februar 2013.pdf - Europa Magazine

februar 2013Političar-najunosnije zanimanje u BiHIntervju: Goran BregovićZaljubljeni i nakon 64 godine brakaISSN 1939-3423

U ovom broju:4 KomentarsadržajJezici nerazumijevanja8 Bosna i HercegovinaPolitičar-najunosnije zanimanje u BiH20 IntervjuGoran Bregovic (1.dio):Ja sam najgori supkulturniproizvod komunizma30 ReportažaKulinarske putešestvije (13):Tradicija je tradicija,a jagnje je jagnje32 ZanimljivostiZaljubljeni i nakon 64 godine braka34 Automobili36 NaukaNOVI TV PROGRAM NA VAŠEM JEZIKUEUROPA MAGAZINE je partner Hayat TV za područje SjeverneAmerike. Nudimo nevjerovatne cijene oglašavanja na najgledanijemsatelitskom programu Hayata. Telefon: 678-743-5731 ili nam pošaljitee-mail na redakcija@europamagazine.info. Uvjerite se i sami.Reklamiranje na televiziji je pristupačnije nego što mislite!38 Sport40 Porodica41 Mozaik42 Horoskop44 Zabava46 Oglasiwww.bosnianyellowpages.usjedna web stranica za sve vaše potrebeFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 3

komentarKOLUMNAJezici nerazumijevanjaGodinama prije bosanskog rata devedesetih, prepričavalase kao jedna od grubih i neumjesnih etničkih dosjetki,priča o čovjeku koji je nekim poslom iz okoline došao uMostar i pitao prolaznika „gdje je ovdje općina?“ Odgovor– u tonu odbojnosti za hrvatski jezik - je glasio: „Najbližaopćina ti je u Metkoviću“. Prošlo je od tada mnogogodina u kojima je u potrazi za novim identitetimasistematski produbljivan jaz među narodima: crtanjem novihetničkih mapa, masovnim progonima i zlodjelima, rušenjemstarih mostova i potcrtavanjem razlika, pored ostalogu jeziku, do otvorene netrpeljivosti za riječ „drugoga“.Zgrada RTV BiHU poratnoj Bosni i Hercegovini najupadljivija manifestacijatog savremenog kulturološkog apartheida je opstajanje„dvije škole pod istim krovom“ u Federaciji u kojima bošnjačkai hrvatska djeca koriste zasebne ulaze u školu, dolazeili odlaze s nastave u različita vremena i ne susreću se čakni u toku dnevnog školskog odmora pri tome odrastajući nesamo u jezičkoj isključivosti nego i učeći različite – i međusobnosuprotstavljene – verzije istorije i geografije bez bilo kakvograzumijevanja za zajedničko u prošlosti ili sadašnjosti.Ta potraga za razlikama po svaku cijenu nije, naravno,izum bosanskohercegovačkih nacionalista. Ona ima svojeizvore i manifestacije i u najbližem susjedstvu: u svježem je sjećanjuskandal od prije godinu dana u Hrvatskoj sa skidanjemsrpske komedija „Žikina dinastija“ s programa komercijalneRTL televizije zbog službenog upozorenja Vijeća za elektroničnemedije kako filmovi iz uvoza moraju imati titlove na hrvatskomjeziku. U hrvatskoj javnosti takav je zahtjev ocijenjenkao skandalozan i komičan i izazvao je uglavnom ismijavanjeranijih pokušaja da se srpski filmovi prevode na hrvatski jezik.Iako je i ovim povodom bilo oživljavanja argumenatapromocije „čistog hrvatstva“, pored ostalog u vidu pitanjahoće li se, poput srpskih, i italijanski filmovi prikazivatibez prijevoda, prevladalo je razumijevanje da bi titlovanjefilmova s jezika koji se, uprkos razlikama, savršeno i potpunorazumije bilo ne samo stupidna nego i vrlo skupa rabota.Taj apsurd, u vidu insistiranja na zasebnom kanalujavne televizije na hrvatskom jeziku, ima i svoje bosanskohercegovačkemanifestacije i dimenzije, koje opstaju svihovih poratnih godina, a kulminirale su ovih dana odlukomSavjeta ministara da u zakonodavnu proceduru uputiPrijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakonao Javnom radiotelevizijskom sistemu BIHkojim bi se osnovao RTV kanal na hrvatskom jeziku.O tome sam pisao u knjizi „Zločin u 19:30 - Balkanskimediji u ratu i miru“ – objavljenoj u SjedinjenimDržavama 2003. godine, a zatim i u Bosni iHercegovini, Srbiji i Sloveniji – i ni nakon deset godinane bih imao šta bitno dodati tada napisanom:“Sva ironija, koja ima i visoku cijenu u novcui drugim resursima, je u tome što i sa svimnacionalističkim halabukama o dubokim istorijskim,kulturnim, jezičkim i svakojakim drugimrazlikama, tri bosanska naroda – Bošnjaci, Srbii Hrvati – razumiju svaki od tri ‘različita jezika’savršeno dobro. Nema riječi, rečenice ili fraze u bosanskom,hrvatskom ili srpskom jeziku koju ne birazumjeli – 100 posto – građani sve tri etničke pripadnosti.Ali, samo zato što ih je decenija nacionalističkog ludilanaučila da mrze različitost u izražavanju, umjesto da se osjećajuobogaćenim zbog toga, Bosanci sad moraju imati zasebne‘srpske’, ‘bošnjačke’ i ‘hrvatske’ televizijske vijesti. Potencijalno– postoje brojni problemi u vezi s tim. Glavni je: kakoi zašto održavati geto ‘etničkih vijesti’ u doba informativneeksplozije kad čarolijom Interneta možete u vlastitoj sobi zapola sata obići informativno globalno selo? Drugo pitanje je:znači li ta podjela na tri etnička kanala da će javnosti u trientiteta biti servirani samo izvještaji vlastitih reportera, intervjuisamo s vlastitim političarima, piscima i drugim umjetnicima?Ako je tako – to će dalje učvršćivati institucionalnui kulturnu segregaciju, otežavati dijalog i razmjenu ideja,predstavljati prepreku bilo kakvoj političkoj, ekonomskoj iliduhovnoj integraciji i unutar zemlje i sa drugima u regionui Evropi. Ako nije – onda cijeli taj koncept sa posebnim kanalimana posebnim jezicima nema nikakvog značaja pošto ćeljudi svejedno govoriti i bosanski, i srpski, i hrvatski i biti sa-Poštovani čitaoci, redakcija Europa Magazina će rado objaviti i Vaš tekst, ako nam ga pošaljete nae-mail adresu redakcija@europamagazine.info. Ne zaboravite - ovo je i Vaša novina!4 EUROPAFEBRUAR 2013

vršeno shvaćeni od drugih, čuvajući tako i lične i grupneetničke vrijednosti, ali i bosansko bogatstvo različitosti.”Za ovog autora to nije tek izraz poštovanja za razlikeveć i životnog iskustva odrastanja i ljudskog sazrijevanja,hajde-da-kažem, u “sve tri” danas tako udaljenekulture: prvih pet razreda osnovne škole u Rovinju uHrvatskoj; ostatak osnovne i gimnazija u Ljubiji i SanskomMostu u Bosni i Hercegovini; studij u Beogradu.U svakoj od tih kultura osjećao sam se kod kuće, pisao unovinama i govorio na radiju i televiziji pa jednostavnone razumijem one koji insistiraju da se ne razumijemo..komentarKemal KurspahićRadio Slobodna EvropaJEFTINE AVIONSKE KARTE LLCSamo Ptice Lete JeftinijeJazmir Bešlijaowner336 Springhaven Rd,Lawrenceville, GA 30046Tel 770.963.9684 ili 770.963.9685Fax 888.404.8088TravelBiH@Hotmail.comwww.TravelBiH.comFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 5

Michael E. Carroll & Associates, LLCAttorneys At LawMichael E. Carroll, Esq.&Christopher S. Walker, Esq.Michael CarrollChristopher WalkerSatellite Court2250 Satellite Boulevard, N.W.Suite 205Duluth, GA 30097Call:FEBRUAR 2013- PREVODILAC NA RASPOLAGANJU -WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 7

FEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 9

osna i hercegovinaSDA konvencija: Dobar početak predizborne kampanjeTrinaest je (ne) sretan brojSjednica Glavnog odbora nije bila sretna za one koji su vjerovali kako će SDA u 2013. ući raspolućena,pa onda biti lak plijen na Općim izborima što nas čekaju iduće godine. Trinaest je zato bio sretan broj zastranku koja je na prošlogodišnjim lokalnim izborima navijestila svoj uspon, pa slijedom toga ujedinilaLagumdžiju i Radončića, dvojicu – dotada – ljutih protivnikaInstitut za ekonomiju i mir (IEP) objavio je prošloga tjedna,za nas pomalo i neočekivan, podatak kako je Bosna i Hercegovinana 65. mjestu najmirnijih mjesta za život u svijetu.Budući je u konkurenciji bilo čak 158 država, naš plasmanje vrlo, vrlo, solidan. Nismo, eto, ni znali gdje živimo! Nije,međutim, ovaj Institut pratio događaje vezane za Strankudemokratske akcije. A tu je bilo doista svega – i stranac kojibi se zatekao u BiH proteklih dana, ma gotovo i tjedana nebi, usprkos IEP-u, poželio živjeti ovdje. Gotovo je, zapravo,nevjerojatno s koliko su interesa Socijaldemokratska partijaZlatka Lagumdžije i Stranka za bolju budućnost FahrudinaRadončića pratile zbivanja koja su prethodila, prvo sjedniciPredsjedništva najjače bošnjačke stranke, a onda i 13. redovitojsjednici Glavnog odbora.U biti, preciznije bi bilo kazati kako obje stranke, a ovadruga uz pomoć stranačkog biltena koji je, dakako, na raspolaganjui ovoj prvoj, nisu pratile što se zbiva u SDA-u, negoKrvna zrnca: SDP-ov Centar za informiranje koji se neumorno, nerijetkoi dvaput dnevno, očituje o događajima u SDA-u, počeo je, nakonsubotnjega Glavnog odbora, brojati krvna zrnca užeg rukovodstva SDA.Nema, vele, nebošnjaka, a puna im usta države. Stranka demokratskeakcije je, međutim, po svojoj temeljnoj definiciji bošnjačka stranka, kaošto su, primjerice, HDZ-ovi (što im i ime svjedoči) stranke hrvatskognarodasu proizvodile događanja raskola. Osobito inzistirajući na tzv.sukobu dvojice esdeaovih čelnika Sulejmana Tihića i BakiraIzetbegovića. Fokusirajući se ovoga puta, za razliku od vremenakada se Tihić liječio u Ljubljani a Avaz hvatao muštuluko njegovim posljednjim danima, na Izetbegovića – kojega iinače, bez obzira na povod, drže na nišanu. Onako snajperski– s tornja!Nisu se o svom jadu zabaviliNo, 13. sjednica Glavnog odbora nije bila sretna za onekoji su vjerovali kako će SDA u 2013. ući raspolućena, paonda biti lak plijen na Općim izborima što nas čekaju idućegodine. Trinaest je zato bio sretan broj za stranku koja je naprošlogodišnjim lokalnim izborima navijestila svoj uspon, paslijedom toga ujedinila Lagumdžiju i Radončića, dvojicu – dotada– ljutih protivnika.Naime, nakon što je sto (samo dvojica protiv) članova GOizglasalo promjenu stranačkog Statuta, a onda i odluku o održavanjuprogramsko-izborne Konvencije, može se kazati kakoje SDA jedinstvena i odlučna ušla u predizbornu kampanju.Što će, dakako, biti još jedanput potvrđeno i na Konvencijiidućeg petka. Kazao je to, doduše i neizravno, i sam SulejmanTihić, obrazlažući pritom zašto je odluka Konvencija, a neKongres – dobra za Stranku. Esdeoavski lider, a suglasan snjim je i njegov ljuti takmac za čelnu poziciju Bakir Izetbegović,drži kako je važno da je SDA u predizbornu godinu ušlaosnažena, a nakon izborne pobjede na Općim izborima, bit ćepravo vrijeme za Kongres.Odlukom donesenom na sarajevskom Marijin dvoru izbornipobjednici na lokalnim izborima su izbjegli situaciju ukojoj bi se bavili sami sobom, a ne državom koja je trenutačnou nevještima, pa onda i opasnim rukama šestorke uvezane zaraduskostranačkih, a ne interesa Bosne i Hercegovine. Usto,baš kao što je to primijetio Izetbegović, inzistiranje na Kongresubi dovelo do emotivne podijeljenosti, što bi za SDA bilaupravo tragično u praktički predvečerje Općih izbora. Zato,nakon subotnjega raspleta, osporavatelji stožerne bošnjačkestranke, stranačko jedinstvo iskazano na Glavno odboru pokušavajupripisati čvrstoj ruci Sulejmana Tihića, kojem se, eto,priključio i Bakir Izetbegović.U politici je, pak, kao, uostalom, i drugim javnim poslovimavrlo bitna percepcija. Ne vjerujem zato kako ima itko ozbiljankoji će potpisati esdepeovsku tvrdnju kako je Tihić nekakavčvrstorukaš, ili da je SDA stranka jednog lica. No, kada sekaže Lagumdžijin SDP ili Radončićev SBB, onda se to doistatako misli. U doslovnom smislu. Uostalom, ovaj drugi je posvom habitusu – privatnik. Pa mu je takva i stranka. Njegova!A to iritira sve veći broj istaknutih članova pa, evo, bježe glavombez obzira. Gotovo svakodnevno.Što se ovoga prvog tiče, njegov je stil vođenja strankenaslijeđen iz prošlog sistema, baš kao i imovina bh. Komunističkepartije. Poput Josipa Broza, i Lagumdžija je godinamačistio SDP od svih onih koji su mu se našli na putu, ili ih jeosobno procijenio kao (dugoročnu) opasnost za njegovu političkukarijeru.Tri I?!Držeći se maksime kako na vrhu može biti samo jedan,vjerojatno doživotni esdepeovski čelnik je eliminirao i ŽeljkaKomšića, uvjerljivo najpopularnijeg člana, koji je na posljednjimizborima dobio uvjerljivo veću potporu glasača od10 EUROPAFEBRUAR 2013

