34/2003 - HFS

FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama `anrovaDani hrvatskoga filma, Zagreb, 11–16. o`ujka 2003.UDK: 791.44.(497.5)”2002”061.7(497.5 Zagreb):791.43”2003”Umjesto uvoda12. Dani hrvatskog filma strukturalno nisu donijeli ni{ta bitnonovo. I dalje su se zadr`ale sve dosada{nje filmske kategorije— igrana, dokumentarna, ba{ kao i one dvojbene odnosnopomalo marginalizirane — namjenski film i videospotovite eksperimentalna kategorija i animirani film. Ne zapa-`a se ni znatan kvalitativni odmak, zapravo vrlo je sli~anonom lanjskom — {to samo po sebi nije ni{ta lo{e te se ~akmo`e ocijeniti solidnim. No u autora i nadalje nedostaje originalnostiizboru tema; ako krenemo od makro — ka mikroregiji,jo{ je najzastupljenija socijalna preokupacija (osobitome|u dokumentaristima) i, {to je posebice za~udno, odre|enaprecizna skupina — kolportera, izbjeglica, Roma, kolinja...O~igledno je da autori radije ulaze u sigurnost formalnih,ve} proku{anih natuknica i prihva}aju ih gotovo kao zadanostinegoli {to prezentiraju najdublje dijelove sebe. Ilipu~kim rje~nikom re~eno, um nadvladava srce i niotkud sene nazire onaj stari Da Todijev naboj — santa pazzia — svepro`imaju}anutarnja nagnu}a, i jedino individualno mogu-}eg, intimnog pregnu}a. Stoga nema ni pravih remek-djela.Najve}i je pomak promjena mjesta radnje — preseljenjeDana u Studentski centar, {to je s obzirom na ~ak tri projekcijskedvorane (Teatar ITD, MM centar, Kino SC-a; plusnjegovo predvorje, rezervirano za djela neuvr{tena u slu`benukonkurenciju) pun pogodak, koji je pak omogu}io {irokpopratni program i pretprogram. Veliki plus ide i organizacijijutarnjih novinarskih projekcija filmova iz slu`bene ve-~ernje konkurencije, odnosno video-bara, sa svim mogu}imponu|enim naslovima koje je bilo mogu}e pogledati u slu~ajupropu{tanja ili `elje za dodatnim utvr|ivanjem gradiva.Doda li se svemu i stalna dostupnost osoblja, mo`e se re}i daje organizacija bila na zavidnoj razini.Selektori 115 od ukupno 213 prijavljenih naslova bili su SlavenZe~evi} (igrani film), Vladislav Kne`evi} (eksperimentalnifilm), Zoran Tadi} (dokumentarni film), Stiv [inik (animiranifilm) i Dra`en Ilin~i} (namjenski film i glazbeni spotovi).Igrani filmOd trinaest igranih (dvanaest kratkometra`nih i jedan srednjometra`ni)filmova, originalno{}u se isti~u odli~ne i pobjedomovjen~ane (za kratkometra`ni igrani film) Mu{ule uvinu, magistarski rad Danila [erbed`ije. Sniman u real-timeu,autor se u desetak minuta forme trilera bavi zanimljivomdosjetkom — naizgled potencijalnim ubojicom i njegovompsihopatskom preokupacijom jelom; a da bi se na krajustvari pokazale druk~ijima no {to je na njih upu}ivao letimi~anpogled. Suvisao i kompaktan, s maksimalnim zaokupljanjempozornosti gledatelja jest i redateljski debi VladimiraC. Severa Panda & Pandora, o vrlo suvremenu ljubavnomtrokutu on-line generacije, vje{to i inteligentno re`iran. Severpriprema i prvi cjelove~ernji igrani film, Bijela buka, i toprema vlastitu scenariju — na natje~aju na Berlinaleu progla{enimjednim od dvanaest najboljih u Europi. Osvje`avaju}iprimjer kako bi trebali izgledati doma}i filmovi dugogametra, posebice na polju scenarija i rada s glumcima, te konkretandokaz da oni ne moraju nu`no zvu~ati drvenasto i neuvjerljivo,jest srednjometra`ni Generalov carski osmijehStjepana Hotija, o prijevarama u svijetu umjetnosti.Poeti~na minijatura Leptir Gorana Legovi}a, nesanicom izmu~enjunak meditativna Insomniaca Vanje Vasarac i MattaWooa te satiri~an poku{aj rekonstrukcije starih horora Pismo,vampir i ~aj studenta ADU-a Almira Faki}a, ostatak susuvislije produkcije — ne posve nezanimljive, s tendencijomjakog vizualnog estetiziranja, no uglavnom nedovoljno razra|ene.Stoga je sam vrh Luna mlade intrigantne autorice Tanje Goli},koja se ve} istaknula na polju videoarta i eksperimentalnogfilma. Oniri~no-nadrealan, nekonvencionalan spoj `arkihboja (referenci latinskoameri~kog ili vrelog mediteranskogpodneblja) i somnambulnog ozra~ja; jednostavna mu{-karca i komplicirane `ene; `enskih aspekata Mjese~eva utjecajai }udljivosti, gotovo je lorkinskih preokupacija — strastveno-sanjarskogasvijeta i motiva, prezentiran film.Eksperimentalni filmIzme|u trinaest prikazanih eksperimentalnih filmova na{aose jo{ jedan posve druk~ijega senzibiliteta, ujedno i najdojmljivijifilm Dana — In Whitest Solitude (U prebijeloj samo-}i) Rade [e{i}, autorice koja `ivi i radi u Nizozemskoj, gdjeje re`irala i dva prethodna filma (Room Without View i Soske).Ovdje se pak nadahnula pjesmom Raniera Marije Rilkeaiz knjige Advent iz 1897. godine. A Snow-White Castle... zapo~inje pjesma, a [e{i} uistinu evocira i o`ivljuje atmosferukakva stara za~arana dvorca s junakinjom Trnoru`icom— koja iz prostora ispunjena uspomenama i pozaspalimstvarima, me|u kojima je u pau~inama i ~ipki uhva}ena du{ane~eg odavno minulog — vremena mo`da; metamorfozomplesnoga pokreta iz kukuljice postaje leptir, koji nakon81H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.