćimi europskim financijskiminstitucijama, a krediti s povoljnimkamatama i mogućom tehničkompomoći od ključne suvažnosti za jačanje i pripremuobrtnika za konkurenciju kojase svakim danom sve više približava,u HOK-u vjeruju da ćese skoro realizirati jedan ovakavfinancijski aranžman.Na sastanku su sudjelovaliCharllote Ruhe, voditeljicaureda EBRD-a u Zagrebu, SabinaDizurman, predstavnicasektora za malo gospodarstvoEBRD-a i Tina Ohmann, vanjskakonzultantica EBRD-a sasjedištem u Splitu. Na straniHOK-a, sastanku su bili prisutnipredsjednik Stjepan Šafran,glavni tajnik dr. Petar Sindičić,Suzana Barada, upraviteljicaZanatsko štedno-kreditne zadrugeZagreb i savjetnik zameđunarodnu suradnju i EUNatko Vlahović.NATKO VLAHOVIĆza dobivanje sredstava iz pretpristupnihfondova. Jedan odrealiziranih projekata je Poduzetničkaakademija, koja nudipomoć obrtnicima na područjuposlovnog planiranja, financija,marketinga, informatike iupravljanja ljudskim resursima.Predsjednik IPOSZ-a RobertKassai ponudio je hrvatskimobrtnicima pomoć Mađarske snjihovim gotovim, uspješnimprojektima za pripremu poduzetnika.– Treba se boriti protiv birokracije,čak i kada ona dolaziiz Bruxellesa. Ne smijete zaboravitida domaće tržište pripadadomaćim poduzećima – poručioje, među ostalim, Kassai.Jezik kao preprekaPrema riječima Petera Masara,predsjednika Slovačke unijeza obrtništvo i industriju (SZZ),slovačkim poduzećima glavneprepreke bile su nedostatakinformacija, znanja stranih jezikai stručnjaka – savjetnika.U procesu prilagodbe zakonodavstvavrlo korisno bilo im ječlanstvo u Europskoj udruzimalih i srednjih poduzetnika(UEAPME), koja im je pomoglau prikupljanju informacijai pripremi projekata. Masar jenaglasio važnost sudjelovanjau socijalnom dijalogu u Europii jačanja socijalnog partnerstvana nacionalnoj razini te važnostbilateralne suradnje sa srodnimasocijacijama u zemljama članicama.U sklopu projekta »Eurocraft«koji u iznosu od 750.000 kuna financiraflamanska Vlada, desetpredstavnika HOK-a otputovatće 28. ožujka na četverodnevnostudijsko putovanje u Bruxellesi Flandriju. Belgijsko/flamanskaudruga poduzetnika (UNIZO)s kojom HOK provodi projekt»Eurocraft«, organizira posjet ukojem će dužnosnici, djelatnici iobrtnici iz HOK-a biti upoznatis funkcioniranjem svih aspekataove uspješne poduzetničko-obrtničkeorganizacije, koja okupljaviše od 80.000 članova i ima višeod 120.000 klijenata.Flandrija je jedna od gospodarskinajrazvijenijih europskihregija, te će ovaj posjet svakakootvoriti nove mogućnosti za suradnju,ali bit će i prilika da HOKvidi što to znači poslovati na EUtržištu i koje vrste usluga su bitneza obrtnike u EU. Neke odpredviđenih radionica odnositće se na teme kao što su: regionalnastruktura i financiranje organizacije,vođenje politike, lobiranjei zastupanje interesa malihBenedikt:Iskoristitepretpristupnasredstva!Na raspolaganju vam je 250 milijuna eura iz programaCARDS i 150 milijuna eura iz ISPA programa. Trebate ihiskoristiti kako bi poboljšali svoju poslovnu infrastrukturu.U procesu screeninga nalazi se 35 poglavlja. Gotovo svaona utječu na poslovanje malih poduzeća, a posebice onakoja se odnose na unutarnje tržište, socijalnu i industrijskupolitiku – istaknuo je Oskar Benedikt, tajnik Delegacije Europskekomisije u Hrvatskoj. Upozorio je i da pravni propisi,birokracija i sudstvo, problemi u poslovanju s kojimase suočavaju tvrtke, ostaju isti i u Europskoj uniji.Müller:BitansocijalnidijalogHans Werner Müller, glavni tajnik Europske unije za obrtništvo,malo i srednje poduzetništvo (UEAPME) upozorio jeda se u Hrvatskoj mora poboljšati zakonodavni sustav jer poduzećamogu uspješno poslovati samo u sigurnom i pravno»čistom« okruženju. – Vaša Vlada zajedno s HOK-om moraprovesti promjene u strukovnom obrazovanju, osigurati boljezakonske i političke okvire. Najveći problem je pristup financijskimsredstvima, jer novca ima – kazao je Hans WernerMüller. Naglasio je i problem socijalnog dijaloga, smatrajućida je u Hrvatskoj teško uspostaviti dijalog među socijalnimpartnerima, no to se mora poboljšati jer je socijalni dijalogpravna stečevina EU.Vukelić:Obrtništvoje temeljgospodarstvaMinistar gospodarstva, rada i poduzetništva BrankoVukelić, otvarajući konferenciju, naglasio je da su obrtništvo,malo i srednje poduzetništvo temelj gospodarskograsta i generator novih radnih mjesta. Istaknuo je važnostreforme strukovnog obrazovanja te ulaganja u inovacije inove tehnologije, kako bi se podigla razina konkurentnostiobrtnika i poduzetnika.– Hrvatsko obrtništvo posljednjih godina bilježi trendoverasta, otvaraju se novi obrti i nova radna mjesta, a samou prvih mjesec i pol dana ove godine otvoreno je 656 novihobrta – kazao je Vukelić.EU IZBLIZAPredstavnici HOK-a putuju u posjetBruxellesu i FlandrijiPredstavnici UNIZO-a na radnom sastanku u HOK-u dogovorilisu daljnju suradnju na ostvarenju zajedničkog projektaOskar BenediktHans Werner MüllerBranko Vukelići srednjih poduzeća pred institucijamavlasti, međunarodniposlovi i EU projekti, aktivnostiza članove, strateška partnerstvai sponzori, itd.Nakon što su predstavniciUNIZO-a u veljači posjetili HOK,POK u Varaždinu i Slobodnuzonu Varaždin te imali razgovoreu Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetništva, ovo je prvaod niz aktivnosti koje se planirajukroz projekt »Eurocraft«.Upravni odbor HOK-a, koji jeodobrio kandidiranje i ulazaku ovaj projekt na pravi je načinuvidio prednosti ovakve suradnje.S jačanjem kapaciteta i aktivnostiureda HOK-a u Bruxellesu,otvaraju se mnoge prilike zaprojekte koji bi financirali razvojobrtništva i njegovu prilagodbustandardima i propisima EU.NATKO VLAHOVIĆ

Petak, 24. ožujka 2006.AKTUALNOObrtničke novine 3NOVI NAMETI: HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA TRAŽI UKIDANJE RESTRIKTIVNE MJERESmanjenje nije dovoljno,vodni doprinos treba ukinutiObrtnici koji namjeravaju graditi poslovneprostorije, pogone ili otvorene građevine, prijeishođenja građevinske dozvole morat će platiti ivodni doprinos. Za poslovni prostor od 100 m 2iznos tog doprinosa penje se do 21.000 kunaSNJEŽANA TOMIĆNakon nepunih mjesec ipol primjene, Vlada jena zatvorenoj sjedniciodržanoj 22. ožujka donijelaodluku o Izmjeni i dopuniUredbe o visini vodnog doprinosa,prema kojoj je doprinosza izgradnju proizvodnih pogona,te za izgradnju obiteljskihkuća do 400 m² smanjenza 50 posto, a za sve ostale kategorijeza 30 posto. »Unatočtome, Hrvatska obrtnička komorai dalje traži ukidanje teuredbe, kao izrazito restriktivnemjere za izgradnju novihproizvodnih pogona i novozapošljavanje, budući da seuvodi novi namet za obrtnikeinvestitore – vodni doprinos.Stoga, ne možemo govoritio nekim poticajnim mjeramaVlade, jer namet će se i daljeplaćati, ali u manjem iznosu«,pojašnjava glavni tajnik HOK-adr. Petar Sindičić. Sporna Uredbao visini vodnog doprinosa(NN 14/2006.), temeljena naZakonu o financiranju vodnoggospodarstva, stupila je nasnagu 16. veljače ove godine, aIzmjene i dopune Uredbe, dozaključenja ovog broja Obrtničkihnovina, nisu još stupile nasnagu.Obrtnici, koji namjeravajugraditi nove poslovne prostorije,proizvodne pogone iliotvorene poslovne građevine,prije ishođenja građevinskedozvole, osim ranije uvedenogkomunalnog doprinosa, sadamoraju platiti i vodni doprinos.Time se ukupni iznos doprinosau nekim dijelovima Hrvatskepovećava gotovo do 270%!Iznos vodnog doprinosavarira, ovisno o zoni (najviši jeu zoni A – Zagreb i zaštićenoobalno područje mora, niži uzoni B – ostalo područje RH, iVlada smanjila vodni doprinos»Ne želimo opterećivati proizvodne pogone, te time otežavatii razvoj gospodarstva, a ne želimo ni preopteretiti individualnuobiteljsku gradnju», izjavio je ministar poljoprivredePetar Čobanković, nakon sjednice Vlade 22. ožujka. Podsjetioje da je Vlada već ranije najavila da će razmotriti visinu vodnogdoprinosa, te dodao da je jedan od razloga izmjena viši prihodod vodnog doprinosa u mjesec i pol dana primjene Uredbe.Poručio je da će se niži iznosi vodnog doprinosa primjenjivatisamo za nove zahtjeve za izdavanjem građevinske dozvole,što znači da će svi koji su u proteklih mjesec i pol dana dobiliobračun vodnog doprinosa, to platiti po višim iznosima.Tarifnibroj1.OsnovicaPoslovne prostorije,osim proizvodnihpogona i skladištaJedinicaZonaAZonaBZonaCm 3 70 kn 42 kn 2 1 kn5. Proizvodni pogoni m 3 12,50 kn 7,50 kn 2,50 kn9.Izmjena Uredbe o visini vodnog doprinosaPlaća se kod gradnje jednokratno ili na rate, ali prijedobivanja građevinske dozvole.Otvorene poslovnegrađevinem 2 35 kn 21 kn 7 knPrimjer: Izračun troška kod gradnje prostora veličine 100 m 2i visine 3 m.Volumen m 3 Zona A Zona B Zona C1. Poslovni prostor 300 21.000 kn 12.600 kn 6.300 kn5. Proizvodni prostor 300 3.750 kn 2.250 kn 750 kn9. Otvoreni poslovniprostor3.500 kn 2.100 kn 700 knnajniži u zoni C – područja posebnedržavne skrbi) i o vrstiobjekta (poslovne prostorije –npr. trgovine, prodajni centri,skladišta, izložbeni prostorisajmova, garaže…; proizvodnipogoni – zatvoreni poslovniprostori za proizvodnjui servis; otvorene poslovnegrađevine – za proizvodne,servisne, skladišne i parkirnesvrhe, prostori za prodaju ilidrugi promet roba i usluga,izložbeni prostori…).Najskuplji doprinos obrtniciće plaćati u Zagrebu i zaštićenomobalnom području(zona A), odnosno na otocimai teritoriju udaljenom dokilometar od obalne crte, anajmanji u područjima od posebnedržavne skrbi (zona C).Ako obrtnik, primjerice, u zoniA, gradi neki poslovni prostorveličine 100 m², sa stropovimavisokim tri metra, morat će platitivodni doprinos 21.000 kuna!Za istu veličinu poslovnog prostorau zoni B, obrtnik trebaplatiti doprinos od 12.600 kuna,a u zoni C 6.300 kuna. Ujedno,ako obrtnik gradi proizvodnipogon, plaćat će za istu veličinuprostora doprinos u zoniA 3.750 kuna, u zoni B 2.250kuna, a u zoni C 750,00 kuna.Doprinos za otvorene građevinebio bi za istu površinu u zoniA 3.500 kuna, u zoni B 2.100kuna, a u zoni C 700 kuna.Postojeći komunalni doprinosovisi o poslovnoj zoni (uZagrebu od 20,00 do 180,00kuna; u Svetom Ivanu Zeliniod 16,00 do 37,00 kuna (zonaB), a u Petrinji od 25,00 do 65,00kuna (zona C). Izračunali smoprosječne iznose komunalnogdoprinosa i prema tome prosječniukupni iznos vodnog ikomunalnog doprinosa koji ćeobrtnici morati plaćati. Tako biprosječni iznos oba doprinosa,za poslovni prostor u zoni Aveličine 100 m 2 i visine 3 metra,obrtniku u Zagrebu bio 51.000kuna (ranije prosječni iznoskomunalnog doprinosa 30.000kuna), u Svetom Ivanu Zelini– zona B, 20.550 kuna (ranijeprosječni iznos komunalnogdoprinosa 7.950,00 kuna), a uPetrinji – zona C – 19.800 kuna(ranije prosječni iznos komunalnogdoprinosa 13.500 kuna).Skuplje naknade iza uređenje vodaVlada je donijela još jednunovu uredbu – Uredbuo visini naknade za uređenjevoda, objavljenu uistom broju Narodnih novina(NN 14/2006.), kojaće se plaćati umjesto slivnevodne naknade. Naknadaza uređenje voda, umjestoranijeg jedinstvenog iznosaza slivna područja (od0,37 do 0,40 kn/m 2 ), odsada se plaća ovisno o vrstidjelatnosti i to (za prostorod 100 m 2 ):• Ugostitelji, trgovine iprodajni centri, skladišta:1,05 kn/m 2 – mjesečno 105kn• Proizvodnja, servis,popravak, remont i održavanje:0,30 kn/m 2 – mjesečno30 kn• Otvoreni prostori, parkirališta,otvoreni kamenolomi,šljunčare: 0,20 kn/m 2– mjesečno 20 kn.ZBOG DUGOVANJA DRŽAVI TREĆINAOBRTNIKA U BLOKADIHOK predlaže Vladisporazum o obročnojotplati dugaDržavi duguje gotovo 35.000 obrtnika, štočini trećinu ukupnog broja obrtnika, čije sunepodmirene obveze potkraj 2005. godineiznosile oko 4 milijarde kunaZbog vrlo velikog broja blokiranih obrta, jer njihovi vlasnici nisuu mogućnosti podmiriti nagomilane obveze prema državi, Hrvatskaobrtnička komora uputit će premijeru Ivi Sanaderu,Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, te Ministarstvu financija,zahtjev za hitno rješavanje ovog problema, zaključeno je nasjednici Upravnog odbora HOK-a održanoj 14. ožujka.Upravni odbor HOK-a predlaže Vladi da se pitanje dugovanjagotovo 35.000 obrtnika, što čini trećinu ukupnog broja obrtnika, čijesu nepodmirene obveze potkraj 2005. godine iznosile oko 4 milijardekuna, riješi sporazumom o obročnoj otplati duga na dulji rok.Nadalje, predlaže se da se potpisom sporazuma, automatski deblokiražiroračun obrtnika, kako bi mogao podmirivati tekuće obveze iotplaćivati dug. Upravni odbor također traži mogućnost raspolaganjaobiteljskom imovinom u procesu ovrhe nad žiroračunom obrta te mogućnostuvođenja kompenzacija s korisnicima državnog proračuna.Kako je istaknuto na sjednici Upravnog odbora, broj blokiranihobrta je u razdoblju od kraja 2003. do kraja 2005. godine, povećan zaviše od 11.000 (s oko 24.000 na 35.000), a iznos njihovih dugovanjauvećan je za oko 1,7 milijardi kuna (s oko 2,3 milijardi kuna na oko 4milijarde kuna).Jedan od značajnih razloga nepodmirenih obveza obrtnika proizlaziiz nemogućnosti naplate prodanih proizvoda ili usluga i to oddržave. Ujedno, država ne dopušta kompenzacije za nastala dugovanja.Kako je rečeno na sjednici Upravnog odbora, ima slučajeva dadržava otpisuje ili prolongira dugove privatnim trgovačkim društvima,a obrtnici traže da se njihova prava izjednače sa svim ostalimgospodarskim subjektima. Uvažavanjem zahtjeva HOK-a, olakšao bise izlazak iz teške situacije brojnim obrtnicima, i spriječilo daljnje povećanjebroja blokiranih obrta i iznosa dugovanja.SNJEŽANA TOMIĆPREMIJER IVO SANADER PRIMIO DELEGACIJU HOK-aPuna potpora aktivnostima na promocijistrukovnog obrazovanjaStrukovno obrazovanje naći će se uskoro na dnevnom redu sjednice Vlade,obećao je premijer dr. Ivo SanaderPRENATA PALORECremijer Ivo Sanader obećaoje da će Vlada podržatisve aktivnosti HOK-ana promociji strukovnog obrazovanjaza obrtnička zanimanja.Svoju potporu Vlada će potvrditii na jednoj od svojih sljedećihsjednica, kada će se upravo ovatema naći na dnevnom redu. Rezultatje to sastanka delegacijeHOK-a s premijerom i njegovimsuradnicima na Markovom trguu Zagrebu, održanog 6. ožujka.Delegaciju HOK-a činili supredsjednik HOK-a StjepanŠafran, predsjednik Odboraza obrazovanje HOK-a VladoCrkvenac i mr. Olga Lui, šeficaOdjela za obrazovanje HOK-a.Uz predsjednika Vlade s predstavnicimakomore sastali su seministar gospodarstva, rada ipoduzetništva Branko Vukelići državni tajnik za srednjoškolskoobrazovanje Želimir Janjić,kojima je i te kako poznata problematikastrukovnog obrazovanja.– Na sjednici Vlade bit ćeimenovano i Nacionalno vijećeza strukovno obrazovanje, tijelokoje će kontinuirano raditikako bismo imali kvalitetnestrukovne programe, podignulirazinu kvalitete opremljenostistrukovnih škola, razinukvalitete naukovanja, i što jePredstavnici HOK-a s premijerom i suradnicimapo meni najvažnije, kako bismodobili snimku potreba zaodređenim kadrovima, prijesvega za deficitarnim zanimanjima- najavio je nakon sastankaministar Branko Vukelić.Vukelić je dodao i da je vrlovažno da poslodavci sudjeluju sresornim ministarstvom u analizii definiranju potreba za radnomsnagom, u procjeni kolikoHrvatska treba zidara, varioca,frizera, odnosno da se upisnekvote definiraju prema stvarnimpotrebama gospodarstva.– Doista nas veseli da jeHOK ovu godinu proglasio‘Godinom strukovnog obrazovanja’.Mi ćemo se, naravno,uključiti u sve aktivnosti planiraneu ovoj godini. Moramreći da u HOK-u imamo sjajnogpartnera, koji je vidio daima postavu u Ministarstvukoja želi promjene i koja teprograme podupire. Krenuobih od toga da su predložilijedinstveni model obrazovanjaza obrtnička zanimanjai mi smo u suglasju s njima iMinistarstvom gospodarstvadonijeli programe za 57 zanimanja– kazao je državni tajnikŽelimir Janjić.Primjer obrtničke komore kojastipendira učenika, počeli su slijeditii drugi. Predstavnici HUP-au nedavnom razgovoru zanimalisu se za mogućnosti da sve tvrtkei obrti u građevinskoj struciizdvajaju određeni dio svog dohotka,koji bi se slijevao u fondkoji bi utemeljili poslodavci. Iztog fonda bi stipendirali učenike,opremali škole i učeničke domove.Mi smo svjesni da 36 milijunakuna koliko smo izdvojili iz državnogproračuna ove godine zaopremanje škola nije dostatno,no očekujemo uključivanje i drugih,završio je Janjić.

6 Obrtničke novineCEHOVIPetak, 24. ožujka 2006.USPJEH CEHA RIBARA – VLADA DONIJELA ODLUKU O DODJELI TRŽIŠNIH KOMPENZACIJAPoticajima do smanjenja sivog tržišta ribomPravo na ostvarenje tržišne kompenzacije imat će svi ribari koji tijekom jedne godine ostvare 100.000 kuna s PDV-om ili manje, te oni koji nisuu sustavu PDV-a ako svoj ulov prodaju kroz ribarsku zadruguRENATA PALORECNa inicijativu Ceha zaribarstvo, akvakulturui poljodjelstvoHOK-a Vlada je 2. ožujkadonijela Odluku o dodjelitržišne kompenzacije zaprodani ulov riba i drugihmorskih organizama, osimplave ribe, spužava i koraljai to u iznosu od 14 posto naprodanu i fakturiranu ribu.U tu svrhu u 2006. godini izDržavnog proračuna osiguranoje 12,5 milijuna kuna, au 2007. i 2008. godini planirase izdvojiti 25 milijuna kunagodišnje.Vlada je prihvatila zahtjeveCeha ribara, iznesene naprošlogodišnjim susretimau Mlinima kod Dubrovnika,kojima je cilj osiguranjeuvjeta za normalno poslovanjei osiguranje konkurentnostiu odnosu na ostalesudionike u ribolovu u Jadranskommoru. Osim toga,donošenje odluke o isplatitržišnih kompenzacija trebalobi pridonijeti smanjenjusivog tržišta ribom, kao štoje to bio slučaj nakon uvođenjapoticaja za ulov sitneplave ribe 2003. godine. Naime,sljedeće dvije godineulov te ribe povećan je sa13.000 tona na 27.000 tona isav je prošao legalno prekoračuna, koje su ribari moralipriložiti uz zahtjeve zapoticaj. Uvođenjem tržišnihkompenzacija poboljšat ćese i evidentiranje ukupnihkoličina ulovljene i prodanebijele ribe i drugih morskihorganizama, koja je do sadabila negdje oko 1/3 stvarnoulovljenih količina.Pravo na ostvarenje tržišnekompenzacije imat će svioni ribari koji tijekom jednegodine ostvare minimalno100.000 kuna s PDV-om. Zadodjelu sredstava iz tržišnekompenzacije ostavlja semogućnost i onim ribarimakoji godišnje ostvare manjeod 100.000 kuna s PDV-om,odnosno i onim ribarimakoji nisu u sustavu PDV-a,ako svoj ulov prodaju krozribarsku zadrugu čiji su članoviili i ako nisu članovi, asvoju ribu, dijelom ili u cijelostiprodaju preko ribarskePotrebnidokumenti uz zahtjevPodnositelji zahtjevadužni su priložiti isljedeće dokumente:– obračun kompenzacijeu kojem su naznače-ne vrste i količineprodanihriba i drugih morskihorganizama, osim plaveribe, i ukupni iznos kompenzacijaza određenoobračunsko razdoblje,– preslike računa zaprodanu i isporučenukoličinu i preslike otpremnicakoje moraju bitiovjerene potpisom i žigomkupca, uz čitljivo ispisanovelikim pisanim slovimaime i prezime kupca,odnosno primatelja isporučenekoličine, a kodizvoza je potrebno prilo-zadruge. Zahtjev za tržišnukompenzaciju podnosi sepolugodišnje i to za razdobljeod 1. siječnja do 1. lip nja,najkasnije do 31. srpnja tekućekalendarske godine, aza razdoblje od 2. lipnja do31. prosinca najkasnije do31. siječnja sljedeće kalendarskegodine.Ceh za ribarstvo, akvakulturui poljodjelstvo Hrvatskeobrtničke komore,na konferenciji za novinareodržanoj 3. ožujka u Splitu,pozdravio je odluku o uvođenjutržišne kompenzacije.Prema riječima predsjednikaCeha Tončija Božanića,navedena Odluka pomoćiće da se ubuduće većimdijelom legalizira prodajaribe, od čega će ovoga putaimati koristi, ne samo ribari,ostvarujući sredstva kompenzacije,već i država krozveću naplatu poreza od svihgospodarskih subjekata kojisu vezani uz ribarstvo, teosiguravanjem vjerodostojnijestatistike.Iz Ministarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnoggospodarstva stigla je informacijada će se zahtjevi moćipodnositi za svu prodanuribu od početka 2006. godinei to na način da će se zahtjevižiti i presliku carinskedeklaracije,– preslike računa akosu ribe i drugi morskiorganizmi, osim plaveribe, stavljeni u prometputem maloprodaje, uzpresliku knjige popisao nabavi i prodaji ribe idrugih morskih organizama,osim plave ribe,– preslike ispunjenihočevidnika, odnosno izvješćao ulovu, ovjerenihod strane nadležnih područnihjedinica,– izjavu kojom se jamčida su navedeni podaciu zahtjevu istiniti i da sezahtjev podnosi prvi put,te da tržišna kompenzacijaza navedene količineveć nije ostvarena.podnositi za prvih šest mjesecikroz srpanj, a za drugopolugodišnje razdoblje, krozsiječanj iduće godine.POTPISAN UGOVOR O FINANCIRANJUI OBNOVI RIBOLOVNE FLOTEGradi se 26novih brodovaZa izgradnju novog ribarskog broda gotovotrećinu novca osigurat će država, 10 postoribar, a ostatak od 60 posto HBORMinistar mora, turizma,prometa i razvitkaBožidar Kalmeta,ministar poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospo-i idarstva Petar ČobankovićAnton Kovačev, predsjednikUprave HBOR-a potpisali su10. ožujka Ugovor o financiranjuobnove i modernizacijeribolovne flote, priopćeno jeiz MMTPR-a.Prema ovom modelu financiranja,država će s pozicijatriju ministarstava nepovratnoosigurati 30 postovrijednosti broda, 10 postoribar, odnosno brodar, dok ćepreostalih 60 posto biti osiguranokreditima HBOR-a i poslovnihbanaka, istaknuo jeAnton Kovačev, predsjednikUprave HBOR-a na svečanostipotpisivanja ugovora.HBOR je, dodao je, dodanas odobrio 19 kredita zaobnovu i modernizaciju ribolovneflote, u vrijednosti od117 milijuna kuna, od toga 17za izgradnju novih brodova,a dva za modernizaciju. Usklopu ovog projekta, kojegje Vlada prihvatila 2005. godine,predviđena je izgradnja26 novih brodova u iznosu od217 milijuna kuna i obnova 7ribarskih brodova u iznosuod 22 milijuna kuna u hrvatskimbrodogradilištima.Ministar Kalmeta je naglasiokako Hrvatska do ulaskau EU ima otvorene ruke popitanju povećanja i modernizacijesvoje ribolovne flote testoga treba iskoristiti to razdobljeza izgradnju ribarskeflote koja će moći konkuriratiostalim europskim ribarima.U sklopu razvoja ribarstvaVlada je donijela odlukuo izgradnji veletržnicaribom, podsjetio je ministarČobanković, dodajući da jeovih dana potpisan ugovoro izgradnji prve takve veletržniceu Poreču, a uskoro ćeuslijediti i potpisivanje takvihugovora u Puli i Zadru.(RP)CEH RIBARA I DALJE TRAŽI OD SABORA PROGLAŠENJE ZAŠTIĆENOGEKOLOŠKO-RIBOLOVNOG POJASA (ZERP)Nemamo razloga naše nacionalnobogatstvo poklanjati bogatim susjedimaZapočeli smo pregovore s EU oko ribarstva, a da se u pitanjima EU-a koja se odnose nacjelokupnu ribarsku tematiku naš ZERP, ni sklapanje navedenog Ugovora s EU, nigdje nespominju. S proglašenim ZERP-om moguće je ući u punopravno članstvo EU,tvrdi Tonči BožanićPredsjednik Ceha za ribarstvo,akvakulturui poljodjelstvo HOK-aTonči Božanić na konferencijiza novinare početkomožujka u Splitu ponovio jeopetovani zahtjev hrvatskihribara za proglašenjem Zaštićenogekološko-ribolov nogpojasa RH (ZERP).Ceh poziva Hrvatski sabor,da u cilju zaštite hrvatskihribarskih, ekoloških, atime i nacionalnih interesa,po hitnom postupku doneseOdluku o početku primjeneZERP-a u cijelosti, s naznačenimpočetkom primjene 3.lipnja 2006. godine, kako binaši pregovarači u pregovorimas EU o poglavlju ribarstva,mogli osigurati temeljeza budućnost hrvatskog ribarstva.Ribari smatraju da hrvatskoribolovno more koje senaslanja na naše teritorijalnomore i nastavlja do crtesredine Jadranskog mora(granica našeg epikontinentalnogpojasa), površine odoko 25.000 km 2 , treba postatiZERP iz više opravdanih razloga.Naime, još uvijek je nasnazi Odluka Hrvatskogsabora od 3. lipnja 2004. godine,koja nalaže primjenuZERP-a za države članice EUZaštićeni ekološko-ribolovni pojas (karta preuzeta s web stranicaMinistarstva mora, turizma, prometa i razvitka)nakon sklapanja Ugovoraizmeđu RH i EU o partnerstvuu ribarstvu, koji je kaotakav izdvojen ili bi trebaobiti izdvojen od pristupnihpregovora u ribarstvu.– Započeli smo pregovores EU oko poglavlja ribarstva,a da se u pitanjima koja smodobili od EU, a odnose se nacjelokupnu ribarsku tematiku,naš ZERP, ni sklapanjenavedenog Ugovora s EUnigdje ne spominje. Međutim,valja uzeti u obzir i činjenicuda je s proglašenimZERP-om moguće ući u punopravnočlanstvo EU, što jedokazano na primjeru Malte– naglasio je Božanić, koji jespomenuo i primjer Italije.Naime, Italija je kao članicaEU-a proglasila svoj ZERP,odnosno proširila jurisdikcijuizvan teritorijalnog mora,a da se nije dogovarala sasusjedima, što je Hrvatskojzamjerila, kada je proglašavalanaš ZERP. I Slovenija,članica EU, proglasila je svojekološki i epikontinentalnipojas, i to ne samo bez dogovorasa susjedima, veći protupravno, smatraju uCehu.S druge strane Ceh upozoravada je stanje živih bogatstavamora, a posebicedemerzalnih vrsta na područjunašeg ZERP-a zabrinjavajuće,uslijed prevelikogribolovnog napora ribarskihplovila EU.– Mi smo resurse u našemteritorijalnom moru sačuvalii možemo biti pozitivanprimjer budućoj ribarskojpolitici EU. Riba je gotovojedina preostala zdravahrana bez gripe i ludila, inemamo razloga tako vrijednonacionalno bogatstvopoklanjati bogatim susjedima– napomenuo je TončiBožanić.