Stranke. Što mu je, vjerojatno, bila otežavajuća okolnost – izLagumdžijine perspektive. Komšić je, u biti, bio manekenPredsjednikova ustrajavanja na tezi kako je SDP i bošnjački isrpski i hrvatski.Ma, što tko mislio o Lagumdžijinom insistiranju da ovoga,sada već bivšeg člana, redovito kandidira za hrvatskogčlana državnoga vrha, izbjegavajući pritom da se i osobno naizborima ogleda sa, primjerice, Izetbegovićem. Pa, ako hoćetei sa Radončićem. Sada kada u Stranci više nema Komšića, izbornirezultati iz 2010. koji govore kako SDP dobiva oko jedanposto na teritoriji pod kontrolom hrvatskih stranaka, a niti tolikotamo gdje vedre i oblače Milorad Dodik i Mladen Bosić,bjelodano ilustriraju esdeposvku tri i!No, SDP-ov Centar za informiranje koji se neumorno, nerijetkoi dvaput dnevno, očituje o događajima u SDA-u, počeoje, nakon subotnjega Glavnog odbora, brojati krvna zrncaužeg rukovodstva SDA. Nema, vele, nebošnjaka, a puna imusta države. Stranka demokratske akcije je, međutim, po svojojtemeljnoj definiciji bošnjačka stranka, kao što su, primjerice,HDZ-ovi (što im i ime svjedoči) stranke hrvatskog naroda.Istina, SDA su se za ovih više od dva desetljeća priključivali iSrbi i Hrvati, nerijetko zauzimajući i visoke stranačke pozicije,ali i entitetske.Glasačko tijelo je, jasno, bošnjačko i trenutačni odabiružeg rukovodstva, koji će biti potvrđen na Konvencije, svojevrsnaje poruka glasačima, koji su ionako na lokalnim izborimaprocijenili koja (bošnjačka) stranka može voditi zemljukoja se nalazi u dubokoj krizi.Pogrešna je (svjesno, naravno!) stoga esdepeovska procjenada je Tihić stanje u državi iskoristio kao izliku za neodržavanjeKongresa. Stanje u Bosni i Hercegovini je doista takvoda bi raskol u SDA izazvao dodatne komplikacije sa nesagledivimposljedicama. Nakon pakta Dodik & Lagumdžija (kojemuse spremno priključio Čović, uz pripadajućeg mu Ljubića)država se još samo nazire negdje u daljini. I u takvim okolnosti– dok iz ormara dogovora iz Laktaša gotovo svakodnevnoispadaju kosturi – SDP upada u vremeplov, vraća se u Prudi tvrdi kako je Tihić tamo bio spreman na bošnjačku fildžandržavicu. A da je to doista tako, pa zar bi onda – nakon svega!– Dodik i Čović paktirali sa Lagumdžijom?!bosna i hercegovinaGodina uoči izbora nije idealno vrijeme za kompromise, ali BiH više nema izbora, upozorio je Štefan File,evropski komesar za proširenje, u neuobičajeno oštro intoniranom govoru o BiH Parlamentarnoj skupštiniSavjeta Evrope u StrazburuFile oštro iskritikovao BiHPonovio je izjavu Torbjorna Jaglanda, generalnog sekretaraSavjeta Evrope, da ta institucija, ali ni EU, neće priznati bh. izbore2014. godine bez implementacije odluke Evropskog suda zaljudska prava u Strazburu po predmetu “Sejdić i Finci”. Indirektno je poručioda će EU u narednom periodu primijeniti “čvršći” odnos prema BiH.“Šef Delegacije i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen je dobio pojačanipolitički mandat tokom svoje posjete Briselu prošle sedmice. BaronesaEšton i ja smo jasno stavili do znanja da ima našu punu podršku za pojačaniangažman prema političkim liderima i predstavnicima vlasti u pokušajuda dođemo do rješenja”, istakao je File. Upozorio je da neimplementacijaodluke “Sejdić i Finci” odugovlači stupanje na snagu Sporazuma o stabilizacijii pridruživanju EU, ali i podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo.Važna poruka koju je File izrekao je da EU neće gledatikroz prste BiH kada je u pitanju sprovođenje odluke “Sejdić i Finci”.Štefan FileNeimplementacija odluke“Sejdić i Finci” odugovlači stupanjena snagu Sporazuma o stabilizacijii pridruživanju EU, kazao File“Političkim liderima u BiH jasnoporučujem da treba da srušimodva mita kad se radi o sprovođenjuodluke ‘Sejdić i Finci’. Prvo, zemlječlanice EU neće spuštati ljestvicu zakredibilnu aplikaciju ako vlasti BiH idalje ne budu uspijevale pronaći kompromiso zajedničkom rješenju”, istakaoje File. On je odbacio i drugi mit- da bi odugovlačenje implemetacijeodluke za period nakon izbora moglodovesti do boljih izgleda za rješenje.“To nije moguće zato što takveizbore ne bismo smatrali da su uskladu sa neophodnim standardima.Rješenje nam treba sada”, istakao jeFile i pozvao Savjet Evrope da nastaviaktivno da pomaže institucijamaEU na pronalaženju rješenja.FEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 11

osna i hercegovinaDodik prao novac u Srbiji, povezansa slučajem MiškovićOperacije pranja novca, kojeg je na nezakoniti način stekaopljačkom proračunskih institucija u Republici Srpskoj, alii nezakonitim privatizacijskim operacijama, političkim reketomi sličnim kriminalnim aktivnostima, čini se, najbolje povezujuMilorada Dodika sa slučajem uhapšenog srbijanskogtajkuna Miroslava Miškovića.Naime, u predmetu Mišković ime Milorada Dodika pojavljujese na skoro tridesetak mjesta, vezano uz određeneMiškovićeve nezakonite poslovne i financijske operacije. Povezujućitaj trag s drugim dokumentima i dokazima koji inkriminirajuDodika, jasno je kako je Dodik kriminalno stečeninovac u BiH prao kroz zajedničke poslove s Miroslavom Miškovićem,ali i kroz kupnju nekretnina u Srbiji, kao i kroz raznegrađevinske poslove, kao i u operaciji prodaje rudarskihi hidroenergetskih kapaciteta Republike Srpske.Dakle, dokazidanas jasno govore o tome kako je Dodik svoju vlast organiziraokao kriminalnu organizaciju, koja je na kriminalan načinsticala financijsku i materijalnu imovinu čija se vrijednost danasračuna u milijardama eura, koje su Dodik i pripadnici njegovevladajuće mafije izvlačili iz Republike Srpske na različitenačine i kasnije “oprali” uglavnom u Srbiji, na Cipru, u Rusijii drugim državama.Afera Dodik – Hypo dokazuje upravo takav obrazackriminalnog funkcioniranja vlasti i institucija vlasti koje kontrolišeMilorad Dodik. Dakle, Afera Dodik – Hypo ključna jebaš zbog toga što otkriva kriminalnu formulu, te kriminalnutehnologiju Dodikove pljačke, koju neki ekonomski stručnjacidanas procjenjuju i na oko dvije milijarde eura.Afera “zgrada Vlade” i Slučaj “zgrade RTRS-a”, SlučajIntegral, Afera “Ugljevik”, Afera Hypo, Slučaj imovinska kartica,Slučaj Mišković, Slučaj Zekstra – Boska, samo su neke odmeđusobno usko povezanih kriminalno korupcijskih aferadanašnjeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, koje dokazujukako je glavni cilj njegove vlasti bila nevjerojatna pljačka istjecanje materijalne i financijske imovine, glavna metoda jebio državni kriminal i politička korupcija, glavni mehanizamte pljačke bile su entitetske institucije umrežene pod “kapom”Vladom RS-a, a glavna organizacijska logistika ovog kriminalnogpoduhvata Dodika i Mafije Kalderoze bila je zločinačkaorganizacija pod nazivom SNSD.Prema tajnoj dokumentaciji Agencije za istrage i zaštituBosne i Hercegovine (SIPA), Milorad Dodik i njegova kriminalnaorganizacija prali su novac od organizovanog kriminala,stečen kriminalnim aktivnostima SNSD-ove vlasti, izmeđuostalog i u raznim bankarskim, ali i operacijama kupoprodajenekretnina, ne samo na području BiH, nego i u zemljama regije,a posebno u Republici Srbiji.“Prvoprijavljeni Milorad Dodik u svojstvu predsjednikaVlade Republike Srpske, drugoprijavljeni Slobodan Stankovićdirektor i osnivač privrednog društva “Integral inženjering”d.o.o. iz Laktaša, trećeprijavljeni Lazendić Mladen, v.d. direktorJavnog poduzeća “Putevi RS”, četvrtoprijavljeni NedeljkoČubrilović, ministar saobraćaja i veza u Vladi RepublikeSrpske, petoprijavljena Fatima Fatibegović, ministar u Ministarstvuza prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologijuu Vladi Republike Srpske, šestoprijavljeni Milenka Dakića,pomoćnik ministra u Ministarstvu za prostorno uređenje,građevinarstvo i ekologiju u Vladi Republike Srpske, dvanaestoprijavljeniAleksandar Džombić, ministar financija u VladiRepublike Srpske (danas predsjednik Vlade RS-a, op.a.), četrnaestoprijavljeniDragan Davidović i petnaestoprijavljenaSlavica Stanković su se u period od marta 2006. godine povezivalii povezali u grupu koja je koristeći svoju hijerarhijskupozicioniranost i politički uticaj u organima izvršne i zakonodavnevlasti i javnim preduzećima Republike Srpske kaoi tržišni uticaj i veze odabranim pravnim licima i njihovimvlasnicima su netransparentno i nezakonito kreirali i uspostaviliposlovne odnose u okviru kojih su prema prethodnoprecizno utvrđenim hijerarhijskim zadacima počinili krivičnadjela pranja novca i porezne utaje iz Krivičnog zakona BiH ipredikatnih krivičnih djela iz Članka 344. i 347. iz Krivičnogzakona Republike Srpske kojim su omogućili sticanje imovinei imovinske koristi u iznosu od 115.235.904.08 KM i njenotransferisanje u legalni biznis, dionice, udjele, nekretnine i pokretnestvari na teritoriji Republike Srpske i susjednih državaiz regiona”, stoji u povjerljivom dokumentu SIPA-e iz februara2009. godine.Upravo ovaj dio SIPA-inog izvještaja iz 2009. godinenajbolje opisuje model funkcioniranja Dodikove vlasti i kriminalnihstruktura koje funkcionišu kao njegova organizacijskamreža danas poznata pod zajedničkim imenom MafijaKalderoza. Zloupotrebljavajući politički uticaj i moć, položaj iovlasti, Dodik je, naravno, vršeći nezakoniti pritisak na Specijalnotužiteljstvo u Banja Luci, uspio izbjeći kazneni proces uovom predmetu, kao uostalom i u drugim predmetima vezanimza korupciju i organizirani kriminal vlasti u RS-u. Držećipod političkom kontrolom nadležna tužiteljstva u RepubliciSrpskoj, te nakon što je političkom trgovinom u Sarajevu načelo SIPA-e postavio svog provjerenog igrača Gorana Zubca,Dodik je naivno mislio kako je na duži rok onemogućio bilokakve istrage o njegovom kriminalu.12 EUROPAFEBRUAR 2013

osna i hercegovinaMeđutim, u tome se prevario. Tačnije, Dodik se prevarioigrajući politički poker sa Borisom Tadićem i kriminalnimstrukturama koje su uživale političku zaštitu Tadićevevlasti u Srbiji, poput tajkuna Miroslava Miškovića. Bio je topolitičko kriminalni ortački sporazum trojca Tadić – Dodik– Mišković, na neki način svojevrsni političko-tajkunski brakiz koristi, u kojem su osim uzajamne financijsko imovinskekoristi ova trojica uzajamno pružali i usluge političke zaštiteod procesuiranja za brojne korupcijsko kriminalne afere s kojimaih se povezuje. Tako je s jedne strane Dodik političkomkontrolom pravosuđa u Republici Srpskoj onemogućavao pokretanjepostupaka protiv njega i njegovih mafijaških suradnika,dok je s druge strane političkom zaštitom koju je uživaood Tadićeve vlasti u Beogradu, Dodik znao kako je za njegaSrbija na neki način rezervna pozicija ako mu u BiH zagusti.Zato je dobar dio novca stečenog kriminalom i političkom korupcijomu RS-u “oprao” upravo u financijskim, poslovnim ioperacijama s nekretninama u Republici Srbiji. Ukratko, Dodikje prljavi novac opljačkan u RS-u prao u Srbiji, jer je tamouživao političku zaštitu korumpiranog Tadićevog političkogestablišmenta.Dodik naprosto nije računao na mogućnost političkihpromjena u Srbiji, barem ne u tolikoj mjeri da njegov kum ipolitički zaštitnik njegove korupcije u RS-u Boris Tadić višeneće uživati dovoljan politički uticaj kako bi svojim partnerimaDodiku i Miškoviću mogao i dalje jamčiti nedodirljivostpred srbijanskim pravosuđem. Upravo iz tog razloga, najvećidio novca Dodik je oprao preko Srbije i u Srbiji. Tome jena neki način najbolji dokaz Dodikova imovinska kartica iz2010. godine, u kojoj je današnji predsjednik RS-a pobrojaoFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 13

