TemaUticaj pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj unijina Bosnu i HercegovinuRazgovarali smo s Nevenkom Savić,direktoricom Direkcije za evropske integracije BiHRepublika Hrvatska je nadomak ostvarenju svog strateškog ekonomskodruštvenogi političkog cilja - punopravnog članstva u Evropskoj uniji (EU).Naime, Vijeće EU je 30. juna 2011. godine, na prijedlog Evropske komisije, obznanilozatvaranje pregovora o pristupanju, te predložilo 01. juli 2013. godine kao datumpristupanja ove zemlje Uniji.Hrvatska tako postaje 28. članica velike evropske porodice i nova pokretačkasnaga euroatlanskih integracija u regiji Zapadni Balkan.Za Bosnu i Hercegovinu (BiH), kao zemlju potencijalnog kandidata i regionalnogpartnera, članstvo Hrvatske u EU predstavlja izazov i priliku za ubrzavanje reformskihprocesa na putu dosezanja ciljeva Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, teprioriteta Evropskog partnerstva. Prilike koje se otvaraju pred BiH uslijednavedenog praćene su i brojnim izazovima koje je neophodno prevazići kako bi sepunopravno članstvo susjedne zemlje u EU odrazilo pozitivno na sveukupnadruštveno-politička kretanja u zemlji. Jedan dio tih izazova proizlazi izinstitucionalnog i zakonodavnog uređenja BiH, a drugi se tiče neriješenihbilateralnih pitanja dvije zemlje.Istorijska, društvena, kulturološka, ekonomska i politička povezanost,intenzivni vanjskotrgovinski odnosi, najduža kopnena granica, određeni brojstanovnika sa dvojnim državljanstvom, samo su neka od obilježja odnosa BiH iHrvatske koja nas čine trajnim partnerima u sadašnjim i budućim regionalnim iglobalnim tokovima.Značajne posljedice pristupanja Hrvatske EU očekuju se u oblastima imovinskopravnihodnosa, pogranične problematike, uključujući pitanje graničnih inspekcijskihslužbi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, državljanstva iputnih isprava, rada, zapošljavanja, socijalne zaštite i penzija, saobraćaja, teelektro-energetike.Poslovna mreža: Koje su posljedice ulaska Hrvatske u EU za Bosnu iHercegovinu generalno posmatrajući?Skori ulazak Hrvatske u Evropsku uniju je događaj od iznimnog značaja za cjelokupanregion. To je, primarno, motiv ostalim državama Zapadnog Balkana da ubrzaju procesintegrisanja u EU, kako bi se što skorije pridružili Hrvatskoj kao, prije svega, važnomtrgovinskom partneru. Prema informacijama nadležnih institucija u BiH, efekti
TemaUticaj pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj unijina Bosnu i Hercegovinupristupanja Hrvatske Evropskoj uniji očekuju se u oblasti imovinsko-pravnih odnosa, pograničneproblematike, trgovine, socijalne zaštite, saobraćaja i energetike. Ne umanjujući značaj nijedne od ovihoblasti, trgovina, odnosno ispunjavanje uslova za pristup tržištu EU se nameće kao najveći izazov za BiH.Poslovna mreža: Trgovinski odnosi BiH sa Hrvatskom trenutno su regulisani SporazumomCEFTA 2006. Možete nam objasniti koje će se promjene desiti u kontekstu vanjskotrgovinkihodnosa s Hrvatskom napuštanjem CEFTA-e?Republika Hrvatska i BiH, kao članice CEFTA-e, u trgovini poljoprivrednim i industrijskim proizvodimauživaju preferencijalni bescarinski režim, različit od režima koji je na snazi između BiH i EU na osnovutrgovinskih odredbi Privremenog sporazuma o trgovini i trgovinskim pitanjima (PS) koji se u BiH primjenjujedo stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Pristupanjem Hrvatske Evropskojuniji, prestaje njeno članstvo u CEFTA-i, a u trgovini između BiH i Hrvatske primjenjivao bi se režim kakavpostoji između BiH i EU Takođe, postoje procjene da ostale države CEFTA-e mogu očekivati pojačan temporegionalne trgovine međusobno.Dodatno, s obzirom na skoro članstvo Republike Hrvatske u EU, BiH treba zaključiti Protokol na SSP,odnosno PS s ciljem da Hrvatska Sporazumom bude obuhvaćena na isti način kao i preostalih 27 članica, teda trgovinske koncesije i način trgovinske razmjene poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvodaizmeđu BiH i Hrvatske, u mjeri u kojoj je to moguće, budu uključeni u odredbe SSP-a, odnosno PS-a.Poslovna mreža: Koje su implikacije ulaska Hrvatske u EU na uvozne i izvozne aktivnosti našezemlje?Pristupanjem Evropskoj uniji Hrvatska postaje dio integralnog tržišta Unije, odnosno, sva pravila i propisikoji vrijede na tržištu EU, odnosiće se i na Hrvatsku. Bosna i Hercegovina ima izuzetno značajan obimvanjskotrgovinske razmjene sa Hrvatskom, a za održanje i povećanje nivoa te razmjene potrebno jezadovoljiti uslove tržišta EU. Najveći trgovinski izazov u smislu pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji, za BiHje izvoz namirnica životinjskog porijekla. S tim u vezi ključno je uspostaviti sistem službene kontrole lancahrane, što podrazumijeva niz aktivnosti, od izrade nedostajućih propisa do kontrole objekata za izvoz. BiHod namirnica životinjskog porijekla u EU trenutno može izvoziti samo prerađenu ribu i sirovu kožu. Ciljaktivnosti koje resorne institucije poduzimaju je proširiti izvoznu listu na, prije svega, meso, mlijeko,konzumna jaja i med do ulaska Hrvatske u EU. Kada je riječ o uvozu iz Hrvatske u BiH, odnosno izvozu robeiz EU, kao što je već pomenuto, BiH će imati pravo da uvede carinu na određene grupe proizvoda kakvapostoji za uvoz tih proizvoda iz EU. Inače, trgovinski odnosi BiH i EU u smislu liberalizacije, koncesija i kvotaregulisani su odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma.Poslovna mreža: Možete nam reći više o Mapi puta?Mapa puta je lista aktivnosti dogovorena na sastanku najviših zvaničnika BiH i EU 27. juna u Briselu.Između ostalog obuhvata: upućivanje prijedloga ustavnih amandmana u parlamentarnu proceduru s ciljemusklađivanja Ustava BiH sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić/Finci, dostavuEvropskoj komisiji odgovora na liste sektorskih pitanja u oblasti javnih nabavki i okoliša, definisanjeefikasnog mehanizma koordinacije poslova u procesu integrisanja...Provođenje aktivnosti Mape putauticaće na Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH. Ispunjenjem Mape puta, stupio bi na snaguSSP, a BiH došla u poziciju da podnese kredibilan zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji.Poslovna mreža: Možete nam objasniti ulogu inspekcijskih službi, te navesti koji su faktori koji će uticati naodređivanje broja inspekcijskih službi na vanjskim granicama EU prema BiH? Da li imate informaciju gdjeće se inspekcijske službe nalaziti?Inspekcijske granične službe, na prelazima poznatijim kao BIP-ovi (eng. Border Inspection Posts) služe zaveterinarsku i fito-sanitarnu kontrolu proizvoda životinjskog i biljnog porijekla. Važno je istaći da jeuspostavljanje BIP-ova na graničnim prelazima obaveza države koja pristupa Evropskoj uniji. RepublikaHrvatska je u pregovorima o članstvu u okviru poglavlja 12 (sigurnost hrane, veterinarska i fito-sanitarnapolitika) pravne tečevine EU (acquis), ispregovarala dva BIP-a na granici sa BiH. Riječ je o graničnimprelazima Gradiška na sjeveru i Bijača na jugu. Prema sadržaju pregovaračke pozicije za pomenutopoglavlje, Hrvatska se u određivanju broja BIP-ova rukovodila analizom vrste, obima i učestalosti pošiljkiproizvoda životinjskog porijekla u razmjeni sa BiH. Bitno je znati da acquis Evropske unije ne sprečavapromjenu broja BIP-ova, u slučaju ukazivanja potrebe i ispunjenja uslova koje se odnose na njihovouspostavljanje.Poslovna mreža: Na koji način će ulazak Hrvatske u EU uticati na korištenje predpristupnihfondova EU?Hrvatskoj će, pristupanjem Evropskoj uniji, biti dostupni svi instrumenti finansijske pomoći namijenjenidržavama članicama. I nakon ulaska u EU Hrvatska će implementirati IPA projekte iz alokacija za razdoblje2007.-2013. U narednoj finansijskoj perspektivi pretpristupne pomoći od 2014. do 2020., Hrvatska ćesudjelovati samo u projektima prekogrančne saradnje, zbog toga što graniči sa državama koje pristupajuEU. Očekuje se da će Hrvatska kao država članica u periodu 2014.-2020. imati na raspolaganju višesredstava u okviru programa prekogranične saradnje, od kojih se jedan odnosi i na BiH i zajednički seimplementira, nego što je imala kao kandidatkinja za članstvo.
Change language