Petak, 24. ožujka 2006.CEHOVIObrtničke novine 9DARMSTADT: SEMINAR ZA SUCE EUROPSKE ZONEPriznanja Ani Markovinovići Ivanu PeradenićuAna Markovinović proglašena je za drugog najboljeg suca u kategoriji večernje frizure za žene seniore, a Ivan Peradenićza drugog najboljeg suca u tehničkoj kategoriji za muškarce seniore s posljednjeg Svjetskog prvenstva održanogu MilanuKREŠIMIR TOMIĆSvelikim zadovoljstvomističemo značajna priznanjakoja su članoviSaveza hrvatskih frizera primilina Seminaru za suce Europskezone u Darmstadtu,održanom od 5. do 6. veljače.Ana Markovinović proglašenaje za drugog najboljegsuca u kategoriji večernjefrizure za žene seniore s posljednjegSvjetskog prvenstvaodržanog u Milanu od straneSvjetske frizerske organizacije.Isto tako, uručeno joj jei priznanje za značajan rad ipromicanje struke, takođerod Svjetske frizerske organizacijeOMC-a. Ivan Peradenićje također proglašenza drugog najboljeg suca utehničkoj kategoriji za muškarceseniore s posljednjegSvjetskog prvenstva iz Milana,te mu je uručeno priznanjeza značajan rad i promicanjestruke. Lutka, odnosnofrizura Sofije Vidakovićproglašena je po mišljenjuSvjetskog artističkog timakao najbolje počešljana i napravljenafrizura u kategorijiženske dnevne frizure.Organizatori i ovogodišnjegseminara su Svjetskafrizerska organizacija, odnosnoOMC (Organisation MondialeCoiffure) u suradnji sglavnim pokroviteljem kozmetičkimgigantom Wellom.Važno je napomenutida se sudionicima seminarana ovakvoj globalnoj razini,pruža uvid u svjetsku modui stilove, načine šišanja i bojanja,bilo muških ili ženskihfrizura, koji se prezentirajuna ovakvim i sličnim seminarima,te u konačnici predlažustilove koji će se ocjenjivati ivrednovati na natjecanjimas posebnim naglaskom nasvjetsko prvenstvo.Prezentirane informacijesu vrlo dragocjene za daljnjitijek naobrazbe sudaca uzemljama članicama o svjetskimstandardima i trendovimau frizerskoj struci, sposebnim naglaskom na natjecateljskefrizure.Najveći naglasak seminaraodnosio se na prezentaciju idemonstraciju natjecateljskihfrizura za nadolazeće Svjetskoprvenstvo koje će se ovegodine održati u Moskvi od1. do 4. srpnja 2006.Naši nagrađeni suci u društvu visokih predstavnika OMC-aSeminar je također omogućiopolaznicima preglednovih pravila koja su implementiranau sustave natjecanjaod strane Svjetske frizerskeorganizacije, kojih senatjecatelji ali i suci morajupridržavati. Obaveze sudacakoji su nazočili seminaru suda prenesu informacije trenerima,natjecateljima i drugimsucima svoje zemlje.Na seminaru su sudjelovalipredstavnici 30-ak zemalja.Predsjednik Svjetske frizerskeorganizacije Salvatore Foderas oduševljenjem je zaključioseminar iznimno uspješnimte je izrazio nadu da će organizacijaovakvih seminara ubudućnosti pridonijeti većojmodernizaciji i napretku frizerskestruke u natjecateljskomi poslovnom smislu.SAVEZ FRIZERAPeradenićnovipredsjednikNa izbornoj skupštiniSaveza hrvatskih frizeraodržanoj 20. veljače izabranoje novo vodstvoSaveza. Većinom glasovaizabran je novi predsjednikIvan Peradenić iz Rijeke.Za potpredsjednicuizabrana je Ana Markovinovićiz Zagreba, a novatajnica je Sofija Nikšić izOsijeka. Nova blagajnicaje Ana Jakopović izZagreba. Članovi Upravnogodbora izabrani zasljedeći četverogodišnjimandat su, uz Peradenića,i Eva Rendić iz Rijeke,Sofija Nikšić iz Osijeka,Tibor Vidaković iz Osijeka,Katarina Grudenić izZagreba, Ana Markovinovićiz Zagreba, te TerezijaDrakulić, također izZagreba.Novi Nadzorni odborčine predsjednica MirjanaPetković iz Zagreba,Marina Lucić iz Rijeke,te Zdravka Bulović izOsijeka. Prošlogodišnjiumjetnički odbor ostajeisti i to u sastavu za ženskefrizere: Vesna Murtić,Ana Markovinović, SofijaVidaković, Terezija Drakulić,Katarina Grudenić,te Tibor Vidaković. Zamuške frizere: Ivan Peradenić,Štefa Kos, te BožicaRačić.(kt)VICEPRVAKINJAMartina Janekovićoduševila u NjemačkojJoš jedan uspjeh frizerske prvakinje iz KoprivniceNa prvenstvu Njemačke održanom u Frankfurtu, mladakoprivnička frizerka Martina Janeković osvojila je naslovviceprvakinje u ukupnom plasmanu.Međunarodno prvenstvo Njemačke održano je od 4. do 6.ožujka u Frankfurtu. Riječ je o natjecanju na europskoj razini,koje se održava svake godine.Martina se natjecala u tehničkoj kategoriji, frizer za ženesenior, što znači da je izrađivala frizuru na živom modelu.U navedenoj kategoriji sudjelovalo je 14 natjecatelja iz šesteuropskih zemalja u izuzetno jakoj konkurenciji. Na natjecanjuje ukupno sudjelovalo oko 500 natjecatelja u više od 20različitih kategorija.Martinin rad se sastojao od izrade kreativne i večernjefrizure. Unutar kreativne frizure stručni žiri ocjenjuje i bojukose na modelu, tzv. color award, za što je Martina osvojila1. mjesto. U izradi večernje frizure osvojila je 3. mjesto, takoda je u ukupnom plasmanu osvojila 2. mjesto, te postalaviceprvakinjom u Njemačkoj. Natjecanje je održano u podokriljem Svjetske frizerske organizacije (OMC-a), što značida je cijelo natjecanje bilo izuzetno kvalitetno organiziranoi na visokoj razini. Martinin nastup bio je posebno zapažen,a model Biljana Štefičić iz Koprivnice pohvaljena kao najelegantnijeodjeveni model. Za njezinu odjeću pobrinula se Modnakonfekcija Zelinka.HRVATSKI FRIZERI TRENIRAJU ZA SVJETSKO PRVENSTVO U MOSKVIPripreme za vruće frizerskoljeto u punom jekuNa posljednjem prvenstvu održanom u Milanu 2004., u svjetskoj konkurenciji naši juniorifrizeri za žene ekipno su osvojili odlično 11. mjestoHrvatska frizerska reprezentacijau organizacijiCeha frizerai kozmetičara Hrvatske obrtničkekomore i Saveza hrvatskihfrizera, i ove godinesudjelovat će na Svjetskomprvenstvu koje pripremaSvjetska frizerska organizacijaa održat će se od 1. do 4.srpnja u Moskvi.Nakon uspješnog 8. prvenstvafrizera i kozmetičaraHrvatske, održanog u Karlovcuu listopadu prošle godine,koje je organizirano usuradnji Ceha i SHF-a, sukladnorezultatima natjecatelja,sastavljena je hrvatskafrizerska reprezentacija kojaće sudjelovati na Svjetskomprvenstvu.Reprezentaciju broji 30-akčlanova – natjecatelji i njihoviživi modeli, treneri muškei ženske ekipe, međunarodnisuci, te druge stručne osobekoji će raditi s natjecateljimaprije i za vrijeme održavanjaprvenstva.Na mnogim europskim isvjetskim natjecanjima krozproteklo cijelo stoljeće hrvatskifrizeri postizali su vrhunskerezultate, te bili prvacidržave, europski i svjetskiprvaci.Prvo sudjelovanje hrvatskihfrizera na Svjetskom prvenstvuod samostalnosti RHbilo je u Berlinu 2000. godine.Program događanja u Moskvi1. srpnja 2006. godine – SUBOTA• registracija natjecatelja• otvaranje izložbe »Beauty & Hair World 2006.« UZAO »ExpoCenter« (mjesto održavanja Svjetskogprvenstva)• otvaranje/početak 31. svjetskog prvenstva• natjecanje2. srpnja 2006. godine – NEDJELJA• natjecanje3. srpnja 2006. godine – PONEDJELJAK• natjecanje4. srpnja 2006. godine – UTORAK• proglašenje i svečano uručivanje nagrada pobjednicima.• gala večera, show programSljedeće prvenstvo na kojemsu se hrvatski frizeri natjecaliodržano je u Las Vegasu 2002.godine, gdje su postignutizapaženi rezultati. Među natjecateljimaiz 70-ak zemalja,hrvatski frizeri plasirali su seizmeđu 16. i 20. mjesta, što semože smatrati uspjehom zatako mladu ekipu. Na posljednjemSvjetskom prvenstvuodržanom u Milanu 2004. godine,koje je ujedno bilo i najbrojnije,juniori frizeri za ženeosvojili su ekipno odlično 11.mjesto. Seniori frizeri za muškarceosvojili su 22. mjesto, anatjecatelji seniori za žene 31.mjesto u ekipnom dijelu natjecanja.U pojedinačnim radovimavjenčanom frizuromženskih seniora plasirali smose na 37. mjesto, a muški junioru kategoriji dnevna frizurana 34. mjesto.Treninzi reprezentacije suu tijeku, a natjecatelji s trenerimai umjetničkim odboromrade na konačnom definiranjui usklađivanju linija, te drugihključnih elemenata za natjecateljskefrizure koje će predstavitina Svjetskom prvenstvu.Sudjelovanje hrvatske reprezentacijefinancijski će pomoći,između ostalih, Hrvatskaobrtnička komora, državneinstitucije, te renomirane tvrtkeiz svijeta frizerstva.KREŠIMIR TOMIĆ

After coding the entire segment, we identified student teachers' "cries forknowledge." In discourse analysis, Fairclough (1999) argues “one cannotproperly analyze content without simultaneously analyzing form, becausecontents are always necessarily realized in forms, and different contents entaildifferent forms and vice versa. In brief, form is a part of content.” With thisargument in mind, the authors used both the form and content of each utteranceas a marker to identify when the need for knowledge occurs. To be considered a“cry for knowledge” the content had to be about science and somehow related tostatic electricity, and the form could be either a question, statement, or reflectivestatement. The codes that represent a need for knowledge were: a directquestion about science (Qs), a less direct statement (S) that was followed by ananswer about science, or a direct comment about what is unknown (Un).Which forms of talk immediately follow these science questions? Answers aboutscience followed questions 39% of the time (out of 13 Qs). The remainingresponses were agreements (2 Aa), de-puffs (2 Ad), clarification question (1 Qc),inquiring statement (1 S), process answer (1 Apro), and puff (1 Ap).Interestingly, a science question was never immediately followed by anotherscience question, such as ‘Do the electrons completely transfer?’ ‘Why do theytransfer?.’ However, the discussion below will explain how several questionsabout science developed together within a short period. Questions about sciencethat were formed as statements (S) were followed by answers about science halfthe time (out of 8 S). The other responses were: one science question (Qs), oneinquiring statement (S), and two agreements (Aa). The third type of "cry forscience," was a reflective statement (Un) that was followed by a clarificationquestion.Also, answers about science were most often immediately followed by anotheranswer about science (14 out of 49 times).The total numbers of types of statements used during the 8:23 minute clip thatcontained 188 turns of talk (133 turns were coded unambiguously) are shown inTable 2. The most common type of utterance was an answer about science (As),while the next most common was an agreement (Aa), a question about science(Qs), and then a comment about the process of problem solving by the teacher(Tapro).Table 2Number of Categorized UtterancesUtterance Number OccurredQc 2Qch 2Qp 2Qs 13S 8Aa 3112

Petak, 24. ožujka 2006.Obrtničke novine 13MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVAKrenuli projekti poticanja poduzetništva za 2006.Obrtnicima i poduzetnicima upućeni su javni pozivi za dodjelu novčanih poticaja, o čemu se svi zainteresirani mogu u cijelostiinformirati na web-stranicama Ministarstva gospodarstva. U ovom broju prenosimo četiri obrtnicima vjerojatno najzanimljivija pozivaMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva 22. ožujka 2006. godine započelo je s objavomJavnih poziva za projekte poticanja poduzetništva za 2006. godinu. Zasad je riječ o šesnaest projekata,od čega u ovom broju Obrtničkih novina predstavljamo četiri obrtnicima vjerojatno najzanimljivijaprojekta. Svi javni pozivi, tekstovi projekata i obrasci za prijavu mogu se vidjeti na webstranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva www.mingorp.hr.Sve informacije o svim projektima Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva bit će dostupnei putem besplatnog info-telefona Ministarstva 0800/234-505. U sljedećem broju Obrtničkihnovina, koji izlazi 2. svibnja, nastavljamo s objavom javnih poziva po objavi.U OVOM BROJU OBJAVLJUJEMO:1. »RAZVOJ STRUKOVNIH ŠKOLA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA«2. »STIPENDIRANJE UČENIKA U DEFICITARNIM ZANIMANJIMA«3. »POTICAJI OBRTNICIMA I TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA –IZVOĐAČIMA PRAKTIČNE NASTAVE«4. »OČUVANJE OBRTNIČKE TRADICIJE«VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO GOSPODARSTVA,RADA I PODUZETNIŠTVA10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78JAVNI POZIV ZAP R O J E K T »RAZVOJ STRUKOVNIH ŠKOLA ZA OBRTNIČKA ZANIMANJA«1. Predmet javnog poziva je dodjela financijskih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništvaza sufinanciranje Projekta »Razvoj strukovnih škola za obrtnička zanimanja«, sukladno Programupoticaja malog i srednjeg poduzetništva.2. Sredstva u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kn po školi dodjeljuju se srednjim strukovnim školamakoje obrazuju učenike za rad u obrtničkim zanimanjima.3. Dobivena sredstva škole mogu koristiti za:• opremanje školskih praktikuma, za vježbe iz strukovnih predmeta i praktičnu nastavu• za obnavljanje ili nabavku nastavnih sredstava i pomagala škole.4. Na Natječaju mogu sudjelovati:a) Obrtničke i druge srednje strukovne škole koje obrazuju učenike/naučnike za obrtnička zanimanja izPravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN br. 87/01 i NN br. 47/05)5. Zahtjev za dodjelu sredstava treba dostaviti na propisanom obrascu s popratnom dokumentacijom,poštom ili osobno u pisarnicu Ministarstva. Tražitelj sredstava treba dostaviti sljedeću dokumentaciju:– Popunjeni obrazac Zahtjeva za dodjelu potpore OŠ/06– Presliku registracije škole– Podaci o žiro računu– Plan utroška sredstava6. Prijave za dodjelu sredstava razmatrat će Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu gospodarstva, radai poduzetništva, a Odluku o dodjeli sredstava donijet će ministar na temelju prijedloga Povjerenstva.7. Korisnik dodijeljenih nepovratnih sredstava dužan je do kraja 2006. godine Ministarstvu dostavitidokaz o namjenskom korištenju sredstava. Ministarstvo zadržava pravo kontrole namjenskog trošenjasredstava.8. Obrazac za prijavu na Javni poziv (obrazac Zahtjeva za dodjelu potpore OŠ/06) podnositelji zahtjevapodižu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78.Sve ostale informacije mogu se dobiti na web stranici Ministarstva www.mingorp.hr .9. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.10. Javni poziv otvoren je do iskorištenja sredstava.Klasa: 311-01/06-01/96Ur. broj: 526-12-03/1-06-2VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO GOSPODARSTVA,RADA I PODUZETNIŠTVA10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78JAVNI POZIVZA PROJEKT »OČUVANJE OBRTNIČKE TRADICIJE« ZA 2006. GODINU1. Predmet Javnog poziva je dodjela bespovratnih potpora Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništvaputem projekta »Očuvanje obrtničke tradicije« za 2006. godinu, sukladno Programu poticajamalog i srednjeg poduzetništva.2. Projekt je namijenjen institucijama (ustanove, udruge) te gospodarskim subjektima koji provodeprograme edukacije i predstavljanja tradicionalnih obrtničkih djelatnosti.3. Sufinanciranje troškova navedenim korisnicima odnosi se na provedbu programa predstavljanjai educiranja tradicionalnih obrtničkih djelatnosti putem radionica, tečajeva i seminara, a što uključuje:zakup, uređenje i opremanje prostora, izradu web stranica, troškove izrade promidžbenog materijala, troškoveosnovnih sredstava i pribora za rad te troškove voditelja edukacije. Novčana naknada za voditeljaedukacije ne može biti veća od 20% ukupnog iznosa bespovratne potpore.4. Bespovratne potpore po ovom projektu odobravaju se do najvećeg iznosa od 30.000,00 kn, a realiziratće se tijekom 2006. godine, odnosno do kraja utroška planiranih sredstava koja su osigurana uDržavnom proračunu RH za tekuću godinu.5. Zahtjev za dodjelu bespovratnih potpora treba dostaviti na propisanom obrascu s popratnom dokumentacijom,poštom ili osobno u pisarnicu Ministarstva. Tražitelj treba dostaviti sljedeću obveznu dokumentaciju:• popunjeni obrazac OOT/06• preslika rješenja o registraciji (pravni status)• detaljni program rada – edukacije sa naznačenim ciljevima i brojem polaznika• promidžbeni materijal u kojem je opisana djelatnost (ako postoji)• dokaz o namjenskoj potrošnji sredstava (račun, ponuda)• preslika žiro računa• potvrda Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi6. Prijave za dodjelu bespovratnih potpora razmatrat će Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu gospodarstva,rada i poduzetništva, a Odluku o dodjeli sredstava donijet će Ministar na temelju prijedlogaPovjerenstva. Korisnik dodijeljenih nepovratnih sredstava dužan je pružiti dokaz o namjenskom korištenjusredstava.Ministarstvo zadržava pravo praćenja realizacije projekta, kao i kontrolu namjenski utrošenih sredstava.U slučaju utvrđivanja nenamjenskog trošenja sredstava, korisnik bespovratne potpore obavezan jeistu vratiti na žiro-račun Ministarstva u roku od 15 dana od dana zaprimanja Odluke o povratu sredstava.7. Obrazac za prijavu na Javni poziv, kao i ostale informacije o projektu, dostupni su u Ministarstvugospodarstva, rada i poduzetništva, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, na internetskim stranicamaMinistarstva www.mingorp.hrte u poduzetničkim institucijama na lokalnim razinama.Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.8. Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava.Klasa: 311-01/06-01/89Ur. broj: 526-12-01/3-06-2VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO GOSPODARSTVA,RADA I PODUZETNIŠTVA10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78JAVNI POZIVZA PROJEKT »STIPENDIRANJE UČENIKA U DEFICITARNIM ZANIMANJIMA«1. Predmet javnog poziva je dodjela financijskih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništvaza financiranje Projekta »Stipendiranje učenika u deficitarnim zanimanjima«.2. Sredstva se dodjeljuju područnim obrtničkim komorama za stipendiranje učenika koji se školuju zadeficitarna obrtnička zanimanja. Stipendiranje se provodi na način da Ministarstvo i područne obrtničkekomore zajednički sufinanciraju ukupni iznos stipendije svakog učenika u odnosu 50:50%, s time daMinistarstvo može po jednoj obrtničkoj komori sufinancirati stipendije za najviše 10 učenika i to sa maksimalnimiznosom od 500,00 kn po učeniku. Ministarstvo odobrava sredstva svakoj područnoj obrtničkojkomori za ukupni broj učenika koji će se stipendirati na području svake područne obrtničke komore. Učenikekojima će se stipendije dodjeljivati određuju područne obrtničke komore prema vlastitim kriterijimausklađenim prema osnovnim kriterijima za dodjelu stipendija. Osnovni kriteriji u skladu s kojim područneobrtničke komore određuju posebne kriterije za dodjelu sredstava su: da je u školskoj godini 2004/2005. i2005/2006. za stipendiranje učenika za deficitarna obrtnička zanimanja područna obrtnička komora koristilapoticajna sredstva Ministarstva (daje se prednost) i da su učenici koji se stipendiraju: redovni učenici,slabijeg imovnog stanja i imaju prebivalište na područjima određenim Zakonom o područjima posebnedržavne skrbi (NN br. 44/96, 57/96, 124/97, 78/99,87/00, 94/01, 88/02, 26/03-pročišćeni tekst i 42/05),Zakonom o otocima (NN br. 34/99,149/99-Uredba o dopuni i 32/01) ili Zakonom o brdsko-planinskimpodručjima (NN br: 12/02, 32/02, 117/03 i 42/05).3. Dobivena sredstva područne obrtničke komore mogu koristiti za sufinanciranje stipendiranja učenikakoji se školuju za deficitarna obrtnička zanimanja: konobar, krojač, autoelektričar, pediker, bravar, zidar,autolakirer, mesar, limar, alatničar, tesar, slastičar, dimnjačar, mehaničar poljoprivrednih strojeva, ljevač,brodomehaničar, tapetar, klesar, krovopokrivač, mlinar, drvotokar, graditelj drvenih brodova, graditeljmetalnih brodova, graditelj plastičnih brodova, klobučar, kotlar, kovač, krznar, mljekar, obućar, preciznimehaničar, optičar, puškar, urar, kao i za druga obrtnička zanimanja koja su, na svom području, područnaobrtnička komora i područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje utvrdile kao deficitarna.4. Na Natječaju mogu sudjelovati:Područne obrtničke komore koje će u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništvastipendirati učenike na svom području za deficitarna obrtnička zanimanja.5. Zahtjev za dodjelu sredstava treba dostaviti na propisanom obrascu s popratnom dokumentacijom,poštom ili osobno u pisarnicu Ministarstva. Tražitelj sredstava treba dostaviti popunjeni obrazac Zahtjevaza dodjelu potpore PS/06.6. Prijave za dodjelu sredstava razmatrat će Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu gospodarstva, radai poduzetništva, a Odluku o dodjeli sredstava donijet će ministar na temelju prijedloga Povjerenstva.7. Korisnik dodijeljenih nepovratnih sredstava dužan je u roku 60 dana od uplate potpore dostavitiMinistarstvu dokaz o namjenskom korištenju sredstava.8. Ministarstvo zadržava pravo kontrole namjenskog trošenja sredstava.9. Obrazac za prijavu na Javni poziv (obrazac Zahtjeva za dodjelu potpore PS/06) podnositelji zahtjevamogu podignuti u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara78 ili na web stranici Ministarstva www.mingorp.hrgdje mogu pronaći i ostale informacije o projektu.10. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.11. Javni poziv otvoren je do iskorištenja sredstava.Klasa: 311-01/05-01/94Ur. broj: 526-12-03/1-06-2VLADA REPUBLIKE HRVATSKEMINISTARSTVO GOSPODARSTVA,RADA I PODUZETNIŠTVA10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78JAVNI POZIVZA PROJEKT »POTICAJI OBRTNICIMA I TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA – IZVOĐAČIMA PRAKTI-ČNE NASTAVE«1. Predmet javnog poziva je dodjela financijskih sredstava Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništvaza sufinanciranje Projekta »Poticaji obrtnicima i trgovačkim društvima – izvođačima praktičnenastave«.2. Sredstva u iznosu od 3.000,00 do 12.000,00 kn po obrtu/trgovačkom društvu dodjeljuju se obrtnicima/trgovačkimdruštvima u čijim se obrtima/trgovačkim društvima izvodi praktična nastava za učenikesrednjih strukovnih škola koji se obrazuju za rad u obrtničkim zanimanjima propisanim Pravilnikom ovezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 87/01 i 47/05).3. Na Javnom pozivu mogu sudjelovati obrtnici/trgovačka društva:− u čijim radionicama i pogonima se izvodi praktična nastava− koji naučnicima isplaćuju novčanu naknadu u skladu s Pravilnikom o minimalnim uvjetima za ugovoreo naukovanju (NN br. 62/02 i 72/05)4. Zahtjev za dodjelu sredstava treba dostaviti na propisanom obrascu s popratnom dokumentacijom,poštom ili osobno u pisarnicu Ministarstva. Tražitelj sredstava treba dostaviti sljedeću obaveznu dokumentaciju:a. Presliku obrtnice/rješenja o upisu u sudski registarb. Popunjeni obrazac Zahtjeva za dodjelu potpore PN/06c. Preslike ugovora o naukovanju/praktičnoj nastavid. Dokaz o uplaćenim naknadama naučnicima5. Prijave za dodjelu sredstava razmatrat će Povjerenstvo osnovano u Ministarstvu gospodarstva, rada ipoduzetništva, a Odluku o dodjeli sredstava donijet će ministar na temelju prijedloga Povjerenstva.6. Obrazac za prijavu na Javni poziv podnositelji zahtjeva podižu u Ministarstvu gospodarstva, rada ipoduzetništva, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 78. Sve ostale informacije mogu se dobiti na webstranici Ministarstva www.mingorp.hr .7. Nepotpuni zahtjevi neće se razmatrati.8. Javni poziv otvoren je do iskorištenja sredstava.Klasa: 311-01/06-01/93Ur. broj: 526-12-03/1-06-2

14 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.HRVATSKA UDRUGA POREZNIH OBVEZNIKAOporezivanje dokapitalizacije poduzećau suprotnosti sa stavovima Vlade RHU HUPO-u tvrde da ne bi trebalo oporezivati sredstva uložena udokapitalizaciju jer je to protivno interesu ne samo poduzetnikanego i strateškim ciljevima razvoja društvaHUPO Vas obavještavaZAGREB – Stav je Hrvatskeudruge poreznih obveznika(HUPO) da se zakonskepraznine ne mogupopunjavati »mišljenjima«Ministarstva financija, jer tosmatramo korištenjem neprimjerenoginstituta u državivladavine prava. To je istaknutona proširenoj sjedniciUpravnog odbora HUPO,održanoj 15. ožujka, tijekomrasprave na temu »Porezni teretdokapitalizacije«. Budućida pozitivni porezni propisine sadrže precizne odredbe oporeznom tretmanu dokapitalizacijeiz neto dobiti, HUPOsmatra da se taj nedostatak nemože premostiti kreativnimdogradnjama u obliku mišljenjaPorezne uprave, napominjepredsjednik HUPO-a dr.Guste Santini.HUPO ukazuje na osnovnanačela pravnog sustavaRH: porezni sustav temeljise na načelu pravednosti,prava stečena ulaganjemkapitala ne mogu se umanjitizakonom niti drugimpravnim aktom, zakoni idrugi propisi ne mogu imatipovratno djelovanje, vladavinaprava, kao i osnovnogpravnog načela još iz dobaRimskog prava, a koje seprimjenjuje u svim pravnimsustavima: in dubio pro reo, ašto znači da se u slučaju sumnje(odnosno nepostojanjapropisa) donosi odluka (tumačipropis) u korist stranke,to jest poreznog obveznika.Slijedom iznesenog,HUPO traži da Ministarstvofinancija povuče sporno mišljenjekl. 410-18/05-01/54,ur. broj: 513-07-21-01/05-2od 19. svibnja 2005. odnosnood 30. studenog 2005.kao pravno neutemeljeno.HUPO smatra da je mišljenjeMinistarstva financija,prema kojemu se oporezujedokapitalizacija poduzeća usuprotnosti i sa stavovimaVlade RH za poticanje poduzetništva.Podržavajućitaj stav Vlade HUPO je mišljenjada ne bi trebalo oporezivatisredstva uloženau dokapitalizaciju jer je toprotivno interesu ne samopoduzetnika nego i strateškimciljevima razvoja društva.HUPO još jednom pozivaMinistarstvo financijana suradnju prilikom donošenjapropisa koji uređujuporezni sustav RH te nudisvoju stručnu pomoć.Članovi HUPO-a izrazili su nezadovoljstvo mišljenjem Ministarstva financijaUPOZORENJENe nasjedajte na lažneponude za oglašavanjeHrvatska obrtnička komora zaprimila je dopise Obrtničkihkomora Istarske i Međimurske županije kojima obavještavajuo prevarama inozemnih promidžbenih tvrtki. Riječ je o slanjubesplatnih promidžbenih materijala kojima se nudi oglašavanjeproizvoda i usluga u inozemnim publikacijama. U posljednjevrijeme aktualna je European City Guide. U samompromidžbenom materijalu traži se potpisivanje izjave o suglasnostiza oglašavanje, koja uključuje i prihvaćanje njihovihuvjeta. Uvjeti su obično napisani malim slovima ili na poleđini,pri čemu se na njih obraća puno manje pažnje. Promidžbenimaterijal nudi ugovor za oglašavanje, te potpisnici najčešćeočekuju da će im naknadno biti poslan tekst ugovora.Međutim, promidžbeni materijal je osmišljen kao ponuda.Potpisivanjem suglasnosti prihvaća se ponuda, te je potrebnobiti svjestan da je time zapravo zaključen ugovor pod ponuđenimuvjetima. I upravo ovdje nastaju problemi. Nakon slanjapotpisane suglasnosti počinju stizati računi za naplatu uslugeobjave, a zatim i opomene pod prijetnjom tužbe.Kako se zaštititi?– Potrebno je biti oprezan, pažljivo proučiti sve detalje onogašto se potpisuje i uvjete koje se prihvaća. Tako se najlakšesprječava nastanak neželjenih posljedica. Kad se ugovorjednom zaključi, puno je teže osloboditi se obveza koje onnameće. Ono što možemo preporučiti je da se podnese prijavaDržavnom inspektoratu i zatraži pomoć udruga za zaštitupotrošača. Krajnja mogućnost je sudski spor u kojem trebadokazati prijevarno ponašanje ponuditelja. To je dodatno otežanojer se najčešće definira nadležnost stranog suda, premasjedištu ponuditelja – objašnjava dr. Petar Sindičić, glavni tajnikHOK-a.

Petak, 24. ožujka 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 15•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•Obrtnički savjetnikDONESENA ODLUKA O VISINI DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJENovi iznosi dnevnica za putovanja u inozemstvoKorisnici koji se financiraju iz državnog proračuna troškove moraju obračunavati po novim tarifama. Iznosi navedeni u tablicama primjenjuju sei za obračune putnih naloga poduzetnika, obrtnika i drugih pravnih osoba, kao porezno priznati trošakNakon 13 godina primjeneistih iznosadnevnica, točnijeod 1993. godine, donesenaje Odluka o visini dnevniceza službeno putovanjeu inozemstvo za korisnikekoji se financiraju iz sredstavadržavnog proračuna(Nar. novine br. 8 od 18. siječnja2006. godine). Timese od tog datuma kada jeOdluka objavljena primjenjujunovi iznosi dnevnica.Sva službena putovanjakoja su obavljena do 18.siječnja obračunavaju sepo starim iznosima dnevnica.Svote koje navodimo utablicama primjenjuju se iza obračune putnih nalogapoduzetnika, obrtnika idrugih pravnih osoba, kaoporezno priznati trošak.Pravo na isplatu dnevniceobrtnika i zaposlenih uobrtu proizlazi iz članka34. Kolektivnog ugovoraposlodavaca i radnika uobrtu. Podsjećamo da setemeljem poreznih propisaiz područja dohotka, inozemnednevnice smatrajuneoporezivim izdacima alisamo do propisanih iznosa.Nova Odluka donosisvote inozemnih dnevnicaza 98 zemalja, i uglav-nom je iskazana u USDili EUR. Osnovni kriterijpri donošenju visine svotednevnica bili su brutodruštveni proizvodi ze-malja na koje se iznosiodnose. U nastavku dajemopregled iznosa inozemnihdnevnica po pojedinimdržavama:NAZIV DRŽAVEIslamska Država AfganistanRepublika AlbanijaAlžirska Narodna DemokratskaRepublikaKneževina AndoraRepublika AngolaArgentinska RepublikaRepublika ArmenijaAustralijaRepublika AustrijaAzerbajdžanska RepublikaKraljevina BelgijaRepublika BjelarusRepublika BolivijaSavezna Republika BrazilBosna i HercegovinaRepublika BugarskaRepublika CiparČeška RepublikaRepublika ČileKraljevina DanskaArapska Republika EgipatRepublika EstonijaSavezna Demokratska RepublikaEtiopijaRepublika FilipiniRepublika FinskaIZNOSDNEVNICE35,00 USD30,00 EUR40,00 USD70,00 USD35,00 USD50,00 USD50,00 USD85,00 USD70,00 EUR50,00 USD70,00 EUR50,00 USD40,00 USD40,00 USD30,00 EUR40,00 EUR60,00 EUR50,00 EUR40,00 USD70,00 EUR40,00 USD40,00 EUR35,00 USD40,00 USD70,00 EURFrancuska Republika 70,00 EURRepublika GruzijaHelenska RepublikaRepublika IndijaRepublika IndonezijaIslamska Republika IranRepublika IrakIrskaRepublika IslandDržava IzraelJamajkaJapanRepublika JemenHašemitska Kraljevina JordanJužnoafrička RepublikaKanadaRepublika KazahstanRepublika KenijaNarodna Republika KinaNarodna Republika Kina, HongKong50,00 USD60,00 EUR40,00 USD40,00 USD60,00 USD60,00 USD70,00 EUR80,00 EUR70,00 USD35,00 USD85,00 USD35,00 USD35,00 USD50,00 USD85,00 USD50,00 USD35,00 USD50,00 USD95,00 USDNAZIV DRŽAVERepublika KorejaRepublika KubaDržava KuvajtRepublika LatvijaLibanonska RepublikaRepublika LiberijaSocijalistička Narodna LibijskaArapska DžamahirijaRepublika LitvaVeliko Vojvodstvo LuksemburgRepublika MadžarskaRepublika MakedonijaMalezijaRepublika MaltaSjedinjene Meksičke DržaveRepublika MoldovaIZNOSDNEVNICE70,00 USD35,00 USD70,00 USD40,00 EUR35,00 USD40,00 USD40,00 USD40,00 EUR80,00 EUR50,00 EUR30,00 EUR40,00 USD60,00 EUR35,00 USD40,00 USDKneževina Monako 70,00 EURRepublika MozambikKraljevina NizozemskaKraljevina NorveškaNovi ZelandSavezna Republika NjemačkaIslamska Republika PakistanRepublika PeruRepublika PanamaRepublika PoljskaPortugalska RepublikaRumunjskaRuska FederacijaKraljevina Saudijska ArabijaRepublika SenegalRepublika SingapurSirijska Arapska RepublikaSjedinjene Američke DržaveSlovačka RepublikaRepublika Slovenija35,00 USD70,00 EUR80,00 EUR70,00 USD70,00 EUR40,00 USD35,00 USD50,00 USD40,00 EUR60,00 EUR40,00 EUR50,00 USD50,00 USD35,00 USD85,00 USD50,00 USD95,00 USD50,00 EUR50,00 EURSrbija i Crna Gora 30,00 EURRepublika SudanKraljevina ŠpanjolskaŠvicarska KonfederacijaKraljevina ŠvedskaTalijanska RepublikaRepublika TadžikistanRepublika TunisTurkmenistanRepublika TurskaUkrajinaRepublika Uzbekistan35,00 USD60,00 EUR80,00 EUR80,00 EUR70,00 EUR50,00 USD35,00 USD50,00 USD50,00 EUR50,00 USD50,00 USDKirgiska RepublikaRepublika KolumbijaRepublika KongoDemokratska Narodna RepublikaKoreja50,00 USD40,00 USD35,00 USD40,00 USDUjedinjena Kraljevina VelikeBritanije i Sj. IrskeUjedinjeni Arapski Emiratisve druge države70,00 EUR50,00 USD35,00 USDNEVEN ZAVRŠKI