osna i hercegovinaFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 15

osna i hercegovinaadministrativnog sjedišta Vlade Republike Srpske, izgradnjaRTV doma RTRS-a u Banja Luci kupovine stambenoposlovnog objekta u Banja Luci (tzv. ABC kompleks) čiji je ciljbio osiguravanje imovinske koristi za Integral Inženjering iIntegru Inženjering i ostala rezidentna i nerezidentna pravnai fizička lica i članove kriminalne grupe”, navode istražitelji.Ovaj dokument potvrđuje obrazac kriminalnog funkcionisanjaDodikove vladajuće mafije, kojeg smo vidjeli i ranijeu slučaju Dodik – Hypo, baš kao što taj model funkcionisanjaMafije Kalderoze potvrđuje i slučaj prodaje rudnog bogatstvaRepublike Srpske u Ugljeviku navodnom stranom investitoru,kojeg predstavlja off shore kompanija sa sjedištem na Cipru.Taj Ciparski trag Dodikovih kriminalnih operacija, iakonominalno glasi na navodnog ruskog investitora, zapravo povezujeDodika s puno ozbiljnijim organiziranim kriminalom,koji svoje korijene vuče još iz vremena Slobodana Miloševića.Naime, poznato je, iako mediji u BiH danas izbjegavaju tutemu, kako je ratnih devedesetih godina Milorad Dodik biojedan od ključnih ljudi u Miloševićevoj mreži za međunarodnokrijumčarenje cigareta u BiH i Srbiji, ali i regiji, i to duhanskimkriminalom povezanim s Tvornicom duhana Rovinj imeđunarodnim krijumčarenjem TDR-ovih cigareta, zbog čegaje sve do dolaska na vlast u RS-u, Milorada Dodika pratio njegovratni nadimak Mile Ronhill. Suprotno onome što danastvrdi, Dodik je bio u uskom krugu povjerenja Slobodana Miloševićai njegovog režima, iako suto pokušavali sakriti, a kao takavjasno je da je morao biti povezan i soperacijama pranja novca stečenogduhanskim kriminalom. Najvećidio tih operacija pranja novca duhanskemafije devedesetih, odvijaose preko tajnih računa otvorenihkod ciparskih banaka. Potom jenovac sa ciparskih računa prebacivanna tajne račune jednim dijelomdirektno ili indirektno pod kontrolomZagrebačke banke, da bi nakontoga novac bio prebacivan na tajneračune kod dvije banke u VelikojBritaniji i Francuskoj, a potom udrugoj polovici devedesetih sav jetaj novac duhanske mafije, prekopovjerenika pohranjen na tajne povjereničkeračune kod Hypo AlpeAdria Banke u Klagenfurtu. Sa tihtajnih računa kod Hypo banke ovajje prljavi novac “opran” kroz fiktivne kreditne investicijskeoperacije Hypo Grupe na Balkanu, najvećim dijelom u Hrvatskoj,BiH, Srbiji, te jednim dijelom u Sloveniji i Crnoj Gori.Često su u svrhu prikrivanja traga novca stečenog kriminalnimaktivnostima povjerenici iz Srbije i Hrvatske, i BiH,poslove obavljali i preko povjereničkih off shore tvrtki registrovanihna Cipru, koje su nominalno glasile na treće osobe,u pravilu strance, nerijetko upravo državljane Ruske Federacije,a za što su postojali tajni ortački ugovori. Zato ne možebiti slučajnost da je po istom modelu Milorad Dodik tokomprošle godine odlučio off shore tvrtki sa Cipra, u izrazito netransparentnomi potencijalno nezakonitom postupku prodatitermoenergetske kapacitete i rudnik u Ugljeviku, čime je vrločudnim ugovorom potpisanim u tajnosti prvo u julu 2011.,a potom u julu 2012. godine, strateške energetske kapaciteteRepublike Srpske prodao off shore kompaniji netransparentnogvlasništva sa Cipra. Ugovor je izrazito nepovoljan za RepublikuSrpsku, ali i za BiH kao državu, ali je zato povoljanza Comsar Energy Group Limited, čije vlasništvo nominalnoglasi na ruskog investitora Rašida Serdarova. Nije isključenoda se radi o klasičnoj prevari, iza koje stoje tajni suvlasniciove off shore operacije, koje kontrolira upravo Milorad Dodik,odnosno uopšte ne bi trebalo čuditi kada bi se s protekomvremena ustanovilo kako je Dodik sam sebi prodao strateškeenergetske kapacitete Republike Srpske. Model ove prodajepreko off shore kompanije sa Cipra, koja osniva firmu kćeru RS-u, čiji je 90 postotni vlasnik, a koja potpisuje ugovor kojimpreuzima termoenergetske i rudne kapacitete u Ugljeviku,jasno ukazuje da se zapravo radi o skrivanju tragova pravihkupaca koji stoje iza ove operacije. Jer ako se radi o stvarnomstranom investitoru, tada ukoliko je sve čisto i zakonito, straniinvestitor kao takav kupuje i potpisuje ugovore, i za to munisu potrebne igre preko mreže off shore firmi koje kontrolišunepoznati suvlasnici i partneri.Kako su već kružile informacije o Dodikovim tajnim računimana Cipru, Afera Ugljevik ukazuje kako bi Dodik mogaobiti usko povezan i s pranjem jednog dijela novca sa ciparskihračuna kojeg je kontrolirao Milošević, odnosno njegovipovjerenici, te se nameće i logično pitanje, je li možda MiloradDodik bio jedan od tajnih povjerenika na tajnim Miloševićevimciparskimračunima,odnosno je liDodik bio dioMiloševićeveciparske mrežeza pranjenovca opljačkanogiz Srbijeili stečenogkriminalnimaktivnostimau regiji. AferaUgljevik svakakobi moglabiti indikatorkako je Dodikodlučioiskoristiti svojtrenutni političkiuticaj ipoziciju u BiHkako bi kroz Operaciju Ugljevik oprao jedan dio novca s tajnihciparskih računa koje kontrolira kao povjerenik duhanskemafije iz devedesetih godina. Ukoliko je to tako, ovaj bi slučajtrebao dodatno zainteresirati srbijansko pravosuđe, koje već iu činjenici da je Dodik kriminalno stečen novac u RS-u praokupoprodajom nekretnina u Srbiji, tačnije u Beogradu, ima razlogaza pokretanje predistražnih radnji protiv Dodika zbogkaznenih djela pranja novca i utaje poreza, pogotovo i zbogtoga što je Dodik osim državljanin BiH, ujedno i državljaninSrbije, u kojoj za razliku od BiH ne uživa nikakav oblik diplomatskogili ikakvog imuniteta, te bez ikakvih problema možebiti predmetom kaznenih istraga i sudskog procesuiranja.S.I.P.A. Regionalni ured MostarDomagoj Margetić16 EUROPAFEBRUAR 2013

osna i hercegovinaFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 17

osna i hercegovinaIstraživanje FTV-a o višemilionskojimovini političaraProsječna plaća u Bosni i Hercegovini iznosi nešto više od 800 maraka. Penzije su u prosjeku350 maraka. I pola bh. građana bilo bi zadovoljno da ima i primanja u ovim iznosima, ali nema.Politički lideri nemaju finansijskih problema.Milioni u kešu, nekretnine širom regije.Federalna televizija istraživala je imovinskekartone “prve petorke”. U nastavkupročitajte rezultate istraživanja.Kuća na Dedinju vrijedna 1,7 miliona maraga. Kuća naKipru – neprocijenjena. Dva stana u Beogradu vrijedna millioni 40.000 maraka. Kuća u Laktašima 300.000, stan u Laktašima740.000. Sve je to Milorad Dodik stekao od premijerskei predsjedničke plate, pojačaneprihodima od poljoprivrede. 2002.godine njegova je imovina bila procijenjenana oko 300.000 maraka.Sad iznosi više od četiri miliona.Istina, Dodik ima i kredit u Pavlovićabanci u iznosu od 1,7 miliona.Ukoliko ga redovno vraća, mjesečnomora izdvojiti 12.000 maraka. Kakoto uspijeva sa platom od pet hiljadamaraka, poznato je samo njemu.Svoju imovinu profesor Lagumdžijaje dobro rasporedio.Nešto je prijavljeno na njegovoime, nešto na ime supruge Amine,a nešto na ime punca FahrudinaRadonje. Porodica Lagumdžijaposjeduje stan u ulici Ćemalušavrijedan 280.000 maraka, stan u Alipašinojulici vrijedan 180.000 maraka,naslijeđeni stan u Dubrovniku290.000, a samo voćnjak na imanjuna Poljinama vrijedi 330.000maraka. U prošloj godini, u Skenderpašinojulici u Sarajevu porodica Lagumdžija steklanekretnine u iznosu od oko 700.000 maraka. Lagumdžijaje izjavio da ima i preko 800.000 maraka kredita, da zarađujekao profesor, te da od politike nikada nije živio.Kredit kalkulator procjenjuje da Zlatko Lagumdžijasa svojom porodicom, ukoliko je podigaokredit od 800.000 maraka na deset godina,mora mjesečno vraćati govoto 9.000 maraka. Plaćaministra vanjskih poslova je 5.000 maraka. Profesorska neprelazi 2.500. Pored svega uspio je uštedjeti 185 hiljada euraza školovanje djece i 90.000 eura u vrijednosnim papirima.Zbog njegove kuće promijenjen je tok rijeke Radobolje.To skromno zdanje vrijedno je pet miliona maraka. Uknjiženoje na njegovog zeta i kćerku. Obitelj Čović posjeduje i kućuna Jadranu, u mjestu Podaca. Vrijednost kuće 320.000 eura.Kupio ju je Čovićev punac Perica Blago od svoje mirovineod 300 KM. Ova imovina nije navedena u Čovićevom imovinskomkartonu. Obitelj Čović, osim navedenog, posjedujei stan u Mostaru vrijedan 200.000 maraka, vikendicu od polamiliona maraka, dva stana u Hrvatskoj vrijedna 550.000 maraka,privatne autombile vrijedne140.000 maraka. I sveto su stekli od dvije plaće.Težak je život povratnika.No, Tihićev nije takav.Ima kuću i vikendicuu Šamcu, stan u ulici Bembašau Sarajevu vrijedan106.000 maraka, stan u UliciEjuba Ademovića u Sarajevuvrijedan 72.000 KM,stan u Alipašinoj ulici u Sarajevuvrijedan 200.000 marakai još jedan stan u Alipašinojulici prijavljen namajci. Odnedavno je vlasniki ekskluzivnog stana uImportane centru u Sarajevu.Sve je to porodica Tihićuspjela kupiti zaduživšise samo za 86.000 maraka.Ekonomija je godinamabila njegovo opredjeljenje.Gradio je tornjeve, razmjenjivao nekretnine s NaseromKeljmendijem i na kraju postao ministar sigurnosti. No, prijetoga razveo se sa suprugom Azrom s kojom je podijelio imovinukako bi izbjegao sukob interesa. Fahrudinu Radončićuostaje Avaz roto pres i tornjevi, dok supruga dobija Avazd.o.o. No, dva dana poslije brakorazvodne podjele, suprugaAzra od bivšeg muža za 200 miliona maraka kupuje AVAZRoto pres. Odakle joj novac, mogao bi znati njen bivši muž.18 EUROPAFEBRUAR 2013

osna i hercegovinaFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 19

intervjuINTERVJU:Goran BregovićJa sam najgori supkulturni proizvod komunizmaSvojevremeno sam jedva pobjegao od sudbine da u nekoj sarajevskoj gimnaziji predajem filozofiju ili marksizam. I tu mebog pogledao. Na četvrtoj godini sam postao zvijezda.. to mi je možda najveća sreća u životu. Neka sadaka, kako se kažeu Sarajevu…Sredinom decembra, bez onog publiciteta nekada karakterističnogza sve što nosi potpis Gorana Bregovića,objavljen je CD Šampanjac za Cigane, drugi dio Bregovićevogalbuma Alkohol. Prvi dio Alkohola – Šljivovica– snimljen uživo tokom Sabora trubača u Guči – objavljen jeu decembru 2008. godine.“Prvi dio Alkohola nastao je slučajno: pozvali su me uGuču, i tamo smo svirali ono što obično ne sviramo na koncertima– neke pjesme koje ponekad sviramo onako za sebe,neke od Bijelog dugmeta, neke koje sam pisao za Grčku, Tursku,Poljsku”, priča Bregović .“Nekako, bilo mi je glupo da među amaterima sviramprofesionalni koncert. Pa, jel’…? Onda, kako na koncertimapomalo pijem i pomalo dajem lovu sviračima, shvatio sam dami je to u Guči stvarno dobro išlo – i lova i alkohol; iz toga jeispala ploča Šljivovica, uz koju se pije i pleše. Poslije nje htiosam odmah da napravim još jednu ploču, koja bi bila nešto romantičnijinastavak prethodne. Ono, znate, kao dupli album,Šljivovica na prvoj ploči, Šampanjac na drugoj… Ali, ondami je iskrsla jedna porudžbina od ‘European Concert Hall’ i‘Concertgebouw’ iz Amsterdama – koncert za violinu i dvaorkestra pod naslovom “Tri pisma za tri proroka”, za desetnajvećih koncertnih dvorana u Evropi – bile su tu filharmonijeKelna, Stokholma, Birmingema… Nastupali smo s njujorškim“Absolute Ensemble” Kristijana Jarvija, dirigentom Bečkihsimfoničara…”Zašto Tri pisma?Posljednjih petnaest godina pišem na tu temu – staviti ihzajedno da se raduju kršćani, Jevreji i muslimani. Naravno,to je moguće samo u muzici, što je logično, jer je ljudska vrstamuziku imala prije nego što je naučila da govori; religijai politika došle su kasnije. Muzika je prvi ljudski jezik – zatose njom tako lako sporazumijeva i zato je meni lako da njomeradim ovakve stvari. U nekoliko porudžbina bavio sam seistom temom, napisao sam tako liturgiju Moje je srce postalotolerantno, po jednom arapskom stihu, za hor Moskovske patrijaršijei arapski orkestar, a imao sam istu porudžbinu i odVatikana. Violina se, znate, svira u tri različita manira: imateklasičnu kršćansku školu, zatim jevrejski klecmer u posvedrugoj tehnici, i muslimane koji sviraju na svoj osoben orijentalninačin. Tako su Tri pisma adresirana na tri religije s kojimasam odrastao. Vjerovatno sam time htio i da izmirim malidug nemobiliziranog vojnika iz poslednjeg rata. I to je zbiljabilo… dobro: dva orkestra iz dvije različite savremenosti i njihovmeđusobni dijalog… I to sam snimio, na koncertima uMilanu i Torinu. Na koncertu je, kažem, bilo lijepo; ali kadsam snimak donio kući i preslušao ga, pomislio sam – ko biuz ovo pio. Niko! A onda, nekako u isto vrijeme, u Evropi supočeli da se otvaraju problemi s Ciganima: neka politika seodjednom sjetila da bi bilo zgodno tjerat’ Cigane! I vi ondaprisustvujete budalaštinama koje prave zemlje od kojih takonešto ne biste očekivali, Italija, pa Francuska, koja je primila iothranila onolike ruske, skandinavske pisce, španske slikare?!Svi koji su nekad odnekud bježali, bježali su u Francusku. Ipo drugim zemljama isto: u Mađarskoj im pale kuće, biju ihu Srbiji… To je zbilja postalo nesnosno. Znate li da je Hitler,tokom Drugog svjetskog rata, proporcionalno gledano, istrijebioviše Cigana nego Jevreja?I to niko ne spominje.?Niko! E, a sad zamislite da Jevreji trpe to što trpe Cigani!Nezamislivo, jel’…? I onda nisam mogao da odolim i odlučiosam da napravim ploču koja bi nas samo podsjetila na to dasu Cigani zapravo talenat ovoga svijeta, da su našoj civilizacijiostavili toliko radosti… Jedan sam od bezbrojnih kompozitora– velikih, malih, kakvih hoćete – koji su impresioniraninjihovim darom. Otuda toliki gosti na ploči, od Džipsi Kingsapa do Gogol Bordela, koji su valjda posljednje velike ciganskezvijezde. Šampanjac za Cigane je moja prva ploča kojanije nimalo koherentna; na njoj su jake ličnosti, jaki umjetnici.Naprosto, bilo mi je stalo da ih sve stavim na jedno mjestokako bi nas ta mala muzika podsjetila da su Cigani bili i ČarliČaplin i Majka Tereza i Elvis Prisli…Kažete – “Cigani”…Njihov sam, pa mogu da kažem “Cigani”. Vjerovatnoneko ko je sa strane to ne bi smio. Evo možemo govoriti“Rom”, da nekoga ne uvrijedimo… Ali moji su, možemo sesamo zbuniti ako kažem “Rom”.Dobro, to smo razjasnili… Šampanjac za Cigane je, dakle,nastao iz nekakve solidarnosti s Romima?Kao i Šljivovica, prvi dio ploče Alkohol, i Šampanjac jeploča da se uz nju pije i da se pleše. Kada pomislim na sudbinumuzike s Alkohola, vidim žene kako igraju na stolu i sretneCigane koji dobijaju veliki bakšiš…I gde se izgubila romantika?Šampanjac je zbilja bio zamišljen kao romantična ploča.Ali, ako ćemo pošteno, mi i nemamo neku romantičnu idejuo šampanjcu. Evo, pogledajte omot ploče: tako mi zamišljamošampanjac. Kod nas se i šampanjac pije kô i rakija, dokse ne usereš. Nije to ono da zagrljeni popijete čašu-dvije dokgledate zalazak sunca, ne… Možda negdje drugdje. Kod nas20 EUROPAFEBRUAR 2013

intervjuFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 21

intervjuna Balkanu to je piće koje piju oni koji mogu to da si priuštei koji, brate, vole da ih svi vide kako to rade. Pa stotinu putasam šampanjac pio na taj način…Kako?Ooo, dok smo u Bratušu radili Čolinu ploču Malo pojačajradio, toliko smo se posipali šampanjcem i vinom da je nakraju i vlasnik kafane u Bratušu donio šlauf s vodom jer nijemogao da nas gleda kako prosipamo toliko dobrog pića. I…tako da sam zaboravio Tri pisma.Šta su za Vas ozbiljne stvari?Porudžbine koje imam svake godine – liturgije, kvarteti,koncerti… Možda mi je i rano da to objavljujem, a možda bime i neko ozbiljno shvatio. Neko ko dolazi iz ozbiljne kulturevjerovatno bi se morao stotinu puta izvinjavat’ što pravi pločukoja se zove Alkohol; ali pošto ja dolazim iz kulture u kojoj jemuzika oduvijek bila samo da se uz nju pije, nemam taj problem.Znate, mi i nemamo tradiciju druge muzike.Nemamo, recimo, klasičnu muziku. U vrijeme Monteverdijai prve opere, ovdje su se još uvijek svirale gusle, instruments jednom žicom, uz koje je navodno još Homer govorioIlijadu i Odiseju. Ja volim naš folklor jer je kao Frankenštajnna prozaku… Bojim se da ću reć’ nešto blasfemično, ali u našemfolkloru nema mnogo toga originalnog. Okruženi smovelikim muzikama: mađarskom, albanskom, italijanskom,bugarskom, rumunskom, grčkom, i naša muzika je uglavnomfrankenštajn tih različitih utjecaja, ali ja volim što sam tu rođeni što kao kompozitor dolazim s te strašne i jedinstvenedirektne granice između katolika, pravoslavaca i muslimana.Naravno, svak’ bi volio da dolazi iz velike kulture, ali ja etodolazim iz male… Nekada sam mislio da je to nenadoknadivhendikep, danas više to ne mislim.Kako ste zaboravili?Goran BregovićLijepo: uzmem i zaboravim! Ionako mi ni do čega pretjeranonije stalo. Pored toga, vjerujem da sam još mlad daobjavljujem ozbiljne stvari.Šta ostavljate kulturi iz koje dolazite?U istoriji muzike, metod vam je uvijek isti, od Stravinskogdo Bartoka, od Geršvina do Lenona i Makartnija – podsvjesnodrpate iz tradicije nošeni nekim pervertiranim robinhudovskiminstinktom. I nadate se da će od vas da kradu višenego što ste sami krali od drugih. Umjetnici su kleptomani.Jer, šta radite? Kradete od života i pravite nekakav koncentratkoji nije ništa što je ovom svijetu neophodno; ali što kaže Babou filmu Sjećaš li se, Doli Bel: “To ti je kao so – može i bez nje,ali je malo bljutavo.”Imate li utisak da tu vašu “krađu” publika u Milanu iliu Parizu bolje prihvata i više cijeni nego, recimo, publika uBeogradu ili Skoplju? Ovi naši kažu – to smo već negdje čuli,poznato nam je…Nikada nisam ni imao ambiciju da se svima sviđam…Vjerujem da bi neki voljeli da je neko drugi njihov najpriznatijii najpoznatiji kompozitor, ali šta mogu – nije. Ja sam taj…E sad, kao što izmišljam državu u kojoj živim, tako izmišljami folklor koji me gura dalje. A kako je u našoj tradiciji da se oddva stara džempera plete jedan novi, tako ćete u mojoj muziciuvijek naći i nešto od stare vune.Zašto mislite da bi “neki” voljeli da je neko drugi “njihov”najpriznatiji kompozitor?Ne znam… ko bi, ba, o tome razmišljô?!Zaista nikada o tome niste razmišljali?Nisam… Kada čovjek odluči da se u ovo upusti, to vamje kao kad sjednete na bicikl: vrtiš pedale, pedalaš, pedalaš…nema druge. Već sam se dovoljno najeo slave, ta mi vrsta ljubaviviše nije potrebna. Računam da ću možda imati sreće danapišem još nešto pristojno, da se ne sramotim od djece jednogadana. A sve to… Nikada nisam ni bio neko koga hvale.Ne pamtim nijednu ploču Bijelog dugmeta koja je imala dobrerecenzije. A onda, nakon trideset godina, zakažete koncert i,kao za inat, u Beogradu se proda 148.000 ulaznica, u Zagrebu75.000, u Sarajevu isto.Kada sam prije nekoliko godina pao s višnje i povrijediokičmu, na neki način bilo je i lijepo. Toliko je prijatelja došlou bolnicu da me posjeti. Sarajlije koje se nisu vidjele godinamavidjeli su se kod mene u Urgentnom. Prijatelji vlasnicikafana su slali čorbe, ko je pekao kolače slao je i meni. Čaksu Karađorđevići poslali korpu voća. Jedino se nije javio ministarza kulturu Srbije. Ili bilo koji ministar kulture iz bivše22 EUROPAFEBRUAR 2013

intervjuJugoslavije. Za razliku od njih, francuska ministarka je poslalatelegram. I bilo je fino: kao da prisustvujete generalnoj probivlastite sahrane. Imate slomljenu kičmu, ležite, ne pomijeratese, a svi prijatelji tu. Nekako dirljivo, jel’?Ipak vam je malo krivo zbog ministara, priznajte.Ne, ne, nije… Ja sam najgori supkulturni proizvod komunizma,pa i ne spadam u sferu interesovanja ministra za kulturu.Vjerovatno jedino Francuskinja i zna da je većina značajnihstvari u umjetnosti XX vijeka došla iz supkulture.Kakva je to pozicija? Nedavno ste rekli: nisam ni Srbin,ni Hrvat, ni Bosanac…Ja sam naš! Ne znam kako se to drugačije zove. Osim kaonaš, drugačije ne bih mogao da se lociram na tako malom teritoriju…Uz to, ja sam Sarajlija.Šta to znači?To je naravno pomalo i dijagnoza. Liječeni Sarajlija. Kadasam u Sarajevu, vidim tika-taka, zakuca srce… Mislim, teškoje naći nekoga ko je toliko Sarajlija koliko sam ja… Odrastaosam tamo gdje Sarajlija raste: sa djecom koja nose iftar u školui, da se od njih ne bih razlikovao, nosio sam sendvič. NaRamazan, kada se iftari, kao i sva djeca iz mog razreda, gledalismo kroz prozor i čekali da se na džamiji upale kandilji,i onda svak’ izvadi svoj sendvič i jedemo… Teško je objasnitizašto je čovjek vezan za mjesto u kojem je rođen. Ali imamkuće i u Beogradu i u Zagrebu i u Sarajevu. Moja domovina jeizmeđu ta tri grada.Vraćen Vam je stan u Sarajevu?Jeste. Ko se bio uselio, iselio se. Ali u Sarajevu ne moguda se organizujem da radim; nemam to što imam ovdje. Nemogu radit’ ni u Parizu…Zašto?Vidio sam kada sam pisao muziku za Kraljicu Margo:jednostavno ne ide. Bio sam uzeo trojicu francuskih asistenata…Normalan svijet pleše na ritmove – jedan-dva, jedan-dva,tri do četiri; kod nas je to komplikovanije: jedan, dva, tri, četiri,pet, šest, sedam, pa jedan, dva, tri, četiri, pet, šest, sedam,osam, devet… U to vrijeme sam dosta eksperimentisao s timneparnim ritmovima u orkestracijama, i vidio da tim jadnimFrancuzima od toga nešto škljoca u glavi. Kako da prebroji sdevet na jedan? I kažem sebi: hajde ti kući, pa radi tamo gdjeto razumiju, gdje je to prirodno… Najbolje radim u Beogradu,ovdje sam okružen ljudima. Dolazim iz rokenrola i nisam navikaoda radim sam. Moju mašinu pokreće gužva.S koliko ljudi trenutno sarađujete?Imam dvojicu asistenata. Inače, bude tu po pet-šest njih,različitih profila: od orkestratora, programera, tehničara…Kroz ovu kuću je prošlo puno svijeta. Neki od njih su danasakademici.Isidora Žebeljan?Naravno. Pregurali smo pola rata zajedno. Isidora jekompozitor, možda najbolji u svojoj generaciji koga Srbi imaju.Ona je radila neke od najboljih orkestracija koje i danas sviram.Čujem i da neki moj bivši tehničar sad piše doktorat. I tonije čudno: ovdje se već petnaest godina prave dobre stvari.Svašta smo radili: pravili ploče, držali predavanja na akademijamau Barseloni, u Amsterdamu…Ma koliko se trudili, ipak niste uspjeli da pobjegnete odškole?Svojevremeno sam zaista jedva pobjegao od sudbine da unekoj sarajevskoj gimnaziji predajem filozofiju; ili marksizam.I tu me bog pogledao. Na četvrtoj godini sam postao zvijezda.Pored toga što nisam ostao bogalj kada sam pao s višnje, to mije možda najveća sreća u životu. Neka sadaka, kako se kaže uSarajevu… Iako sam imao perioda kada sam držao predavanjana muzičkim i filmskim akademijama po Evropi, iako tonije nešto što volim, mada… Vidim da odjednom postoji nekaznatiželja velikih kultura prema malim. Ne samo u muzici,već i u literaturi, filmu, kuhinji… Možda prvi put u istorijimale kulture imaju ovako veliki uticaj na velike kulture.Zaista ste tako skromni?Na šta bi ličilo da se još i kurčim? Razmetljivost bilo kojevrste kod drugih me je uvijek odbijala. Radim kao sav normalansvijet. Moje radno vrijeme je od pola devet do pola pet. Nemislim da je to što se neko bavi umjetnošću bogzna šta. Zanimanjekao i svako drugo. Kada pogledate biografije umjetnika,vidjećete da je svaki od njih radio minimum osam sati,dakle kao sav normalan svijet…. I pisci i slikari i kompozitori…Možda samo nije dobro što posljednjih dvadeset godinane čitam kao ranije. A i to je konvencija. Mislim, čitanje.Dobro, šta čitate?S vremena na vrijeme čitam kvantnu fiziku. To me nekako…valjda zato što nikada ne razumijem do kraja. A nemamni potrebu da razumijem. Podsjeća me na predavanja izontologije koja sam slušao na fakultetu; predavao je AbdulahŠarčević, s nekakvim očima kao u Hegela. Predavao je dva semestraPlotina i dva semestra Marksa, nisam se udubljivao darazumijem o čemu govori, samo sam slušao melodiju riječi.Na kraju, do danas, kao i kod većine stvari koje su se očešale omene, od svega i nije ostao tekst, nego melodija. Tako da… jebiga,ima stvari koje ne moram da znam. Sve što ne znam zna,recimo, Isidora ili Nino, koji je sada moj prvi asistent, s kojimrazvijam ideje. Naučio sam da svoje neznanje razumijem kaoneki oblik znanja. I to mi daje slobodu da se komotnije odnosimprema onim strahotama znanja.Šta je za vas strašno u muzici?Znate kako danas ljudi prave muziku? Moj kompjuter ija, kao dva masona, sjedimo i pravimo muziku.Kako Vi radite?Nastojim da od toga što radim ne tražim da bude nikakavgenijalni eksces, nego da liči na život. Promiču krajolici,pijete kafu, slušate priče – od toga se sastoje i život i muzika.Šampanjac je jedna putujuća ploča, napravljena između Riode Žaneira, Irske, juga Francuske i Bukurešta. Sjedio sam s genijalnimCiganima i svirao muziku, jeo, pio i slušao njihovepriče. Koliko priča! Na primjer, preci Džipsi Kingsa su bježećiod Franka iz Katalonije stigli na jug Francuske. Da su ihtada Francuzi izbacili, kao što danas izbacuju Cigane, bila bito šteta ne samo za Francusku. Zamislite da su izbacili ĐangaRajnharta!Stefan Ešer, francuska zvijezda a švajcarski Ciganin, pri-24 EUROPAFEBRUAR 2013

