34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 81 do 85 Mari}, K.: Na granicama `anrova84`ari{te interesa postavlja `ene razli~itoga porijekla, svjetonazora,politi~kih i vjerskih uvjerenja, nukaju}i ih da pogovoreo `ivotu u socijalizmu. Glumica Marija Kohn, spisateljicaAn|elka Marti}, etnologinja kustosica Sanja Lazarevi}, slu`benicaEvelina Pantner i radnica Milica [o{tari} tako govoreo vlastitim stavovima ste~enima na temelju iskustva, krozzadane teme, bogato potkrijepljene i kompilirane arhivistikom(Tito, prvomajske proslave, Dan `ena, izgled i moda).Zaobi}i se ne smije ni dojmljiv Patchwork mlade Tanje Mili-~i} — presjek reakcija srpske obitelji na `ivot njihove djeceu Hrvatskoj — primjer dosljedna dokumentarizma proisteklaiz neposredna kontakta s ljudima koje prikazuje; minimalnimintervencijama, bez suvi{nih zahvata ekspresivno isugestivno izraziv{i politi~ka gledi{ta vlastite etni~ki mije{aneobitelji.Animirani filmPodru~je animiranog filma, tako|er prikazano u jednomprogramskom bloku (kao i eksperimentalni film), s ukupnodeset filmova, bilo je vrlo solidno; pri ~emu su prosjek poprili~nopodigla tri iznimna ostvarenja ve} razvikane i hvaljeneBulaja naklade.Liri~na, romanti~arska Neva (po pri~i Sunce djever i NevaNevi~ica) crti} je posebna senzibiliteta, jednog od najcjenjenijihsvjetskih animatora — Kana|anina Edgara Bealsa. Ma-{tovito viti~asto-secesijski oblikovana, sa svepro`imaju}imTeta Liza Branka I{tvan~i}amotivom vrtnje (vjetrenja~e u mlinu, malih djetelinastih srdacaoko glava Neve i Oleha-bana, kota~i}a koji imaginarnopokre}u samu predo~enu scenu — poput plesnih, lepr{avihzvrkova), pronosi starinski {tih prijelaza iz 19. u 20. stolje-}e. Ingeniozno ogoljena pri~a, bez gubitka njezine fascinantnesr`i, predo~ena na na~in starinskoga kazali{ta lutaka, donosiljupke, tanu{ne, snovite — okate i zami{ljene likove,kao od papira ili tankoga kartona, odnosno rubova od fine`ice me|u kojom je razapeta svila (dvodimenzionalne); akoji se, onako krhki, kre}u u vijugastim be`-intoniranim zami{ljenimi promi{ljenim prostorima bez suvi{nih detalja; sdijalozima rije{enima na na~in blizak nijemom filmu — sprekrasno ukra{enim intertitlovima, uz baroknu smirenuglazbu orgulja.Bulajin internacionalni projekt obrade i specifi~ne razradePri~a iz davnine Ivane Brli} Ma`urani} prihvatili su i drugiinozemni umjetnici razli~itih senzibiliteta (Laurence Arcadius,Francuskinja, Ribara Palunka i njegovu `enu; Katrin Rotheiz Berlina Lutonjicu Toporka i devet `upan~i}a, DankinjaEllen McAuslan Bratca Jaglenca i sestricu Rutvicu, Bjelorusiz New Yorka Mirek Nisembaum Jagora; dok }e doma}i projektbiti Rego~). Na dvanaestim Danima pak, uz Nevu, prikazanasu jo{ dva filma — modernom gledatelju bli`e, brbljavei prpo{ne [uma Striborova {kotskog animatora AlaKeddiea te Kako je Potjeh tra`io istinu Nathana Jureviciusaiz Melbournea. U staro ruho bajki uspje{no inkorporirav{iultramoderni soutparkovski cinizam i specifi~an tip humora,H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.