16 Obrtničke novineSAVJETNIKPetak, 24. ožujka 2006.PRAVO NA OSTVARIVANJE STAŽA OSIGURANJA S POVEĆANIM TRAJANJEM – III. DIOPoslovi s posebnim uvjetima radaNa temelju učestalih upita obrtnika, unastavku teksta dajemo prikaz zadnjeg dijelaod 56 različitih vrsta poslova s posebnimuvjetima rada, za koje se može ostvariti tzv.beneficirani radni stažALAN VAJDAZakon o stažu osiguranjas povećanimtrajanjem (Narodnenovine br. 71/99.) propisujeda osiguranici zaposlenina osobito teškim i,za zdravlje i radnu sposobnostštetnim radnim mjestima,ostvaruju pravo nastaž osiguranja s povećanimtrajanjem. Osobitoteška i, za zdravlje i radnusposobnost štetna radnamjesta, jesu radna mjestana kojima postoje štetniutjecaji na zdravstvenostanje i radnu sposobnostzaposlenika, unatoč tomešto su primijenjene općei posebne zaštitne mjereutvrđene propisima o zaštitina radu.U nekoliko prošlihbrojeva objavili smo kojasu to osobito teška, i zazdravlje i radnu sposobnostštetna radna mjesta.U ovom broju donosimoVam posljednji dio popisaposlova s posebnimuvjetima rada, premaPravilniku o poslovimas posebnim uvjetimarada (Narodne novine,br. 5/84.). Pravilnik inačeodređuje 56 različitihvrsta poslova s posebnimuvjetima rada.• Poslovi pri kojimaje radnik izložen benzenui drugim homolozimaTo su poslovi koji se obavljajuu radnim procesimakao što su: proizvodnjabenzena katalizom ili destilacijomkatrana; rektificiranjebenzena; primjenabenzenovih homologakao otapala u proizvodnjisredstava za odmašćivanjei čišćenje i u proizvodnjigume; proizvodnjai primjena ljepila i bojeu kojima su kao otapalaupotrijebljeni benzenovihomolozi.• Poslovi pri kojimaje radnik izložen nitroi amino derivatimabenzenaTi se poslovi obavljaju uradnim procesima kao štosu proizvodnja i primjenanitrobenzena, dinitrobenzena,nitrofenola, dinitrofenolai trinitrofenola,anilina, fenilendiamina,benzidina, niftilamina,toluendiamina, i drugih,u industriji tekstila, gumei kože kao i kod bojanjakrzna, proizvodnja sapunai parfema; primjenadinitrobenzena kao sredstvaza zaštitu bilja.• Poslovi pri kojima jeradnik izložen kemijskimi drugim tvarimau proizvodnji i preradiumjetnih smola iplastičnih masaRiječ je o radnim procesimakao što su: proizvodnjai prerada umjetnogkaučuka; proizvodnja iprerada kumaronske, indenske,poliesterske, fenolske,aldehidske i ketonskesmole; proizvodnjapoliamida, aminoplasta,poliuretana, silikona idrugo.• Poslovi pri kojimaje radnik izloženorganofosfornim i karbamatnimpesticidimaon, klorpirifos, paration,paration-metil, šradan, tionazin,monometilni karbamatii dr.• Poslovi pri kojima jeradnik izložen drugimpesticidimaTakvi poslovi se obavljajuu raznim procesimaproizvodnje ili primjenenikotina, piretrina, metilbromida,parakvata;kloriranih ugljikovodika,dinitrofenola i drugih pesticida.• Poslovi pri kojima jeradnik izložen prašiniumjetnih gnojivaTakvi poslovi se obavljajuu procesu proizvodnje,pakiranja ili primjeneumjetnih gnojiva kao štosu: kalcijumcijanamid, superfosfat,tomasovo brašno.• Poslovi pri kojima jeradnik izložen biološkimagensimaPoslovi su to pri kojimasu radnici izloženi uzročnicimazarazne žutice,To su poslovi koji seobavljaju u okolini u kojojse proizvode ili primjenjujuspojevi kao na primjerdiklorvos, dioksation,dikrotiofos, disulfoton,EPN, etion, forat, fasfamidon,fosmet, karbofenotituberkulozehumanog ilibovinog tipa, salmonelama,brucelama, uzročnicimaornitoza, leptospiroze,antraksa, erizipeloida, tularemije,Q groznice, rabijesa,i dr.. Također, u tu grupuspadaju poslovi u centrimaza kroničnu dijalizu,stanicama za transfuzijukrvi, operativnim traktovima,bankama organa imaterijala za transplantaciju,prosekturama, odjelimaza zarazne bolesti,dijagnostičkim laboratorijima,odjelima za dječjebolesti, dječjim jaslicamai vrtićima, jedinicamaza liječenje tuberkuloze,praonicama zaraženogrublja, veterinarskim stanicama,stajama za uzgojlaboratorijskih životinja;pri eksperimentiranju sazaraženim životinjama ustočarstvu i klaonicama;poslovi čuvara i tehničkiposlovi u zoološkim vrtovima;transporti životinjai mesa; uzgoj peradi igolubova; poslovi čišćenjai sl.POSEBNI POREZNove evidencije uprometu kavomIzmjene i dopune Pravilnika o posebnom porezu nakavu i rukovanju markicama za označavanje kaveodnose se na promjene popunjavanja mjesečnih igodišnjih obrazacaIzmjene i dopune Pravilnikao posebnom porezuna kavu i rukovanjumarkicama za označavanjekave objavljene su u Narodnimnovinama 155/05. spočetkom primjene od 7.siječnja 2006. godine. Onese odnose na promjene popunjavanjamjesečnog igodišnjeg Obrasca I-KA,mjesečnog Obrasca I-KA-OM-M i godišnjeg ObrascaI-KA-OM-G.Obveznici podnošenjanavedenih izvješća su:– porezni obveznici iz čl.4. st. 1. Zakona o posebnomporezu na kavu, koji u carinskopodručje RH uvoze,unose ili primaju kavu,– proizvođači, prerađivači,vlasnici kave iz uslužneprerade i dorade ako jekoriste za daljnju proizvodnju,preradu, prodaju ilibilo koji drugi način isporuke,trgovci i izvoznici,– prepakirači, odnosnopakirnice koje već označenukavu pakiraju u manja iliveća pakiranja. Osobe kojeobavljaju promet kavomkoja je već označena obilježavajućimmarkicama netrebaju podnositi mjesečnaizvješća, pod uvjetom datakva kava ne mijenja vrstuili masu ili se ne obavljajuneke radnje koje zahtijevajustavljanje druge obilježavajućemarkice.Podsjećamo na rokovepodnošenja izvješća naobrascima I-KA i I-KA-OM. Mjesečna se izvješćadostavljaju do 15. u mjesecuza prethodni mjesec,a godišnja do 31. siječnjatekuće godine za proteklugodinu. Uz godišnje izvješćepotrebno je dostaviti iinventurnu listu kave sastanjem 31. prosinca godineza koju se podnosi izvještaj.Mjesečno izvješćeza prosinac 2005. trebaloje dostaviti na staromObrascu I-KA i ObrascuI-KA-OM.Sve navedene izvještajedostavlja se nadležnim carinarnicama.NEVEN ZAVRŠKIOB: Na koju osnovicu i po kojoj stopi se obračunavaju obvezni doprinosi u obrtu?SS: Na temelju Zakona o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine br. 147/02., 175/03., 177/04.),Pravilnika o doprinosima za obvezna osiguranja (Narodne novine, br. 1/05. i 14/05.) te Naredbe o iznosimaosnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2006. godinu (Narodne novine br. 139/05.)utvrđene su nove osnovice za uplatu obveznih doprinosa, a kako slijedi:a) Obvezni doprinosi na temelju Zakona o porezu na dohodakOsnovaosiguranjaObrtničkadjelatnostOsnovica(mjesečno)Mirovinskoosiguranje(15%+5%)=20%Zdravstvenoosiguranje 15%Za ozljede odprofesionalnebolesti 0,5%Ukupnomjesečno35,50%4.029,35 805,87 604,40 20,15 1.430.42b) Obvezni doprinosi na temelju Zakona o porezu na dobitObrt jejedinaosnovaosiguranjaOsnova osiguranjaPITAJTE SAVJETODAVNU SLUŽBUObračun obveznihdoprinosa u obrtuNe isplaćujepoduzetničkuplaćuIsplaćujepoduzetničkuplaćuOsnovica(mjesečno)Mirovinskoosiguranje(15%+5%)=20%Zdravstvenoosiguranje15%Za ozljede odprofesionalnebolesti 0,5%6.818,90 1.363,78 1.022,83 34,09Poduzetničkaplaća, anajmanje6.818,90Najmanje1.363,78Najmanje1.022,83Najmanje34,09

Petak, 24. ožujka 2006.SAVJETNIKNOVI PRAVILNIKObrtničke novine 17Označavanje avanje drvene ambalažeu međ unarodnom prometuU Narodnim novinama (14/06.) objavljen je Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje umeđunarodnom prometu. Svi koji izvoze bilo kakve proizvode u drvenoj ambalaži, a napose oni koji izvoze palete, drvene kutije i slično, mogli biimati poteškoća na granici ne budu li ispoštovali sve propise o pakiranju i fumigacijiANĐELKO VOJVODAPravilnik, koji se odnosina sve obrtnike kojiizvoze u drvenoj ambalaži,ili u međunarodnipromet stavljaju drvenepalete i ambalažu, određujenove postupke bez kojihneće moći proći carinu.Pravilnikom se propisujupostupci tretiranja, označavanjate uvjeti koje morajuispunjavati pravne i fizičkeosobe koje primjenjujupostupke tretiranja i označavanjadrvenog materijalaza pakiranje, postupaknjihova upisa u Upisnik tenačin obavljanja službeneprovjere,fitosanitarnogpregleda i inspekcijskognadzora nad provedbomPravilnika.Značenje izraza1. Drveni materijal za pakiranjesu netretirano drvoi proizvodi djelomično ili ucijelosti izrađeni od netretiranogdrva, koji se koristeza pakiranje, učvršćivanjeili pri prijevozu bilo koje vrsterobe, a obuhvaćaju palete,sanduke, kutije, okvire,nosače, pregrade, obloge idruge proizvode, osim onihkoji su izrađeni od netretiranogdrva tanjeg od 6 mm.2. Netretirano drvo je drvokoje tijekom primarne obradenije bilo podvrgnutozagrijavanju, tlaku ili lijepljenju,to jest nije bilo podvrgnutonekom od postupakapropisanih člankom 4.Pravilnika.3. Službena oznaka je žigili drugačija trajna oznakakoja je međunarodno priznata,a upotrebljava se zapotvrđivanje fitosanitarnogstatusa drvenog materijalaza pakiranje.Ako to zahtijeva zemljauvoznica, drveni materijalza pakiranje koji se izvozimora biti podvrgnut nekomod postupaka tretiranja ioznačavanja propisanihčlankom 4. i 5. Pravilnika.Propisani postupci tretiranjai označavanja sukladnisu međunarodnomstandardu za fitosanitarnemjere broj 15 (InternationalStandard for PhytosanitaryMeasures – ISPM 15) Svjetskeorganizacije za hranu ipoljoprivredu (Food andAgriculture– FAO).OrganisationPostupci tretiranjaRadi uništavanja štetnihorganizama u drvenom materijaluza pakiranje primjenjujuse sljedeći postupci:1. Toplinsko tretiranje (HT),pri kojem se drvo zagrijavasve dok se ne postigneminimalna temperatura usredini elementa od 56°C ito najmanje u trajanju od 30minuta.2. Fumigacija metilbromidom(MB) u zatvorenomprostoru pri čemu temperaturane smije biti niža od10°C niti vrijeme tretiranjaDrveni materijal za pakiranje podvrgnutnekim od postupakamora prije uporabe biti označen službenomoznakom.Oznaka iz stavka 1. ovoga člankasadrži najmanje sljedeće podatke:1. simbol Međunarodne konvencijeo zaštiti bilja (IPPC),2. ISO kod države (HR),3. jedinstveni broj pravne ili fizičkeosobe i4. međunarodnu kraticu primijenjenogpostupka.Za označavanje pojedinih postupakakoriste se sljedeće međunarodnekratice:1. »HT« za toplinsko tretiranje, a»MB« za fumigaciju metilbromidom.2. »KD« za sušenje u komori, a»CPI« za kemijsku impregnaciju podtlakom.3. »DB« za okoravanje drva.Kratice »KD« i »CPI« mogu se koristitisamo iza kratice »HT«, a kratica»DB« može se koristiti samo iza kratica»HT« ili »MB«.Ministarstvo poljoprivrede, šumarstvai vodnoga gospodarstva možedozvoliti dodavanje i drugih kraticaili podataka za identifikaciju određe-kraće od 16 sati. Propisanedoze metilbromida, ovisnoo temperaturi i trajanju fumigacije,navedene su u PriloguI. Pravilnika.Mogu se primijeniti idrugi postupci (KD, CPIi slično) ako se njihovomprimjenom postižu uvjetijednaki onima propisanimza toplinsko tretiranje.UpisnikPostupke tretiranja, tretiranjai označavanja iliOZNAČAVANJEoznačavanja drvenog materijalaza pakiranje moguobavljati samo osobe kojesu upisane u Upisnik kojivodi Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnogagospodarstva.Obrtnik koji se namjeravabaviti primjenom postupakatretiranja drvenogmaterijala za pakiranje, podnosiMinistarstvu pisanizahtjev za upis u Upisnikprema obrascu Pravilnika.Zahtjevu se prilažu izvornikpotvrde o ispunjenimuvjetima za primjenu postupakatretiranja ili tretiranjai označavanja drvenogmaterijala za pakiranje.Isto tako ukoliko se želibaviti primjenom postupkaoznačavanja drvenog materijalaza pakiranje, podnosise Ministarstvu pisani zahnepartije proizvoda, pod uvjetom dase time ne stvaraju nejasnoće i ne dovodiu nedoumice.Oznaka također mora zadovoljavatisljedeće uvjete:1. mora biti čitljiva, postojana i neprenosiva,2. mora biti postavljena na vidljivomjesto, kad je to moguće, na dvije nasuprotnevertikalne strane drvenogmaterijala za pakiranje,3. mora biti pravokutnog oblika i4. ne smije biti crvene ili narančasteboje.Pri obnavljanju, popravljanju ili recikliranjudrvenog materijala za pakiranjesvi sastavni dijelovi moraju seponovno tretirati i označiti u skladu sčlankom 4. i 5. Pravilnika.Zavod za zaštitu biljau poljoprivredi išumarstvu RepublikeHrvatskeTel: 01/231 16 4010000 ZagrebSvetošimunska 25tjev za upis u Upisnik premaobrascu iz Pravilnika.Osobama koje udovoljavajuuvjetima za primjenupostupka tretiranja Ministarstvoizdaje rješenje o upisu uUpisnik i izdaje rješenje kojimse dozvoljava korištenjeslužbene oznake koja sadržijedinstveni broj.Uvjeti za upisu UpisnikOsobe koje podnose zah-tjev za upis u Upisnik, radiobavljanja postupaka tretiranjamoraju udovoljavatisljedećim uvjetima:1. posjedovati rješenje oupisu za obavljanje djelatnosti(obrtnica),2. za fumigaciju metilbromidomispunjene uvjetepropisane zakonskim ipodzakonskim propisimakojima se uređuje uporabaotrova,3. za provođenje postupakatretiranja iz članka4. stavka 1. točke 1. imatiuposlenu odgovornu osobukoja ima:– završen šumarski fakultetili višu školu drvnetehnologije, ili– završenu srednju školusmjera drvne tehnologije iosposobljena je za primjenustandarda ISPM 15 pri Šu-marskom fakultetu Sveučilištau Zagrebu, ili– visoku stručnu spremui najmanje dvije godine radnogiskustva u drvnoj tehnologiji,ili– višu stručnu spremu inajmanje tri godine radnogiskustva u drvnoj tehnologiji,ili– srednju stručnu spremui najmanje pet godinaradnog iskustva u drvnojtehnologiji.StručnoosposobljavanjeOsobe koje nemaju stručnuspremu drvnog smjeramoraju proći osnovno osposobljavanjei osposobljava-nje za primjenu ISPM 15standarda pri Šumarskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Stručnu osposobljenostosobe odgovorne za primjenupostupaka tretiranja iliADRESE:Zavod za tehnologijematerijala Šumarskogfakulteta Sveučilišta uZagrebuTel: 01/235 25 5510000 ZagrebSvetošimunska 25tre tiranja i označavanja i tehničkuopremljenost pravneili fizičke osobe iz stavka 1.ovoga članka koja primjenjujepostupke toplinskogtretiranja iz članka 4. stavka1. točke 1. i druge postupkeiz stavka 2. službenoprovjerava i potvrđuje Šumarskifakultet Sveučilištau Zagrebu, Zavod za tehnologijematerijala, a onekoja primjenjuje postupakiz članka 4. stavka 1. točke2. Zavod za zaštitu bilja upoljoprivredi i šumarstvuRepublike Hrvatske.Inspekcijski nadzorInspekcijski nadzor nadprovedbom propisanihpostupaka obavlja fitosanitarnainspekcija. Ako seinspekcijskim nadzoromutvrdi da nadležna stručnainstitucija ne postupa sukladnoodredbama Pravilnika,fitosanitarna inspekcija će otome pisanim putem izvijestitiMinistarstvo. Ako sepri obavljanju inspekcijskognadzora ili na temelju zapisnikanadležne stručne institucijeutvrdi da osoba kojaprimjenjuje postupke tretiranja,tretiranja i označavanjaili označavanja drvenogmaterijala za pakiranje neispunjava uvjete propisanePravilnikom, inspekcija ćedonijeti rješenje o poduzimanjumjera za otklanjanjeutvrđenih nedostataka uodređenom roku.Ministarstvo će brisatipravnu ili fizičku osobuupisanu u Upisnik i timejoj oduzeti dozvolu za korištenjeslužbene oznake, navlastiti zahtjev, kad prestaneobavljati djelatnost za kojuse upisala u Upisnik, ili poslužbenoj dužnosti, kad seutvrdi da je osoba prestalaudovoljavati uvjetima izPravilnika.Danom stupanja na snaguPravilnika prestaje važitiPravilnik o fitosanitarnimzahtjevima kojima moraudovoljavati drveni materijalza pakiranje u međunarodnomprometu (NN.40/05.). Pravilnik stupa nasnagu 04. veljače 2006. godine.Ministarstvopoljoprivrede,šumarstva i vodnogagospodarstvaTel: 01/610 61 1110000 ZagrebUlica grada Vukovara 78

18 Obrtničke novineSAVJETNIKPetak, 24. ožujka 2006.PROGRAM ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJIBranitelji, požurite: zahtjevi za potporuprimaju se do 13. travnjaHrvatski branitelji koji su nezaposleni dulje od tri mjeseca, a žele se zaposliti u vlastitoj poduzetničkoj djelatnosti, imaju još malo vremena dazatraže jednokratni poticaj od 20.000 kuna. Taj poticaj im se nudi kroz tzv. Mjeru III. kojom se potiče samozapošljavanjeMinistarstvo obitelji,branitelja i međugeneracijskesolidarnostiobjavilo je 15. ožujka Programstručnog osposobljavanjai zapošljavanja hrvatskihbranitelja iz Domovinskograta i članova njihovih obitelji.Tim programom nastojise podići obrazovna razinanezaposlenih hrvatskih branitelja,osposobiti ih za posebnepotrebe poslodavacaili deficitarna zanimanja, kaoi proširiti njihovu formalnunaobrazbu sukladno novimtehnološkim zahtjevima.Dodatnim obrazovanjemi prekvalifikacijom nastoji seostva riti jedan od preduvjetaza ulazak u svijet poduzet niš-tva, a davanjem novčanog poticajate kreditiranjem pod povoljnijimuvjetima, pruži ti pomoćosobi koja se isto odluči.Ciljna skupinaCiljnu skupinu na koju seprogram odnosi čine hrvat skibranitelji i djeca poginulih,zatočenih ili nestalih braniteljakoji su nezaposleni najmanjetri mjeseca, bez obzirana spol i dob. Prednost imajuosobe iz ciljne skupine koje sezbog psihofizičkih poteškoćateže zapošljavaju.Nositelj Programa je Ministarstvoobitelji, branitelja imeđugeneracijske solidarnosti,a sredstva su osigurana izdržavnog proračuna RH.U provedbi Programasudjeluju, u širem smislu:ostala resorna ministarstva,tijela državne uprave i lokalnesamouprave, a u užemsmislu Hrvatski zavod za zapošljavanje,Hrvatska udrugaposlodavaca, Hrvatska obrtničkakomora, Koordinacijaudruga proisteklih iz Domovinskograta, obrazovne ustanovei drugi.Praćenje i nadzor namjenskogutroška sredstavaMjera III. – samozapošljavanjeCiljna skupina: nezaposleni hrvatski branitelji, te nezaposlena djeca poginulih, zatočenihili nestalih hrvatskih branitelja.MOBMS osobi iz ciljne skupine koja se namjerava samozaposliti obavljanjem samostalnepoduzetničke djelatnosti isplaćuje jednokratni poticaj od 20.000 kuna.Za potporu se mogu kandidirati osobe iz ciljne skupine koje su najmanje tri mjeseca ne-zaposlene u trenutku podnošenja zahtjeva, te osobe koje su registrirale djelatnost u 2005.ili 2006. godini, a bile su nezaposlene najmanje tri mjeseca prije registriranja, te koje dosada nisu koristile potporu.Obveza korisnika poticaja je u propisanom roku dokazati da je djelatnost registrirana i dana temelju iste postaje obveznik uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje,te da je sredstva namjenski utrošio.Ukoliko je osobi iz ciljne skupine za samozapošljavanje potrebna prekvalifikacija ili nekadruga obrazovna aktivnost, moguće je kumulativno korištenje Mjere II. i Mjere III.U državnom proračunu za 2006. godinu planirana su sredstva za odobravanje 400 zahtjevazaprimljenih po Javnom pozivu.Zahtjevi se podnoseMinistarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,Park Stara Trešnjevka 410000 Zagreb.Obrazac Zahtjeva može se naći na WEB adresi: www.mobms.hr kao i u Hrvatskojobrt ničkoj komori, Ilica 49/II, 10000 Zagreb, Savjetodavna služba, telefon: 01/48 06 649 i01/48 06 666.Uz Zahtjev potrebno je priložiti iti i sljedeću dokumentaciju:1. Potvrda o statusu hrvatskog branitelja ili djeteta poginulog, zatočenog ili nestalog hrvatskogbranitelja (original, ne stariji od 6 mjeseci)3. Potvrda o statusu osiguranika na mirovinsko osiguranje pri Hrvatskom zavodu zamirovinsko osiguranje (izlist radnog staža)4. Poslovni plan5. Dokaz o vlasništvu ili najmu poslovnog prostora (ukoliko je potreban za obavljanjedjelatnosti)6. Dokaz o registraciji djelatnostia) OBRT: preslika Rješenja Ureda za gospodarstvo o upisu u obrtni registar sa ili bezdana početka radab) TRGOVAČKO DRUŠTVO: preslika Rješenja Trgovačkog suda o upisu trgovačkogdruštva u sudski registarc) ZADRUGA: preslika Rješenja o upisu zadruge u registar Trgovačkog sudad) OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO (OPG): preslika Rješenja oupisu u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (podnositelj zahtjevamora biti NOSITELJ OPG-a)Za potporu se ne mogu kandidirati osobe koje su obveznici plaćanja anja doprinosa za mirovinskoosiguranje pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, jer nemaju status nezaposleneosobe, osim onih koji su obveznici uplate doprinosa postali u 2005. ili 2006. godini,a prije toga su imali status nezaposlene osobe najmanje tri mjeseca.Zahtjevi za potporu primaju se po objavi Javnog poziva odnosno od 15. ožujka do 13.travnja 2006. godine.Pripremila: Ljubica Kangrga, savjetnica za financiranje Savjetodavne službe HOK-aTelefon: 01/ 48 06 649 ili 01/48 06 666MOBMS-a kontinuirano ćeprovoditi Povjerenstvo zaunutarnji nadzor i kontrolu.Sadržaj programaMjera I. – stručno osposobljavanjeza poznatog poslodavca,neće se provoditi u2006. godini. Provodit će seMjera II. – stručno osposobljavanjeza nepoznatog poslodavca,Mjera III. (vidjetidolje u okviru) te takođerzanimljiva Mjera IV. koja seodnosi na kreditiranje malogi srednjeg poduzetništva.Mjera II. ima za cilj poboljšanjekvalifikacije nezaposlenihiz ciljne skupine ipodizanje njihove konkurentnosti.Primjenjuje se na sljedećeobrazovne aktiv nosti:• stjecanje prvog zanimanja(sve osobe bez završenesrednje škole koje nemajustečeno zanimanje)• prekvalifikacija (osobe kojeimaju završenu srednjuškolu, ali se žele prekvalificiratiu drugo zanimanje)• dokvalifikacija (usavršavanjeu struci)• različiti načini stručnogusa vršavanja za licenciranazanimanja za koja supo treb n e licence drugihinstitucija (npr. MUP-a zaštitara).Zahtjevi se mogu podnijetitijekom cijele godine, poštomili izravno u Ministarstvu.Mjera IV., kojom se pomažekreditiranje malogi srednjeg poduzetništvapodrazumijeva da MOBMSsubvencionira kamatnu stopudo iznosa 2% na krediteza poduzetnike počet nike ilione koji razvijaju već postojećudjelatnost. Takav kreditmogu koristiti:– osobe iz ciljne skupine– druge fizičke i pravne osobekoje zapošljavaju ili ćezaposliti najmanje tri osobeiz ciljane skupine.Realizacija kredita vrši seputem županijskih i gradskihureda za gospodarstvo, a plasmanpreko poslovnih banakauz prethodnu suglasnostStručnog tima za odobravanjepoticajnih mjera MOBMS-a.Projekt se realizira u suradnjis Ministarstvom gospodarstva,rada i poduzetništva,pod nazivom »Lokalni projektirazvoja – poduzetnik«Projekt »Branitelji«. Ukolikoje korisnik kredita osoba izciljane skupine, a početnik jeu poduzetništvu, može kumulativnokoristiti Mjeru II.,Mjeru III. i Mjeru IV.Osnivanje zadrugaMjera V. odnosi se na poticanjeosnivanja zadruga hrvatskihbranitelja. MOBMSfinancira i koordinira:– promociju zadrugarstva– edukaciju branitelja za poduzetništvoi zadrugarstvo– koordinaciju postojećih zadruga– pomoć pri osnivanju zadruga.Prema obavijesti MOBMS-azadrugama u osnivanju potrebnupomoć i informacijupruža Poljoprivredno stočarskovoćarska zadruga branitelja– Zadruga Samobor kaoreferalni centar za zadrugeNovi programpoticanja zapošljavanjaVlada Republike Hrvatske usvojila je novi Program poticanjazapošljavanja za koji će izdvojiti 370 milijuna kuna, a briguće posvetiti zapošljavanju mladih bez radnog iskustva, starijihi dugotrajno nezaposlenih osoba.Poticaji za zapošljavanje namijenjeni su najugroženijim kategorijamanezaposlenih – mladi do 29 godina i žena starijihod 45 odnosno muškaraca starijih od 50 godina. Osim mladima,koji čine 23% ukupno nezaposlenih, u novom će se programupoticanja zapošljavanja posebna pozornost posvetitidugotrajno nezaposlenim, te starijim osobama. Najveći diopoticaja usmjeren je na obrazovanje nezaposlenih osoba.Osnovica za sufinanciranje zapošljavanja je prosječan trošakbruto plaće kod poslodavca u protekle dvije godine, asufinanciranje kod malih poduzetnika neće moći prijeći 15%te osnovice, kod srednjih 7,5%, a kod velikih poslodavaca 3%osnovice.Procjenjuje se da će se kroz program sufinancirati zapošljavanjeviše od tisuću mladih osoba i oko tisuću nezaposlenih teoko 600 starijih nezaposlenih osoba.Sufinancirat će se i zapošljavanje posebnih skupina nezaposlenihkao samohrani roditelji, žena žrtava nasilja, liječenihovisnika, roditelji s više djece i slično, procjenjuje se njih oko880. Program predviđa i niz mjera za sufinanciranje obrazovanja,stjecanja posebnih vještina, zapošljavanje invalida,Roma, kao i zapošljavanje putem javnih radova, a za potrebelokalnih jedinica tako bi se subvencioniralo zapošljavanje gotovo1 500 osoba.Hrvatski će zavod za zapošljavanje voditi godišnji registarzapošljavanja, a strogo će se nadzirati provedba utvrđenihmjera, pa će svaki davatelj potpore morati voditi evidenciju.Detaljnije o tom programu kao i o operacionalizaciji izvijestitćemo sve područne obrtničke komore kao i sva udruženjaobrtnika, putem E-maila i objavom u Obrtničkim novinamakada Hrvatski zavod za zapošljavanje operativno razradi načinprikupljanja zahtjeva i odobravanja poticaja. (ljk)branitelja, Bregana, Đure Basaričeka4 tel. 01/3327 720(upravitelj gosp. Jelić).Novoosnovanezadrugebranitelja potom se obraćaju ajuMOBMS-u sa zahtjevom zadodjelu novčane potpore uiznosu od 150.000 kuna.Kriteriji za provedbu MjereV. za 2006. godinu:• najmanje šest hrvatskihbranitelja – osnivača zadruge• vlasništvo (ili koncesija,najam, zakup) zemljišta,nekretnine ili prostora zaobav ljanje djelatnosti• razvojni poslovni plan• dobra komunikacija s jedinicamalokalne uprave isamouprave• izražena volja za zajedničkimradom i nastupanjemna tržištu• mogućnost povećanja brojazadrugara – branitelja.Mjera VI. – potpora pojedinačnimprojektima usmje-rena je na poticanje i razvojmalog poduzet ništva te otvaranjenovih rad nih mjesta zaosobe iz ciljane skupine.MOBMS daje jednokratnunovčanu potporu poslovnimprojektima kojima se otvarajunova radna mjesta zanajmanje tri osobe iz ciljneskupine.Iznos potpore za svakogpojedinog korisnika određujese u skladu s čl. 26. – 35. Uredbeo državnim potporama(NN 121/03.), a ne može prelaziti100.000 kuna.JAVNI POZIV BIT ĆERAS PISAN 1. lipnja 2006.godine i ostati otvoren do 1.srpnja 2006. godine.Zahtjevi za potporu zaprimajuse i realiziraju uMOBMS-u po prethodnoobjav ljenom Jav nom pozivu.U Javnom pozivu bit ćenavedeni uvjeti koje morajuispunjavati podnositelji zahtjeva.