intervjučao mi je kako je kasno saznao da je Ciganin. Naime, politikaŠvajcarske je šezdesetih godina bila da oduzima cigansku djecui stavlja ih u porodice Švajcaraca. Njegovi su, da bi sačuvalidjecu, krili da su Cigani. Ali jednu noć su se njegov otac i ujaknapili i odjednom počeli da govore romski. Tada je Stefan većimao šesnaest godina.Čovjek u stvari i ne bi trebalo da radi dok je u svojim najboljimgodinama – između dvadeset pete i četrdesete. A onda,kada bi morao već biti u penziji, dakle iza četrdesete, da počneda radi. Ako se napravi neki novi humaniji politički sistem,u njega bi možda mogla biti ugrađena i ova moja mala teorija…Meni se to dogodilo.Onda, želio sam da imam debitanta na ploči, i išao samu Irsku da radim sa Selinom O’Liri. Na snimanju je uvijek tubio neko od njene familije, tetke, babe. Pomislio sam: “Brega,nije valjda tvoja reputacija stigla i do irske selendre?!” Jednomsam rekao tetkama da sutra snimamo i da nema potrebe dase muče i dolaze, a onda me jedna od njih odvela na stranu iobjasnila da irske Ciganke dok se ne udaju nikada ne ostajusame s muškarcima. Ko bi to pomislio! Prilično arapski, jel’?Zatim, putovao sam u Bukurešt da se vidim s tim genijalnimsamoubicom i najvećom “manele” zvijezdom u Rumuniji,Ciganinom Florinom Salamom. Imali smo zakazan sastanakza deset uveče. U Bukurešt sam doputovao u pet po podne,i odmah kad sam stigao pitam za njega. Još spava, kažu mi.Onda smo se našli u dogovoreno vrijeme, upoznali se, i nakontog prvog sastanka Florin je u ponoć imao nastup. Kafana jebila tol’ko puna da su žene sjedile muškarcima u krilu, a Florinje pjevao u oblaku para! Nikada tako nešto nisam vidio. Toludilo je trajalo do sedam ujutro. Više nisam mogao i vratiosam se u hotel, a Florin je ostao da pjeva. Sljedećeg dana, negdjeoko jedan sat, probudim se i čujem istu muziku u ušima.Šta je ovo, jebote!? Fatamorgana? Ništa: Florin je uzeo sobu umom hotelu, doveo društvo i nastavio da pjeva.“Halo, ba?!”, pozvao sam njegovog menadžera. “Došaosam da radim…” “Evo, evo, sad ću ga otjerat’ na spavanje!”,obećao je.Iste noći smo, kao, krenuli da radimo, ali – džaba! Napijalismo se tako dva, tri dana, otišao, i naredne sedmice vratiose opet u Bukurešt; tek tada smo počeli kako treba. Ali znatekako je s Ciganima? Ima tu neki redoslijed dok stignemo domuzike.Zašto?Prava je sreća da moji CD-ovi nemaju miris; svi bi smrdilina ciganske kuhinje. Tamo su uglavnom snimani.Kako to?Tako! Dođem s malom pokretnom opremom i sviramo…Kao što smo radili u Rio de Žaneiru, jer Judžin Hac iz GogolBordela sada tamo živi. U Riju postoji velika ciganska zajednica.Snimali smo u kući njegovog prijatelja Ciganina koji jeporijeklom s Balkana ali već deseto koljeno živi u Brazilu…Jedino što im je ostalo iz starog kraja je to što prave sarme zaBožić. U toj kući je smješten “Gypsy Recording Studio”, koji jeu prostoriji toliko maloj da u nju ne bismo mogli ni da uđemoda je kojim slučajem neko od nas bio imalo deblji…Radim na starinski način, na koji odavno više niko neradi: od prve ideje kreće putovanje, čiji smisao, kao i kod svakogdobrog putovanja, nije samo u tome da se stigne tamokud se naumilo, već je smisao najviše u putovanju samom…Liči na život, jel’? Tako ja zamišljam da se pravi muzika.Imali ste sreću da radite posao koji volite.… A od toga što volim mogu još i da živim. Malo li je?!Ali radili ste i pre svoje četrdesete. Pa, ko je pravio onesilne ploče?Koje silne ploče? Cijela karijera Dugmeta je stotinu pjesama.Toliko neki napišu godišnje. Porez je, u to doba, bio devedesetprocenata; u stvari, nakon što ti odbiju 55 posto, naonih preostalih 45 posto bio je progresivni porez od 90 posto.Tako da nisam puno radio. Bilo je glupo raditi samo za porez.Zato sam svake dvije-tri godine pravio novu ploču i turneju.Tek kada je krenuo rat, poslije moje četrdesete, počeo sam ozbiljnoda radim, jer sam morao. I eto, ispalo je zgodno: za pareradim samo ono što bih volio da radim i besplatno. I više nepišem tužnu muziku. Ne sjećam se kada sam posljednji putnapisao nešto tužno.Nema više ni ljubavnih pesama.Nema! Više ne pišem ni ljubavne pjesme, niti pišem nasrpskohrvatskom jeziku.Zašto?Jer taj jezik više ne postoji… Ne doživljavam ja to kao ličnigubitak, istorija ide dalje… Ali, zato pišem na romskom.Moja opera Karmen sa srećnim krajem je na ciganskom… Toje divan jezik, lako se rimuje.Kako ste naučili romski?Ne, ne… Ljuan Koka, jedan pametan i obrazovan Rom,prevodi mi – tako pišem. Romski me uvijek vrati na početak,u vrijeme kada sam više mislio o jeziku, a manje o smislu. Poredciganskog, izmislio sam i neki svoj jezik na kome pišem.Na tom Vašem izmišljenom jeziku je svojevremeno DušanPrelević otpjevao Ružica si bila sada više nisi?Da… Poslažem suglasnike onamo gdje mi odgovara,samoglasnike isto, i eto – izmišljeni jezik; na njemu pišem.A romski… kad bolje pogledaš, jedina moderna muzika naovim prostorima zapravo je ciganska; sve ostalo, uključujući ivećinu Bijelog dugmeta, zvuči danas provincijalno. Objektivno,kada pogledate unatrag, vidjećete da u našoj muzici, izuzevonoga što je bilo oslonjeno na folklor, i nema bogzna šta.Sve smrdi na isto – na provinciju.I Azra?Kod Džonija Štulića imate nekoliko upečatljivih pjesamakoje su izašle iz folklora. Džoni… Jednom me je zvao telefonom.Da napravimo bend. “Sviraćeš bas”, kaže. “A ko će svirat’gitaru?”, pitam. “Ja!” I njemu je to bilo smiješno, jer je isam znao da ne zna da svira… Ali volio sam ga jer je imao tuvatru koju rijetki imaju. Negdje 1983. došao je u Sarajevo damu produciram ploču. A to je bio malo problem. Mi smo jakorazličiti: za razliku od njega koji ne baca ništa, ja puno togabacam; Džoni objavi sve. Zamislite saradnju dvojice od kojihje jedan u tim stvarima rasipan, a drugi škrt! Pobacao samdevedeset procenata onoga što je bio donio; onih preostalihdeset posto su zbilja bili biseri… A ja sam htio da produciramploču na kojoj će sve Džonijeve pjesme biti biseri, jer Džoni26 EUROPAFEBRUAR 2013

amerikaFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 29

eportažaKULINARSKE PUTEŠESTVIJE (13)Tradicija je tradicija, a jagnje je jagnjeBajramska trpeza ili Bajramska sofra je nešto specijalno. Za svakog se pravi omiljeno jelo, a slatkiši su bitanelement. Za sofru nisu dobrodošli samo muslimani, nego i pripadnici ostalih vjera. BujrumBosanski lonac, cicvara, popara, burek, krompiruša, kljukuša,tufahije.... Putovanje po trpezama se, prateći naziveovih jela, pretvara u još jedno putovanje uzduž i poprijekoBosne i Hercegovine. Svaki kraj ima različite recepte za jelapod istim nazivom, ili obrnuto - isti recepti i jela imaju različitaimena. Dosta vam je konzervi, modernih jela što mirišuna celofan u koji su sastojci bili upakovani, ili “lakiranih”paprika čiji sok na ruci ostavlja crveni trag poput laka zanokte? Zavirite u “bosanski lonac”, kulinarsku reportažuLjiljane Pirolić.„Prvo sam skuvala agdu od vode i šećera, kojoj sam dodalapola limuna izrezanog na kriške i ohladila je. Orahe samsamljela na mašini za meso, da budu malo krupniji. U podmazanutepsiju slagala sam po tri jufke, koje sam premazivala rastopljenimmaslacem. Nakon što sam složila tri jufke, na njihsam stavljala orahe, pa onda opet tri jufke i fil od oraha i takosve do kraja, tri jufke fil, tri jufke fil, sve dok se ne utroši savmaterijal. Pekla sam je 30 minuta na 250 stepeni i 30 minutana 50 stepeni. Tako ona bude malo rešija iznutra“, kaže EmiraKadrić. „Ne pravite tirit i ne stavljate prezlu?“ kažem. „Nepravim ja te mrvice, a prezla bi mi bila nekako višak uz tolikooraha. Svako ima svoj način na koji pravi baklavu i moždaće vas ubjeđivati da je to jedini ispravan način. Ja mislim daPiše: Ljiljana Pirolić„Nemam ja sad vremena za priču, vidite da sam u velikomposlu“, kaže mi Munir Kadrić u selu Podvitez, na obroncimaRomanije u Republici Srpskoj, dok se bori sa čvrstom kožommladog jagnjeta. „Doćiće nam djeca, kćerka, zet i unučad,biće nas jedno desetak i svi ćemo se okupiti oko ovog jagnjetakoje je platilo glavom“, kaže Munir i dodaje: „Eno vam moježene Emire, udate Kadrić, a rođene Pita. Čitav život su mezafrkavali govoreći mi da volim pitu toliko, da čak i spavams njom, a ja vam brate, volim jagnjetinu i stelju. Rekao sam joj:‘Nemoj danas ništa praviti. Danas na Bajram, ješćemo samomeso.’ Šta je bolje od jagnjeta?“ „A tradicija? Gdje su ostalatradicionalna jela na bajramskoj trpezi?“ pitam. „Tradicija jetradicija, a jagnje je jagnje“, kaže Munir. „Ima kolača. Idite vitamo kod nje da vam to pokaže“, dodaje.Emira Kadrić poziva me za sto ispod sjenovite lipe, sakoje povjetarac već otresa pokoji žuti list. „Meni se čini da sesve manje prave pite i sarme za Bajram. Ko ima, okrene jagnjena ražnju, doda se dobra salata i to je to. Tako će biti danas ikod nas“, kaže Emira. „A baklava?“ pitam. „E, bez baklave nemože! I to prave bajramske.“ Iznosi zatim Emira na sto baklavuu društvu oblatne. Na jakom septembarskom suncu caklise agda koja curi između jufki. „To vam je vrlo jednostavanrecept. Sve se manje suču jufke, a ove kupovne, sve su bolje.Za jednu tepsiju srednje veličine, potrebno je:1 i ½ kg šećera,pola limuna izrezanog na kriške,1 kg oraha,1 pakovanje jufki,1 litar vode i200 gr. maslaca.Baklavasvako može imati svoj način, a da to ipak bude prava baklava.Ja je pravim ovako i svi mi kažu da je dobra.“ „Nije dobra,odlična je“, kažem i u sebi brojim kalorije. Ne sabiram i neoduzimam, ne dijelim, samo množim!“Ne dirajte mi Tita i Njemačku“Jagnje je na ražnju. Posao su završili Munir i njegov sinAdnan. Vrijeme je za predah za stolom ispod lipe. Njih dvojicai Emira, pričaju mi o svom njemačkom iskustvu. Sve trojesu 1995. godine završili u Njemačkoj. Adnan se školovao, aEmira radila u jednom renomiranom restoranu. „Nema ljepšedržave na zemaljskoj kugli“, kaže Munir. „Ja uvijek kažem:‘Ne dirajte mi Tita i Njemačku. Oni su mi najviše dali u životu,a to se ne zaboravlja’. Morali smo se vratiti nakon tri ipo godine“, kaže glava porodice. „Ipak je najljepše u svojojzemlji“, dodaje Emira. „Koje od kulinarskih iskustava iz Njemačkesmatrate najdragocjenijim?“ pitam. „Mnogo povrćakuvanog samo na pari i prelivenog umakom od gljiva, i pohovanešnicle. To sam u receptima donijela kada smo se vratili.Raznovrsnost njihove kuhinje me fascinirala. Opet, kad naši30 EUROPAFEBRUAR 2013

prijatelji Nijemci dođu kod nas, najviše vole pojesti jagnjetinusa ražnja, jer toga nema u Njemačkoj.“Samo stotinjak metara od kuće Kadrića, imanje je jednedruge porodice. Almasa i Omer Hrvo, međuprvima su se vratili u Podvitez, iako su ih djecanagovarala da zamijene svoju kuću za imanjeu Federaciji BiH. „Nismo htjeli“, kaže Almasai dodaje da ih i djeca i unučad redovno posjećuju,a i sa komšijama Srbima imaju dobre odnose.„Jutros, na ramazanski Bajram, svi su nas zvalida nam čestitaju praznik. Pomažu nam u poljskimradovima, a i mi njima idemo. Prvi smo sevratili u Podvitez i jedini smo pravi povratnicikoji ovdje žive. Svi ostali su dobili svoju imovinunazad, ali dolaze samo vikendom“, kažeAlmasa, dok iznosi na sto različite đakonije:sarmu, baklavu, pečenu piletinu, domaći mladikajmak i sir, a tu je i ‘pitac’ – burek. „Ovakosam burek pravila nekada, kao mlada djevojka,prije 50 godina. Danas moje unuke uče od menekako se spremaju naša tradicionalna jela. Za burekvam je potrebno:1 kg (krte) teletine,4 glavice crnog luka,½ kg krompira,1 kg brašna,malo tople vode,1 i ½ dl ulja,biber i so.RomanijaMeso se sitno isjecka, a krompir i luk na manje kockice.Sve se pobiberi, posoli i sjedini u masu koja izgleda kaoujednačeni fil. Jufka se zakuha od brašna, vode i malo ulja, azatim ostavi da ‘odmara’ bar pola sata. Kad se tijesto razvijeu gotovo prozirnu jufku, posipa se u tankom mlazu uljem, azatim puni smjesom mesa, krompira i luka. Peče se dok porumeni,a može se na kraju preliti uzavrelom mješavinom vode(1 dl.) i dvije supene kašike ulja. Bolji je topao, nego hladan“,kaže Almasa. Nakon baklave kod Kadrića, sjecani ‘pitac’ kodHrva. I sve domaće i prvoklasno. Almasa je čak sve serviralau metalnim tanjirima koje je, kaže, dugo ribala, da opet zaiskrestarim sjajem. Idem uzbrdo, prema vrhu Romanije, u seloHotičina, da vidim kakva je bajramska trpeza u ovom malom,idiličnom selu, samo 5 km. udaljenom od Podviteza. Poreduskog, vijugavog, asfaltnog puta, na nadmorskoj visini preko1000 metara, ugledam lovački dom „Srndać“. Čuje se pjesma,a unutra preko 30 duša koje gledaju samo u jednom pravcu:na ražnju, u povelikoj prostoriji, vrti se jagnje. „Pa, onda, kakoide to sa bajramskim slavljem?“ pitam dobrodržećeg čičicu.„Srbi smo“, kaže Danilo Kusmuk. “Ovo su penzioneri koji sepovremeno okupljaju u ovom lovačkom domu i uz ražanj semalo zabave. Poslije će biti pjesme i plesa, kad se najedemopečenja i malo popijemo“, kaže. Dakle, ražnjevi na sve strane.Zemlja propada, a narod se veseli.Bajramska trpeza kod Omera i Almase HrvoMalo dalje, kuća je Ibrahima Babića. Cijela porodica je naokupu: sestre, braća, sinovi, snahe, kćerka, unučad... Gledajubajramski program na televiziji i meze polako. Opet je bajramskabaklava na stolu i jagnjetina sa ražnja. „Jagnje nije obavezno,ali gdje je više čeljadi, dobro dođe. Ko nema za jagnje,pravi sarmu, punjene paprike i razne pite. Dobra je i piletina,ako nema jagnjećeg pečenja“, kaže domaćica. Veselo društvoza bajramskom trpezom insistira samo na jednoj stvari: da iheto, na ovaj veliki muslimanski praznik, ne pitam ama baš ništa,samo o političkoj situaciji u zemlji. „Nemojte nam kvaritiovako lijepu i svečanu atmosferu“, kaže Sead Babić, Ibrahimovsin.U idućem broju:“U carstvu livanjskog sira”jedna web stranica za sve vaše potrebewww.bosnianyellowpages.usreportažaFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 31

zanimljivostiŽivotna priča bračnog para ĆosovićZaljubljeni i nakon 64 godinebraka“Naša ljubav je vječna”, uglas kažu osamdesetogodišnjaci Kadira i Rahmo Ćosović koji su u braku64 godine. I danas su, vele, sretni i zaljubljeni kao u mladosti.Svoju životnu priču počeli su tvrdnjom da njihova ljubav,u vrijeme kada se mladi sve teže odlučuju na brak i sve češćerazvode, pokazuje da “zauvijek zajedno” nije samo filmskaromansa.Par Ćosović porijeklom je iz istočne Bosne, iz sela Todorićiu opštini Čajniče. Vjenčali su se 1949. godine, a nakon 64godine braka u njihovom odnosu još uvijek dominiraju poštovanje,razumijevanje i ljubav. Rahmo je navršio 84 godine, aKadira 81.Rahmina vječna ljubav prisjetila se kako je svog životnogsaputnika upoznala prije više od 60 godina. Kadira je bila uskladno žive. Sve rade zajedno i uz dogovor.“Nikad u huji na mene ruku nije digao. Nikad ništa uradilinismo da nije uz dogovor bilo. Ko je u braku nek’ posluša,a ko nije nek’ zapamti, nema bolje ništa od sloge i dogovora.Sve zajedno radimo. I kad ikindiju klanjamo, zajedno učimohatmu mom babi i mojoj majci”, otkrila je Kadira i još dodalakako je sudbina čudo jer joj se sestra udala za brata njenogmuža.Ćosovići nisu mogli dobiti djecu. Kadirina sestra Kimeta,koja se udala za Rahminog brata Mevludina, rodila je četverodjece. Kada joj je umro svekar, Rahmin brat je rekao da bi trebalipodijeliti imanje. Podijelilisu cijelo imanje: konje, volove,traktore i njive. Nakon toga bratje rekao da trebaju podijeliti idjecu jer “on sa njima dijeli sve”.“Meni je sjedila jedna uzkoljeno, četiri i po godine imala.Ja joj nadila ime svoje rahmetlimajke Džemile, pa podiže glavui reče mu, Dudom ga zvala,‘ti to, Dudo, rek’o il’ ne rek’o, jadok sam živa od adže i od teteneću nikud’. I ja kažem nek’ostane Džemila ako hoće”, prisjetilase Kadira trenutka kadaje „dobila“ dijete. Jednog jutra,nastavila je, Džemila je došla sastvarima, složila ih u ormar itako i ostala.Bračni par ĆosovićKalinoviku u brigadi 1946. godine, a po povratku kući reklaje majci da se želi udati. Kadirino selo bilo je udaljeno sat i pohoda od Rahminog, a viđali su uglavnom na sijelima. Kaže,nisu se nikad znali i “sve je ispalo na brzinu”.Bila dijete kada se udala“Hvala Allahu dragom, nisam se nikad pokajala. Izašloje sve kako treba iako sam bila dijete kad sam se udala. Četirimjeseca mi falilo do 16 godina. Svekar je bio odbornik i babomi bio živ, pa su mi produžili godine. Rahmo otišao u vojsku,dvije godine, a ja ostala sama. Tako smo se uzeli i do danasživimo”, ispričala je Kadira.Nakon više od šest decenija braka, Ćosovići i danasPrebjegli u Srbiju, pa u Tursku“Kako pređe to jutro, da ona nije otišla da noći s majkomili s babom ili sa sekama nikad. Gdje god sam na dunjalukuišla, samo me je za dimije rukom držala, i mene i adža, i odmene se udala”, rekla je Kadira.Za vrijeme rata, na početku devedesetih godina, svi suprebjegli u Srbiju odakle su trebali ići za Tursku. Kako je dokumenteimao samo Rahmo, Kadira mu je rekla da on ide, aona će ostati.“Jedan dan sjedili smo za ručkom i ušao je čovjek koji jerekao mojoj sestri da ima telefonski poziv. Ona je otišla, a kadse vratila, skočila mi je za vrat i počela pomagati. Rekla mi32 EUROPAFEBRUAR 2013

je da je Rahmo zvao iz Turske i da će doći u četvrtak po nas.Pomislila sam, hoće li to Allah dragi dati da se opet nađemo”,podijelila je Kadira svoje nekadašnje čežnje s novinarom.Ćosovići su u Turskoj bili dvije godine, u Čerkezkoj kampu,a potom dvije godine u Kirklaleliju. Kad je prestao rat unjihovoj domovini poželjeli su nazad. Kuću u kojoj danas živeu naselju Boljakov potok izgradili su prije rata. Džemilin mužpoginuo je dok su Ćosovići bili u Turskoj, a iza njega ostalo jetroje male djece.“Ja sam u bolnici u Turskoj ležala od žalosti za njim. Počese vraćati narod, a na nama se ovo vodi. I ja kažem Rahmi dase bori da idemo nazad da poklonimo Džemili kuću. Ako imi umremo, narod će joj oteti sve ovo”, pojasnila je Kadira idodala da je znala da će im biti teško kako je danas, nikad seiz Turske ne bi vratila.Godine proveli u sreći i dobrotiĆosovići jedva sastavljaju kraj s krajem. Žive od pomoćidobrih ljudi, Bosanaca i Hercegovaca, a pomažu im i Turci.“Mene su ti Turci voljeli i još mi dolaze iz Turske. I ljudii žene, pomažu me. Tamo smo poznavali momke koji su sadavojnici, došli su nam ovdje na sjelo. Onda su sabrali pare i kupilinam dva metra drva”. Da je ljubav kada saputniku želišprije nego sebi, dokaz je i Rahmina želja.“Moja nana je bolesna, ruke je bole. Kad bi ona mogladobiti neku mašinu, da ne pere veš na ruke ja bih bio veomasretan”, skromno je poželio je Rahmo, a Kadira ga uz smiješakukori i reče: “Dobro je i ovako. Svima želim da provedu godinekako smo ih mi proveli. U sreći i dobroti.”Fix YourComputer Now!We’ll RepairYour ComputerThrough The Internet!Solutions For:Slow Computers • E-Mail & Printer ProblemsSpyware & Viruses • Bad Internet ConnectionsAffordable Rates For Home & BusinessFriendly Servicefrom U.S. Based TechniciansCall Now For Immediate Help888-840-9830$25 00 Off ServiceMention Code: MBzanimljivostiFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 33

automobiliAudi RS7 Sportback do stotke ubrzava zasamo 3.9 sekundi!Audi proširuje ponudu svojih RS modela, a model RS7Sportback ujedinjuje dinamiku i sportski nastup s elegancijomu najboljem izdanju.Ubrzanje od nula do 100 km/h traje samo 3,9 sekundi, ana zahtjev kupca može se deaktivirati limitator brzine kako bipostigao maksimalnu brzinu od 305 km/h.Ovaj veliki coupe s peterim vratima pokreće4.0 TFSI Twin Turbo benzinac snage 560KS. Munja iz Ingolstadta u kombiniranom ciklusutroši samo 9.8 l/100 km, uz emisiju CO2od 229 g/km, što treba zahvaliti start-stopu teCOD (Cylinder On Demand) tehnologiji kojapri nižim i srednjim okretajima isključuje polovicucilindara.Snaga i moment se kanaliziraju na sve kotačepomoću osmerostupanjskog automatskogmjenjača s polugicama na upravljaču, odnosnona podlogu pomoću posljednje generacije stalnogquattro pogona.Kako bi se jasnije razlikovao od nešto pitomijebraće, RS7 Sportback standardno dolaziopremljen atraktivnim optičkim paketom kojipodrazumijeva nove odbojnike i masku hladnjaka,stražnji spojler, difuzor te brojne RSoznake.34 EUROPAFEBRUAR 2013

Zanimljivosti sa dodjele nagradeZlatni globusNovi film Danisa Tanović u borbiza Zlatnog medvjeda u BerlinufilmFilm “Lincoln”, koji je ustvari priča o ratu protiv ropstvakoji je vodio 16. američki predsjednik Abraham Lincoln, nasceni je predstavio bivši američki predsjednik Bill Clinton.Prilikom poziva za izlazak na scenu, voditeljica programaAmy Poehler je šaljivo najavila Clintona oslovivši ga kao “suprugHillary Clinton”, a publika u sali ga je pozdravila gromoglasnimaplauzom.Novi film scenariste i reditelja Danisa Tanovića “Epizodau životu berača željeza”, nastao u produkciji SCCA/pro.ba, svoju svjetsku premijeru će imati u zvaničnoj konkurencijiovogodišnjeg Berlin Film Festivala, gdje će se takmičiti zaprestižnu nagradu Zlatni medvjed.Danis TanovićJodie FosterNoć je ipak obilježila Jodie Foster koja je bila nominovanaza „nagradu za životno djelo Cecil B. DeMille“, a koja je napozornici javno priznala da je homoseksualnog opredjeljenja ida namjerava da se povuče u mirovinu.Proglašeni su ovogodišnji dobitnici prestižne filmskenagrade Zlatni globus, koja je poslije Oscara najvrjednija nagradakoja se dodjeljuje za najuspješnija filmska ostvarenja uprethodnoj godini. Popularni glumac Ben Affleck dobio jeZlatni globus za njegovu rolu u filmu “Argo”, koji je takođerosvojio Zlatni globus u još dvije konkurencije i to za najboljifilm godine i najbolju režiju. “Nije ni bitno o kojoj se nagradiradi, ali je veličanstven osjećaj kada vas pominju u društvusa Stevenom Spielbergom, Ang Leeom, Kathrynom Bigelow iQuentinom Tarantinom”, kazao je Affleck prilikom primanjanagrade.Film poznatog režisera Spielberga “Lincoln” imao je čaksedam nominacija, a na kraju večeri se samo Daniel Day-Lewis okitio Zlatnim globusom za “najbolju mušku ulogu”,što je bilo iznenađenje za filmsku kritiku.Zlatni globus za “Najbolju žensku ulogu” dobila je JessicaChastain za ulogu CIA agentice u filmu „Zero Dark Thirty“koji govori o operaciji u kojoj je ubijen ozloglašeni teroristaOsama bin Laden.Za “Najbolji strani film” proglašen je film „Amour“ australskogrežisera Michaela Haneka, a film govori o neprolaznojljubavi jednog vremešnog para.“Najbolja filmska muzika” je nagrada koju je ponijelapop diva Adele za muzičko ostvarenje u posljednjem serijalufilma o Jamesu Bondu “Skyfall”.Film “Epizoda u životu berača željeza” baziran je na istinitomdogađaju i govori o otuđenju i diskriminaciji u savremenombosanskohercegovačkom društvu.Radnja filma prati Nazifa koji izdržava svoju porodicusakupljajući staro željezo. Nakon što je njegovoj supruzi Senadiuskraćen prijeko potreban tretman za spontani pobačaj,Nazif će uraditi sve što je u njegovoj moći da joj spasi život -očajnički sakupljajući još otpadnog metala, tražeći pomoć odnevladinih i državnih institucija. Narednih deset dana Nazif iSenada će u potpunosti iskusiti okrutnost savremenog društva.Ulogeu filmu ostvarili su Nazif Mujić, Senada Alimanović,Sandra Mujić i Šemsa Mujić. Producenti filma su AmraBakšić Čamo i Čedomir Kolar, a pored scenariste i rediteljaDanisa Tanovića ekipu filma čine još i direktor fotografije ErolZubčević, montažer Timur Makarević, dizajner zvuka SamirFočo te izvršni producenti Adis Đapo i Adnan Beširović.Film “Epizoda u životu berača željeza” nastao je u produkcijiSCCA/pro.ba u koprodukciji sa A.S.A.P Films iz Parizai Vertigo/Emotionfilm iz Ljubljane. Film je većinski finansiralaFondacija za kinematografiju Sarajevo.“Mislim da je potrebno da ova priča bude viđena, nesamo da bi se pokrenule diskusije o našem društvu i svimvrstama otuđenja i diskriminacije koje su u njemu prisutne,nego da se kroz emocionalno shvatanje stanja žrtve dođe domomenta u kojem ćemo sami sebi postaviti pitanje: Kakvismo to ljudi postali? Da li je moguće da sedamnaest godinanakon rata u kojem sam svakodnevno bio svjedok nevjerovatneljudske hrabrosti i požrtvovanosti, u kojem su ljudi riskiraliglavu da pomognu nepoznatom u nevolji, mi danas živimou društvu koje se ne osvrće na ugrožene, koje se pravi da nevidi užas koji nas okružuje. Nijedan sistem nije nehuman dokgod postoje dobri ljudi među nama”, rekao je Danis Tanović.FEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 35