Petak, 24. ožujka 2006.GOSPODARSTVOObrtničke novine 19Prednost današnjih emigranataje ta što su oniuglavnom mlađe dobi,pa ih zemlje u koje dolazesmatraju radnom snagomkoja utječe na rast njihovihgospodarstava. S druge strane,među njima je sve viševisokoobrazovanih ljudi, kojisu poslodavcima jeftiniji oddomicilnog stanovništva, pačak i produktivniji, a uz topristaju i na ugovore o raduna određeno vrijeme, na polaradnog vremena i slične varijantezapošljavanja. Primjerice,u sektoru usluga koji uzemljama OECD-a bilježi inajveću stopu rasta zaposlenosti,velik postotak novozaposlenihotpada upravo nastrance. U Njemačkoj je to 37posto, u Luksemburgu čak43,3 posto, u Francuskoj 38posto, Švedskoj 36, a u Belgiji30 posto. Ne čudi stoga,kažu analitičari, posebice akose uzme u obzir rast nezaposlenihu kategoriji starijih radnikaizmeđu 50 i 65 godina,sve prisutnija pojava netrpeljivostidomicilnog stanovništvaprema emigrantima. Neke zemlje,ne bi li ublažile taj problem,poput Danske, Švedskei sličnih, reklo bi se uljuđenihdržava, donijele su zato i zakoneo zabrani otpuštanja radnikastarijih od 50 godina!Migracijski trendoviPovijesna iskustva pokazujuda međunarodna migraci-FELJTON, 2. DIOEmigrantska šansa mladihU zemljama OECD-a, u koje spadaju najrazvijenije države, najveća stopa rasta zaposlenosti jeu sektoru usluga, a u njoj velik postotak novozaposlenih otpada na strance. U Njemačkoj je to37 posto, u Luksemburgu čak 43,3 posto, u Francuskoj 38, Švedskoj 36, a u Belgiji 30 postoSNJEŽANA HABULINja može dovesti do značajnihsocijalnih koristi za migrantei njihove obitelji, kao i za zemljeiz kojih potječu i u kojeodlaze. Potvrđuje to i izvještajSvjetske banke GlobalniMladi stranci, bez mogućnosti da postavljaju uvjete, pristajuraditi na određeno i za manju plaću – nije čudo da domicilnostanovništvo na njih gleda prijekim okomekonomski izgledi (GlobalEconomic Prospects – GEP)za 2006. godinu, no uvjet dase to ostvari, kažu autori, sumjere za bolje upravljanjeprotokom migranata i olakšavanjetransfera doznaka.Prema tvrdnjama GEP-a,povećanje broja migranata,koji bi do 2025. godine ojačaliradnu snagu u zemljama s visokimdohotkom za tri posto,moglo bi povećati globalnistvarni dohodak za 0,6 posto,odnosno za 356 milijardiameričkih dolara. Takvo povećanjeu obilju migranatabilo bi, ističe se, u skladu smigracijskim trendom kojije primijećen tijekom tri protekladesetljeća. Te relativnekoristi, stoji u GEP-u, dalekosu veće za kućanstva zemaljau razvoju, nego za onabogatih zemalja, i gotovo sujednake, tvrdi se, potencijalnimkoristima od globalnereforme trgovine robom,uzme li se u obzir iznos od162 milijarde američkih dolarakoji odlazi novim migrantima,143 milijarde dolarakoje odlaze onima iz zemaljau razvoju, te iznos od 51milijardu dolara za ljude kojižive u zemljama s visokimdohotkom. Radi ostvarivanjatih koristi GEP predlažezemljama u razvoju da zatražesporazume sa zemljama ukoje njihovi državljani migriraju,kako bi se poboljšaliuvjeti pod kojima oni prelazegranice, traže i čuvaju zaposlenjei šalju kući dio svojihzarada. No, u međuvremenu,dobro bi bilo prihvatitisavjete svjetskih stručnjakaza migracijska pitanja, da semigracija ne shvati kao zamjenaza ekonomski razvoju zemlji podrijetla, jer u konačnicitaj razvoj, kažu, ipakovisi o dobrim domaćim ekonomskimprogramima.Sveprisutni odljevmozgovaTakođer, zemlje u razvoju,koje su suočene s odlaskomvelikog broja stručnjaka isveučilišnih diplomaca, dakles takozvanim »odljevommozgova«, trebale bi poboljšatiradne uvjete u javnomzapošljavanju, kroz veća ulaganjau istraživanje i razvoj,a radi povratka migranata svišom naobrazbom. Počne litaj proces, i semantičko poljeiseljeništva što sa sobompovlači govor o nedaćamau najširem smislu, povezančesto s topusima egzodusa,kao što su obećana zemlja,bezdomovinstvo itd., postatće samo daleka prošlost, nadobrobit cijeloga svijeta. No,takvu ravnotežu na polju gospodarskogarazvitka, nažalost,još je iluzorno očekivati.REGULATORNA GILJOTINANVK: Hitno srezati broj propisaNacionalno vijeće zakonkurentnost na konferencijio unapređenju hrvatskekonkurentnosti snaglaskom na regulatornojreformi i upravljanju kvali-S Danapoduzetnika 2006.Pojednostavljenje poreznog sustava, tzv. flat fax,i fleksibilizacija tržišta rada, dvije su inicijativeHrvatske udruge poslodavaca, predočene 6. ožujkana Danu poduzetnika, koji je okupio oko 500 poslodavacaiz cijele Hrvatske. Nazočili su mu i predsjednikRepublike Stjepan Mesić te predsjednik Vladedr. Ivo Sanader, koji njihove porezne reforme smatrajuneprihvatljivim, zalažući se za razvoj vlastitogsustava konkurentnosti i socijalnu osjetljivost. Kroznovi porezni model hrvatski poslodavci, izmeđuostalog, predložili su smanjivanje PDV-a s 22 na 20posto, te uvođenje dviju stopa poreza na dohodak,od 15 i 25 posto, umjesto dosadašnjih četiri, kao ipovećanje osobnog odbitka sa 16 na 51.000 godišnje.Također, traže izmjene radnog zakonodavstva, jerpostojeće, kažu, hrvatsko gospodarstvo čini manjekonkurentnim. Stoga se zalažu za fleksibilnije tržišterada koje će otvoriti, kako rekoše, perspektivuhrvatskim poduzetnicima i povećati konkurentnostnacionalne ekonomije.tetom, održanoj 1. ožujka,predložilo je Vladi RH novimodel uklanjanja suvišnihzakona i pravilnika kojiopterećuju hrvatsko gospodarstvo.Pod nazivom »Regulatornagiljotina«, NVKtraži transparentno pregledavanjei preispitivanje velikogbroja procedura vezanihuz poslovanje tvrtki, te uklanjanjenepotrebnih, kako bise poslovno okružje učinilošto konkurentnijim. Kako jeistaknuo predsjednik Nacionalnogvijeća za konkurentnostDarko Marinac, provođenjeovakve reforme, uzsnažnu političku podršku, uprvoj godini može smanjitibroj postojećih propisa za 20do 50 posto, a kroz optimizacijuposlovanja značajno bise smanjila i korupcija. Osimtoga, predloženo je da se regulatornomgiljotinom preispitai 12.000 normativnih dokumenatakoji datiraju još izdoba bivše Jugoslavije, a kojiviše nemaju nikakvu tehničkuniti tržišnu vrijednost.Cilj domaćeg gospodarstvamora postati bolje upravljanjekvalitetom, okrenutostprema kupcu, te uvođenjeeuropskih normi poslovanja– zaključak je NVK-a.S. H.MIDDLE EAST ELECTRICITY 2006Uspješan hrvatskinastup u Dubaiuorganizaciji Komore Zagreb, a u sklopu nacionalnog izložbenogU prostora, na 31. međunarodnom sajmu Middle East Electricity 2006,koji se od 5. do 8. veljače održavao u Dubaiu, Ujedinjeni Arapski Emirati,po drugi put predstavile su se i hrvatske tvrtke. Sudjelovali su MetalProduct d.o.o., ELKA d.d., Elektrokontakt d.d. i koncern Končar, ostvarivšimnogo poslovnih kontakata, posebice s kompanijama koje se baveizgradnjom infrastrukture i opremanjem građevina. Middle East Electricity,koji se ubraja među pet svjetski najznačajnijih industrijskih sajmovaenergetske i električne opreme, okupio je oko 800 izlagača iz 51 zemljesvijeta, uz 18 nacionalnih nastupa. Hrvatski štand posjetili su predstavnicivećeg broja tvrtki, institucija i agencija iz UAE, Kuvajta, SaudijskeArabije, Iraka, Irana, Pakistana, Indije, Omana, Jordana, Sirije i drugih zemalja,a sami izlagači svoj nastup smatraju vrlo uspješnim, ocjenjujući daim on otvara mogućnost za veću prisutnost na tržištu UAE i šire regije.Primjerice, Metal Product i Elektrokontakt, koji su prvi put nastupili natom sajmu, nakon preliminarnih kontakata, pred izradom su i konkretnihponuda, a prema najavama, i pred zaključivanjem distributerskihugovora, odnosno preuzimanjem agencijskih poslova za pojedinu zemljuS DODJELE ZLATNE KUNE HGKVidošević: Kostelići kaouzor pozicioniranja u EUPred Hrvatskom su dva izazova– kako se pripremitiza ulazak u EU i kako se pozicioniratiunutar te integracije,a na tom putu uzor bi jojmogla biti obitelj Kostelić, čijiuspjeh na skijaškim terenimapokazuje važnost usmjeravanjai sustavnog djelovanja. Rekaoje to predsjednik Hrvatskegospodarske komore NadanVidošević, na svečanoj dodjeliprestižnog priznanja Zlatnakuna 20. veljače u zagrebačkojNacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.Tom prigodom hrvatskipremijer dr. Ivo Sanader istaknuoje da će zadaća Vlade bitistvaranje dobre poduzetničkeklime, a među prioritetima izdvojioje reformu pravosuđa,vladavinu prava i zaštitu vjerovnika,naglasivši, izmeđuostalog, da je u gospodarstvu,baš kao i u politici, iznimnovažna vjerodostojnost.Za ostvarene poslovne rezultateu 2005. godini, u kategorijivelikih tvrtki, međušest nominiranih, Zlatna kunaHGK-a po treći put pripala jezagrebačkom Dalekovodu. Ukategoriji srednjih trgovačkihdruštava, Zlatnu kunu dobioje Đuro Đaković – Kompenzatoriiz Slavonskog Broda,dok je u kategoriji malih ovopriznanje dodijeljeno tvrtkiŠestan-Busch iz Preloga.Zlatna kuna za najuspješnijubanku pripala je Erste&SteiermärkischeBank, a za najboljeosiguravajuće društvoAllianzu Zagreb. Za životnodjelo Zlatnu kunu dobio jeIvan Paša, dugogodišnji direktorzadarske Tankerskeplovidbe, za osobni doprinosrazvoju pomorskog prometai brodarstva u Hrvatskoj. Napodručju inovacija nagrađenje Zoran Rudeš, vlasnik tvrtkePond iz Samobora, koji jeprvi primijenio postupak vakuumskogsušenja povrtnicai drugog bilja.S. HABULINIZVOZNICI O POLITICIDeklarativna potporanije dovoljnaZa uspjeh na inozemnom tržištu potrebne su reference s domaćeg,što je pretpostavka za veći izvoz i gospodarski razvoj.Tvrdnja je to vodećih izvoznih kompanija, tzv. hrvatskihintegratora INGRA-e i Astre International, iznesena 22. veljačena sjednici Gospodarskog vijeća Komore Zagreb, koje je u proširenomsazivu raspravljalo o temi »Poticanje izvoza – pretpostavke,mogućnosti i iskustva«, uz sudjelovanje predstavnikaudruženja Hrvatski izvoznici, Agencije za promicanje izvoza iulaganja i drugih institucija. A kako je rekao predsjednik KomoreZagreb dr. Zlatan Fröhlich, institucionalna suradnja sinergijskije element za poticanje hrvatskoga izvoza. Gospodarstvenicirješenje vide u klasterizaciji koja bi hrvatskim tvrtkama omogućilada konkuriraju u velikim projektima. Također, naglasili suda Hrvatska treba imati izvozni program poput austrijske izvozneofenzive, koja se financira iz posebnih fondova, a obuhvaćaoko 40 klastera. Upozorivši na niz problema iz svakodnevneprakse, gospodarstvenici, mnogi i uspješni izvoznici, drže daje ključ za povećanje izvoza u odlukama službene politike koja,osim deklarativne potpore, treba stvoriti, rekoše, i okvir za razvojizvozne proizvodnje, a rješenje vide u povećanju pravnesigurnosti izvoznika, te bržem rješavanju podulje niske problema,od onog s Paneuropskom dijagonalnom kumulacijompodrijetla za hrvatske proizvode, preko reorganizacije poreznei carinske službe, uz određivanje četiri granična prijelaza s carinskomuslugom od 24 sata, pa do jačanja izvoznih programaHBOR-a, povećanja financijskih potpora za inovacije i istraživanja,intenzivnijeg rada gospodarske diplomacije itd.S. HABULINZNAKOVI KVALITETE KAONACIONALNI BRAND»Hrvatska kvaliteta«spoj inovativnostii tradicijePravo korištenja znaka »Hrvatska kvaliteta« od ove godineima 46 tvrtki, a »Izvorno hrvatsko« njih 18. Promicanju tihprestižnih hrvatskih znakova uvelike je pridonijela i promotivnaakcija »Proizvodimo i kupujmo kvalitetno«, potvrdivši dana tržištu postoje samo dobri ili loši proizvodi i usluge. Rekaoje to 13. veljače predsjednik Hrvatske gospodarske komore NadanVidošević na svečanoj dodjeli prava korištenja znakova»Hrvatska kvaliteta« i »Izvorno hrvatsko« novim proizvodima,naglasivši, između ostalog, kako je kreacija novih proizvodaekonomska nužnost, a predstavlja spoj inovativnosti i tradicije.Vrhunska kvaliteta proizvoda i usluga u krajnjoj je linijirezultat angažmana ne samo menadžmenta i zaposlenika negoi znanosti, državne uprave i cijele društvene zajednice – rekaoje Vidošević, ustvrdivši da taj uspjeh u velikoj mjeri određujenacionalni brand, odnosno image pojedine zemlje, pa je nužnoplasirati što više proizvoda koji su konkurentni u svjetskim razmjerima.S. S. H. ili regiju.S. H. H.

20 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREBOBRTNIČKA KOMORA ZAGREB10000 ZAGREB, Ilica 49Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hrPredsjednik: Mato TopićTajnik: Boris TrupecSTRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆSKUPŠTINA UDRUŽENJA OBRTNIKAJASTREBARSKONajavljene mnogeaktivnosti u 2006. godiniPredsjednik Udruženja Ivan Radmanićvečana sjednica SkupštineSUdruženja obrtnika Jastrebarskoodržana je u restoranu»Princess« u nazočnosti visokihgostiju Hrvatske obrtničke komore,Obrtničke komore Zagreb,područnih komora, ministarstava,te grada Jastrebarskog.Svečanu sjednicu otvorio je IvanRadmanić, predsjednik Udruženjaobrtnika Jastrebarsko, teukratko predstavio svoje udruženjekoje zastupa i predstavljazajedničke interese obrtništvana teritoriju koji obuhvaća GradJastrebarsko, općinu Klinča Selo,općinu Krašić, općinu Pisarovinai općinu Žumberak, sa više od900 aktivnih obrtnika. Od obrtana ovom području svoju egzistencijuostvaruje oko 4500 stanovnika,od ukupno 16.500, štogovori da 15 posto stanovništvaovoga područja živi od prihodaiz obrta.– U Programu rada Udruženjaobrtnika Jastrebarsko za2006. godinu predviđene suzadaće i poslovi koji proizlazeiz Statuta Udruženja, a to je zastupanjeinteresa članova Udruženja,pred tijelima lokalne iDUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORADUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJEregionalne samouprave, drugimtijelima i organizacijama, promocijaobrtništva, organiziranjenastupa obrtnika na sajmovima,sudjelovanje u obrazovanjuza obrtnička zanimanja, cehovskopovezivanje, provođenjedrugih aktivnosti za razvitakobrtništva, kao i aktivnostimapovezanima za početke pregovorao pristupanju RepublikeHrvatske Europskoj uniji, ispunjavanjemniza uvjeta i kriterijana području gospodarstva. Nanašu inicijativu u OKZ-u stvorenisu uvjeti za osnivanje Cehapoljoprivrednih djelatnosti nanivou Županije, koji bi trebalibiti spona između naših članova,preko HOK-a do Ureda uBruxellesu. U Programu radaHOK-a, 2006. proglašena je Godinomstrukovnog obrazovanja,te se i naše Udruženje uključilou taj program i podnijelo zahtjevza otvaranje razreda ugostiteljskeškole, a predstoji nampromidžba za upise učenika iza ostala deficitarna zanimanjau obrtništvu (građevinska, bravarska,stolarska) – istaknuo jeIvan Radmanić.20000 DUBROVNIK, Široka 4/2Tel/fax: ++ 385 020/323-550, 323-560E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hrPredsjednik: Svetan PejićTajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243-943STRANICU PRIPREMILA: LIVIA SINKOVIĆTaksisti konačno dobili koncesijePoglavarstvo Grada Dubrovnika krajem veljače je nakon nekolikomjeseci zakašnjenja konačno donijelo Odluku o dodjeli autotaksikoncesija na dubrovačkom području. Odlukom gradskih čelnika naidućih pet godina izabrano je 98 koncesionara koji su ispunjavaliuvjete natječaja. Udruženje autotaksi prijevoznika pri Obrtničkoj komoriponovno je nezadovoljno gradskom odlukom.Članove Udruženja autotaksi prijevoznika revoltirao je broj dodijeljenihkoncesija kojeg u odnosu na broj stanovnika u Dubrovniku smatrajuprevelikim. Također, šokirani su visinom godišnje koncesijske naknadekoja iznosi 12 tisuća kuna što je 1200 posto više nego prošle godine.U Udruženju autotaksi prijevoznika kazali su nam i dalje će pokušavatiurazumiti Gradsku upravu da je visina koncesijske naknadeprevelika i da je nisu u mogućnosti platiti, a ukoliko u tome ne uspiju,najavljuju poskupljenje cijena taksi usluga.OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB ORGANIZIRALA OKRUGLI STOL »POSLOVNIPROSTORI OBRTNICIMA«Obrtnici i dalje čekajuna otkup poslovnih prostoraU Vladinu proceduru upućena inicijativa za donošenjem Uredbe kojom bi se omogućio otkupposlovnih prostora u vlasništvu državeOd svih područnih komora,Obrtničku komoruZagreb najvišezanima mogućnost otkupaposlovnih prostora u Hrvatskojjer se najveći broj poslovnihprostora obuhvaćenihpovratom, na temelju Zakonao naknadi za oduzetu imovinuza vrijeme jugoslavenskekomunističke vladavine, nalaziupravo u Gradu Zagrebu.Prema dostupnim informacijama,riječ je o pet do šesttisuća poslovnih prostora upovratu i oko 1000 poslovnihprostora u vlasništvu GradaZagreba, rečeno je na okruglomstolu na temu »Poslovniprostori obrtnicima«, održanom24. veljače u Velikoj dvoraniMatice hrvatskih obrtnikau Zagrebu, u organizacijiObrtničke komore Zagreb.Cilj ovoga skupa bio je dase pošalje javna zamolba VladiRepublike Hrvatske, kao idrugim nadležnim institucijama,da donesu Uredbu kojomObrtničkoj komori Zagrebodržan je sastanakizmeđu predsjednikaObrtničke komore Zagreb MateTopića i predsjednice Gradskeskupštine Grada Zagreba TatjaneHoljevac. Teme sastanka subile obrazovanje s naglaskom nacjeloživotno obrazovanje, realizacijaprograma poduzetničkihzona Grada Zagreba, problematikaspomeničke rente i poslovnihprostora.Rozalija Filipović Baljak, voditeljicaOdjela za obrazovanjeOKZ, upoznala je predsjednicuSkupštine s potrebom uvođenjaprojekata cjeloživotnog učenjaza obrtnike, odnosno potrebu daGrad Zagreb definira potrebneprograme cjeloživotnog učenja uskladu s razvojem gospodarstvapo uzoru na europske andragoškecentre.Velik odaziv zagrebačkih obrtnika potvrdio je njihovuzainteresiranost za otkup poslovnih prostorabi se omogućio otkup poslovnihprostora u vlasništvu RepublikeHrvatske.Pomoćnik ministrice pravosuđaBoris Koketi kazao jeda će Uredba uskoro biti upućenaVladi, a u međuvremenuTATJANA HOLJEVAC POSJETILA OBRTNIČKU KOMORU ZAGREBZajedno do kvalitetnijih rješenjaPredsjednik Obrtničke komore Zagreb Mato Topić naglasio je kako se nada da je ovo samojedan u nizu budućih sastanaka koji će održati s predsjednicom Gradske skupštineUeć više godina pojediniškoljkari u Malostonskomzaljevu i Sveučilišteu Dubrovniku nikako nemogu dobiti lokacijsku dozvoluza izgradnju neophodnih objekatana kopnu, bez kojih se nemože zamisliti uzgoj i prometškoljaka. Tako Sveučilište u Dubrovnikujoš ne može ishoditilokacijsku dozvolu za projektmarikulture na Bistrini. Projektmarikulture u Bistrini podrazumijevaizgradnju i organizacijuRazvojno-istraživačkogcentra, mrjestilišta za stonskukamenicu, mrjestilišta za ribu iizgradnju otpremnog centra zaškoljke. Lokacijska dozvola seodnosi na prostor u Bistrini kojije i do sada sadržavao objekte iinfrastrukturu, koji su od pamtivijekabili u službi marikulturena ovim prostorima, pa stoga ičudi sporost državne i lokalneTatjana Holjevac prihvatila jeovaj prijedlog te potaknula inicijativuosnivanja informatičkihcentara.Predsjednik Obrtničke komoreZagreb Mato Topić naglasio jekako se nada da je ovo samo jedanu nizu budućih sastanaka koji ćeodržati s predsjednicom Gradskeskupštine, s ciljem učinkovitijegrješavanja problema u obrtništvute unapređenja obrtništva.Predsjednik Udruženja obrtnikaGrada Zagreba Ivan Obad,koji je najviše zaslužan što je krajem2005. godine u prostorijamaUdruženja obrtnika grada Zagrebaotvoren Edukacijski centar, naglasioje potrebu uvođenja stručnihkriterija prilikom javljanja nanatječaje, posebno kada je riječ onatječajima gradskih poduzeća.Na taj način bi se obrtnicima omogućilonatjecanje pod jednakimPredsjednica Gradske skupštine podržala je inicijative OKZuvjetima, a onemogućilo osobekoje nemaju odgovarajuća stručnaobrazovanja da se natječu.Obad je istaknuo i dugogodišnjurak-ranu obrtništva – problemsive ekonomije te potrebu da seovaj gorući problem riješi donošenjemzakona o suzbijanju siveekonomije i rada na crno.Na sastanku je potaknutainicijativa za što bržim oživljavanjemprojekta poduzetničkihzona Grada Zagreba. Razgovaralose o spomeničkoj renti, kojai dalje predstavlja veliko opterećenjeza obrtnike te o prodajiposlovnih prostora u vlasništvugrada obrtnicima.Stonska kamenica – hrvatski brendza ulazak u EuropuStonski školjkari i Sveučilište u Dubrovniku vode borbu da se konačno stvore uvjeti zaizgradnju infrastrukture na kopnu koja je neophodna za uzgoj i promet školjakaVadministracije u rješavanju ovogproblema. Razloge za sporost ineučinkovitost, administracijanalazi u vrlo strogim odredbamaUredbe o zaštićenom obalnompojasu, na temelju koje jeskoro nemoguće dobiti uvjeteza izgradnju u zaštićenom obalnompojasu, pogotovo u neposrednojblizini mora.Da bi se ubrzao postupakstvaranja osnovnih preduvjeta,za početak realizacije projektamarikulture na ovim prostorima,predstavnike Sveučilištau Dubrovniku i Obrtničkekomore Dubrovnik, nedavnoje primio ministar u Ministarstvupoljoprivrede, šumarstvai vodnog gospodarstva PetarČobanković. Na ovom sastankuje utvrđeno da projekt marikultureu Malostonskom zaljevu iMalom moru nema alternativete da će ministar organiziratismo doznali da je upućena uproceduru 3. ožujka. Donošenjemove Uredbe pomoglobi se Gradu Zagrebu, Zagrebačkojžupaniji, te jedinicamalokalne samo-uprave da donesusličnu odluku o prodajiposlovnih prostora u svomvlasništvu.Prodajom poslovnih prostoraobrtnicima bila biostvarena višestruka korist– povećale bi se poslovne investicije,dobit, došlo bi doporasta zaposlenosti, a rezultatbi bio povećanje državnihprihoda.Na skupu su bili nazočnivisoki gosti – Boris Koketi, pomoćnikministrice pravosuđa,Ivan Bračić, pomoćnik ministragospodarstva rada i poduzetništva,Krešimir Ivković,tajnik saborskog Odbora zagospodarstvo, Katarina Čop,zamjenica državnog tajnikaSredišnjeg državnog ureda zaupravljanje državnom imovinom,predstavnici Gradskogi Županijskog poglavarstva,Hrvatske gospodarske komore,Hrvatske obrtničke komore,predsjednici udruženjaobrtnika u sastavu Obrtničkekomore Zagreb, te predstavnicijavnih medija.sastanak s ostalim kolegamaministrima koji imaju svojenadležnosti na ovim prostorimakako bi se čim prije stvoriliuvjeti za nesmetanu realizacijuovih projekata. Nakon realizacijeprojekta marikulture kojegnosi Sveučilište u Dubrovniku,ovo uzgojno područje za školjkei ribu, osim nabrojenih i standardimaEU prilagođenih objekata,dobit će stalni monitoringovog uzgojnog područja, organiziratće se proizvodnja mlađistonske kamenice, dat će se svekolikaznanstvena i tehnološkapomoć malim uzgajivačima, tuće biti obrazovanje iz područjamarikulture u međunarodnimokvirima i što je najvažnije uokvirima otpremnog centra zaškoljke imat ćemo i purifikacijskicentar za školjke, sabirnodistributivnicentar za školjke iveterinarsku službu koja će vršitikompletan nadzor u uzgoju iprometu školjaka i ribe.Kada se govori o marikulturiu Malostonskom zaljevu uvijekse u prvom redu misli na znamenitustonsku kamenicu. S punimpravom jer se radi o rijetkoj i plemenitojvrsti koja spada u najvećegastronomske delicije uopće.Stonska kamenica je jedna od rijetkihvrsta europske plosnate kamenice,koja još dobro uspijevana ovim prostorima. Svi se slažuda je stonska kamenica nešto posebnoi da će ona biti zasigurnojedan od hrvatskih brendova zaulazak u Europu. Stonskoj kamenicitreba samo osigurati prostoru njezinim vjekovnim staništimau poznatim uvalama Malostonskogzaljeva i potrebno joj jeosigurati reprodukciju u kontroliranimmrjestilištima, a koja seplaniraju i napraviti.A. PAVLOVIĆ

Petak, 24. ožujka 2006.SABORSKI ZASTUPNICI I PREDSTAVNICI GRADSKE VLASTI U POK-uŽestoke kritike na računpropisa i administracijeI bjelovarski župan Damir Bajs smatra nelogičnim da se zakoni brzo nakon donošenja mijenjajui dopunjuju, a da se od obrtnika, koji u županijskim investicijama sudjeluju sa čak 50 posto,očekuje pomno praćenje svega što Porezna uprava i Inspektorat »misle« ili »tumače«Sastanak vodećih ljudi POKBjelovar, predsjednika i dopredsjednikacehova i odbora,Upravnog odbora i svih tajnikaUdruženja, te tajnika HOK-adr. Petra Sindičića, sa saborskimzastupnicima s bjelovarskog područjaodržan je bez zastupnicaKamele Caparin i Đurđe Adlešićkoje su u posljednji trenutakotkazale dolazak. Na sastanku jebilo riječi o stanju u obrtništvu, orazlozima pada broja obrta u Bjelovarsko-bilogorskojžupaniji, nasuprotrastu u RH, te o izmjenamai dopunama Zakona o obrtu.Zastupnik Goran Jandrokovićpohvalio je inicijative i aktivnostiPOK-a, te izrazio žaljenje štosu promjene u administraciji jošspore. – Zakone smo promijenili,ali za promijeniti poduzetništvunesklon mentalni sklop, očito ćetrebati više od 15 godina – izjavioje Jandroković koji smatrada bi obrtnici trebali više lobiratikod pisaca zakona.Zastupnica Zdenka Čuhnil reklaje da lobiranje u Saboru imaograničen doseg i također uputilaobrtnike prema čim intenzivnijimizravnim kontaktima s izvršnomvlasti. Predložila je i intenzivnijejavno djelovanje preko konferencijaza medije, javnih tribina iokruglih stolova. Jasno je istaklai svoje nezadovoljstvo lošom primjenomi onih dobrih zakona, ado koje često dolazi nerazumnimi duhu zakona katkad suprotnimrješenjima u podzakonskim aktima,pravilnicima i sveprisutnim»tumačenjima«. I župan DamirBajs smatra da je donošenjezakona često ishitreno, što dokazuječinjenica da se mnogizakoni brzo nakon donošenjamoraju mijenjati ili nadopunjavatii tumačiti raznim uredbama.Smatra nelogičnim da se odobrtnika očekuje da neprestanopomno prate što Porezna upravai Inspektorat »misle« ili kako što»tumače«, jer ih se time izravnogura u »sivu« zonu poslovanja.Na lokalnoj razini suradnju smatrapuno boljom, a tome u priloggovore podaci da u županijskiminvesticijama, kao i u kreditnimlinijama za poduzetništvo, obrtnicisudjeluju sa čak oko 50posto. Istaknuo je da 25 postorelativnog zaostajanja za rastombroja obrta u Hrvatskoj i te kakokompenzira podatak o stalnomrastu ukupnih prihoda obrtnika(plus 13% u razdoblju 2003.– 2004.), te već 5500 zaposlenihu obrtima u Županiji, čime je zaposlenostdosegla visokih 40%iznad prosjeka.Kritikama na račun administracijei propisa pridružili suse i Stjepan Bart iz Čazme, kojitvrdi da ga država tjera da uz 15radnika zaposli još 2 – 3 evidentičara,ali i dogradonačelnik BjelovaraZlatko Barilla, koji je konstatiraoda je zakonska podlogaza poduzetništvo loša. – Onaponištava mnoge velike naporena svim razinama, a da uopćenije jasno iz kojih je razloga takoapsurdna, koči poduzetništvo, ane donosi probitke baš nikome– rekao je Barilla. On je izvijestioi o novim projektima Grada namijenjenimrazvoju obrtništvai poduzetništva, među kojimase posebno ističu Poduzetničkiinkubator, Lokalni garancijskifond, nove poduzetničke zone,te potpora klasterizaciji i uvođenjeISO standarda.9. PROLJETNI MEĐUNARODNI SAJAM U GUDOVCUŽivo i poslovno u »obrtničkoj hali«brtnička komora Bjelovar, kao suorganizator, zaslužna je za sveOjaču prisutnost obrtnika na gudovačkom sajmu, koji je ove godineokupio trideset i jednog izlagača iz sva četiri Udruženja ove komore.Među njima brojnošću su prednjačili metaloprerađivači, a izlagalisu još mesoprerađivači, slastičari, cvjećari, tekstilci, vinari, trgovci iuslužni obrti. Uz obrtnike, na sajmu su besplatno, na poziv Komore,radove svojih učenika prezentirale Ugostiteljska i prehrambena školai Obrtnička škola, obje iz Bjelovara. Obrtničku izložbu je obišao ministarPetar Čobanković u pratnji župana Damira Bajsa, gradonačelniceBjelovara Đurđe Adlešić i zastupnice Karmele Caparin. Ministra je nasajmu najviše zainteresirala inovacija Drage Dijanića iz Čazme, »Stojnicaza korekciju kravljih papaka«, a za štand Ugostiteljske škole punšarenih koktela »šejkanih« pred njima, gosti nisu štedjeli pohvale.RAZLIČIT TRETMAN DJECE OBRTNIKA U GRADSKIM VRTIĆIMAZašto obrtnici plaćaju više?BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABJELOVARSKO-BILOGORSKEŽUPANIJE43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/ 241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin VezmarovićObrtničke novine 21STRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆUDRUŽENJE OBRTNIKA ČAZMAKonačno useljenjeu vlastiti uredUdruženje samostalnih privrednikaopćine Čazma,osnovano u veljači 1985. godine,konačno je završilo svojpodstanarski »staž« dug 21godinu. Ove veljače udruženje,koje je u međuvremenupostalo udruženje obrtnika,uselilo se u svoj prvi vlastitiposlovni prostor.Kupnju poslovnog prostoraveličine 65 četvornih metarau središtu Čazme omogućiloje i podizanju paušalnog komorskogdoprinosa sa 30 na85 kuna mjesečno, ali i pomoć ipozajmica od HOK-a. Riječ je opovoljnoj pozajmici od 230.000kuna, te bespovratnoj pomoćiod čak 70.000 kn. Pomoći ukupnji prostora pridružili su sei grad Čazma s 20.000, te POKBjelovar i dugogodišnji prijateljiiz UO Zagreb s po 10.000 kuna.Pravo vlasništva upisano je 12.svibnja prošle godine, a u međuvremenuinterijer bivše mesniceu središtu Čazme preuređenje u suvremeni, adekvatnoopremljen poslovni prostor. Itu su se, u prvom redu, iskazalisami čazmanski obrtnici koji supomogli radom, ali i materijalomvrijednim više od 48.000kuna. Predsjednik POK-a JosipRenić darovao je cjelokupnuBRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJEfasadnu aluminijsku stolariju izsvoje proizvodnje, u vrijednostiod 20.000 kuna, a toliko je zauređenje nadodala i Županija,te po 10.000 grad Čazma i POK,te 1500 kuna UO Bjelovar.Svečanosti u povodu otvorenjanazočili su, uz brojnečazmanske obrtnike, i predsjednikHOK-a Stjepan Šafran,župan Damir Bas, predsjednikGradskog vijeća Čazme BrankoBradi, gotovo svi članovikomorskog ureda POK-a Bjelovarna čelu s predsjednikomRenićem te predsjednici svihsusjednih udruženja. Prigodneplakete uručene su svima kojisu pomogli kupnji i uređenjunovog prostora, a okupljeni subili složni u komplimentimana račun izgleda i opremljenostiprostora, kao i u uvjerenjuda će novi prostor kvalitetnoslužiti mnogim budućim generacijamaobrtnika, te pridonijetida se sadašnji broj od 141obrtnika u Čazmi poveća.Posebno sretni bili su predsjednikUO Čazma, TihomirVreš, tajnica Marica Buač i najužikrug njihovih suradnika,za mnoge, pred samo dvije godine,tek grupica sanjara kojaje s dvadesetak tisuća kuna nažiroračunu sanjala veliki san.Samo je u Slavonskom Brodu cijena vrtića za korisnike iste usluge različita, kaže Željko Tijante objašnjava da zbog toga do polaska djeteta u školu obrtniku iz džepa »iscuri« 75.000 kunaSLAVONSKI BROD – Razlogza povećanje cijena smještaja djeceu brodske vrtiće prema opravdanjukoje je ponuđeno gradskompoglavarstvu navodno jedosadašnja niska cijena smještajaod 130 kuna. Ovaj izgovor razljutioje roditelje koji imaju registriraneobrtničke radionice. Onigotovo automatizmom idu u višicjenovni rang i većina ih plaća700 kuna mjesečno za smještajdjece. Kako najavljeno povećanjene bi ponovno najviše išlo na trošakonih koji već plaćaju najviše,roditelji iz grupe »700« pokrenulisu potpisivanje peticije.Obrtnicima su se pridružili idržavni službenici, zaposleni ubolnici.... Peticija je već predanagradu, međutim nakon što sustvar u svoje ruke preuzeli i medijinastavljaju se javljati roditeljikoji žele zaustaviti nepravedanrast cijena. Dodatno ljutnju roditeljapojačalo je i njihovo istraživanjekoliko za smještaj u vrtićplaćaju roditelji u drugim gradovima.Prema njihovim prikupljenimpodacima, u Varaždinu jesmještaj u vrtić 473 kune, Karlovcu400, Dubrovniku 450, Rijeci550 kuna. U gradovima gdjesu roditelji provjeravali iznos, cijenevrtića su jedinstvene za svudjecu. »Samo je u SlavonskomBrodu cijena vrtića za korisnikeiste usluge različita. Predlažemoda se uvede jedinstvena cijena naosnovi prosjeka cijena u Hrvatskoj,a to bi bilo između 450 i 470kuna. Jedinstvena cijena bi prekinulai mogućnost da se s »friziranim«potvrdama o primanjimaostvari pravo na nižu cijenu vrtića.Bilo bi to povoljnije i za vrtiće,jer bi im u konačnici bio višiprihod od sadašnjeg. Ponavljamda cijela peticija nema nikakveveze s načinom rada odgajatelja.Oni uredno obavljaju svoj posao.Moje dijete ide u vrtić upravo izrazloga što želim da ga čuvajustručno osposobljene osobe«,kaže Željko Tijan, obrtnik i jedanod pokretača peticije. Tijan najavljujekako će roditelji tražiti pomoći od vijećnika u brodskomGradskom vijeću. Roditelji kojisu pokrenuli peticiju ne protivese da grad subvencionira cijenuvrtića, ali samo u slučaju obiteljikoje su u stvarnoj socijalnoj potrebi.Tijan podsjeća da roditeljikoji plaćaju iznos od 700 kunatijekom boravka djeteta u vrtićuod jaslica do polaska u školu plate75.000 kuna više od onih kojiplaćaju samo 130 kuna mjesečno.To je kaže Tijan taman dovoljnoza jedan solidan obiteljski automobil.Sada su na redu grad ivrtići da usuglase cijenu. Hoćeli prevladati zdrava računica ilipolitička logika najbolje će znatisami roditelji.35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035 / 407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJANOSNOVAN NOVI CEHKovač Drago Žambok predsjednikCeha tradicijskih obrtaVlasnici obrta s područja Brodsko-posavske županije čija djelatnostdodiruje područje karakteristične hrvatske tradicijske obrtničke proizvodnjeformirali su zajednički ceh. Za predsjednika je izabran DragoŽambok (kovač). Uz njega članovi su Krunoslav Kodžoman (vitrai),Mladen Jurković (glazbalar), Robert Lorentz (zlatar), Jasminko Haurdić(tapetar), Blaženka Jakopec (izrada suvenira) i Mirko Žegarac(licitar). Cilj ceha je očuvanje starih zanata i pronalaženje mogućnostiza njihovu afirmaciju na tržištu.ZAVRŠEN SEMINAR IZ PEDAGOGIJEViše posla za naučnikeUz suradnju Udruženja obrtnikaNova Gradiška i županijskeobrtničke komore održanoje stručno usavršavanje zaskupinu od četrdeset obrtnika.Pozivu na profesionalnousavršavanje odazvali su seredom vlasnici obrtničkih radionicakoji su i do tada imalistatus majstora, ali njihovoškolovanje nije uključivalo dovoljnovisok stupanj edukacijeiz područja radne pedagogije.Prolaskom ovog usavršavanjaomogućeno im je da u svoje radionicena praksu prime naučnike,pa su svojom dodatnomizobrazbom majstori otvorilinove mogućnosti zapošljavanjaza mlade.NOVI POGON TVRTKE POTOMACKošulje Croata radit ćese u Novoj GradiškiTvrtka Potomac, vlasnik branda Croata, s predstavnicima GradaNove Gradiške potpisala je ugovor za prijenos vlasništva nadzemljištem u Industrijskom parku. Na parceli u parku Potomac sesprema za izgradnju vlastitog proizvodnog pogona košulja Croata.Potomac će u prvoj fazi uložiti više od 5 milijuna kuna, te otvoriti25 radnih mjesta.ELEKTRONIČKO POSLOVANJEPoziv na popunu baze podatakaE-mail i web stranice postali su neizostavni dio komunikacije stržištem i za obrtničke radionice. Kako bi dopunila postojeću bazupodataka Obrtnička komora Brodsko-posavske županije poziva svoječlanove da joj dostave podatke o vlastitim e-mail adresama i webstranicama. Na ovaj način želi se poboljšati međusobna komunikacija,ali i pomoći potencijalnim partnerima da brže stupe u kontakt sobrtnicima. Dojave podataka moguće je napraviti telefonom na broj035/447-017 ili na e-mail Obrtničke komore Brodsko-posavske županijeok-sl.brod@sb.htnet.hr.