naukaOvako ‘pročistite’ profil na Facebooku prije dolaska Graph SearchaPROMJENE DOČEKAJTE SPREMNI:Aplikacija Facewash omogućava korisnicimaZuckerbergove mreže pretraživanje profilaza neprikladnim sadržajem kojeg su tokom godinamaobjavljivaliNakon što je Zuckerberg najavio novi način pretraživanjana Facebooku Social Graph, mediji su upozorili na neke opasnostikoje korisnicima prijete na najvećoj društvenoj mrežina svijetu. Naime, novi i detaljniji način pretraživanja omogućitće lakše pronalaženje informacija na Facebooku pa bi setako o korisnicima mogle otkriti neke neugodne informacije izprošlosti za koje su oni u potpunosti zaboravili ili su na njimazaboravili urediti postavke privatnosti.Tako bi samo jedan lajk na krivu grupu ili krivi komentarnapisan prije nekoliko godina (na koji su korisnici zaboravili)korisnike mogli dovesti u velike probleme. No, sada postoji irješenje za izbjegavanje ovih problema, a zove se Facewash.Riječ je o web aplikaciji kojoj morate dati odobrenje za pristupvašim podacima na Facebooku te će ona omogućiti pretraživanjevašeg profila za određenim riječima koje se smatrajuneprikladnima, a korisnici su ih objavili u statusima, komentarima,linkovima ili grupama.Kako bi aktivirali ovu aplikaciju, potrebno je ići na ovuadresu, dati dopuštenje za pristup vašim podacima te, kadase otvori glavni prozor, kliknuti Start. Iako će ova aplikacijapretražiti neprikladne riječi samo na engleskom jeziku,ona ima i pretraživač putem koje možete pretražiti riječi kojevas zanimaju i na taj način provjeriti jeste li te riječi koristiliu objavama na Facebooku. Aplikacija će prikazati sve objave(statusi, komentari, opisi fotografija, lajkovi i slično) u kojimase spominju te riječi te ćete ih onda moći izbrisati ili ureditipostavke privatnosti kako ne bi bile dostupne svima.Problematični sadržajOpasnosti koje donosi nova opcija pretraživanja naFacebookuNa Digital Trendsu kažu da ova aplikacija pretražujesamo tekstualni sadržaj tako da, ako se vaše ime nalazi označenona neprikladnim fotografijama, Facewash ih neće moćipronaći i prikazati pa će korisnici morati sami pretraživati fotografije.S obzirom na brojne probleme s privatnosti koje korisniciimaju s ovom društvenom mrežom te na činjenicu da npr.prilikom prijava za posao, poslodavci pretražuju informacijeo potencijalnim zaposlenicima na internetu (i na Facebookunaravno), Facewash se čini kao prilično korisna aplikacija kojaće pomoći u pronalaženju problematičnog sadržaja koji se nalazina profilima ove društvene mreže.36 EUROPAFEBRUAR 2013

naukaFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 37

sportSport: Faruk HadžibegićReprezentacija BiH je na pravomputu za Brazil“Bosna i Hercegovina ima jako dobru i kompaktnu fudbalsku reprezentaciju kojoj se nemože pronaći mnogo nedostataka” izjavio je dugododišnji reprezentativac Jugoslavije i bivšiselektor nacionalnog fudbalskog tima Bosne i Hercegovine Faruk HadžibegićBosna i Hercegovina ima jako dobru i kompaktnu fudbalskureprezentaciju kojoj se ne može pronaći mnogo nedostataka,izjavio je dugododišnji reprezentativac Jugoslavije ibivši selektor nacionalnog fudbalskog tima Bosne i HercegovineFaruk Hadžibegić, koji je boravio sa delegacijom Fudbalskogsaveza BiH u posjeti centrali Svjetske nogometne federacije(FIFA) u Zurichu.Tokom posjete FIFA-noj direkciji, Hadžibegić je u razgovoruza njihov portal izjavio kako je tim reprezentacije Bosnei Hercegovine veoma dobar, te mu se ne može pronaći mnogogrešaka.Tu ulogu više nemam, ali sam i dalje veoma vezan za Savezi brinem o fudbalu u svojoj zemlji. Nastavio sam pomagati idavati savjete“, rekao je Hadžibegić za FIFA-in portal.Hadžibegić se prisjetio kako je u „vrijeme bivše Jugoslavije,Bosna i Hercegovina bila glavni izvor igrača, ali i trenutnitim je veoma dobar, ne mogu mu naći puno grešaka“.„Nekoliko puta smo stigli do baraža, ali naš Savez nikadanije iskusio veliko finale. Nedostaje nam iskustvo da bismo semogli nositi sa takvim prilikama“, rekao je Hadžibegić.Hadžibegić je istakao davoditi poslijeratnu zemlju usvjetski fudbal nije nimalo laganzadatak.„Izazovi su veliki. Svidolazimo iz bivše Jugoslavije,gdje je fudbal bio veoma dobroorganizovan, kao da smoimali malu FIFA-u. Sve je bilonamješteno tako da proizvodivisokokvalitetni fudbal, koji jebio svjetski priznat.Danas BiH mora da ciljaveoma visoko, ako želi dapostigne isti nivo koji je imalabivša Jugoslavija u fudbalu.Na dobrom smo putu, ali jošuvijek imamo mnogo toga danapravimo“, istakao je Hadžibegić.Hadžibegić je bio dio komisije koja se sastala sa predsjednikomFIFA-e Seppom Blatterom kada je BiH aplicirala začlanstvo u krovnoj fudbalskoj organizaciji.Hadžibegić se prisjetio kako je u toj delegaciji bio u svojstvubivšeg fudbalera i nekoga sa određenim fudbalskim autoritetom.Tada je razgovarano o napretku i uspjeli su prećiprvu prepreku.„Imenovan sam za člana Komiteta za normalizacijuNSBiH, gdje sam imao ulogu ambasadora FIFA-e i UEFA-e.Faruk HadžibegićKvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. BiH jeu svojoj G grupi započela veoma dobro, rekao je Hadžibegić,te dodao da trenutni selektor BiH reprezentacije Safet Sušićradi veoma dobar posao.„Reprezentacija je na pravom putu za Brazil. Ostalo je jošnekoliko važnih utakmica, ali nikada nismo bili ovako dobropozicionirani u kvalifikacijama“, naglasio je Hadžibegić.Hadžibegić, koji je 1999. godine bio selektor nacionalnogfudbalskog tima BiH, ovu poziciju objasnio je kao posebanosjećaj, poput zaljubljenosti u ženu.38 EUROPAFEBRUAR 2013

Nakon poraza od ĐokovićasportNadal: Mislio sam da naš meč nikada nećezavršiti“Nevjerovatno. Pogled mi je odlazio prema satu tokommeča. Dva, tri, četiri, pet sati... Mislio sam da taj meč neće nikadazavršiti”, osvrtao se Nadal na finale koje će se, vjerojatno,još dugo prepričavati.“Neću govoriti kako sam iscrpljen. Već ću govoriti otome da sam uživao u tom meču. Kada ste fizički spremni ikada se dobro osjećate, a ja sam bio upravo takav u finalu,onda je gušt patiti. Da, uživao sam u takmičenju u svakoj sekunditog finala. Nije mi bilo teško bilo šta. Nažalost, izgubiosam, ali sam i zadovoljan jer sam sve to izdržao. I bio do samogkraja u igri za pobjedu”, kazao je Nadal priznavši da jeimao mentalni problem s Đokovićem prošle godine.“Padao sam protiv njega zbog psihe. Ali, danas nisamimao taj problem. Nisam pao u glavi, nego zbog jednog poenakoji je mogao otići na drugu stranu. Ta činjenica mi daje snagu,a svaki prošlogodišnji poraz me gurao sve dublje u rupu.To je velika razlika”, kazao je Nadal.Rafael NadalNovak Đoković i Rafael Nadal su pet sati i 53 minute vodiliveliki teniski boj. Dvojica najboljih svjetskih tenisera ispisalisu time historiju u finalnom susretu Australian Opena,prvog Grand Slam turnira godine. Đoković je zadržao dominacijui pobijedio 5-7, 6-4, 6-2, 6-7 (5), 7-5, a srpski i španskiteniser odigrali su time najduži finalni meč nekog Grand Slamturnira u povijesti.FEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 39

porodicaISHRANAZdravstvene dobrobiti mrkveOva namirnica se uzgaja već preko 1000 godina. Smatrase da je njezina domovina Europa, gdje ona i dan danasraste kao samonikla biljka.Uzgojem je razvijeno preko 100 vrsta mrkve.Većina nas je upoznata s mrkvom narančaste boje, nopostoji i ljubičasta, crvena, žuta i crna mrkva.Dok je narančasta mrkva popularna u Europi, u južnojAziji i Africi koristi se uglavnom ona ljubičaste boje.Plodovi mrkve po veličini mogu varirati od 2 do 90centimetara.Sastav i ljekovitost mrkveBoja mrkve ukazuje da je bogata beta karotenom, nakončega slijede vitamin K, vitaminC, vitamin E, vitamin B1, B2,B3, B6, folna kiselina, fosfor, kalij,mangan i molibden.Također obiluje vrijednimantioksidansima – karotenoidima,hidroksinamičnim kiselinama iantocijaninima.Metabolički prethodnik vitaminaA, beta karoten, opravdanoje dobio ime po mrkvi (lat. Carota),jer ona sadrži 407 posto njegovednevne preporučene doze.Beta karoten jača imunitet, štiti odinfekcija i raka.Redovito konzumiranje beta karotena smanjuje rizikod pojave glaukoma i katarakta, pomaže u očuvanju i poboljšanjuvida te smanjuje kratkovidnost - posebice koddjece.Beta karoten je poželjan u prehrani oboljelih od raka(naročito pluća, želuca, jednjaka, tankog crijeva, grlića maternicei same maternice), jer ga oni, prema istraživanjima,imaju za trećinu manje od normalne razine.Adekvatna dnevna doza beta karotena kod pušačaznačajno smanjuje izglede za dobivanje raka pluća i emfizema.Dokazano je da povrće tamnonarančaste boje, posebicemrkva, najučinkovitije štiti kardiovaskularno zdravlje.Zbog obilja vlakana i pektina smanjuje povišeni kolesterol,te podiže razinu dobrog HDL kolesterola.Nijedna biljka bolje od mrkve ne zaustavlja proljev ipovraćanje kod dojenčadi, a uspješno tjera i dječje gliste.Zbog vrijednih sastojaka preporučuje se kod slabostiorganizma, slabokrvnosti i bolesti uzrokovanih pomanjkanjemvitamina kao što su skorbut i rahitis.Sok od mrkve odličan je za pospješivanje mokrenja,a u kombinaciji s medom preporučljiv je za bolesti grla ijačanje imuniteta.U vanjskoj primjeni mrkva zacjeljuje i ublažava čireve,opekotine, ekceme, rane i zagnojenja.Mrkvine stabljikeobiluju mineralnim solima, a u obliku uvarka ili kupeljidjeluju protiv afti.Redovito konzumiranje mrkve:-smanjuje rizik od moždanog udara za 40 posto-štiti vid-potiče probavu i rad jetre-štiti od nekolikih vrsta raka-čuva zdravlje srca i krvnih žila-jača imunitet-pomaže kod proljeva-poboljšava izgled kože-čisti organizamUlja mrkveMacerat korijena mrkve iznimnoje bogat beta karotenom, te senajčešće koristi za sunčanje i tamnjenjekože, kao i za tretiranje ožiljakai tamnih mrlja. Najbolje pogodujesuhoj i dehidriranoj koži.Bazno uljemrkve je skupo i visokokvalitetnoulje sa snažnim protuupalnim i antioksidativnimsvojstvima. Odlično jeza njegu prije i poslije sunčanja, a itretiranje opekotina.Pogodno je za njegu masnekože sklone nastanku mitesera iakni. Zbog svojstava regeneracije i poticanja cirkulacije koristise za kuperoznu kožu i tamne podočnjake.Eterično ulje mrkve stimulira rad jetre i bubrega, normalizirakolesterol i potiče detoksikaciju. Idealno je za njegusvih vrsta kože, a posebice zrele, jer regenerira, djelujeprotuupalno i zacjeljuje.Također se primjenjuje u njezi za sunčanje te kao tretmanekcema, rozaceje, psorijaze i dermatitisa.Maska protiv bora od mrkvePomiješajte kašiku soka od mrkve i kašiku maslinovaulja, smjesom namažite lice.Nakon 20 minuta obrišite liceubrusom. Nemojte se umivati ili trebate nanositi kremu.Ovu masku primjenjujte dva puta sedmično.Mrkva u kulinarstvuPrema nekima mrkvu je najbolje jesti sirovu, dokdrugi izvori tvrde da ju je najbolje kratko prokuhati da bimaksimalno iskoristili njene vitamine.U svakom slučaju nećete pogriješiti jer se beta karotenkratkim kuhanjem neće uništiti.Mrkvu možete kuhati, pariti, peći, sušiti, roštiljati,pirjati te pripremati salate, juhe, zimnicu, deserte, piree,umake, sokove... Zbog svoje arome pogodna je i za slatkai slana jela.40 EUROPAFEBRUAR 2013

Drew Barrymore:Reći ću kćerki osvojoj ovisnosti odrogamaBeyonce pozirala u kupaćimkostimima H&MBeyonce KnowlesmozaikAmerička glumica Drew Barrymore jeotkrila da namjerava svojoj kćerki reći sveo svojoj ovisnosti o drogama. Glumica je osvom životu razgovarala tokom intervjua saOprah.Problemi ove 37-godišnje zvijezde supočeli kada joj je bilo 16 godina, već tada jepostala ovisna o drogama. U međuvremenuje imala i dva veoma kratka braka – prvi1994. godine sa Jeremyjem Thomasom, kojije trajao dva mjeseca, i drugi 2001. godinesa Tomom Greenom, koji je trajao neštoduže od jedne godine.“Morat ću joj objasniti da, ako se ponosisobom i onim što je postala, onda ne trebada se stidi puta kojim je tu došla. Moratću joj objasniti i da nisam imala nikoga kobi mi mogao pokazati pravi put te da samzbog toga svoj život živjela na takav način.Iako sam ponosna na sve što sam prošla ine želim svoj život provesti u žaljenju zbogtoga, ne postoji apsolutno nikakva šansa daće ona krenuti istim putem, jer ona ima nekogako će je uputiti”, kazala je Barrymore.Tokom intervjua Barrymore je kritikovalasvoju majku zbog činjenice da nikadanje bila tu za nju i rekla je da ona neće napravititakvu grešku sa svojom kćerkomOlive.Plesačica koja nastupa uz popularnu pjevačicu Beyonce otkrilaje na Twitteru tajnu saradnju koju je lijepa pjevačica imala sa modnomkućom H&M.Ovih dana pojavile su se glasine kako je Beyonce bila na Bahamimagdje je sudjelovala u editorijalu u kojem su predstavljenikupaći kostimi H&M.Sve je začinila plesačica Kimberly Gipson koja je na svomeTwitteru objavila kako je sa Beyonce putovala na Bahame, spomenuvišipritom i snimanje za H&M. Iako je ubrzo shvatila da je pogriješilai izbrisala poruku na Twitteru, šteta je već bila načinjena,te je tajna saradnja izašla na vidjelo.Glasnogovornik modne kuće H&M odbio je dati komentarovim povodom.Kompleks klempavihušijuNi činjenica da ga je većina vodećih svjetskihmagazina proglasila jednim od najzgodnijihmuškaraca današnjice nije pomogla DanieluCraigu da se riješi kompleksa zbog klempavihušiju. Zato se glumac odlučio na operaciju.Zlo mi je kad se vidim na televiziji. Satimaposlije pred očima su mi samo moje uši koje stršekao antene’, požalio se glumac Daniel Craigprijatelju i redatelju novog Bond filma SamuMendesu.Glumac je konačno odlučio riješiti se kompleksa.Timviše što i, dodao je, danas pmeti daje bio predmet izrugivanja po svim školamaNe, ona nakon prekida neplače nego ponovno ljubi!Veza Justina Biebera i Selene Gomez je definitivno gotova.No Selena ne plače nego ponovno ljubi.Na zabavi nakon dodjele Zlatnih globusa, 20-godišnja glumicapokazala je novog dečka, australskog glumca Lukea Braceyja(23).Gomez i Bracey držali su se za ruke, a svjedoci su načuli i dase Disneyjeva zvijezda požalila kolegi s kojim je preklani glumilau filmu Monte Carlo da joj je bilo grozno na odmoru s Bieberomu Meksiku, gdje su dočekali Novu godinu.FEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 41

horoskopOVAN (21.03 - 20.04)Bu di te re al ni i ne za no si te se, ba rem ne ovih da na.Akti vnos ti sve di te na ra zu mnu mje ru, odma raj te sei dru ži te se s ugo dnim oso ba ma. Imu ni tet je slab, asklo nost pre hla da ma oči gle dna.BIK (21.04 - 20.05)Lju di iz va šeg okru že nja mi sle da se ču dno po našate. Par tner se sla že s ti me i sma tra da ste bezrazlo žno ne ugo dni i se le kti vni. Iako vam po ku ša vauka za ti na po gre ške, u to me ne će us pje ti.BLIZANCI (21.05 - 20.06)Kon tro li ra te svo ju sen zu al nost. Po tis ku je te na pe tostu ži vo tu jer na ila zi te na iz vje sna emo ti vna ogra ni čenja.Ni je ni ču do kad ste preo sje tlji vi i kad s par tneromko mu ni ci ra te na ne od go va ra ju ći na čin.RAK (21.06 - 20.07)I da lje ste u top for mi, ba rem ka da je po sao u pi tanju.Svje sni ste ci lje va i ne odus ta je te od re ali za ci je.Ono što vam po se bno pa še je osje ćaj da sve mo žetera di ti slo bo dno.LAV (21.07 - 21.08)Va šu paž nju pri vla če uku ća ni i dom. Ra zmiš lja te oto me ka ko po bolj ša ti uvje te ži vo ta. Ho će te li na praviti ve li ko pos pre ma nje ili ku pi ti no vi na mje štaj - jošuvi jek se ne zna.DJEVICA (22.08 - 22.09)Sve gle da te iz ide alis ti čko-per fe kci onis ti čkog ugla.To ne iz bje žno do vo di do ra zo ča ra nja jer si tu aci ja nikadni je ta ko ru ži čas ta. Mo ra te ulo ži ti da le ko ve ćina por i bi ti spre mni na odri ca nja.VAGA (23.09 - 22.10)Ovih da na Vage su za oku plje ne po slom i zdrav ljem.Uko li ko se po ja vi pro blem u obli ku bo les ti, ne preuveli ča vaj te ga, već po du zmi te ne što kon kre tno. Hipohon dri čni stav ne će vam po mo ći.ŠKORPIJA (23.10 - 22.11)Mo gu će su te ško će pri li kom uspos tav lja nja kon ta kata.Nis te u sta nju obja sni ti ne ke svo je ide je i pos tupke.Va žno je shva ti ti da pro ble mi do la ze is klju či vo sva še stra ne. Si tu aci ja mo že bi ti po ma lo mu čna.STRIJELAC (23.11 - 20.12)Čini te sve da na pra vi na čin bu de te kre ati vni. To sepri je sve ga odno si na umje tni čki ori jen ti ra ne pri padnike zna ka. Osje ća te sna žnu pri vla čnost pre mane ko me. Si tu aci ja je spe ci fi čna.JARAC (21.12 - 19.01)Pa še vam bo em ska atmo sfe ra i spon ta nost. Že li tese opus ti ti i uži va ti, te iz bje ći oso be ko je bi sa mopro ma tra le i ogo va ra le. Za to će te po ku ša ti pro na ćidruš tvo u ko jem će te se osje ća ti ugo dno.VODOLIJA (20.01 - 18.02)Pla ni ra te ne ku da otpu to va ti i odmo ri ti se. Pu to va njeće vam po mo ći da se opus ti te i za bo ra vi te na probleme ko je ste ima li u pret ho dnom raz do blju. Ma lane paž nja ima la je ve li ke po slje di ce.RIBE (19.02 - 20.03)Do izra ža ja do la zi va ša prga vost. Ne moj te se za čuditi ako se osje ća te kao žrtva na si lja. Za ta kvo stesta nje, zbog svog prko snog sta va, sa mi kri vi. Us pjehće te ne su mnji vo pos ti ći, ali ne s la ko ćom.Mala riznica velikih misliIvo Andrić (1892 - 1975)Žena stoji kao kapija na izlasku kao i naulazu ovog svijeta.William Shakespeare (1564 - 1616)Od novog jada stara bol će proći.Mahatma Gandhi (1869 - 1948)Tri četvrtine svih nesvetosti i nesporazumanestaće sa ovoga svijeta, kad sepostavimo u položaj naših protivnika ishvatimo njihovo stanovište. Onda ćemose ili odmah složiti sa njima ili ćemo onjima misliti sa više razumijevanja.Immanuel Kant (1724 - 1804)Htjeti postati djelimično boljim čovjekomuzaludan je pokušaj.Francois - Marie Arouet de Voltaire(1694 - 1778)Rad nas oslobađa tri velika zla: dosade,poroka i siromaštva.Lav Nikolajevič Tolstoj (1828 - 1910)Većina muškaraca traži od svojih ženavrline kojih se oni sami ne pridržavaju..42 EUROPA FEBRUAR 2013

zabavasu | do | kuCilj sudokua je popuniti sva poljabrojevima od 1 do 9, tako da svakauspravna kolona, svaki vodoravni redi svaki 3x3 kvadrat sadrži svaki brojod 1 do 9. To je to - nema matematike,samo logika.Rješenje ove križaljke ćemo objaviti usljedećem broju. Ovo je rješenje križaljkeiz prošlog broja:PRETPLATAAko ste zainteresovani da Vaš omiljeni magazin svaki mjesec dobijate na kućnu adresu,popunite kupon za pretplatu sa ove stranice i pošaljite ga na adresu redakcije:Europa Magazine (pretplata), P.O. Box 867, Lawrenceville, GA 30046-0867E-mail: redakcija@europamagazine.info. Telefon: 678.743.5731.KUPON ZA PRETPLATU12 MJESECI - $48.00NAČIN PLAĆANJA: [ ] ČEK ILI MONEY ORDER[ ] VISA ILI MASTER CARDIME I PREZIME: __________________________ TELEFON: ______-______-________ADRESA: ______________________________________________________________GRAD, DRŽAVA, ZIP: ____________________________________________________BROJ KREDITNE KARTICE: ________________________________________________ISTIČE: _____/________POTPIS: ________________________________________E-mail: redakcija@europamagazine.info ● Tel: 678.743.5731Europa Magazine (pretplata) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046-086744 EUROPAFEBRUAR 2013

KAKAV STRAŠAN DAN!AH!CIO DAN MI NEŠTOFALI...IZGLEDA DA JEKIŠOBRAN!zabavaKAKO SIPROVEO DAN,HOGARE?BAŠ MI JE DRAGOŠTO TO PITAŠ!ZAMISLI NAJGORIDAN KOJI POSTOJI...ONDA ZAMISLI NAJGORI DAN NASVIJETU KOJI JE IKAD POSTOJAO...ONDA TO POMNOŽI SA HILJADU!PRIJAĆE VAM I MENTOL BOMBONEPOSLIJE JELA!TAKAV MI JE DANAS BIO DAN!O, DA!NE PRETJERUJ, HOGARE! ZNAŠ DA SIBOLJE DA MU NE KAŽEM DA SUNA DIJETI!DANAS BILI POREZNICI!UPS! U PRAVU SI!◊Pita Mujo Sulju:- Kakva je razlika između besplatno idžabe?- Eto, kaže Suljo, u Titino doba školovanjeje bilo besplatno, a ti si džabe iš’o uškolu!◊Kažu muškarci:-”Žene, ne uzbuđujte se previše akotrčimo za vama... Trčimo i za loptom i nakraju je ipak šutnemo...”A na to će žene:- “Muškarci, ne uzbuđujte se ako vamkažemo da smo zaljubljene u vas!Zaljubimo se i u cipele, pa nabavimo još15 pari, onako, za svaki slučaj!”◊Učiteljica proziva Pericu:- Perice, juče ponovo nisi bio u školi!- Baka mi je bolesna.- Svaki put kad izostaneš iz škole tebi jebaka bolesna. Ne vjerujem u to!- Znam, učiteljice, i mi sumnjamo da bakaglumi.◊Sin:- “Tata, tata, a da li je istina što pišu unovinama da Facebook zaglupljuje?”Tata:- “Šta, wtf, omg, jbt, lol!”◊Jedan dan u školi napravili vješalicu zakapute i napisali: SAMO ZA PROFESORE.Drugi dan neko na to dodao:MOGU SE I KAPUTI OBJESITI!◊Sin nekog arapskog šeika studira uSarajevu. Nakon mjesec dana piše kući:-”Bosna je prelijepa, ljudi su jako ljubazni ibaš mi se sviđa ovdje. Samo mi je ponekadneprijatno kad idem na fakultet u mompozlaćenom mercedesu, a neki od mojihprofesora izlazi iz tramvaja.”Poslije nekoliko dana stiže ček na miliondolara sa kratkom porukom roditelja:- “Nemoj da nas sramotiš, kupi i titramvaj!”◊viceviFEBRUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 45

oglasiMALI OGLASIEuropa magazin Vam nudibesplatne privatne male oglase do20 riječi.Popunite kupon sa ove stranice ipošaljite ga na adresu:Europa Magazine(mali oglasi)P.O. Box 867Lawrenceville, GA 30046ili na e-mail adresu:redakcija@europamagazine.infoProdajaProdajem vikend kuću u Doboju ,Trebavska 14 povrsine 5,5 x 7,5 ,prizemlje sa potkrovljem i 654 m2zemlje.Cijena 30.000 km,vlasništvo1/1.Kontakt telefoni : +387 33 971652 (Sarajevo) i 904 733 0813(Florida)Prodajem kuću novu s nedovršenimunutrašnjim radovima, 130m 2 ,vlasništvo 1/1, u Otesu, Sarajevo.U obzir dolazi i zamjena.Tel: 727-776-0755.E-mail: sanjadoll915@yahoo.comProdajem motor Yamaha TTR-110, 2009 godina, kao nov, radiosamo dva sata, 3 brzine. Cijena:$1600.00. Tel: 727-393-6207(kuća) ili 727-643-0207 (cell)Prodajem kuću sa stvarima uDvorovima površine 56m 2 sa 2duluma okućnice i voćnjakom. Kućatakođe ima građevinsku dozvolu zaeventualnu dogradnju. Tel: 619-913-7914 ili 858-558-0664Prodajem stanove od 40m 2 do53m 2 u Banja Luci-Novakovići,nova gradnja sa terasom, blindovrata. Tel: 616-970-6504.E-mail: enkozd@yahoo.comProdajem kuću u Sarajevu,Logavina, Vrbanjuša 108, idealnalokacija 130m 2 , terasa 7,20m 2 ,avlija 23m 2 sa zidom 2m visine,parking za tri auta ispred kuće.Cijena 180.000 KM. Tel: +387 (61)167-2031 ili 804-270-0101Prodajem dva stana u Sarajevu obavlasništvo 1/1: 65m 2 (balkon 9m 2 )kod Socijalnog, 65.000 eura, 44m 2preko puta bolnice Koševo 50.000eura. Tel: +387-33-644-294Prodajem ili mijenjam kuću 9x9m,novogradnja kod mosta u Bos.Brodu za Sl. Brod ili more.Tel: 904-482-8633E-mail: elvirgazic@hotmail.comProdajem nedovršenu vikendicu naVlašiću sa svim urednim papirima.Tel: 678-313-9914Prodajem dvosoban stan uSarajevu 54m 2 , II sprat, ČengićVila I. Tel: +387-65-689-787Prodajem dvosoban stan uSarajevu, 54m 2 , III sprat, DobrinjaII. Tel: 425-673-1642Prodajem 5 duluma zemlje,nedovršena vikendica, Bradina,500 metara od puta Sarajevo-Mostar. Tel: 904-962-1693Prodajem dvoiposoban stan uSarajevu, 65m 2 , II sprat, DobrinjaIII. U obzir dolazi i zamjena.Tel: +387-57-447-146ili +387-65-568-111Prodajem/iznajmljujem dvospratnukuću pored džamije u Jezeru kodJajca 70206, vlasnik Ana Ribić.Kontakt e-mail:ana.ribic@hotmail.comRaznoEuro Plus TV traži radnicu saznanjem bosanskog i engleskogjezika za prodaju i marketing.Tel: 1-877-747-6097Čuvam djecu u mojoj kući uSnellville-u.Tel: 404-819-3419Povoljno i sigurno čuvanje djece 7dana u nedjelji.Tel: 404-723-7698Divorced woman 45, 5’8”, 140lbs,short red hair, blue eyes, nonsmoking,desires to find a man inhis 40-50’s.E-mail: poloz3939@yahoo.comKUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASEDO 20 RIJEČITekst oglasa (popunite čitko štampanim slovima):_______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Dužina trajanja oglasa (zaokružiti): 1 MJESEC - 2 MJESECA - 3 MJESECA - __________Europa Magazine (mali oglasi) ● P.O. Box 867 ● Lawrenceville, GA 30046E-mail: redakcija@europamagazine.info ● Tel: 678.743.5731ImpressumEuropa MagazineISSN 1939-3423Address: P.O. Box 867Lawrenceville, Georgia 30046-0867United States of AmericaPhone: +1 (678) 743 5731E-mail: editor@europamagazine.infoWeb address: www.europamagazine.infoIssued: monthlyEditor-in-chief: Haris DelalićSenior Photographer and Graphic DesignManager: Dan Dalibor SpalatGraphic Design: Aldin Ajanovic, Ali NkhaziInternet Presentation: Damir SetkicFreelance writer from Europe: Milan PekićCommunity: Enes SelimovićMarketing manager: Dino Krgo46 EUROPAFEBRUAR 2013