22 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.KARLOVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC, J. Haulika 14Telefon: ++ 385 047/ 612 058Telefaks: ++ 385 047/ 611 742E-mail: okkz@ka.t-com.hrweb: www.obrtnicka-komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan PodvoracTajnik: Miroslav SeljanSTRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆPOMOĆNIK MINISTRA GOSPODARSTVAPOSJETIO KARLOVAČKE OBRTNIKEObrtnicima poticaji i zastručno usavršavanjeeo Begović, pomoćnik ministra gospodarstva u pratnji čelnika žu-i gradske obrtničke komore Ivana Podvorca i Josipa Skrad-Lpanijskeskog te direktora Centra za poduzetništvo Vladimira Skolana, posjetioje početkom mjeseca Obrtničku komoru Karlovačke županije, a usklopu posjeta obišao je u Karlovcu obrte »Stolariju Ribičić« i »Alati zaobradu drva Vinski« koji su ogledni primjerci uspješnih obrta u Karlovačkojžupaniji koji imaju više desetljetnu tradiciju. Obje ove tvrtkeu posljednjih nekoliko godina ulažu znatna sredstva za unapređenje iproširenje proizvodnje, a ukupno zapošljavaju tridesetak zaposlenika.S vlasnicima Josipom Ribičićem i Miljenkom Vinskim, Begović je razgovaraoo brojnim pogodnostima i poticajima koje nudi Ministarstvo,ali i o udruživanju u clustere i proceduri za dobivanje ISO standarda itzv. »CE-markice«, bez koje niti jedan obrtnik neće moći sudjelovati najavnim natječajima za plasman svojih proizvoda na europsko tržište.Ove godine Ministarstvo gospodarstva planira uložiti 218 milijunakuna u program bespovratnih poticajnih sredstava za malo i srednjepoduzetništvo, istaknuo je Begović na odlično posjećenoj prezentacijiu Obrtničkom centru. Cilj nam je brže uključiti ciljne skupine – žene imlade, kao i one koji su dulje vrijeme na Zavodu za zapošljavanje. Upromidžbu poduzetništva plasirat će se oko 5 milijuna kuna, za poticanjekonkurentnosti 24 milijuna kuna, za zadrugarstvo i ostale oblikePomoćnik ministra gospodarstvaLeo Begović obišao je i »Alate zaobradu drva Vinski«ISTARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA, Mletačka 12/1Telefon: ++ 385 052 / 216 153, 212 993Telefaks: ++ 385 052 / 383 744E-mail: ok-istre@ok-istra.hrPredsjednik: Vili ŠainaTajnik: Eros Sorićudruživanja 11 milijuna kuna, zaedukaciju u poduzetništvu 5 milijunakuna, poduzetničku infrastrukturu112 milijuna kuna, kreditiranjepoduzetništva 36,9 milijunakuna, obrtništvo gotovo 13 milijunakuna i projekti EU za malo i srednjepoduzetništvo 11,4 milijuna kuna.Ministarstvo gospodarstva lani jezaprimilo 4696 zahtjeva za bespovratnimpoticajnim sredstvima, aodobreno je 2895 zahtjeva, odnosnoviše od 61 posto, kazao je Begović.STRANICU PRIPREMIO: EROS SORIĆFLORA ISTRA PULABesplatno na sajammirisa i ljepotevogodišnja FLORA ISTRA – Pula organizira se u prelijepom povijes-zdanju Doma hrvatskih branitelja, (nekadašnji austrougarskiOnomMornarički kasino), pod pokroviteljstvom Obrtničke komore Istarske županije.Sajam će od 13. do 15. travnja na jednom mjestu okupiti i povezati proizvođače,cvjećare, obrtnike, veleprodaju, predstavnike stranih tvrtki, trgovinu,turizam, ekologiju, edukaciju, kulturu, krajnje potrošače. Osim širokeponude cvijeća, cvjećarskog pribora, vaza, slika, mirisa, izložbene temeobuhvaćaju proizvode i pripravke na biljnoj, voćnoj, cvjetnoj bazi, kao iproizvode za dekoraciju, uređenje interijera i eksterijera.Izlagačima je na raspolaganju vanjski i unutarnji izložbeno-prodajni prostor.Koncertna dvorana Doma hrvatskih branitelja bit će mjesto prezentacijaumjetnosti aranžiranja, demonstriranje najnovijih trendova i materijala;degustacije cvjetno-voćnih-aromatičnih delicija, revije, promenadni koncertharmonikaškog orkestra, vrijeme za poeziju »Latice poezije«.Na FLORA ISTRI bit će otvorene i dvije izložbe. Izložba autorskih fotografijaEduarda Strenje iz snimljenog materijala za monografiju Turističkezajednice grada Pule, Parkovi Pule.Kroz izložbu unikatnih pisanica,Lions Klub Pula i BPW – udruga poslovnihžena, organiziraju humanitarnuakciju za nabavu bijelog štapa.Ulaz na sajam za posjetitelje jeslobodan.Informacije i prijave: osoba zakontakt Mirjana Brickweg 091/576-3180, 098/1902-703.JOSIP SKRADSKI, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA GRADAKARLOVCAZadovoljan sam učinjenimu protekle četiri godineZavršetkom radova u Obrtničkom centru zaokružen je ciklus započet prije četiri godine. U 1500četvornih metara Centra smješteno 10 institucija vezanih uz obrtništvoPored redovnih aktivnosti,u Udruženju obrtnikagrada Karlovca svakakoće kao ključnu aktivnost u2005. godini navesti završetakuređenja Obrtničkog centra.Predsjednik Udruženja JosipSkradski govori o uređenjuCentra te uvjetima i postignućimakoje su ove godine ostvarilikarlovački obrtnici, ali i planovimaza godinu kojoj smo većotkinuli tri mjeseca.– Mislim da bez imaloskromnosti mogu reći da smoprotekle godine završetkomgrađevinskih radova u Obrtničkomcentru učinili dobarposao. Lani smo završili radovena uređenju dvorišnogprostora u Haulikovoj. Taj jeposao napravljen na korektan iprofesionalan način. Prostor jeuređen primjereno našim mogućnostimai potrebama: nemanepotrebnog luksuza, a istovremenoje primjereno funkcionalan– ističe Josip Skradski,predsjednik karlovačkogUdruženja obrtnika.– Na pitanje o uvjetima iokolišu u kojima radi oko 1400karlovačkih obrtnika, Skradskiodgovara:– Nije bilo nekog velikog napretkai olakšanja za rad obrtnika.Ali, moramo biti iskreni ipriznati da su se u nekim djelatnostimaipak osjetili pozitivnipomaci, kao npr. kod kolega ugraditeljstvu. Međutim, takođermoramo priznati da nekedjelatnosti kao npr. trgovačkai neke uslužne djelatnosti nisuostvarile napredak jer ih gušeProblem rada na crno neće seriješiti represijom, kaže JosipSkradskimogli preporukom, mišljenjemi zamolbom za suradnjom. Mine možemo donositi odluke,međutim, maksimalno ćemotražiti iskrene, ozbiljne i, nadajmose, produktivne razgovores onima koji odlučuju, a to jelokalna samouprava. Mi s Gradomkvalitetno surađujemo, aisto tako i s drugim ustanovama,a surađivati možemo na tajnačin da mi saslušamo njih i daoni saslušaju nas, te da nakontoga zajedno donesemo zaključakkoji bi zadovoljio objestrane.Rad na crno svestina najmanju mjeruUdruženje obrtnika namjerava,prema riječima JosipaSkradskog, od grada zatražitiprodaju gradskih poslovnihprostora obrtnicima koji u timprostorima djeluju u najmu većdulji niz godina.– Smatramo da bi nam gradte prostore trebao ponuditipod povoljnijim uvjetima, asredstva koja bi namaknuo nataj način trebalo bi namjenskiutrošiti. Time bi dobar dio obrtnikamogao trajno razriješitisvoje egzistencijalne probleme,pojašnjava predsjednik Udruženjaobrtnika te dodaje kakoobrtnici grada Karlovca duginiz godina svojim radom i plaćanjemodređenih doprinosai obveza, u određenoj mjeripune neke stavke i gradskog idržavnog proračuna.Rad na crno jedan je od problemas kojim se obrtnici boreveć dulji niz godina. Evo što otome misli Josip Skradski:– Siva ekonomija nije samonaš specifikum, ona se javljau cijelom svijetu, ali je stvar utome kako je svesti na najmanjumjeru. Kod nas je taj problemjoš izraženiji jer se nalazimou izuzetno teškoj ekonomskojsituaciji.Ne vjerujem da se taj problemmože riješiti represivnimmjerama, jer nigdje se represijomnije postigao uspjeh. Mislimda će sive ekonomije bitidaleko manje kad se popraviekonomsko stanje u društvu.Najgore je sve gledati crno, jerpostoje i objektivni razlozi kojidovode do povećanja rada nacrno, a oni su odraz cjelokupnogstanja. Možda bi onimakoji se bave sivom ekonomijomdržava mogla ponuditineki način da se registrirajukao kućna radinost, te da na tajnačin legalno rade.Skradski se nada, i ujednoupućuje poziv obrtnicima dase u 2006. u što većem brojuuključe u rad Udruženja obrtnika.Jer, kako kaže, ovo jeizborna godina i idealna prilikada obrtnici sami između sebeizaberu najbolje koji će najkvalitetnijezastupati njihoveinterese, kako u karlovačkomUdruženju obrtnika, tako i udrugim obrtničkim institucijama.Zajedničkim angažmanomUdruženje postaje jače i vjerodostojnijeu zastupanju svojihinteresa, a to su – interesi obrtnika– zaključio je Skradski.CEH PROIZVOĐAČA POZIVAUključite se u inicijativu za pokretanje clusteraeć dulje vrijeme Ceh proizvođača Obrtničke komore Istarske žu-raspravlja o problematici okrupnjavanja obrtničkih kapa-Vpanijeciteta. Približavanje Hrvatske Europskoj uniji neminovno dovodi dopotrebe udruživanja, radi zajedničkog nastupa na tržištu.Početkom veljače, u Puli je u suradnji s Istarskom razvojnom agencijomodržan informativni seminar s temom clustera i poduzetničkihzona.Nakon seminara zaključeno je da postoji i potreba i interes te jeotvorena inicijativa za osnivanje clustera u građevinskoj djelatnosti.ObrtniciPuljštine nasajmovimaUdruženje obrtnika Pula,nakon organiziranogposjeta Obrtničkom sajmu uMünchenu (IHM), namjeravaorganizirati i zajednički posjetObrtničkom sajmu u Celju(9. 9. 2006.), Oktoberfestuu Münchenu (rujan 2006.) tesajmu frizerstva u Celju ili Bologni.Ovisno o interesu, možese organizirati i posjet drugimopćim ili organiziranimsajmovima, npr. Multifieracampionaria Pordenone (rujan– jednodnevni posjet), Motorsfowu Bologni (prosinac) i sl.Kako bi se na vrijeme utvrdiointeres obrtnika i organiziraoposjet, molimo zainteresiraneobrtnike Puljštine, kojise žele uključiti u organiziraniposjet nekom od navedenihsajmova, da se već sada prijaveu Udruženje obrtnika Pula,tel. 211-711 ili 211-719.ESTER JURINOVIĆslični problemi koje ni Udruženjeobrtnika, ni oni sami prekocehova ili bilo koje udruge, nemogu riješiti. Primjerice, kadje riječ o većini uslužnih djelatnosti,one neće moći normalnoposlovati sve dok barem tri četvrtinegrađana ne bude živjelonormalnim životom, a to značida raspolažu s dovoljno financijskihsredstava za korištenjeusluga uslužnih djelatnosti– kaže Skradski.Gradski prostori zaobrtnikeO očekivanjima i aktivnostimau tekućoj godini dodaje:– Na upit i poticaj cehova,odnosno sekcija bit ćemo naraspolaganju kad je riječ o kontaktimas lokalnom samoupravom.Mi smo tu da bismo po-Pri tome, u obzir dolaze ne samo obrtnici građevinskih djelatnosti,već svih djelatnosti koje sudjeluju u gradnji i opremanju objekata.Ukoliko osnivanje clustera bude uspješno, on će poslužiti kao pilot--projekt za osnivanje clustera u drugim djelatnostima.Molimo sve zainteresirane obrtnike, bez obzira na djelatnost, kojisu zainteresirani za udruživanje, da se jave svojim udruženjima, gdjemogu ispuniti obrasce i na taj način iskazati interes. Nakon toga, bitće organiziran seminar s temeljitijim informacijama, kao i susreti spredstavnicima već organiziranih clustera u zemlji, ali i inozemstvu.U ORGANIZACIJI TALIJANSKE SREDNJE ŠKOLESCUOLA MEDIA SUPERIORE U ROVINJUPrvo natjecanje u tehnici prodajeZa nekoliko dana, 31. ožujka, učenici devet škola ogledat će svoja trgovačkaznanja i vještine, a njihove kupce glumit će članovi ocjenjivačkog povjerenstvaTalijanska srednja škola– Scuola Media SuperioreItaliana, Rovinj – Rovigno,organizira prvi put u HrvatskojPilot natjecanje u tehnici prodajeza učenike i učenice u programuza zanimanje prodavač.Projekt koji nosi naziv »PRO-DAVAČI 2006. – COMMESSI2006« organizira Talijanska srednjaškola Rovinj u suradnji sAgencijom za strukovno obrazovanjeRepublike Hrvatske.U pripremi natjecanja korištenasu iskustva u organizacijimeđunarodnih natjecanja iz RepublikeSlovenije te Strukovneškole Eugena Kumičića.Natjecanje će se održati 31.ožujka u Rovinju na kome će sudjelovatidevet škola. Sedam školaIstarske županije od kojih dvijetalijanske, TSŠ – SMSI Rovinj iSrednja škola »Dante Alighieri« izPule, te Gospodarska škola Buje,Srednja škola Mate Balote iz Poreča,Srednja škola Mate Blažine izLabina i Škola za turizam ugostiteljstvoi trgovinu iz Pule, zatimTrgovačka i tekstilna škola Rijeka,te Trgovačka škola iz Zagreba.Natjecanje će se izvoditiisključivo u praktičnom dijelu ušest kategorija: prehrana, odjeća,obuća, drogerija, željezarija i bijelatehnika u šest trgovina trgovačkemreže grada Rovinja.U Republici Hrvatskoj zanimanjeprodavač prisutno je ugotovo 20 % škola. Svake godineto zanimanje upisuje desetak tisućaučenika, međutim do danasza njih nisu zabilježeni nikakvisusreti i natjecanja. Ovim bi Projektomželjeli potaknuti interes utom smjeru te podignuti kvalitetuzanimanja.Projekt je koncipiran na sljedećinačin: učenici/ce »glume«prodavače dok članovi ocjenjivačkihpovjerenstava (dva nastavnikate jedan trgovac – poslovođa)»glume« kupca. Učenik/ca uvremenu od 15 minuta mora zadovoljitipotrebe kupca i prodatitraženu robu. Ocjenjuju se učenikovevještine, stručno znanje,opća kultura i snalaženje.Organizacijski odbor koji činepredsjednica Odbora ElisabettaFortunato, zamjenica Edita SošićBlažević te članovi Maria Bradanović,Gordana Zoretić, MladenDušman, Radenko Matijašec,Daniela Carić, Enrico Cernecca iEros Sorić, organizirat će okruglistol na temu »Obrazovanje prodavačau Republici Hrvatskoj«.Okrugli stol za članove Zajednicetrgovačkih škola RH te zainteresiraneobrtnike, gospodarstvenikei predstavnike institucijaodržat će se 31. ožujka, na dannatjecanja, s početkom u 11 satiu Domu kulture Grada Rovinja.prof. ELISABETTAFORTUNATTO

Petak, 24. ožujka 2006.UDRUŽENJE OBRTNIKA KOPRIVNICA I MUZEJ GRADA KOPRIVNICESusret medičara i licitara HrvatskeSimpozij »Licitarski proizvod kao suvenir«najavljen je u sklopu projekta »Stara umijećai znanja«, kojim će se istražiti povijestkoprivničkog medičarstvaP redstavnici koprivničkogUdruženja obrtnika, Obrtničkekomore Koprivničko-križevačkežupanije i Koprivničkogpoduzetnika, tvrtke u vlasništvuGrada Koprivnice održalisu sastanak kako bi dogovorilizajedničku suradnju u cilju pružanjapotpore razvoju malog iSuradnja koprivničkih obrtnikai institucija u kulturiseže daleko u prošlost, anedavne akcije potaknule su i potpisivanjeSporazuma o suradnjiUdruženja obrtnika Koprivnicai Muzeja Grada Koprivnice kojisu svečano potpisali predsjednikkoprivničkog Udruženja VladoFuntek i ravnateljica Muzeja DraženkaJalšić Ernečić.Zajednički ciljevi Udruženjai Muzeja bit će sustavna i trajnabriga te djelovanje na zaštiti,očuvanju, bilježenju, izučavanjui promociji starih umjetničkih itradicijskih obrta kojima prijetiizumiranje. Potaknut će se obrtnicii lokalna zajednica na brigu iočuvanje obrta, umijeća i znanja.Udruženje i Muzej već sunajavili da će nakon uspješnogprošlogodišnjeg susreta klobučaraove godine organizirati Simpozijpod nazivom »Licitarskiproizvod kao suvenir«, a u sklopuprojekta »Stara umijeća i znanja:Medičari, licitari, svjećari«.Ovim projektom, u kojem očekujupotporu Grada Koprivnice,Koprivničko-križevačke županijei Ministarstva kulture, planira seistražiti povijest koprivničkogmedičarstva, prikupljanje, obradai konzerviranje očuvanih predmetapokretne kulturne baštinekoji se tiču medičara, licitara isvjećara, nekoliko prigodnih izložbi,muzejskih akcija, prezentacijai susret medičara i licitara Hrvatskeu Koprivnici.Muzej i Udruženje namjeravajupokrenuti spašavanjeugroženih i oštećenih muzejskihpredmeta iz zbirke cehalija MuzejaGrada Koprivnice, a većSporazum su potpisali predsjednik Udruženja Vlado Funtek iravnateljica Muzeja Draženka Jalšić Ernečićsu započeli konzervatorsko-restauratorskiradovi na zastavimješovitog ceha češljara, užara,tokara, brijača, medičara, pekarai sapunara iz 1870. godine. Muzeji Udruženje obrtnika najavili suEdukacija, promocija iposredovanje za obrtnikesrednjeg poduzetništva u Koprivnicii okolici.– Ove tri institucije surađivatće na područjima edukacije,radionica i treninga za malo isrednje poduzetništvo, izradepromotivnog materijala za malogospodarstvo, detaljne baze podatakao poduzetnicima u gradui regiji, koordinirat će nastupe nasajmovima i posredovati za poduzetnikes inozemnim partnerimai ulagačima putem Razvojneagencije Sjever-Dan – rekli susudionici sastanka.Određeni su i termini radionicai treninga, a Obrtnička komorai Udruženje obrtnika obvezalitakođer donatorsku konvencijui prikupljanje donacija uz prigodnedonorske kartice i dva postoporezne olakšice sponzoriranihprojekata u kulturi koje promoviraMinistarstvo kulture.su se obavijestiti svoje članove onjihovu održavanju.Tako će se 26. travnja održatiradionica »Istraživanje tržišta«,za 31. svibnja predviđena je tema»EU pretpristupni fondovi«, dokće se 12. lipnja održati korisnopredavanje »Pakiranje i etiketiranje«.OBMOČNA ZBORNICA ŠMARJE PRI JELŠAH I OK KRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJE POTPISALE SPORAZUM O SURADNJIUspostavljen čvrst gospodarskikontakt dviju komoraBolji protok i razmjena poslovnih informacijate sudjelovanje na međunarodnim sajmovima,samo su neki od ciljeva suradnjeOPredstavnici koprivničkog Udruženja obrtnika, županijske obrtničke komore i Koprivničkogpoduzetnika dogovorili su suradnjubmočna zbornica Šmarjepri Jelšah i Obrtničkakomora Krapinsko-zagorskežupanije potpisale su uRogaškoj Slatini Sporazum omeđusobnoj suradnji, u sklopuprojekta INTERREG IIIA – Programaza susjedstvo izmeđuSlovenije-Mađarske-Hrvatske za2004. – 2006.Namjera sporazuma je poslovnai kulturna suradnja članovaobiju Komora, točnije uspostavljanjeprisnih gospodarskihkontakata, razmjena poslovnihinformacija, znanja i iskustavate poboljšanje suradnje obrtnikai poduzetnika dviju susjednihdržava.Cilj suradnje je zajednički interesobiju Komora, a on će seprovoditi kroz suradnju na gospodarskompodručju. Međuprojektima čijim se provođenjemnastoji omogućiti bolje poslovanjena tržištu proizvoda i uslugaobiju država, Slovenije i Hrvatske,jest i projekt »Obrazovanje zaočuvanje obrtničkih profesija«.Sporazumom se nastoji omogućitii bolji protok poslovnihinformacija koje se tiču proizvodnje,tržišta, tehnologije,tehničkih propisa i standarda,razmjena informacija o pravnimtemeljima za rad u obrtui poduzetništvu te izvođenjestručnih konzultacija. Među važnimciljevima je i sudjelovanjena sajmovima, posebice Međunarodnomobrtničkom sajmu uCelju i Zagrebačkom velesajmu,Prema Zakonu o porezu na dohodak, na naknade isplaćene naučnicimaza vrijeme praktičnog rada ne plaća se porez do iznosaod 1600 kuna mjesečno po osobi, a temeljem posebnih olakšica,oslobađanja i poticaja zapošljavanja, sveukupnim godišnjim isplaćenimiznosom dodatno će se umanjiti dohodak (N.N. 177/04, čl.10. i čl. 56). Mjesečno isplaćeni iznosi nagrada priznaju se u izdatke,a kod podnošenja godišnje porezne prijave, tako isplaćeni iznosi jošjednom odbijaju se od dohotka kao olakšica.Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva temeljem projekta»Poticaji obrtnicima i trgovačkim društvima izvođačima praktične nastave«dodjeljuje bespovratna sredstva za opremanje radionica u ciljušto kvalitetnijeg rada s naučnicima. Također, obrtnici koji primaju učenikena naukovanje, dužni su prema članku 5. Ugovora o naukovanju,tijekom naukovanja naučniku isplaćivati mjesečnu naknadu.Franci Žerak, predsjednik Območne obrtne zbornice Šmarje priJelšah i Dragutin Ranogajec, predsjednik POK-a Krapinaali i izvođenje ostalih akcija bitnihza razvoj suradnje međuKomorama, a ovisno o potrebi isituaciji. Potpisivanju Sporazumao međusobnoj suradnji bilaje nazočna i Marija Roksandić,v.d. županijske pročelnice Uredaza gospodarstvo.Visina mjesečnih naknada naučnicimaShodno tome, obavještavamo sve obrtnike koji primaju naučnikeo visini naknade.– U prvoj godini naukovanja mjesečna naknada iznosi 15 postoprosječne neto plaće u 2004. godini (4173 kune), što iznosi 625,95kune ako je naučnik cijeli mjesec na naukovanju ili 3,63 kune po satu– U drugoj godini naukovanja mjesečna naknada iznosi 20 postoprosječne neto plaće u 2004. godini (4173 kune), što iznosi 834 kuneako je naučnik cijeli mjesec na naukovanju ili 4, 84 kune po satu– U trećoj godini naukovanja mjesečna naknada iznosi 25 postoprosječne neto plaće u 2004. godini (4173 kune) što iznosi 1043 kunaako je naučnik cijeli mjesec na naukovanju ili 6, 06 kuna po satu.– U četvrtoj godini naukovanja mjesečna naknada iznosi 30 postoprosječne neto plaće u 2004. godini (4173 kune) što iznosi 1251kunu.KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701Telefaks: ++ 385 048 / 623 408E-mail: okkkz@kc.t-com.hrPredsjednik: Zvonko PecikozićTajnik: Božo BaraćKRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJE49000 KRAPINA, Magistratska 2Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546300 547, 300 548Telefaks: ++ 385 049 / 370 616E-mail: okkzz@okkzz.hrPredsjednik: Dragutin RanogajecTajnik: Renata VranićObrtničke novine 23STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEVIvana Majetić tajnicađurđevačkog udruženjaurđevačko Udruženje obrtnika dobilo je novu tajnicu Ivanu Ma-Mlada, 23-godišnja diplomirana ekonomistica iz Đurđevca,Đjetić.na toj je dužnosti zamijenila Josipa Kucela koji je otišao u mirovinu.– Namjeravam potaknuti rad sekcija u Udruženju, pomagat ćuobrtnicima savjetima, organizirati odlaske na sajmove i stručne edukacije.Pored toga u budućem ću radu ojačati suradnju s GradomĐurđevcom i sedam okolnih općina iz kojih dolaze obrtnici, te s ostaliminstitucijama na području Đurđevca, a sve to zbog boljitka našegobrtništva. Ovom prilikom pozivam sve obrtnike da se uključe u radUdruženja, dođu po savjete ako su im potrebni, a mogu se javiti nabroj telefona 811-136 – rekla nam je nova tajnica Udruženja obrtnikaĐurđevac Ivana Majetić.Ivana MajetićSTRANICU PRIPREMILA: RENATA VRANIĆ33. ROĐENDAN MUO KLANJECRadosni s razlogomvečanost u povodu proslaveS33. rođendana Međuopćinskogudruženja obrtnika Klanjec, održanuu restoranu »Zelenjak« u Risvici,otvorio je predsjednik UdruženjaMladen Županić.– Iako smo malo Udruženje,nastojimo biti štoaktivniji, a pomakomsmatramo i to što je uprošloj godini prvi putanakon pet godina zaustavljenpad broja obrtnika– naglasio je Županić.– U prošloj godini smotežište aktivnosti stavilina rješavanje najznačajnijihpitanja za obrtnike iobrtništvo, a mnogo smopozornosti posvetili i druženju,zabavi i rekreaciji obrtnika.Izdali smo četiri broja Informativnogbiltena, s učenicima osmihrazreda proveli smo prezentaciju»Obrt i obrtnička zanimanja«,u sklopu kojeg smo ih poveli uposjet obrtničkim radionicama– rekao je Županić te naveo kakosu tijekom godine organiziraliObrtničku noć, sportske susreteobrtnika kao obiteljski piknik,turističko putovanje u Bratislavu,odlazak u kazalište…U nastavku svečanosti podijeljenesu diplome za uspjehe uobrtništvu i promicanje obrtničkestruke, a koje su dobili: TomislavGreblički, Branka Šurina,Robert Jurinčić, Željko Blažičko,Mladen Županić, Mario Budimir,Dario Čižmek i ZvonimirBorošak. Priznanja za 25 godinarada u obrtništvu dobili su RudolfMedvedec i Ivan Šumak, aza 30 godina rada Siniša Gadža.Nakon obaveznog dijela gosteje zabavljao popularni Drele,za glazbeni dio su bili zaduženi»Lepi cajti«, a uz ples srca itombolu gosti su se zabavljali doranih jutarnjih sati.

24 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJAOBRTNIČKA KOMORALIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ,Ulica Ante Starčevića 17Telefon: ++ 385 053 / 573 012Telefaks: ++ 385 053 / 573 012E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hrPredsjednik: Ana Šerić-KonjikovacTajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJAOSTAVILI ŽIVOT VELEGRADA IPOSVETILI SE KOZAMAHrabro u ostvarenje snaPODSTRANA – Iako teškorade, supružnici Hrvatić, Tvrtko(31) dipl. ing. prehrambenetehnologije i Sabina (31) s višomagronomskom školom, ne žale zaZagrebom. Vjeruju da će unatočbrojnim problemima u Lici ostvaritiživotni san. Doselili su 2002.godine na Tvrtkovu djedovinu snekoliko jarića u bunkeru automobila,a danas im se, posebnoTvrtko i Sabina s puno ljubavi među svojimživotinjamasir, traži po restoranima Gospića,Zagreba, Perušića, Karlovca...– Koze su naš život, imamo ih17 i proizvodimo nekoliko vrstasira. Iznenadili smo se kada smovidjeli da sir u Lici bolje ide od jarićakoji su npr. u Dalmaciji i Zagrebuposlastica. Nažalost, borimose s financijama kako bi godišnjeuzgajali više jarića. Nemamodržavnog i općinskog poticaja,do kredita nikako,a treba nam većaštala, pasterizator,laktofriz, strojevi...– priča Tvrtko.– Sve proizvodimona starinskinačin, prirodno.Od mužnje doture sira trebamošest sati rada. Zasir težak 300 gramatreba nam četirilitre mlijeka iovisno o vrsti zrijeod tri do 45 dana– dodaje Sabina.ŽELJKO MATAIJAPOZITIVNA IZVJEŠĆA O RADU IFINANCIRANJURaste broj obrtnikaGOSPIĆ – Skupština Udruženjaobrtnika pozitivno je ocijenilaizvješća o radu te financiranju,kao i nastojanja u razvoju iomasovljenju obrtništva. U 2005.godini pri Udruženju je bio 551obrtnik ili 7 posto više nego 2004.godine. Umjesto dosadašnjegpredsjednika Dane Šimića kojije odjavio obrt, Udruženje ćedo prvih izbora kao v. d. voditiSa sjednice Skupštine UO GospićUSPRKOS POSKUPLJENJIMAPrijevoznici voze po cjenikustarom jedno desetljećeOTOČAC/GOSPIĆ – Na inicijativugospićkog Udruženjaobrtnika u Otočcu je održan sastanaksekcija prijevoznika kojirade za Hrvatske šume.– Nazočni su mišljenja da jenužno 15 posto povećati cjenikstar desetak godina. Tada je, podsjetitću, nafta bila oko 3 kune, adanas iznosi 7,22 kune po litri.Kasko osiguranje također je biloupola jeftinije, kao i servisi te održavanjekamiona, rekao je IvanGoran Asić, dok su u Skupštinupotvrđene trgovkinje AzeminaMraović iz Gospića te RadmilaMilković iz Ličkog Osika. Gospićkiće obrtnici do polovicegodine pričekati desetogodišnjirazvoj događaja oko obrtničkogdoma te nakon toga tražiti alternativnorješenje za koje su proteklihdesetak godina uštedjeli oko200.000 kuna. (Ž. M.)Odorčić, predsjednik UO Otočac.Prijevoznici »šumari« iz Otočca,Perušića, Gospića, Donjeg Lapca,Udbine i drugih ličkih mjesta požalilisu se i na najgori teren pokojemu voze, najduže zime bezposla i najniže cijene koje u Hrvatskimšumama važe za Liku.Nažalost, bilo je i onih koji suopstruirali ovaj dogovor pa su ulicitaciji sudjelovali s cijenamakoje su im ponuđene iz Hrvatskihšuma – iz 1996. godine.ZBOG VLADE MILKOVIĆA NOVINARI»POTEGNULI« IZ AZIJE DO LIKEGospićki obrtnik nakorejskoj televizijiOTOČAC – Unatoč porastubroja obrta za oko pet postou Udruženju obrtnika Otočacodlučili su se za smanjivanjetroškova poslovanja od 10 do 70posto, računajući i nepopularnumjeru smanjivanja plaće zaposlenomtajniku, rekao je na Skupštinipredsjednik Ivan Odorčić.Udruženje Otočac s općinom Vrhovinei Brinje lani je imalo 318članova, te prihodovalo 156.000kuna, a potrošilo 134.000 kuna.Na pitanja obrtnika odgovaralesu predsjednica i tajnica OK LSŽ,Ana Šerić Konjikovac i AnkicaŠubarić. Predstavnike obrtnikaGacke doline najviše brine nelo-Korejski novinari bili suoduševljeni Milkovićeviminovacijama, kao i HrvatskomGOSPIĆ – Nakon što su Večernjilist i HTV objavili reportažeo obrtniku gospićkog udruženja,autolimaru Vladi Milkoviću,kada je kao zaljubljenik »spačeka«na jedan montirao ralicuza snijeg, a na drugi pokretnukućicu, neobičnosti iz radioniceovog inovatora zainteresirale sunajveću TV privatnu postaju SBSiz Seula u Južnoj Koreji. Novinari redatelj te snimatelj s prevoditeljicomiz Zagreba posjetili sudom i radionicu Milkovićevih.– Zanimaju nas ljudi i događajipo svijetu pa, evo, nakon Azije,Afrike, Amerike i dijela Europedošli smo u Hrvatsku i Gospić.Prvi dojmovi su impresivni, ovoje lijepa zemlja, grad i kraj. Ovdjećemo napraviti dokumentaractrajanja petnaestak minuta koji ćegledati oko 60 milijuna ljudi. Svaštasmo prošli i vidjeli, ali nikadada je netko na ovakav način zaljubljenu stare automobile... Znate,ovakve improvizacije mi ne poznajemoi našem gledateljstvusu vrlo zanimljive. Jednostavnorečeno ne koristimo to, a služi...– kazao je novinar Seok-Bin.– Ovo glumljenje mi je gore odležanja pod automobilom – kratkoje prokomentirao Milković.ŽELJKO MATAIJAPRIHODI VEĆI OD TROŠKOVABroj otočkih obrta u porastuPredsjednica OK Ličko-senjskežupanije Ana Šerić Konjikovacodgovara na pitanja otočkihobrtnikajalna konkurencija, rad na crno,učinkovitost inspekcijskog nadzorai drugo.(Ž. M.)MEĐIMURSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAMEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971Telefaks: ++ 385 040 / 312 643E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hrPredsjednik: Slavko FaltakTajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGAAkcija solidarnostimeđimurskihobrtnikaObrtniku IvanuDuganu, vlasnikuStolarije Duganu Nedelišću, čiji suproizvodni pogoni stradaliu požaru 13. veljače,Obrtnička komoraMeđimurske županijepomoći će u saniranjuvelike materijalne štete.Predstavnici Komore,predvođeni predsjednikomSlavkom Faltakom,16. veljače suposjetili obitelj Dugani uručili im ček u iznosuod 3000 kuna. Akcijisolidarnosti priključilose i Udruženje obrtnikaMeđimurske županijeprilogom od 2000 kuna.Ukupni iznos od 5000kuna pomoći obrtničkihasocijacija, tek je početak.Naime, predsjednikFaltak je naglasioda ovom gestom započinjeakcija solidarnostite pozvao sve obrtnikeda se pridruže akciji, asvoju pomoć mogu doznačitina poslovni računnjegove radionice,broj 2392007-11000347-12, s naznakom »pomoćza obnovu radionice«.STRUKOVNO OBRAZOVANJEObrtnička zanimanja predstavljenaroditeljima osnovnoškolacaRoditelji polaznika sedmih i osmih razreda u 30 međimurskih osnovnih škola dobit ćeinformacije o deficitarnim zanimanjima, licenciranim radionicama, ispitima, te o mogućnostimadaljnjeg obrazovanjaOhrabrujući interes učenikaza pojedina obrtničkazanimanja pokazan naprošlogodišnjim upisima u srednješkole, rezultat je pojačaneaktivnosti srednjih škola, obrtnikai ostalih poslovnih subjekatau različitim akcijama prezentacijai motiviranja učenika zadeficitarna obrtnička zanimanja,odnosno potreba na tržištu i mogućnostizapošljavanja odmahnakon izlaska iz srednjoškolskihklupa. No, iako su rezultati prošlogodišnjegupisa u četiri međimurskesrednje škole u kojima seobrazuju učenici za obrtnička zanimanjazadovoljavajući, pratećiinteres i reakcije osnovnoškolacaprilikom održavanja »MalihOvogodišnji, 8. po reduMeđimurski sajam poduzetništva– MESAP 2006.održat će se 9. – 11. lipnja na sajamskomprostoru u Nedelišću.U sklopu trodnevne sajamskemanifestacije organizirani su i 7.stočarska izložba Međimurskežupanije te 4. međimurski sajamvina i vinske opreme.Budući da je promijenjenavlasnička struktura te je većinskivlasnik MESAP-a postalaMeđimurska županija, već zaovogodišnju izložbu radi se naradionica« kojima su majstoridemonstrirali svoje djelatnostiuživo u razredima, ObrtničkaTraju prijave za majstorske ispitePrema kalendaru ispita HOK-a, u proljetnom roku pred komisijomPOK-a Međimurske županije, sedmero kandidata polagalo je ispit zamajstora i četvero ispit iz stručne osposobljenosti. Majstorski ispit položiloje sedmero kandidata za zanimanja frizer, kuhar, krojač ženskeodjeće, očni optičar, strojobravar, stolar i elektroničar-mehaničar, dokje ispitu iz stručne osposobljenosti pristupilo dvoje poslužitelja jela ipića te dvije kandidatkinje za zanimanje cvjećar-aranžer.Prijave za jesenski, zadnji ovogodišnji ispitni rok za majstorskeispite koji će se održati u rujnu, primaju se do 13. kolovoza. Prijaveza ispite stručne osposobljenosti u lipnju, listopadu i prosincu,primaju se 30 dana prije ispitnog roka. Sve detaljnije informacijemogu se dobiti kod stručne suradnice za obrazovanje Helene Drvoderić,tel. (040) 313-971.Počele prijave za MESAP 2006.projektu izgradnje čvrstih sajamskihprostora, odnosno formiranjažupanijskog sajamskogcentra u kojem bi se ubudućeprovodile sve sajamske priredbe,kako bi MESAP postao kvalitetnapromocijameđimurskih gospodarskihmogućnosti.Prijave izlagačatraju do sredinesvibnja, a sveostale informacijemogu se dobitina 040/822-800 i040/822-245 te uOpćini Nedelišće.komora Međimurske županije jeodlučila – ciljna skupina ovogodišnjepromocije obrtničkih zanimanjabit će roditelji jer upravooni imaju najveći utjecaj u izborubudućeg zanimanja svojeg osnovnoškolca.Tako će u sljedećem razdobljuHelena Drvoderić, stručna suradnicaza obrazovanje, roditeljimapolaznika sedmih i osmihrazreda u 30 međimurskih osnovnihškola dati opće informacijeo srednjim školama, obrtničkimdeficitarnim i suficitarnim zanimanjima,licenciranim radionicama,završnim i pomoćničkimispitima te mogućnosti daljnjegobrazovanja. Roditeljskim sastancimabit će nazočni i predstavniciGospodarske škole,Graditeljske škole i Srednje školePrelog.HITROHR. i uČakovcuOd 20. veljače, u zgradiFINA-e u Čakovcu djeluje servisVlade Republike Hrvatskeza ubrzanu komunikaciju građanai poslovnih subjekata s državnomupravom – HITRO HR.Osim informacija o otvaranjuobrta ili trgovačkog društva,poduzetnici imaju na raspolaganjuosam, a građani čak dvanaestusluga.

Petak, 24. ožujka 2006.Obrtničke novine 25NEOBIČNI OBRTI/OBRT ZA UREĐIVANJE PAPAKA NA GOVEDIMAPedikura je potrebnijakravama nego ljudimaPrije svega, zato što se o njima ne mogu brinuti same, o kravljim papcima moraju brinuti ljudi.Za kravlju pedikuru konačno i u Hrvatskoj postoji specijalizirani stručnjakDIVANA RAB-GULJAŠokazano je da su životinjes dobro njegovanim papcimapokretljivije, jedu višei bolje preživaju. Samo zdravekrave daju rado i mnogo hranjivogi zdravog mlijeka. Ali fundamentnosi sve. Dakle, papci nosemlijeko, tvrdi na svojim internetskimstranicama Krešimir Bašićiz Ernestinova, mjesta u bliziniOsijeka. Za Krešimira Bašića, kojisebe naziva pedikerom za krave,šira je javnost doznala prošle godine,kada je osvojio treće mjestona natječaju za poslovnu ideju uorganizaciji jednoga hrvatskogtjednika. Osvojio je tada 100.000kuna, mobitel i mogućnost kreditiranjapreko Zagrebačke banke.8000 goveda dodoktorske diplomeDakle, poduzetni je Ernestinovčaninotvorio obrt za uređivanjepapaka na govedima, a da bise usavršio u tom poslu, KrešimirKrešimir Bašić iz Ernestinovapokraj Osijeka za dva tretmanauređenja papaka naplaćujesamo 200 kunaveć dvije godine pohađa tečajeveu Njemačkoj. Nakon tri godineteoretske i praktične edukacijete učlanjenja u njemački Saveznjegovatelja papaka, ernestinovačkipediker za krave namjeravadoktorirati u Nizozemskoj. Dabi imao pravo na završni ispit,Krešimir prije toga mora obraditičak 8000 goveda, no budući daje do sada uredio već 5000 krava,OSIJEK EXPO:Prijave do 18. travnjarvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Osječko-baranjskeHžupanije i Osječki sajam d.o.o., u suradnji s Osječko-baranjskomžupanijom, koja sufinancira nastup obrtnika sa svog područja, organiziraju7. obrtnički sajam u sklopu sajamske manifestacije OSIJEK-EXPO. Na sajamskom će se prostoru Pampas, na površini od približno5000 četvornih metara otvorenoga i zatvorenoga izložbenog prostora,od 10. do 13. svibnja okupiti izlagači iz Hrvatske i susjednih zemalja.Obrtnici zainteresirani za nastup na OSIJEK EXPO-u s područjaOsječko-baranjske županije trebaju se prijaviti u svoje udruženje donajkasnije 18. travnja, a obrtnici iz drugih županija trebaju se prijavitiu svoje obrtničke komore najkasnije do 24. travnja!Podsjetimo, OSIJEK EXPO od 2000. godine obogaćen je i Obrtničkimsajmom. Programom su izlaganja ovogodišnjeg OSIJEK EXPO-aobuhvaćeni graditeljstvo, strojevi, oprema i uređaji, obrtništvo, opremai pribor za hotelijerstvo, ugostiteljstvo i turizam, ekologija, bankei stambeno kreditiranje te banke i kreditiranje obrtnika i malih poduzetnika,kao i institucije.taj se njegov cilj uopće ne čini nedostižnim.Stekao bi Krešimir jošviše prakse kad bi mnogi stočariu Hrvatskoj promijenili mišljenjeo potrebi za uređenjem papakasvojih goveda. Naime, kaže Bašić,iako dva tretmana uređenja papakastoje samo 200 kuna, mnogiće domaći stočari radije riskiratiživot goveda.Do sada su se na našem područjuuređivanjem papaka baviliuglavnom nestručni ljudi, fušerikoji tu djelatnost rade na crno.Bašić se u svom kraju prvi specijaliziraoza stručnu njegu papaka,što oglašava letcima, ali i naInternetu (www.njega-papaka.com). Stočari bi, naglašava Krešimir,trebali biti svjesni da papketreba pregledavati i obrezivatiredovito, svakih šest mjeseci, kaošto i ljudi redovito režu nokte.Kravi koja teži šestotinjak kilogramanije lako držati se na osampapaka. Zakašnjela ili nepravilnanjega papaka uzrokuje mnogeprobleme i štete, pa je tako bolestpapaka treći po učestalosti razlogzbog kojega se govedo mora izbacitiiz stada i prije vremena poslatiu klaonicu.Potrebno za zdravlježivotinjaIako ga djeca koja su našlaneki njegov letak znaju nazvati imukati mu u slušalicu, Krešimirsvoj posao shvaća vrlo ozbiljno.Uz sustavnu edukaciju, pedikerza krave pobrinuo se i zaodgovarajući alat. Osim toga, osvakom papku vodi evidenciju itako može pratiti oporavak.Pediker za krave iz Ernestinovanajčešće radi na farmamas više stotina goveda. Za obradupapaka jedne krave treba mudesetak minuta, no ako je papakozlijeđen, na njega potroši i satvremena. Kad naši stočari shvateda je njega papaka uistinu prijekopotrebna radi zdravlja životinje,a time i radi većeg prinosa,Krešimir Bašić imat će još višeposla. Njegov obrt s vremenommožda više neće biti u kategoriji»neobični«.Besplatna predavanja izradne pedagogije za majstoređakovačkoj je Obrtničkoj školi Antuna Horvata potkraj veljačeU održan sastanak ravnatelja Mirka Ćurića i voditeljice praktičnenastave Slavice Tadić s obrtnicima koji vode naukovanje učenikaprvog, drugog i trećeg razreda. Kako doznajemo od Željka Belajdžića,stručnog suradnika za obrazovanje Obrtničke komore Osječko-baranjskežupanije koji je također nazočio sastanku, dogovorenoje kako će pokušati učinkovitije uskladiti raspored nastave u školii praktične nastave u licenciranim radionicama, primjerice premamodelu mjesec dana nastave – mjesec dana naukovanja, jer je dosadašnjimodel imao nedostataka, primjerice neki su učenici pohađalipraktičnu nastavu izvan sezone uobičajene za pojedina obrtničkazanimanja.Inače, đakovačka je Obrtnička škola bila prva u Osječko-baranjskojžupaniji koja je obrazovala učenike prema dvojnom sustavu. Škola,doznajemo, u bliskoj budućnosti planira organizirati besplatna predavanjaiz radne pedagogije za obrtnike koji posjeduju licencu na temeljupriznatog majstorskog statusa.OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAOSJEČKO-BARANJSKEŽUPANIJE31000 OSIJEK,Svilajska 35/2Telefon: ++ 385 031 / 310 160Telefaks: ++ 385 031 / 310 161E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hrPredsjednik: Karlo MiškovićTajnica: Blaženka BogdanOSTRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB GULJAŠSTOTA OBRTNIČKA KRABULJNAZABAVAOsječke balerine teškeviše od tonesječki se obrtnici doista znajuludo zabavljati. Njihova jekrabuljna zabava, jubilarna stota,i ove godine bila središnja feštapod maskama Osječkih karnevalskihdana. U hotelu Central okupilose uistinu šaroliko društvo– zajedno su plesali, pjevali, jeli ipili Batman i Superman s pratiljama,Van Gogh, Jimmy Hendrix,šeici, ciganke, bule, liječnici, BoraČorba, djeca cvijeća, balerine s»malim« hendikepom te CheGuevara, s naglaskom na »vara«,kako se na svoj račun našalilaNajboljom su pojedinačnom maskomproglašene dvije bundeveMarica Ručević, predsjednicaosječkog Udruženja obrtnika.»Građani grada Osijeka i okolice!Naši su osjetljivi senzoriotkrili veću količinu nepravde uvašem gradu i odlučili smo vampomoći. Nema više straha i brige,patnji, praćki i strijela otrovnih!Liga pravednika je tu da vampomogne! Žena mačka, mali vickastiRobin, iz duboke mirovinepovučeni Batman i Supermansada su vam na usluzi«, vikao jeBatman. Liga pravednika očito jebila uvjerljiva s obzirom na to daje osvojila drugo mjesto u kategorijigrupnih maski. Prvo im jemjesto ipak izmaknulo, isprednosa odnijele su ga neodoljive»Osječke balerine« koje su, premaslobodnoj procjeni,težile više odtone. Najboljomsu pojedinačnommaskom proglašenedvije bundeve,a iza njih su pouspješnosti MissPiggy, vješticaVeca, Van Gogh iskijašica Olja.Za nezaboravansu se ugođajpobrinuli i članoviHrvatskoga obrtničkogpjevačkogi glazbenog društvaZrinski, kojiove godine slave110. obljetnicu,dok su za plesnu glazbu bili glavnii odgovorni članovi Starfishate OK Cluba, uz čije su plesne ritmoveosječke krabulje ludovaledo sitnih sati.HRVATSKO OBRTNIŠTVO I EUROPSKA UNIJAOptimizam u vezi seuropskom budućnostiNPredstavnici HOK-a izravno su uključeni u šestpregovaračkih skupina za pregovore s EUa poziv Obrtničke komore Primorsko-goranskežupanije, savjetnikza međunarodnu suradnjui EU Hrvatske obrtničke komore mr.Natko Vlahović 15. veljače posjetio jeKomoru i dužnosnike POK-a, i njihovegoste iz Županije PGŽ i Grada Rijekeupoznao s prilikama, izazovima i opasnostimakoje hrvatske obrtnike očekujuu procesu pristupanja, kao i nakon ulaskau članstvo Europske unije.S predavanja u prostorijama OK Primorsko-goranskeU sadržajnom izlaganju i kasnijimodgovorima na pitanja mr. Vlahović jeizrazio optimizam glede perspektiva hrvatskogobrtništva u predstojećim procesimaprilagodbe i ulaska u EU. Posebnoje naglasio važnost činjenice da je HOKotvorio svoj ured u Bruxellesu čimeje HOK pokazao ozbiljnu namjeru dabude na mjestu gdje se donose odlukeod mogućeg značenja za hrvatske obrtnikekao i da na njih utječe. To je iznimnovažno u sadašnjoj fazi pristupnihpregovora, koji zapravo znače pregovaranjeo mogućim izuzecima i prijelaznimrazdobljima za primjenu pojedinihpravnih stečevina EU. Značenje i ulogaHOK-a potvrđena je i izravnim uključivanjemnaših predstavnikau šest pregovaračkihskupinaRepublike Hrvatskeza pregovore s EU.Mr. Vlahović jeistaknuo tri strateškesmjernice rada sustavaobrtničke komorekao i obrtnika u ovompristupnom razdoblju:jačanje ulogeureda HOK-a u Bruxellesu,pribavljanjesredstava iz pristupnihfondova EU radi prilagodbe i razvojaobrtništva prema EU standardima teokrupnjavanje i poslovno povezivanjeobrtnika i orijentacija prema specijaliziranoji visokokvalitetnoj proizvodnji,uslugama i izvozu.PROMOCIJA PROIZVODNIHDJELATNOSTI U RIJECIUskoro kreće sajamskakaravana Kvarnera?Na inicijativu Grada Rijeke u Udruženju obrtnikaRijeka održan je radni sastanak s ciljemrazrade zajedništva gradova i općina Primorsko-goranskežupanije u prigodnoj prezentaciji obrtničkihproizvoda i usluga na prostorima grada Rijeke.Sastanku su uz dogradonačelnika Grada Rijeke ĐanijaPoropata sa suradnicima nazočili i predsjednik POK-aPGŽ Igor Vrcelj te predstavnici Udruženja obrtnika Rijeka,Udruženja obrtnika Opatija i Udruženja obrtnikaViškovo-Kastav-Klana-Jelenje.Ideja je da u određenim prigodama obrtnici Rijekei riječkog »prstena« izlože i prodaju svoje autohtone idruge proizvode, primjerice na blagdan sv.Vida, ovogodišnjeblagdane, dane karnevala, dane prigrada,dane pčelara, dane obrtništva i slično.Prostor koji bi se u tu svrhu koristio bio bi prostorKorza i trgova uz Korzo. Loša ponuda koja se moglavidjeti na Korzu prilikom određenih blagdana ovakvimbi se pristupom odstranila, a mali poduzetnicibi dobili priliku, da izlažu i prodaju svoje proizvode iusluge pod povoljnim uvjetima.Ovim bi se aktivnostima pokušalo ostvariti zajedništvou ostvarivanju krajnjih ciljeva, kao što su promocijai povećanje produktivnosti poduzetnika kojikroz tradiciju obrtništva nude proizvode i usluge građanimanaše Županije. Poduzetništvo je uvijek krasiloGrad Rijeku i njegovu širu okolicu, te se očekuje da ćei odaziv samih poduzetnika na ove manifestacije to idokazati. Najam takvih prostora bio bi u cijeni prihvatljivza obrtnike.Pozitivna iskustva Viškova i Opatije dobra su osnovaza pokretanje ovog projekta. Buduća »sajamskakaravana Kvarnera i njegovog zaleđa« mogla bi bitiizvorište izbora kvalitetnih proizvoda i usluga.Predstavnici udruženja Opatija i Viškovo predočilisu ovom prigodom pozitivna iskustva suradnjes lokalnom samoupravom u svojim sredinama, te jepozdravljeno nastojanje Grada Rijeke za uspostavljanjepartnerskog odnosa sa svojim obrtnicima i malimpoduzetnicima.PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPRIMORSKO-GORANSKEŽUPANIJE51000 RIJEKA, Zanonova 1/IIITelefon: ++ 385 051 / 325 599Telefaks: ++ 385 051 / 325 590E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hrPredsjednik: Igor VrceljTajnik: Željko DimitrićSAJMOVI HOT 06 I KVARNER EXPO 06U travnju dva atraktivnasajma u Rijeci i OpatijiOSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆvogodišnji 5. sajam obrtnika-proizvođačaza turizamHOT 06 održat će se od 5. do 9.travnja u Rijeci. Prema već pristiglimprijavama očekuje se nazočnostizlagača-obrtnika iz 14županija, s raznolikom lepezomproizvoda namijenjenih izravnoili neizravno turizmu i turistima.Bit će to prigoda za sve one koji seturizmom i ugostiteljstvom bavekao poslom da nađu proizvode iusluge potrebne za unaprjeđenjekvalitete njihove ponude, ali i zabrojne druge posjetitelje da u raznolikojponudi izaberu nešto zasebe ili svoje domaćinstvo.Sada već tradicionalna prodajnaizložba suvenira »KVARNERexpo 06« održat će se u Opatijiod 12. do 15. travnja 2006. godine.Više od 180 izlagača-proizvo-đača suvenira iz cijele Hrvatskei njihovi partneri imat će prilikupredstaviti svoje proizvode, razmijenitiideje i sklopiti nove poslove.Kako je ovo preduskrsnovrijeme i inače turistički atraktivantermin, opravdano je vjerovatida će Kvarner expo i ove godineosim domaćih ljudi privućii mnoštvo stranih gostiju.Tom će prigodom, u obilježavanju2006. kao »Godine strukovnogobrazovanja«, biti održan i okruglistol na temu »Strukovno obrazovanjekadrova za ugostiteljstvoi turizam« sa željom da se ukažena sadašnje stanje i probleme temoguće perspektive razvoja obrazovanjakadrova potrebnih zarealizaciju strategije razvoja hrvatskogturizma u smjeru povećanjarazine kvalitete usluga.

26 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPOŽEŠKO-SLAVONSKEŽUPANIJEU ORGANIZACIJI ŽUPANIJSKE OBRTNIČKE KOMORE I POŽEŠKEOBRTNIČKE ŠKOLEPrvi kup ugostitelja»Sveti Grgur«34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9Telefon: ++ 385 034 / 272 457Telefaks: ++ 385 034 / 272 457E-mail: ok-pozega@po.t-com.hrPredsjednik: Krešimir RagužTajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆTridesetak obrtnikaposjetilo sajam u Münchenui ove godine na Međunarodnome sajmu obrtništva u MünchenuNnije bilo izlagača s požeško-slavonskoga područja, ali je tridesetakčlanova Županijske obrtničke komore posjetilo tu manifestaciju.Trodnevni obilazak münchenskoga sajma, podsjetimo, organiziran jeu suradnji s udruženjima obrtnika Požege, Pakraca i Lipika te požeškimAutoprometnim poduzećem, a uključivao je i posjet Sajmu vrtnekulture te Sajmu hotelijerstva i gastronomije.Nedoumice frizera o Pravilnikuo porezu na dohodakUglavnom se na vođenje podataka o materijalima koji se nabavljajuu većim originalnim pakiranjima i »rinfuzi« odnose primjedbena Pravilnik o porezu na dohodak što ih je HOK-u uputila Obrtničkakomora Požeško-slavonske županije. Za primjer se navode nedoumicefrizera vezane uz to kako razdužiti boje i lakove koje upotrebljavajuna nekoliko komitenata te se također ističe kako vulkanizerimaproblem predstavlja razduživanje paste za mazanje guma ili za pranjeruku, a stolarima vijaka, ljepila i sl. Stoga se, stoji također u dopisu,očekuje da će se u Pravilniku o porezu na dohodak pronaći rješenja zatakve slučajeve razduživanja materijala koji se ne koristi jednokratno,već na više proizvoda te na dulje razdoblje.OPrezentacija programaza graditeljstvoštra konkurencija, povećanje ulaznih cijena i smanjenje maržetjeraju građevinare da se trude spriječiti nastajanje dodatnih troškova,rečeno je na prezentaciji programskih rješenja za graditeljstvokoju je potkraj veljače Županijska obrtnička komora organizirala usuradnji sa zagrebačkom tvrtkom Carpio d.o.o. Predstavljeni programiprimjenjivi su u visokogradnji i niskogradnji, instalacijskim i završnimradovima te projektiranju i inženjering poslovima, a prezentacijau požeškome Obrtničkom domu okupila je tridesetak zainteresiranihobrtnika. Osim o trendovima u graditeljskoj struci, govorilo se onajčešćim pogreškama u poslovanju te o važnosti smanjenja troškovagrađenja, što u današnje vrijeme, istaknuto je također, predstavlja imperativza svakoga građevinara.SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASPLITSKO-DALMATINSKEŽUPANIJE21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30Telefon:++ 385 021 / 470 114,470 116, 470 112Telefaks: ++ 385 021 / 470 115E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hrPredsjednik: Dražan KroloTajnik: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: NADA BREZECUz atraktivno natjecanje organiziran je i stručni skup o pripremama za upise u sljedeću školskugodinu, na kojem je sudjelovao i državni tajnik za srednje obrazovanje Želimir JanjićAtraktivne vratolomije s letećimbocama i čašama teplamenom koji je sukljaoiz tavica mogle su se vidjeti u požeškojdvorani Grabrik, u kojoj je10. ožujka održan 1. kup ugostitelja»Sveti Grgur«. Natjecanjeu prigotovljavanju jela pred gostimai spravljanju barskih mješavinaorganizirali su Obrtničkakomora Požeško-slavonske županijei požeška Obrtnička škola,a okupilo je stotinjak sudionika.Među njima su, uz nekoliko profesionalaca,bili učenici devetsrednjih škola iz svih pet slavonskihžupanija. Znanje i vještinudemonstrirali su u šest disciplinamiješanja raznoraznih alkoholnihi bezalkoholnih koktela teflambiranja slanih i slatkih jela.Najbolje gori vinjak– Tajna plamena je u piću kojese koristi, a najbolje gori vinjak– kazala je Mirjana Rajić, učenica3. srednje škole u Vukovaru, kojaje, zajedno s kolegom GoranomVrankovićem, osvojila drugomjesto u kategoriji flambiranjaslanih jela. Prve u toj disciplinibile su Anamarija Lenić i ĐurđicaDominiković iz Županije, atreće su mjesto osvojile osječkeučenice Sanja Balog i Ana Vidaković.One su također bile prvoplasiraneu kategoriji flambiranjaslatkih jela, u kojoj su drugomjesto osvojile Marija Petroševići Marica Kolar, a treći su biliučenici požeške Obrtničke školeJelena Parađ i Krunoslav Nemet.U disciplini pripremanja kratkihmješavina u barskoj čaši slavioje Slaven Černi iz Virovitice,dok je drugo mjesto osvojio MatejMarković iz Županije, a trećeTomislav Jakopović iz Vinkovaca.Među natjecateljima u kategorijispravljanja dugih koktelau ručnom mješaču slavio je IvanLasić iz Osijeka, a drugoplasiranii trećeplasirani bili su SlađanaPosebno je atraktivan bio»cocktail show«Trupina iz Virovitice, te JosipRosković iz Našica. Bezalkoholnumješavinu u električnom mješačunajuspješnije je pripremilapožeška učenica Marija Kapetanović,dok je drugi u toj disciplinibio Goran Vranković iz Vukovara,a treće je mjesto osvojilaMarija Petrošević iz Đakova.Za publiku, koje u dvoraniGrabrik doista nije manjkalo, posebnoje atraktivan bio »cocktailshow«, odnosno kategorija spravljanjabarskih mješavina slobodnimstilom, koja je obilovalaspretnim žongliranjima bocama,čašama i »shakerima« uz pratnjubrze glazbe. Treće je mjesto u tojdisciplini osvojio Milan Čorkovićiz Požege, drugi je bio DanijelMazur iz Osijeka, a najboljim je,uz buran pljesak odobravanja,proglašen Dušan Janjatović, devetnaestogodišnjakkoji je, nakonpožeške Obrtničke škole, završioi posebnu edukaciju za barmena.Potrebna koncentracijai fizička spremnost– Potrebna je prvo dobravolja, a onda i koncentracija te,dakako, fizička spremnost – re-Okupljenim laureatima 1. kupa ugostitelja pridružio se i državnitajnik Želimir Janjićkao je mladi Janjatović, koji sekoktelima bavi već dvije godine.Umije ih, priznao je, spraviti barem50, a osobno mu je najdraži»Party on the beach«.Najuspješnijim natjecateljimadodijeljene su nagrade tezlatni, srebrni i brončani kipovifra Luke Ibrišimovića Sokola, amanifestaciju, koja je, inače, prigodnoorganizirana uz požeškuproslavu Dana grada i Grgureva,zatvorila su trojica »free stylera«zajedničkim završnim »cocktailshowom« koji je uključivao iakrobacije s vatrom.Krešimir Raguž:Natjecanje će postati tradicijajerujemo da će ova manifestacija pridonijeti afirmaciji strukov-zanimanja, napose ugostiteljstva – istaknuo je Vnih KrešimirRaguž, predsjednik Županijske obrtničke komore, dodajući kakose očekuje da će međužupanijsko natjecanje u Požegi postati tradicija.O strukovnome obrazovanju govorilo se i na pratećem stručnomskupu o pripremama za upise u sljedeću školsku godinu,na kojemu je, uz predstavnike HOK-a, sudjelovao i Želimir Janjić,državni tajnik za srednje obrazovanje u resornome ministarstvu.Sudionike su, pozdravili i požeški gradonačelnik ZdravkoRonko, Vladin povjerenik za Požeško-slavonsku županiju ŽeljkoŽilić, ravnateljica Obrtničke škole Iva Šnajder te predsjednik Županijskeobrtničke komore Krešimir Raguž, koji je podsjetio kakoje 1. kup ugostitelja priređen u godini koju je HOK posvetio strukovnomeobrazovanju.SPLIT: Gast, Gušti i Mediteranski sajamTri sajma na jednomemjestu najavila proljećeDa se s kombinacijom hrane, vina, domaćih delicija i sporta ne može pogriješiti, posvjedočilisu i brojni posjetitelji sajma čiji uspjeh, kao ni dobro raspoloženje gostiju, nije ugrozilo nineuobičajeno loše vrijemei okrugli stol i predavanje natemu »Značaj lovne kinologijeu razvoju lovstva«, te prezentacijalovačke kuhinje. Usprkosnepogodnom vremenu, Gast,Gušti i Mediteranski sajamsvojim su bogatim sadržajimaprivukli mnogobrojne posjetitelje.Publiku je osobito zabavilautrka konobara i revijalnokuhanje poznatih u kuhinji.Uz raznoliku ponudu izložakai zbivanja, posjetiteljiovog trostrukog sajma moglisu uživati i u sportskom programu:u sajamski prostoruklopila se i polivalentnasportska dvorana, u kojoj suse svakodnevno odvijala natjecanjakošarke, malog nogometa,akrobatske vožnjebiciklom, te uvijek atraktivnosportsko penjanje po umjetnimstijenama.Split je postao pravi sajamskigrad. U razdoblju vog ulja, te natjecanje kuhara iuljara s ocjenjivanjem maslino-od 1. do 5. ožujka bio je natjecanje barmena. Održan jedomaćin čak tri sajma u istovrijeme – sajmova Gast, Guštii Mediteranskog sajma. Visokopokroviteljstvo ovom osebujnomtrostrukom sajmu dalisu predsjednik Stjepan Mesići Vlada Republike Hrvatske,Županija splitsko-dalmatinskai Grad Split.Na sajmu su nastupili izlagačiiz deset zemalja: Bosne iHercegovine, Slovenije, Srbije iCrne Gore, Makedonije, Italije,Austrije, Španjolske, Mađarske,Slovačke i Hrvatske.Posebno živahnoj atmosferisajamskih dana pridonio jei niz popratnih manifestacija,među kojima su najveću pozornostprivukli Dani vinogradarstvai vinarstva Hrvatske,uz ocjenjivanje vina i jakih alkoholnihpića, Dani maslinara i Dobro raspoloženje najbolji je začin, pokazalo se na sajmu Gast Nakon fotografiranja s učenicima Predsjednik se okrijepio iz staroga drvenog vrča

Petak, 24. ožujka 2006.SEDMO MEĐUŽUPANIJSKO NATJECANJE UČENIKA VODOINSTALATERAI INSTALATERA GRIJANJA I KLIMATIZACIJEPrva mjesta u Šibenik i DubrovnikObrtničke novine 27ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJE22000 ŠIBENIK,Ulica Stjepana Radića 77 aTelefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545Telefaks: ++ 385 022 / 336 641E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hrPredsjednik: Ante MihićTajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALOS natjecanja u Industrijsko-obrtničkoj školiNajbolji rezultat u kategorijiinstalatera grijanjai klimatizacije naSedmom međužupanijskomnatjecanju učenika srednjih strukovnihškola ostvarili su učenicišibenske Industrijsko-obrtničkeškole Josip Brčić i Hrvoje Dujilo.Drugo mjesto pripalo je MihoviluParčini i Stanku Radoševićuiz Obrtno-tehničke škole izSplita, dok su se na treće mjestoPOTICAJ GRADSKE UPRAVE VODICAObrtnicima 100.000bespovratnih kunaGradska uprava Vodica izdvojila je iz gradskog proračunasto tisuća kuna za poticanje obrtništva, malog i srednjegpoduzetništva. Riječ je o bespovratnim sredstvima koja su namijenjenaza pokriće troškova vezanih uz pribavljanje kreditaza realizaciju projekata obrtništva, poljoprivrede, malog i srednjegpoduzetništva. Zahtjeve za tim sredstvima mogu podnijetipoduzetnici, obrtnici, ali i trgovačka društva i zadruge sasjedištima u Vodicama. Za dodjelu sredstava raspisan je javnipoziv.Snimio: R. GOGERplasirali David Mohorović i GoranVidas iz Srednje škole MateBlažine iz Labina. Na natjecanju,koje je održano u radionicamai učionicama šibenske Industrijsko-obrtničkeškole još susudjelovali učenici Obrtničkoindustrijskeškole iz Imotskog,Strukovne škole Vice Vlatkovićaiz Zadra, Srednje strukovneškole iz Makarske i Industrijskoobrtničkeškole iz Pule. Tri plasiraneškole izborile su pravo nastupana Državnom natjecanju,koje će se održati 4. i 5. svibnja uTehničkoj školi u Karlovcu.U kategoriji vodoinstalateraprvo mjesto osvojili su IvicaPerak i Vlaho Car iz Obrtničkeškole iz Dubrovnika. Drugomjesto pripalo je Mariju Matijašui Ivanu Laliću iz Obrtnotehničkeškole iz Splita, dok sutreće mjesto osvojili Sandi Benčići Robert Blažinčić iz Industrijsko-obrtničkeškole iz Pule.Na četvrto mjesto plasirali suse Valentino Gobov i MarioŠpanja, učenici šibenske Industrijsko-obrtničkeškole. Sve četiriekipe sudjelovat će na Državnomnatjecanju u Karlovcu.U ovoj kategoriji još su se natjecalestrukovne škole iz Blatana Korčuli, Imotskog, Zadra,Rovinja, Ogulina i Gospića.POK POZIVA NA ZAGREBAČKI VELESAJAMJoš više izlagača izŠibensko-kninske županijebrtnička komora Šibensko-kninske županije i ove će godine or-nastup šibensko-kninskih obrtnika na MeđunarodnomOganiziratisajmu obrtništva, koji će se u sklopu Zagrebačkog velesajma održati od25. do 29. travnja. Svi obrtnici zainteresirani za izlaganje svojih proizvodai usluga trebaju se što prije javiti u ured POK-a u Šibeniku. Prošlegodine, Obrtnička komora Šibensko-kninske županije imala je na ovomsajmu štand veličine 112 četvornih metara na kojem se predstavilo 12obrtnika. Budući da je njihov nastup bio jedan od najzapaženijih, u Komoriplaniraju još veći broj izlagača. Cijena po četvornom metru, uzsubvenciju HOK-a, po svakom obrtniku iznosi 30 eura.GRADSKI POGLAVARI POMAŽUOBRTNICIMA NA ŠIBENSKOJTEHNOLOŠKOJ CESTIBez gradskih pristojbido završetka cesteUdruženje obrtnika Šibenikiniciralo je sastanaks članovima PoglavarstvaŠibenika radi poduzimanjaodređenih mjera u ciljusprječavanja štete, koju ćepretrpjeti dio šibenskih obrtnikazbog izgradnje tzv.Tehnološke ceste, koja odželjezničkog kolodvora vodiprema šibenskoj Obali. Cestaće biti zatvorena od 1. ožujkado 1. srpnja zbog čega ćenekim tamošnjim obrtnicimaposlovanje biti značajno reducirano.Uvažavajući primjedbeobrtnika na sastankuje istaknuto da je GradŠibenik spreman osloboditiobrtnike od obveze plaća-nja gradskih pristojbi, porezai komunalne naknade zavrijeme trajanja ove važnegradske investicije. Gradskipoglavari također su donijeliodluku da se građevinskiradovi neće prekidati zavrijeme turističke sezone.Posebno je razmotren i problempoduzetnika DavoraPetkovića, koji zapošljava50 djelatnika, a opterećen jevelikim anuitetima Jadranskebanke. Dogovoreno jeda će se razgovarati s predstavnicimabanke kako bi sepronašla mogućnost odgodeplaćanja mjesečnih obvezado završetka radova na dioniciTehnološke ceste.NUDRUŽENJE OBRTNIKA GLINE PONOVNO AKTIVNOGrad darovao Udruženju prostorna desetogodišnje korištenjeProstor Udruženja uređen je dobrovoljnim radom i donacijama, u koje se vrlo aktivno uključio i Grad Glinaakon duljeg razdobljastagnacije, pa i smanjenogzanimanja članstvaza rad Udruženja obrtnika Glina,inicijativom središnjice, županijskeobrtničke komore, kaoi obrtnika iz same Gline, obnovljenje rad udruženja, a obnovljenesu i prostorije u kojimaono djeluje. Tom obnovljenomdjelovanju zamah daje i 10.000kuna vrijedan paket informatičkeopreme i softwarea koji jeGlinjanima donio tajnik HOK-aPetar Sindičić, naglašavajućida ovdje nije riječ ni o kakvompoklonu, nego obvezi komore uaktivnom pomaganju rada podružnicana terenu. Cijeli je prostorUdruženja obrtnika Glinauređen dragovoljnim radovimai donacijama, u koje se vrloObrtnička komora Sisačko-moslavačkežupanije,zajedno s Hrvatskom obrtničkomkomorom i ove godineorganizira nastup svojih članovana najznačajnijim obrtničkimsajmovima, a prvi se putauključuje i Sisačko-moslavačkažupanija, sredstvima koja biolakšala izlaganje obrtnika imalih poduzetnika za sajmoveu Zagrebu, Splitu i Zenici. Naovim sajmovima naši obrtniciostvaruju najbolje poslovne rezultate,što je razlog ovakvogodabira za program sufinanciranja.aktivno uključio i Grad Glina,primjerice desetogodišnjim besplatnimkorištenjem gradskogprostora, sudjelovanjem u održavanjutzv. hladnog pogona,odnosno plaćanja režija, štoOBRTNIČKI SAJMOVINikad povoljnijiuvjeti izlaganjaDužnosnici komore i grada na konferenciji za novinareTrenutačno se ne zna točnacijena, ona u konačnici ovisi io broju izlagača, ali se pouzdanomože reći, javljaju iz POK-a,da cijena uređenog izložbenogprostora za obrtnike, članoveObrtničke komore Sisačko-moslavačkežupanije, neće prelaziti10-15% stvarne cijene. Poredsubvencije POK besplatno organizirauređenje i raspremanještanda, administrativne poslove,dežurstvo na štandu, prijevozizložaka (Zenica) i drugo.Zbog toga Vas pozivamo daiskoristite ove pogodnosti i navrijeme planirate svoj nastupna nekom od ovih sajmova!Milan Bakšić, koji je, kao članpoglavarstva predstavljao gradonačelnikaSremića, smatraapsolutnom obvezom gradaprema svojim obrtnicima. Upravoje Milan Bakšić podsjetio natradiciju glinskih obrtnika i poduzetnika.U Glini je, naime,postojao i jedan od najjačihstočnih sajmova na prostorimanekadašnje Jugoslavije, radilisu drvoprerađivači i ostali proizvođači,a ratnim je zbivanjimastanje dovedeno do vrlo teškoga.Takvo se stanje mijenjaili pokušava mijenjati, a svi senadaju da je i ovo obnavljanjedjelovanja glinskog Udruženjaobrtnika, put k oporavkui poboljšanju stanja na širemgradskom području. Novinarimasu se na kraju obratili glavnitajnik HOK-a dr. Petar Sindičić,predsjednik glinskog udruženjaMiran Mareković, predsjednikPOK-a Željko Vrbanus i članglinskog poglavarstva MilanBakšić.ŽUPANIJSKI NATJEČAJ ZADODJELU KREDITA50 milijuna kunačeka obrtnike i poduzetnikeoš u veljači, na temelju odlu-Županijskog poglavarstvaJkei Ugovora o provedbi projektaLokalni projekti razvoja – Poduzetnik,za 2004. godinu koji jezaključen između Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva,Sisačko-moslavačke županijei poslovnih banaka, raspisanje natječaj za dodjelu poduzetničkihkredita, čiji su korisnici,odnosno mogu to biti, uz malai srednja trgovačka društva, zadrugei ustanove i obrtnici.Najniži iznos kredita je 5000eura, a njegova je namjena zakupnju, izgradnju, uređenje iliproširenje objekta, nabavu opreme,za obrtna sredstva pa i refinanciranjepostojećih nepovoljnihkredita.Roka za javljanje na ovaj natječajzapravo i nema, bar ne fiksnog,jer će natječaj ostati otvorendok se ne utroše angažiranasredstva, 50 milijuna kuna, koječekaju poduzetnike, a budući dainteres iz redova obrtništva nipoštonije prevelik, ova se kratkavijest može smatrati i ponovljenimpozivom na sudjelovanje unatječaju.SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE44000 SISAK, Ulica Stjepana i Antuna Radića 8 bTelefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998Telefaks: ++ 385 044 / 522 487E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hrPredsjednik: Željko VrbanusTajnik: Agan VelićSTRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆSISAK UKINUO SPOMENIČKU RENTUUkinuta stavka kojaje opterećivala obrtnikedlukom Gradskog vijeća, a na inicijativu Gradskog poglavar-Grada Siska, spomenička renta, koja je bila razlog prijeporaOstvagradskih obrtnika s gradskom vlasti i koliko god nizak iznos zapravopredstavljala, ipak je opterećivala obrtničke financije, skinuta je sdnevnog reda.Ostale su obveze u razdoblju u kojem je spomenička renta bila nasnazi, jer se niti jedna renta ne može ukidati retroaktivno, ali je ipakovim činom, poglavarstvo gradonačelnika Dinka Pintarića pokazaloda je uistinu ozbiljno uzelo sebi za zadaću maknuti namet koji je, odtrenutka pojavljivanja na sceni izazivao brojne prosvjede iz Obrtničkekomore Sisačko-moslavačke županije.UVOLODERSKA JESEN 2006.Gospodarska priredbau novom ruhuželji da se tradicionalna manifestacija »Voloderska jesen«, svečanostkojom stanovnici Volodera, Moslavine i cijele Sisačkomoslavačkežupanije obilježavaju početak berbe u svom vinorodnomkraju, digne na višu, kvalitetniju razinu, Organizacijski odbor ovogodišnjemanifestacije trenutačno osmišljava novi koncept, pa je utom smislu upućen i dopis županijskoj obrtničkoj komori, kojim seizražava mišljenje Odbora da se tradicionalni i umjetnički obrti, kolikoih je na području županije opstalo, moraju uklopiti u sam smisaomanifestacije.Na traženje ovog Organizacijskog odbora POK će dostaviti popistradicionalnih i umjetničkih obrta, s njihovim kontakt podacima,kako bi se u izravnom kontaktu mogao definirati njihov nastup naVoloderskoj jeseni.

28 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.VARAŽDINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/IITelefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950Telefaks: ++ 385 042/ 320 949E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hrPredsjednik: Rade KušenTajnik: Ivan VusićSTRANICU PRIPREMIO: IVAN VUSIĆ, TAJNIKOBAVIJEST OBRTNICIMAPronađite svogposlovnog partneraObrtnici, mali i srednji poduzetnici zainteresirani zaposlovnu suradnju s talijanskim i gospodarstvenicimaiz susjednih zemalja koje surađuju u projektu »MrežaCLAS«, mogu pretraživanjem internet portala www.reteclas.org,pronaći partnere za poslovnu suradnju u metalskoj,drvoprerađivačkoj, kožnoj i tekstilnoj djelatnosti.Na portalu se nalaze podaci o oko 100 talijanskih i oko170 obrtnika i poduzetnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine,Srbije i Rumunjske koji su zainteresirani za poslovnopovezivanje na osnovi zajedničkog interesa.Pretraživanjem portala www.reteclas.org poduzetniciimaju na uvid podatke o organizacijsko-tehnološkimmogućnostima stranih poduzetnika koji traže partnereza suradnju, ali zbog zaštite podataka ne vide nazivobrta ili poduzeća, te traže te podatke od ureda CLASu Varaždinu, koji radi u sklopu Obrtničke komore Varaždinskežupanije u Obrtničkom domu, Kukuljevićeva13/2 na tel: 320-986 ili na e-mail:obrtnicka-komora@vz.t-com.hrIVAN VUSIĆ, TAJNIK OKVŽPREDSTAVNICI UNIZO-a U VARAŽDINUProjekt EUROCRAFT zaprilagodbu obrtništva EUPredsjednik komore Rade Kušen upoznao je belgijske kolege s mogućnostima domaćegobrtništva; dogovorene su aktivnosti za iduće dvije godine, a u sklopu projekta predviđene su iradionice za sve obrtnike koji su zainteresirani za izvoz i međunarodnu utakmicuUsklopu svog posjetaHrvatskoj obrtničkojkomori u Zagrebu, izaslanstvoBelgijsko-flamanskeorganizacije obrtnika, malihi srednjih poduzetnika (UNI-ZO), posjetilo je 15. veljačeObrtničku komoru Varaždinskežupanije u cilju konkretizacijeaktivnosti u provođenjuprojekta Eurocraft, namijenjenogprilagodbi hrvatskog obrtništvaEuropskoj uniji, koji jeflamanska Vlada potkraj prošlegodine odobrila Hrvatskojobrtničkoj komori.Ukupna vrijednost Eurocraftaje 100.000 eura, a ključniciljevi su edukacija djelatnikakomorskog sustava o funkcioniranjuEU tržišta i projektimaza poduzetnike, radionice zaobrtnike koji su zainteresiraniza izvoz i međunarodnu ekspanziju,te jačanje kapacitetaHOK-a za europske poslove isuradnju s EU komorama.U razgovorima o uključivanjuobrtnika Varaždinske županijeu taj projekt sudjelovalisu Christine Faes, direktoricaUNIZO-a za međunarodneposlove, Geert Eggermont,projekt menadžer navedeneasocijacije, dr. Petar Sindičić,glavni tajnik HOK-a, NatkoVlahović, predstavnik HOK-aza međunarodnu suradnju, tepredstavnici Obrtničke komoreVaraždinske županije,predsjednik Rade Kušen i tajnikIvan Vusić.Predsjednik Komore RadeKušen upoznao je predstavnikeUNIZO-a s podacimao potencijalima obrtništvaVaraždinske županije i mogućnostimaza poslovnu suradnjus obrtnicima iz Belgije,te o aktivnostima OKVŽ-e naplanu međunarodne suradnjei pripremama obrtnika za prilagodbuEuropskoj uniji. Direktoricaza međunarodne posloveUNIZO-a Christine Faesje napomenula da njihovaorganizacija u Belgiji okupljaoko 85.000 članova obrtnika,malih i srednjih poduzetnika,koji se bave uslužnim, proizvodnimi trgovačkim poslovima,a imaju i svoje međunarodneurede u Africi i JužnojAmerici. Organizacija UNIZOima 24 regionalna ureda uBelgiji, koji imaju za osnovnicilj pružanje informacija svojimčlanovima u dvije razine,jedna je besplatna, a druga senaplaćuje. Nakon sastanka uOKVŽ-e upriličen je susret snovinarima na kojem je NatkoVlahović istaknuo i da jesporazum Eurocraft zamišljenkao izravna i konkretna pomoćhrvatskim obrtnicima, tesu dogovorene i daljnje aktivnostiza sljedeće dvije godineizmeđu Belgije i Hrvatske. Usklopu provođenja projektapredviđene su i radionice zaobrtnike koji su zainteresiraniza izvoz i međunarodnuutakmicu. Već u travnju jednadelegacija iz Hrvatske posjetitće Belgiju kako bi se upoznalis radom organizacije koje pomažuobrtnicima.Dr. Petar Sindičić je napomenuoda Hrvatska obrtničkakomora ulaže mnogo naporakako bi obrtnicima pružilašto više informacija o novimuvjetima poslovanja koji ihčekaju nakon ulaska Hrvatskeu Europsku uniju.Nakon razgovora u Obrtničkojkomori Varaždinskežupanije sudionici su posjetiliSlobodnu zonu Varaždin,gdje su predstavnici UNIZO-aupoznati s uvjetima ulaganjai poslovanja u Varaždinskojžupaniji.VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVUKOVARSKO-SRIJEMSKEŽUPANIJE32100 VINKOVCI, Duga ulica 31Telefon: ++ 385 032/ 333 304Telefaks: ++ 385 032/ 339 461E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hrPredsjednik: Ivan KlarićTajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDLSA 34. SJEDNICE UOUsklađivanje statuta nanovoj sjedniciVINKOVCI – Financijsko izvješće za 2005. godinu, financijskoizvješće sa 36. obrtničke zabave, anketa POK-a o obrtničkimsajmovima 2006. godine i donošenje Odluke o datumuodržavanja proljetne izvještajne sjednice Skupštine, bilesu glavne točke dnevnog reda 34. sjednice Upravnog odboraUdruženja obrtnika Vinkovci. Iako je financijski izvještaj obrtničkezabave pokazao manjak, što je razumljivo ako se zna dasu cijene ulaznica, od lanjskih 250 smanjene na 150 kn, Upravnije odbor prihvatio izvješće i zabavu ocijenio uspješnom, aopći je dojam da je većina gostiju bila zadovoljna i zabavom ibogatim fondom nagrada u tomboli.Dogovoreno je da će se sjednica Skupštine održati 26. ožujka,a jedna od točaka dnevnog reda bit će i usklađenje statutaUdruženja sa statutom HOK-a.KULTURNI CENTAR GATALINKANovi seminar o frizuramaVINKOVCI – Potkraj ožujka, točnije, 25. i 26. ožujka 2006.godine u Vinkovcima se, u organizaciji Kulturnog centra »Gatalinka«održava Seminar o izradi tradicijskih frizura. Prvi jedan namijenjen prezentaciji izrade tradicijskih frizura Požeškogkraja i promociji knjige »Etno frizure Hrvatske«, koja jesa 343 fotografije u boji, na ukupno 431 stranici, jedinstvenaknjiga u Hrvatskoj. Drugog dana seminara će se pristupitiizradi tradicijskih frizura područja cijele Hrvatske, a predavačifrizeri su ove godine Jasna Mak, Tanja Majić, Kaja Šarčević,Ana Petričević, Jela Kalinić, Marijana Kožar i Marija Pavlačić.Istoga će dana biti održan i okrugli stol na temu »Primjenetradicijskih frizura u suvremenim frizurama«.PORTRET VINKOVAČKOG OBRTNIKA GODINEIz prigradskog naselja domeđunarodnih poslovaPočetkom osamdesetih Antun Mioč bio je mali samostalni prijevoznik, a njegova je tvrtka danasjedna od najuspješnijih u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Iza tog uspjeha, priznaje obrtnikgodine, stoji i njegova supruga MarijaOd malog samostalnogprijevoznika, kakavje bio početkom 80-ihgodina prošlog stoljeća, Miočje prerastao u jednu od najuspješnijihprijevozničkihtvrtki u Vinkovcima, ali ižupaniji Vukovarsko-srijemskoj.Prvi je kamion kupio jošdavne 1983., a obrtnu je djelatnostu bivšoj državi imaou susjednoj BiH, da bi nakonDomovinskog rata osnovaotvrtku u vinkovačkom prigradskomnaselju Mirkovci.Tvrtka »Mioč« u svom voznomparku trenutačno imatri cisterne za prijevoz prehrambenihtekućina kao štosu mlijeko, jestivo ulje, pivo,vino itd., jednu hladnjaču zaprijevoz gotovih mliječnihproizvoda i četiri kamiona sceradama za različite vrstetereta, a djelatnost obavlja udomaćem i međunarodnomprometu. Već osam godinaposlovno surađuje s jednomnjemačkom tvrtkom za kojuobavlja prijevoze na relacijiNjemačka-Turska.Kamioni putujui vlakomMioč ističe kako je u ovomposlu sve veći problem s cestarinama,što će potvrditi sviu struci, a tržište ne dozvoljavapovećanje cijena usluga,što znatno smanjuje zaradu.Kroz Austriju su često prisiljenikamione s robom prevozitivlakom, zbog određenihzakonskih odredbi koje su nasnazi u toj zemlji, a o veličinitvrtke Mioč, dovoljno govorii podatak da je u 2003. godiniplatila 70 vožnji vlakompreko austrijskog teritorija.Kao što je poznato, i Hrvatskapriprema rasterećenjesvojih cesta uvođenjem željezničkogtransporta u čiju jesvrhu već započela izgradnjautovarne rampe na kolodvoruSpačva.Poznata je izreka da iza svakoguspješnog muškarca stojižena, što se još jednom potvrdiloi u ovom slučaju. Naime,za autoprijevozničku kuću»Mioč« možemo slobodnoreći da je obiteljski obrt, jer jeuz osnivača i vlasnika Antuna,uposlena i njegova suprugaMarija, a zajedno odgajajučetvero djece. Od devet uposlenihdjelatnika, većina jevozača, osim jednog dispečera,dok poslove servisiranja uvlastitom servisu rješava samAntun, koji je po struci automehaničar.Osim servisa, tusu još skladišta, sanitarni čvor,kancelarijski prostor opremljenračunalima jer su mnogikorisni podaci oko uslugatransporta danas dostupni jedinoputem interneta.Posao se i dalje širiUz već spomenute troškovecestarine, Mioč ističe kakoje velika stavka i plaćanje osiguranjaza kamione, što je uovom poslu neophodno. Problemis cestovnim razbojnicimaizbjegavaju se odmoromna čuvanim parkiralištima,U voznom parku tvrtke sutri cisterne, hladnjača i četirikamionaposebno pri prolasku krozRumunjsku i Bugarsku. No,uza sve probleme i troškove,kojima treba pridodati i obavezeprema državi, Mioč razmišljao proširenju tvrtke, teplanira nabaviti još jednu cisternui jedan kamion manjenosivosti za brze dostave namanjim relacijama. Jer, kakokaže, u ovom je, kao i svakomdrugom poslu najvažnijepredvidjeti posljedice jošu vrijeme donošenja odluke.To mu, kako se vidi, za sadaodlično uspjeva, što dokazujei titula ‘obrtnika godine’ kojumu je, prema izboru njegovihkolega iz Udruženja obrtnikaVinkovci, na nedavnoj tradicionalnojObrtničkoj zabaviuručio predsjednik udruženjaAndrija Subotić.

Petak, 24. ožujka 2006.INDUSTRIJSKO-OBRTNIČKA ŠKOLA VIROVITICA UGOSTILAMEĐUŽUPANIJSKO NATJECANJE UČENIKAOdabrani najbolji budući automehaničariVIROVITICA – U petak, 10.ožujka, Industrijsko-obrtničkaškola Virovitica bila je domaćinMeđužupanijskog natjecanjaučenika koji se obrazuju za zanimanjeautomehaničar.Natjecanju je prethodila svečanostotvaranja kojoj su nazočiližupan Zvonimir Šimić, pročelnicažupanijskog Upravnog odjelaza prosvjetu, kulturu, športi tehničku kulturu mr. VesnaBedeković, predsjednik Područneobrtničke komore ViroviticaJosip Novogradec, profesori iravnatelj škole, mr. VladimirReider.Obraćajući se natjecateljima injihovim mentorima mr. Reiderje obećao da će se škola potruditida im bude dobar domaćin, svimapoželio puno uspjeha u radu,a Autokući Šatrak posebno sezahvalio na usluzi za praktičnidio natjecanja.Pozdravljajući nazočne u imeHrvatske obrtničke komore JosipNovogradec je podsjetio daje komora ovu godinu proglasilaNatjecatelji na svečanosti otvaranjaGodinom strukovnog obrazovanja.Cilj komore je promoviratiobrtnička zanimanja u završnimrazredima osnovnih škola, kakoih se ne bi smatralo manje važnimaod drugih zanimanja. – Sobrtničkim zvanjem – kazao jeNovogradec – brže su i veće mogućnostizapošljavanja jer su tou gospodarstvu cijenjena znanjakoja će se, uvođenjem još višeprakse tijekom obrazovanja, podićina još višu razinu.Ohrabrujuće riječi i uspjeh unatjecanju učenicima je poželioi župan Zvonimir Šimić, te imispričao kako je i sam u mladostiželio postati automehaničarom,U VIROVITICI OTVOREN HITRO. HR SERVISUšteda vremena i novcaNa jednome mjestu obavljaju se svi poslovi vezani uz registracijukao i sva komunikacija s Trgovačkim sudom i Državnim zavodomVIROVITICA – Hitro. hr servisVlade Republike Hrvatske zaubrzanu komunikaciju građana iposlovnih subjekata s državnomupravom otvoren je 20. veljače iu Virovitici.O važnosti servisa, unutar Financijskeagencije FINA, govorioje direktor bjelovarske podružniceFine, Drago Gambiroža:– Servisom se postiže, da jeu vrlo kratkom vremenu, smanjenootvaranje trgovačkih društavas takozvanih 12 koraka nasamo četiri. Sve poslove vezaneza registraciju, od prijave prekoodređenih evidencija i izvješća,obavlja se u Hitro.hr servisu,te također i sva komunikacija sTrgovačkim sudom i Državnimzavodom za statistiku. Posredovanjemdo danas osam otvorenihservisa u cijelosti je ili djelomičnoza statistikuotvoreno više od 1800 trgovačkihdruštava. Veliko je zadovoljstvouslugom servisa izrazilo 90 postokorisnika, a više od 60 postoje istaknulo da su pružene uslugeiznad njihova očekivanja. Osim uvremenu servisom su postignutei uštede u novcu budući da jesamo na neposrednim troškovimaušteda od tisuću kuna. Drugaod usluga koju pruža servis jeotvaranje obrta, a procedura jesvedena na samo tri koraka. Važnoje napomenuti da u prostoruservisa djeluju i tri tijela državneuprave, a to su Hrvatski zavodza zdravstveno osiguranje, Hrvatskizavod za mirovinsko osiguranjei Državni ured za gospodarstvo.Važne usluge servisa sui e-REGOS i e-PDV, jer više nijepotrebno nositi papire za prijavujednog ili drugog jer se to obavljano obitelj mu to nije dozvolila,jer je to onda bilo jedno od najprljavijihzanimanja. – Danas toviše nije tako, automehaničarskiposao je lijep i cijenjen, a ima ibudućnost – kazao je župan Šimić,te natjecanje proglasio otvorenim.Na međužupanijskom natjecanjuučenika automehaničarau Virovitici sudjelovali su uzdomaćine gosti iz: Vinkovaca,Osijeka, Đakova, Našica, Đurđenovca,Donjeg Miholjca, SlavonskogBroda, Požege, Koprivnice,Orahovice i Slatine.Natjecanje je obuhvaćaloprovjeru teorijskog i praktičnogznanja, a četiri najbolja: IvanGalić (Tehnička škola, Požega),Denis Marić (Srednja škola MarkaMarulića, Slatina), KristijanJambrošić (Srednja škola DonjiMiholjac) i Marin Doljanin (Srednjaškola Isidora Kršnjavoga,Našice) stekla su pravo sudjelovanjana Državnom natjecanjukoje će se održati u Zadru 27. i28. travnja ove godine. K. K.Frizeri s dvapredstavnikau Moskvuelektronskim putem, no za te Ceh frizerskog obrta Obrtničkekomore Virovitičko-po-usluge nužno je posjedovati e-FINA karticu. E-REGOS, izračunatoje, štedi na razini RH 150.000 sjedanjem Milana Fadljevića,dravske županije, pod pred-radnih dana (šetnje klijenata). Na raspravljao je o obvezama kojekraju bih još dodao da se e-karticomlagano ostvaruje i ulazak rezu na dohodak, kao i o or-proizlaze iz Pravilnika o po-u katastar jer je na razini Republikestvorena baza tih podataka frizera na Svjetskom prvenstvuganizaciji nastupa hrvatskihs 14 milijuna čestica. Budućnost frizera koje će se od 29. lipnjaservisa je 12 usluga građanima do 4. srpnja ove godine održatiu Moskvi. U hrvatskoj ekipii osam trgovačkim društvima– zaključio je Gambiroža. nastupit će čak dva natjecateljaHitro.hr servis u Virovitici iz Virovitičko-podravske županije,Mladen Vešligaj i Daliborotvoren je u nazočnosti predstavnikadržavne i županijske Suhić, koji će pokušati ostvaritišto bolji plasman u izradiuprave na čelu sa županomZvonimirom Šimićem, saborskih muške frizure. Ceh je takođerzastupnika, Tomislava Tomića i prihvatio izvješće o održanojJosipa Đakića, predstavnika tvrtki,POK-a, bankarskih i drugih godišnjem Međunarodnom saj-frizersko-modnoj reviji na ovo-ustanova.K. K. mu »VIROEXPO«. K. K.U KOŽINU KOD ZADRA OTVOREN PROIZVODNI POGON »PUHALOVIĆ«Od obiteljske stolarije do svjetskikonkurentnog proizvođačaZa izgradnju ovog pogona utrošeno je oko 7 milijuna kuna, od čega najveći dio – čak 5,6milijuna kuna – otpada na opremu, a ostatak za izgradnju objektaKOŽINO – Jedan od uspjeha zadarskog obrtništva, posebno vrijedanjer se dogodio u segmentu proizvodnje, priskrbili su Obrtničkojkomori Zadarske županije i ovdašnjem gospodarstvu članovi obiteljiPuhalović iz Kožina, vlasnici istoimenog obrta za izradu građevinskogi namještaja po mjeri. Službenom otvorenju njihovog novogproizvodnog pogona koji je opremljen najmodernijim strojevima zaproizvodnju namještaja nazočio je impresivan broj dužnosnika.Za izgradnju ovog pogona utrošeno je oko 7 milijuna kuna, od čeganajveći dio – čak 5,6 milijuna kuna – otpada na opremu, a ostatak zaizgradnju samog objekta.Do novca nužnoga za realiziranje ovog projekta Puhalovići su došliuz pomoć Ministarstva gospodarstva, rada i malog poduzetništva,Zadarske županije, Centra za poduzetništvo i banke kreditora. Trenutačnoje u pogonu zaposleno dvanaest radnika, a direktor tvrtke IvicaPuhalović najavljuje nova zaposlenja već u idućih nekoliko mjeseci.Sigurna budućnost obiteljskoj proizvodnji– Tvrtka Puhalović je obiteljska tvrtka s dugom tradicijom. AnastazijePuhalović osnovao ju je 1984. godine, a započeo je obradom drvaobičnom pilom u starom i trošnom prostoru. Danas nakon puno radai odricanja tvrtka je stekla ugled, visoko je pozicionirana na regionalnomtržištu, te može odgovoriti svim zahtjevima modernog tržišta– rekao je Ivica Puhalović, sin začetnika tvrtke.Pomoćnik ministra za gospodarstvo Ivan Bračić podsjetio je kakoprogram Vlade RH za poticanje malog i srednjeg poduzetništva i gospodarstvaide u pravcu razvoja proizvodnog sektora, gdje proizvodnjaosnažuje ukupno gospodarstvo i čuva radna mjesta.– Tvrtke poput one obitelji Puhalović, koje počivaju na obiteljskojkomponenti i koje u sebi objedinjuju znanje, tradiciju i iskustvo imajusigurnu budućnost. Drvoprerađivački sektor, a osobito proizvodnjafinalnih proizvoda, u Hrvatskoj nije osobito razvijen, i svakako me veselida se ova obitelj uključila upravo u taj segment proizvodnje – rekaoje Bračić.Zadarski dožupan Danijel Kotlar rekao je kako su primjeri obiteljiPuhalović, nasuprot velikom broju otvorenih stranih trgovačkih centarai prodavaonica stranih proizvoda, oni koje treba podržavati. Kotlarje dodao kako je Županija u prošloj godini izdvojila 2,2 milijuna kunaza razvoj poduzetništva, a ove godine je izdvojeno milijun kuna. Zadarskidogradonačelnik Dražen Grgurović istaknuo je važnost poduzetništvau svim visokorazvijenim društvima kojima teži i Hrvatska, tekomentirao kako je najveći poticaj poduzetnicima uklanjanje zaprekakoje pred njih stavlja birokracija i jedinice lokalne samouprave.Nedostatak stručnog kadraPuhalovići imaju neke od najsuvremenijih strojeva za obradu drva iizradu namještaja u Europi i prve isporučene na prostor jugoistoka Europe.Tvrtka već godinama uspješno ulazi u veće poslove kao opremanjehotela i apartmanskih naselja i nada se nastavku poslova u velikimserijama koje joj strojevi omogućuju, ne zanemarujući i svoju komparativnuprednost – rad po mjeri i narudžbi pojedinačnog kupca.No, sigurno je da uhodavanjem ovakve opreme moraju ići i ka nepoznatomtržištu i kupcu. Vlasnici su nam se tom prigodom požalilii na katastrofalno stanje kad je riječ o kadrovima, jer ga ne mogunaći, a već sada traže šest stručnih radnika od stolara do inženjera.Stolarski zanat, kakva je sudbina i većine zanata, upisuju tek malobrojniiako s nizom uspješnih zadarskih, prije svega obrtnika stolara,u ovom poslu nema nezaposlenih.Iz novootvorenog pogona obrta PuhalovićVIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE33000 VIROVITICA, Tome Masaryka 19/ITelefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258Telefaks: ++ 385 033 / 726 028E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hrPredsjednik: Josip NovogradecTajnik: Božidar JeremićObrtničke novine 29STRANICU PRIPREMLA: KATICA KOVAČEVIĆUPRAVNI ODBOR POK-a VIROVITICAUdruženjima obrtnika95.000 kunaPITOMAČA – Zbog 35.000 blokiranih obrtnika, što čini trećinuukupnog broja obrtnika, čije su nepodmirene obveze potkraj 2005. godineiznosile oko 4 milijarde kuna, Hrvatska obrtnička komora uputitće premijeru Ivi Sanaderu, Ministarstvu gospodarstva i Ministarstvufinancija, zahtjev da se problem riješi sporazumom o obročnoj otplatina dulji rok. O tom je zaključku Upravnog odbora HOK-a, članoveUpravnog odbora Obrtničke komore Virovitičko-podravske županije,na sjednici održanoj 14. ožujka, izvijestio predsjednik komoreJosip Novogradec. On je izvijestio i o drugim temama i zaključcimasa sjednice Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, pa tako io bespovratnim sredstvima koja će ove godine dobiti tri udruženjaobrtnika s područja Virovitičko-podravske županije, a namijenjena sufinanciranju stručnih službi. Riječ je o Udruženju obrtnika Pitomačakojemu je odobreno 50.000 kuna, Udruženju obrtnika Orahovice kojemuje odobreno 35.000 kuna i Udruženju obrtnika Zdenci kojemu jeodobreno 10.000 kuna HOK-ovih bespovratnih sredstava.Odbor je, među ostalim, utvrdio termin i dnevni red izvještajnesjednice Skupštine komore, a utvrđeni su i detalji vezani za provedbuizbora zbog čega su u radu odbora sudjelovali i tajnici svih udruženjaobrtnika POK-a. Sjednica je održana u prostorijama Udruženjaobrtnika u Pitomači, pa je prilika iskorištena da se odboru predstavinedavno zaposlena profesionalna tajnica tog udruženja, Maja Mikec.K. K.Sa sjednice Upravnog odbora područne komoreZADARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADARŠiroka ulica 1/IIITelefon: ++ 385 023/ 319-224319-273Telefaks: ++ 385 023/ 311-383E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hrPredsjednik: Eduard VickovićTajnik: Ive MarinSTRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆPOLJOPRIVREDA I TURIZAMSavjetodavna službapočela s radomObrtnička komora Zadarske županije koja je zajedno sa zadarskimUdruženjem obrtnika i kolegama iz Šibensko-kninske županijeprva u zemlji otpočela koristiti i privlačiti sredstva Europske unijeputem Europske komisije, i to iz programa CARDS-a, provodi većdrugi projekt kojeg financira Europa.Riječ je o programu Jačanje savjetodavne mreže, a rezultat je dapri Obrtničkoj komori, uz dosadašnje službe te savjetnike za ekonomskai pravna pitanja, djeluju i savjetnik za turizam Lenko Ugrinićte savjetnik za poljoprivredu Ivica Kostović.Program se provodi zajedno s HOK-om te Obrtničkom komoromGornje Bavarske, te berlinskom zakladom za poduzetništvo.Savjetodavci za poljoprivredu i turizam na usluzi su obrtnicimakoji namjeravaju započeti obrt i poduzetnicima u uredu u Ulici ŠpireBrusine 9 (treći kat) svakog radnog dana od 8 do 16 sati. Telefon (023)311-079. Kontakt je moguć i na telefone Obrtničke komore Zadarskežupanije i Udruženja obrtnika Zadra, Biograda, Paga i Benkovca.

30 Obrtničke novineSUD ÈASTIPetak, 24. ožujka 2006.Odluka broj: O-II-130/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijećusastavljenom od sudaca tog Suda: V. F., kao predsjednika vijeća, teP. B., V. G., E. V. i J. N. kao članova vijeća, u predmetu prijaviteljaStjepana Šafrana, predsjednika Hrvatske obrtničke komore, zastupanompo Draženu Jerkoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv prijavljenikaVida Arbanasa, obrtnika iz Lokvi, Rudolfa Strohala 127, zastupanogpo Odvjetničkom uredu »Vedriš & partneri«, iz Zagreba,zbog ne izvršavanja obveza člana i povrede Statuta Hrvatske obrtničkekomore i Statuta POK-a PGŽ, odlučujući o žalbama stranakaprotiv prvostupanjske presude broj O-I-49/2005 od 27. rujna 2005.godine, na sjednici vijeća održanoj dana 21. prosinca 2005. godine,P R E S U D I O JEI. O d b i j a s e žalba prijavljenika Vida Arbanasa kao neosnovanai potvrđuje se prvostupanjska presuda broj O-I-49/2005od 27. 09. 2005.g., u dijelu u kojem je prijavljeni proglašen odgovornimza tamo opisano djelo i opisane povrede, kao i izrečenamjera, a koja glasi:»Prijavljeni Vid Arbanas, obrtnik iz Lokvi, Rudolfa Strohala127ODGOVORAN JEšto se kao predsjednik Obrtničke komore Primorsko-goranskežupanije nije pridržavao Odluke predsjednika Hrvatske obrtničkekomore broj: 4-9-1052-17-2003 od 06. 03. 2003.g., o internoj kontrolimaterijalno-financijskog poslovanja Obrtničke komore PGŽ te omogućujepregled dokumentacije materijalno-financijskog poslovanjaOK PGŽ za razdoblje od 01.01.2000.g. do 01.03.2003.g., te kao osobazadužena za osiguranje zakonitosti rada Obrtničke komore PGŽ,nije osigurao da dokumenti za knjiženje budu prema popisu članka20 Pravilnika o knjigovodstvu i računskom planu neprofitnih organizacija(NN 20/94 i 40/94) u svako vrijeme dostupnu, te sa drugimposlovnim knjigama za godine poslovanja 2000., 2001. i 2002.g., akoje imaju važnost javnih isprava, budu pohranjene i čuvane, te jeu svojstvu predsjednika OK PGŽ propustio obaviti nadzor nad radomkomorskog ureda i tajnika OK PGŽ, čime je počinio povredeiz čl. 4. st. 1 alineja 3, 4 i 5 Pravilnika o sudu časti hrvatske Obrtničkekomore u svezi s odredbom čl. 10. st.1 t.14 Statuta HOK-a, te čl. 36.i 77. Statuta Obrtničke komore Primorsko-goranske županije, te čl.69. st. 4 Statuta Obrtničke komore PGŽ pa mu se po čl. 8. t. 6. Pravilnikasuda časti izriče mjera zabrane obnašanja dužnosti u tijelimaHrvatske obrtničke komore, Područne obrtničke komore, odnosnoUdruženja obrtnika za jedno mandatno razdoblje.«II. U v a ž u j e s e žalba prijavitelja Stjepana Šafrana i preinačujese prvostupanjska presuda u dijelu u kojem je prijavljenikuizrečena mjera, i sudi:Prijavljeniku Vidu Arbanasu p o v i s u j e s e izrečena mjeraZABRANE OBNAŠANJA DUŽNOSTI U TIJELIMA HRVAT-SKE OBRTNIČKE KOMORE, PODRUČNE OBRTNIČKE KO-MORE, ODNOSNO UDRUŽENJA OBRTNIKA NA DVA MAN-DATNA RAZDOBLJA.Obrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOdluka br. O-II-76a/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, kao drugostupanjsko vijećesastavljeno od sudaca D.J. kao predsjednika vijeća te P.B., V.F., E. V. i D. V.. kao članova vijeća, u postupku povodom prijaveprijaviteljice Višnje Kovačec iz Letovanića, Dužica 143, protiv prijavljenogIvice Kovačevića, vlasnika obrta za graditeljstvo i trgovinu»Kovač-ing«, iz Zagreba, I. Luka 18, zbog povrede dobrih poslovnihobičaja, odlučujući o žalbi prijavljenog protiv Odluke prvostupanjskogvijeća ovog suda, na sjednici vijeća održanoj dana 2. 02.2006.g.P R E S U D I O J EOdbija se žalba podnositeljice prijave kao neosnovana i potvrđujeprvostupanjska presuda Suda časti Hrvatske obrtničke komorebroj O-I-89/04 od 05. 05. 2005. godine, koja glasi:Prijavljeni: Ivica Kovačević, vlasnik obrta za graditeljstvo i trgovinu»Kovač-ing«, Zagreb, I. Luka 18,ODGOVORAN JEšto je propustio izvršiti svoje obveze iz Ugovora o gradnji broj104/04, kojeg je sklopio s prijaviteljicom Višnjom Kovačec iz Letovanića,Dužica 143, a radi izvršenja radova na njezinoj obiteljskoj kući,za ugovoreni iznos od 87.400,00 kuna, iako je primio 7.000,00 euraakontacije, a prema ponudi i troškovniku kojeg je sam učinio, već jeradove napustio bez ikakvog objašnjenja čime je postupio protivnoodredbama članka 21. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivšimoralni i materijalni interes prijaviteljice, a što se sve smatra povredomdobrih poslovnih običaja u uobičajenom prometu, dok mu setemeljem članka 8. st. 1. toč. 3. Statuta Hrvatske obrtničke komoreizriče mjeraJ A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, PP 166 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666, Fax: 01/4846 610, E-mail: hok@hok.hrWEB: http//www.hok.hrZa nakladnika: Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komoreGlavni urednik: dr. Petar SindičićZagreb, PP 166; tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268Fotograf: Tomislav SmoljanovićAdministrator: Tamara PavelićE-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hrNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D.PRESUDESuda časti Hrvatskeobrtničke komoreOdluka broj: O-I-72/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudacaR. B., kao predsjednika vijeća, te A. K. i J. B., kao članova vijeća,odlučujući po prijavi prijaviteljice Olge Kopecki, Zagreb, DavorinaBazjanca 17/2, protiv prijavljenog Tomislava Zadravca, vlasnika obrtaza proizvodnju, trgovinu i elektromehaniku «ELEKTROMEHANI-KA», Zagreb, Štefanovec 45, zbog povrede dobrih poslovnih običaja,nakon glavne rasprave održane 26. listopada 2005. godine u prisutnostiprijaviteljice a u odsutnosti prijavljenog,P R E S U D I O J EPrijavljeni: Tomislav Zadravec, vlasnik obrta za proizvodnju,trgovinu i elektromehaniku »ELEKTROMEHANIKA«, Zagreb,Štefanovec 45ODGOVORAN JEšto je obavljao popravak perilice suđa vlasnice Olge Kopeckidana 03. 05. 2005. godine i za tu uslugu naplatio 750,00 kuna, a nijejoj izdao račun, što je bio dužan temeljem članka 12. Zakona o zaštitipotrošača (NN 96/03), a umjesto toga na poleđini računa od 29.10. 2004. godine dana 03. 05. 2005. godine napisao »čišćenje – donjedno posude, 750,00 kuna«, što se ne može smatrati valjanim računom,te što je tom prigodom od prijaviteljice Olge Kopecki primio3.000,00 kuna za stroj za pranje rublja marke »Zanussi« koji i suši,a za ugovorenu cijenu od 2.800,00 kuna, a razliku od 200,00 kunaprijaviteljica mu je dala za slučaj potrebe, a isporuka stroja trebala jebiti brzo, što nije isporučio gotovo kroz dva mjeseca a niti vratio primljeniiznos od 3.000,00 kuna unatoč zamolbi prijaviteljice za isporukustroja ili povrat novca, čime je prijavljeni postupio protivnoodredbama članka 21. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivšimoralni i materijalni interes prijaviteljice, a što se smatra povredomdobrih poslovnih običaja u uobičajenom prometu, pa mu se temeljemčlanka 8. stavak 1. toč. 3. Pravilnika o Sudu časti Hrvatske obrtničkekomore, izriče mjeraJ A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOdluka broj: O-I-20/04O-I-53/04O-I-76/04P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore, u vijeću sastavljenom odsudaca Ž. O. kao predsjednika vijeća, te A. K. i J. B., kao članovavijeća, uz sudjelovanje zapisničara J. H., povodom prijava: Ane Altiz Zagreba, Dobrilina 46, te Mirjane Kajić iz Zagreba, Rudeška 93 iZrinke Štimac iz Siska, Sakcinskoga 16, protiv prijavljenoga: TihomiraBrnića, vlasnika Postolarskog obrta »Tihi san« iz Zagreba, Ilica36, zbog povrede dobrih poslovnih običaja, nakon rasprave održanei zaključene 14. listopada 2004. godine, u prisutnosti prijaviteljica, au odsutnosti prijavljenoga,P R E S U D I O J EPrijavljeni: Tihomir Brnić, vlasnik Postolarskog obrta »Tihisan«, iz Zagreba, Ilica 36ODGOVORAN JEšto je propustio izvršiti svoje obaveze:– prema Ani Pancel, koja je 25. svibnja 2004. godine kod prijavljenoganaručila izradu sandala po mjeri, za iznos od 430,00 kuna,te iako je dogovoreno da će sandale biti gotove do 27. svibnja 2004.godine u 9.00 sati i na ime predujma je primio 100,00 kuna, ništanije učinio,– prema Mirjani Kajić nije izvršio svoju obavezu prema narudžbi od25. ožujka 2004. godine i nije izradio crne ‘gležnjače’ za iznos od 600,00kuna, iako je primio predujam od 400,00 kuna, pa je izradio ‘gležnjače’za jedan broj manje tako da ih prijaviteljica nije mogla nositi, a obećaoje napraviti nove do 2. lipnja 2004. godine, a ništa nije učinio,– nije ispunio svoju obavezu prema Zrinki Štimac, prema narudžbiod 3. svibnja 2004. godine, kada je ugovorio izradu sandala stim da budu gotove za 17. svibnja 2004. godine, te uzeo predujamod 200,00 kuna, pa je tako odgađao svoju obvezu sve do 30. kolovoza2004. godine, iako je u više navrata govorio da će biti ‘gotovesutra’, a nije ništa učinio,čime je postupio protivno odredbama članka 21. Zakona o obveznimodnosima, zanemarivši moralni i materijalni interes prijaviteljica,a što se sve smatra povredom dobrih poslovnih običaja uuobičajenom poslovanju,pa mu se temeljem članka 8. stavak 1. točka 3. i 7. Pravilnika oSudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče:1. JAVNA OPOMENA UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU2. ZABRANA OBAVLJANJA DJELATNOSTI U TRAJANJUOD 2 (DVIJE) GODINEObrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOdluka broj: O-II-126/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore kao drugostupanjski sudu vijeću sastavljenom od predsjednika vijeća D. J. i članova vijećaV. F., P. B., E. V. i D. V. uz sudjelovanje zapisničara S. K., u pravnojstvari podnesiteljice prijave Marice Vrkljan-Bazjak iz Zagreba, Koledinečka1 protiv prijavljene Silvije Češković, vlasnice obrta za prometnekretnina »EURO-DEM«, Zaprešića, Ferde Livadića 6, zbogpovrede dobrih poslovnih običaja, odlučujući o žalbi podnesiteljiceprijave protiv prvostupanjske presude ovog suda broj O-I-93/05 od26. 10. 2005. g., na sjednici vijeća dana 02. veljače 2006.g.P R E S U D I O J EOdbija se žalba podnositeljice prijave kao neosnovana i potvrđujeprvostupanjska presuda Suda časti Hrvatske obrtničke komorebroj O-I-93/05 od 26. 10. 2005. g. koja glasi:Prijavljena: Silvija Češković, vl. obrta za promet nekretnina»EURO-DEM«, Zaprešić, Ferde Livadića 6ODGOVORNA JEšto se ugovorom o posredovanju prilikom prodaje nekretnina od24. 06. 2005. godine obvezala kupcu (prijaviteljci) kod kupnje stanasačiniti ugovor o kapari, kupoprodajni ugovor, prijenos režija,uknjižbu vlasništva nekretnina, prijavu poreza i dr. poslove, a zaproviziju od 2%, ali obvezu iz Ugovora o posredovanju nije u cijelostiispunila, pa tako nije ugovor predala Zemljišno-knjiškom ureduradi uknjižbe vlasništva stana, već je prijaviteljici vratila originalniugovor i pristala vratiti 250,00 kuna koliko iznosi pristojba za upisvlasništva stana, koji iznos je prijaviteljica platila, te primila provizijuod 1.200,00 eura, a da prijaviteljici nije izdala račun premda je tobila dužna, čime je prijavljena postupila protivno odredbama članka21. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši moralni i materijalniinteres prijaviteljice, a što se smatra povredom dobrih poslovnihobičaja u uobičajenom prometu,pa joj se temeljem čl. 8. st. 1. toč. 3.Pravilnika o Sudu časti Hrvatske obrtničke komore izrečena mjeraJ A V N A O P O M ENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebnoBroj: O-II-141/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijećusastavljenom od sudaca tog suda P. B., dipl. pravnika s položenimpravosudnim ispitom, kao predsjednika vijeća, te V. F., D. J., E. V.i D. V., kao članova vijeća, uz sudjelovanje tajnice suda časti S. K.,dipl. iur. kao zapisničarke, u pravnoj stvari prijavitelja BranimiraKozjaka, iz Zagreba, Istarska 50, protiv prijavljenog Josipa Šćurica,vlasnika obrta-bravarije »KLISA-AL«, Švaljkovec 30c, Sveti KrižZačretje, zbog povrede dobrih poslovnih običaja, odlučujući o žalbiprijavitelja protiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatskeobrtničke komore broj O-I-83/05 od 26. listopada 2005. godine, nazatvorenoj sjednici održanoj dana 02. veljače 2006. godineP R E S U D I O J EO d b i j a s e žalba prijavitelja kao neosnovana i u cijelostipotvrđuje presuda Suda časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-83/2005 od 26. listopada 2005. godine koja glasi:Prijavljeni Josip Šćuric, vlasnik obrta-bravarije »KLISA-AL«,Švaljkovec 30c, Sveti Križ ZačretjeODGOVORAN JEšto je dana 18. 05. 2002.godine zaključio sporazum s prijaviteljemBranimirom Kozjakom o izvođenju vanjske stolarije na objektu prijavitelja,koji radovi su trebali biti dovršeni do 01. 07. 2002.g., ali ihnije dovršio unatoč više zamolbi prijavitelja i obećanja prijavljenog,da bi dana 19. lipnja 2005. g. potpisao potvrdu kojom se obvezao daće radove dovršiti do 15. 07. 2005. godine, a što nije ispoštovao nesamo do roka, nego ni do dana zaključenja glavne rasprave, čime jepostupio protivno odredbama članka 21. Zakona o obveznim odnosima,zanemarivši moralni i materijalni interes prijavitelja, a što sesmatra povredom dobrih poslovnih običaja u uobičajenom prometu,pa mu se temeljem članka 8. stavak 1. toč. 3. Pravilnika o Sudučasti Hrvatske obrtničke komore, izriče mjeraJ A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOdluka broj: O-II-148/05P R E S U D ASud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijećusastavljenom od sudaca tog suda P. B., dipl. pravnika s položenimpravosudnim ispitom, kao predsjednikom vijeća, V. F., D. J., E. V. iD. V., kao članova vijeća, uz sudjelovanje tajnice Suda časti S. K., dipl.iur. kao zapisničarke, u pravnoj stvari prijaviteljice Evelin Skulteiz Zagreba, Gajnice 5, zastupane po Vesni Freya-Skulte iz Zagreba,Gračanska 155a, protiv prijavljenog: Ivana Matkovića, vlasnika vodoinstalaterskogobrta »Vodoadapting«, Zagreb, Lanište 12a, zbogpovrede dobrih poslovnih običaja, odlučujući o žalbi prijavljenogaprotiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatske obrtničke komorebroj O-I-27/05 od 24. studenog 2005. godine, na zatvorenojsjednici održanoj dana 2. veljače 2006. godineP R E S U D I O J EO d b i j a s e žalba prijavljenoga i u cijelosti potvrđuje presudaSuda časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-27/05 od 24.studenog 2005. godine koja glasi:Prijavljeni: Ivan Matković, vlasnik vodoinstalaterskog obrta»Vodoadapting«, Zagreb, Lanište 12aODGOVORAN JEšto je dana 10. ožujka 2005. godine na poziv prijaviteljice EvelinSkulte da joj popravi kupaonski bojler, predložio joj zamjenu novimuz cijenu od 800,00 kuna, što je ona prihvatila, i promijenio slavinu zaperilicu rublja, te se zadržao oko pet sati, a usput promijenio i grlo naplafonijeri, što ništa nije računao, a za sve to naplatio 2700,00 kuna,a da joj nije dao račun i garanciju za bojler, a niti joj izdao račun zaradove, pa je na intervenciju njezine kćeri sutradan donio račun broj10, koji nosi nadnevak 11.03.2005., a radovi su obavljeni dan ranije, tedrugi račun, isto broj 10, a nadnevak 11. i 12.03.2005. godine, madaje radio samo 10.03.2005.g., a pojedine stavke u računu se ne slažus konačnim iznosom od 2700,00 kuna, jer zbroj pojedinačnih iznosadaje 2623,00 kuna, a on je zbroj označio sa 2700,00 kuna, koliko je inaplatio, što ukazuje na to da račun nije istinit, već da je nemušto sastavljenda opravda naplaćeni iznos, a da pri tome nije uvažio reklamacijuprijaviteljice da zaračuna realnu cijenu a razliku vrati, čime jepostupio protivno odredbi članka 21. Zakona o obveznim odnosima,a što se sve smatra povredom dobrih poslovnih običaja u uobičajenomprometu, pa mu se temeljem članka 8. st. 1. toč. 3. Pravilnika osudu časti Hrvatske obrtničke komore, izriče mjeraJ A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObjašnjenje izostavljeno kao nepotrebno

Petak, 24. ožujka 2006.GOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u siječnju 2006.StrukturaI. 2006.I. 2005.I. 2006.I. 2005.U K U P N O 100,00 88,1 105,9Obrtničke novine 31PRIPREMILA: ZRINKA DEBELJAKPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u siječnju 2006. veća je za 5,9% u usporedbi sasiječnjem 2005. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2005., industrijska proizvodnjau siječnju 2006. manja je za 11,9%.Izvor: Priopćenje DZS 2.1.1/1. od 28.2.2006.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom u siječanju 2006. – privremeni podaciu tis.kunaIzvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokriven.uvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %I. 2006. 4 407 822 724 096 597 412 8 243 396 1 353 753 1 117 078 -3 835 574 - 629 657 -519 666 53,5Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske u siječnju 2006., premaprivremenim podacima, iznosio je 4 408 milijuna kuna. Istodobno je uvoziznosio 8 243 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 3 836milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u siječnju 2006. iznosio 724,uvoz 1 354, a vanjskotrgovinski deficit 630 milijuna američkih dolara.U milijunima eura, u siječnju 2006. izvoz je iznosio 597, a uvoz 1 117milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 520 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozom bila je 53,5%.Izvor: Priopćenje DZS 4.2.1/1. od 28.2.2006.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2005.Prosječna mjesečna isplaćenaneto plaća, kuneXII.2005.I. – XII.2005.XII. 2005.XI. 2005.IndeksiXII. 2005.XI. 2004.I. – XII. 2005.I. – XII. 2004.4 473 4 376 97,3 103,7 104,9Realna neto plaća 96,9 100,1 101,5Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome upravnim osobama Republike Hrvatske za prosinac 2005. iznosila je 4 473 kune,što pokazuje nominalni pad za 2,7%, a realni za 3,1% u odnosu na studeni2005.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za prosinac 2005. u odnosu na istimjesec prošle godine nominalno je viša za 3,7%, a realno za 0,1%.Za razdoblje od siječnja do prosinca 2005. prosječna mjesečna isplaćena netoplaća iznosila je 4 376 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2004. nominalnoviše za 4,9%, a realno za 1,5%.Izvor: Priopćenje DZS 9.1.1/12. od 28.2.2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za prosinac 2005.Prosječna mjesečna bruto plaća,kuneXII.2005.I. – XII.2005.XII. 2005.XI. 2005.IndeksiXII. 2005.XII. 2004.I. – XII. 2005.I. – XII. 2004.6 409 6 248 97,3 104,4 104,4Realna bruto plaća 96,8 100,8 101,1Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za prosinac 2005. iznosila je 6 409 kuna, što pokazuje nominalnipad za 2,7%, a realni za 3,2% u odnosu na studeni 2005.Prosječna mjesečna bruto plaća za prosinac 2005. u odnosu na isti mjesec prošlegodine nominalno je viša za 4,4%, a realno za 0,8%.Za razdoblje od siječnja do prosinca 2005. prosječna mjesečna bruto plaća iznosilaje 6 248 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2004. nominalno više za 4,4%, arealno za 1,1%.Izvor: Priopćenje DZS 9.1.2/12. od 28.2.2006.Zaposleni po djelatnostima u siječnju 2006.XII. 2005. I. 2006.IndeksiI. 2005.XII. 2005.Aktivno stanovništvo 1 708 301 1 704 132 99,8Ukupno zaposleni 1 400 450 1 389 966 99,3Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 095 465 1 089 005 99,4Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 258 259 254 460 98,5Osiguranici poljoprivrednici 2) 46 726 46 501 99,5Nezaposleni 3) 307 851 314 166 102,1Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 18,0 18,41) Podatak za prosinac 2005. i siječanj2006. privremen je.2) Podaci su preuzeti iz evidencijeaktivnih osiguranika Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunanaje kao odnos nezaposlenihprema ukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: Priopćenje br. 9.2.1/1.od 28.2.2006.Dolasci i noćenja turista – prosinac 2005.DolasciXII. 2004. XII. 2005.NoćenjaindeksiindeksiXII. 2005. XII. 2004. XII. 2005. XII. 2005.XII. 2004.XII. 2004.strukturanoćenja, %XII. 2005.Ukupno 132 587 138 023 104 300 119 315 541 105 100,0 2,3Domaći turisti 71 285 73 336 103 142 737 154 211 108 48,9 2,1Strani turisti 61 302 64 687 106 157 382 161 330 103 51,1 2,5prosječan brojnoćenja podolaskuPojašnjenje: U Hrvatskoj je u prosincu 2005. u komercijalnimsmještajnim objektima broj dolazaka turista većiza 4%, a broj noćenja za 5% u odnosu na prosinac 2004.Turisti su ostvarili 315 541 noćenje, od čega su 48,9%ostvarili domaći turisti, a 51,1% strani.U prosincu 2005. u odnosu na prosinac 2004. noćenjadomaćih turista veća su za 8%, a noćenja stranih turistaza 3%.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarilisu turisti iz Italije (23,8%), Njemačke (17,4%), Austrije(9,8%), Slovenije (8,6%), Srbije i Crne Gore (3,5%), SAD-a(3,2%) i Velike Britanije (2,8%), što je ukupno 69,1%. Turistiiz ostalih zemalja ostvarili su 30,9% noćenja.Izvor: Priopćenje DZS 4.4.1/12. od 6.2.2006.Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: ww. dzs.hr

32 Obrtničke novinePetak, 24. ožujka 2006.DRNIŠKI OBRTNIK VIKTORIO MARIN PRVI PUT SE PREDSTAVIOUNIKATNIM RADOVIMA U STAKLUIz eksperimenta u umjetnostKako u mojoj staklarskoj radionici nije bilo baš puno posla, počeo sam iskušavati nešto novo sastaklom. Tako su nastali prvi radovi, kaže Marin čija je izložba oduševila DrnišaneViktorio Marin, vlasnikstaklarskog obrtaArka iz Drniša, održaoje u drniškom Gradskommuzeju prvu samostalnuizložbu na kojoj se predstaviounikatnim radovima ustaklu. Izložba je izazvalaveliko zanimanje Drnišana,koji su imali prigodu vidjetiMarinove radove s različitimmotivima, od kojih suprevladavali oni leptira ikriževa nastali tehnikamabrušenja, graviranja, višeslojnogslaganja i lijepljenja,oslikavanja i preciznog rezanjastakla.Rascvala zagora»Sklanjajući se od svekolikogestetskog i moralnogpotopa sačinio si, prijatelju,arku, ponijevši na put tek leptirei križeve, svoje oživljenoi opredmećeno vrijeme.Stječe se dojam da si raskošnuproljet rascvale zagoresvih boja nanosio šarama itočkama na krila leptira. Krvi zlato u križevima označujeVeliki Petak i Uskrsnuće,tvoje osobno opredjeljenjeza Onoga kojemu smrt nemogaše ništa«, napisao jeu katalogu izložbe drniškipjesnik Miljenko Galić.Obrtnička tradicijaViktorio Marin (u sredini) skolegama iz Obrtničke komoreŠibensko-kninske županijeViktorio Marin objašnjavada su njegovi radoviunikatni zbog toga što oninisu dio neke uobičajeneViktorio Marin potječe iz ugledne drniške obrtničke obitelji,koja se jedina u tom kraju bavila proizvodnjom konjskeopreme. Iako se u životu bavio mnogim poslovima,za staklarski obrt odlučio se na nagovor prijatelja. Osnovezanata izučio je kod Ivana Jurića, vlasnika staklarskog obrtaStaklić iz Zagreba. Svoju je obrtničku radionicu Arka uDrnišu otvorio prije tri godine.likovne tehnike, nego, bašnaprotiv, dio su njegovaeksperimentiranja i igranjastaklom. Kao i mnoge drugestvari u životu, kaže, i idejao izradi umjetničkih radovau staklu i od stakla došla muje sasvim slučajno:– Kako u mojoj staklarskojradionici nije bilo baš punoposla, počeo sam eksperimentiratisa staklom. Takosu nastali prvi radovi. Oni suvjerojatno odraz nekog mogunutrašnjeg stanja ili promišljanja.Ideje su samo moje,nisam nikog kopirao, niti mije za ovo što radim bilo tkouzor.Igre sa staklomNeke od svojih radovaMarin je do sada predstaviona skupnoj izložbi Likovneudruge More u Tribunju,te u sklopu Srednjovjekovnogsajma u Šibeniku, urujnu prošle godine. Željamu je da svoju samostalnuizložbu postavi i u drugimhrvatskim gradovima. Timebi zasigurno pokazao širojhrvatskoj javnosti da njegov»eksperiment« itekako imaumjetničku vrijednost i obrtničkukvalitetu.NIKOLA URUKALOVESNA BELOŠEVIĆ PROIZVELA JETERAPEUTSKU »BELA KREMU«Moja Bela postat ćeizvozni proizvodVesna Belošević, obrtnica izZagreba, prije nekoliko godinaodlučila je proizvesti kremu zanjegu kože, koja će, prije svega,pomoći njoj da ublaži dugogodišnjeprobleme s kožom. Uto vrijeme ona i njezin suprug,hrvatski branitelj, bili su bezposla, pa je tražila način da siosigura zaposlenje.Prvo je uložila u sebe. Osposobilase za zvanje aromaterapeuta,što joj je omogućiloda u konačnici razvije i izradivlastiti terapeutski proizvodvrhunske kvalitete i učinkovitosti.Njezina »Bela krema«danas predstavlja prepoznat ipriznat kozmetički proizvods posebnom namjenom, kojizadovoljava svjetske trendoveu proizvodnji preparata naprirodnoj osnovi i ima odličnepretpostavke da postane hrvatskiizvozni proizvod.– Sastavni dio moje kremesu domaće sirovine – najboljaeterična ulja lavande i ružmarina,djevičansko maslinovo uljei pčelinji vosak – kaže VesnaBelošević.Njezina je Bela, kako ju odmilja zove, testirana i odobre-na od Hrvatskog zavoda zajavno zdravstvo.No, kao i svaki put douspjeha, i Vesnin je bio trnovit.Dosad je uložila puno rada isredstava za razvoj projekta.Od 2000. godine uložila je,većinom vlastita sredstva, uobrazovanje i praksu, stvaranjeproizvoda, nabavu sirovinei ambalaže, istraživanje tržišta,zaštitu intelektualnogvlasništva, izraduizgleda, znaka i imenaproizvoda, promocije nasajmovima, izradu ambalaže.Manji dio uloženihsredstava pokrila jesredstvima iz projektaMINGORP-a.O preostalim potrebnimtroškovima za uređenjeprostora za proizvodnjuu ovom trenutku nije mogućerazmišljati, no nada se da ćesvi njezini planovi o proširenjuproizvodnje i plasmanu njezineBele, koju je, kako kaže,s ponosom kreirala i koji imašanse da postane izvozni hrvatskiproizvod, neće ostati samonjezina želja i vizija.RENATA PALOREC