34/2003 - HFS

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Hadì}aAbeceda straha (1961)àk koji }e 1961. Hadì} i ekranizirati. Zanimljivo je da jeHadì} film producirao na na~in koji je danas uobi~ajen uHollywoodu, ali je u tada{njoj Jugoslaviji bio potpuni novum.Glavne glumce i suradnike, naime, obvezao je na ’u~e-{}e’, to jest na vezivanje honorara na postotak utr{ka filma. 30Rezultat takve producentske kombinatorike bit }e film Abecedastraha, prvi od doista intrigantnih naslova u Hadì}evojfilmografiji.Junakinja Abecede straha studentica je i partizanska ilegalkaVera (Vesna Bojani}), koja od nadre|enih dobije zadatak daiz ku}e visoko pozicionirana usta{kog bankara Molnara (JosipZappalorto) izvu~e popis dou{nika uba~enih u partizanskipokret. Da bi to postigla, Vera se s la`nom preporukomzapo{ljava kod Molnarovih kao slu{kinja. Za bankarsku obiteljona je nepismena i primitivna slu{kinja sa sela, tako daje mla|a bankareva k}i po~inje ’obrazovati’, odnosno, u~itiabecedi. Vera (koja se obitelji predstavlja kao Katica) iskori-{tava svaki trenutak bez nadzora tako {to prekapa Molnarovusobu i traì tajni sef, koji pak ne uspijeva na}i. Verina ilegalnamreà — s kojom komunicira preko elektri~ara kojegpovremeno pozove da ukloni nepostoje}e kurc{luse — bivasve nestrpljivija. Na kraju se partizani odlu~uju na oruàniupad u stan. One ve~eri kad je planiran upad Molnarovi injihovi gosti sklanjaju se u podrum pred èstokim bombardiranjem.Tamo Molnar i njegov {pijunski nalogodavac izLjubljane (Maks Furijan) pronalaze skrivenu Molnarovu aktovku,koja im indicira kako je Katica partizanski suradnik.U ~asu kad je po~nu ispitivati, ilegalci upadaju, a Vera/Katicabiva ranjena u oruànom obra~unu.Abeceda straha nastala je kao dio vala komornih ratnih trilerakoji su na prijelazu pedesetih u {ezdesete u hrvatskoj kinematografijibili ne{to poput minitrenda. 31 Taj trend dogodiose nakon duga razdoblja (osam godina) kad u Hrvatskojnije snimljen ni jedan partizanski film. Filmolozi obja{njenjeza taj mali trend vide u ~injenici da su sredinom pedesetihpopustile socrealisti~ke {ablone, a hrvatski je film istodobnousvojio izvedbene standarde zapadne klasi~ne narativne paradigme.32 Tako partizanski film prestaje biti podru~je krutaideolo{kog obaveznog programa od kojeg autori bjeè, a po-~inje biti zanimljivo polje za isku{avanje dramatur{kih i re-ìjskih postupaka te ànrovskih konvencija koje filmski autoripoznaju i visoko uvaàvaju u filmovima Hitchcocka,Wildera, Reeda, Langa, Curtiza i drugih zapadnih klasika. Ukonkretnom dru{tvenom ambijentu, dobar dio tih komornih7H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Hadì}atrilera nastaje kao odgovor na Bauerov film Ne okre}i se,sine (1956), kojim trend otpo~inje, a koji je doìvio nepodijeljeniuspjeh. 33Abeceda straha odli~an je primjer za obje tvrdnje. Rije~ jedoista o filmu u kojem nemate dojam da scenariste i redateljaodvi{e zanima ideologija. âk i popis dou{nika zbog kojegse cijeli trilerski mehanizam odvija funkcionira vi{e kaoneki hi~kokovski mcguffin, motiv oko kojeg se sve vrti, a daje on sam po sebi irelevantan, prazan skup, rupa u sredinislivnika. Teè}i ~isto}i suspensa i dosljednoj ànrovskoj organizacijiHadì} i Vidas ~ak pristaju i na stanovite nelogi~nosti.Tako je ku}edoma}in Molnar bankar, prakti~ni financija{i ~ovjek relativno skepti~an prema usta{kom pokretu iideologiji. Za njega ~ak i njegova starija k}i, gorljiva usta{ica,kaè da je ’poput @idova, samo misli na novac’. Ako jetomu tako, nije jasna Molnarova uloga u {pijunskoj mreì,niti zbog ~ega Gestapo u njega ima toliko povjerenja da bimu povjerio na ~uvanje popis dou{nika. Takva nelogi~nostnije rezultat neznanja ili nespretnosti, nego scenaristi~kogasvjesnog nemara: Vidasu i Hadì}u, tipi~no hi~kokovski, takvestvari naprosto nisu va`ne.Dosta se uvjerljivo moè braniti i teza o odsudnom utjecajuNe okre}i se, sine na Abecedu straha. I Hadì}ev film, ba{kao i Bauerov, trilerski zaplet smje{ta u ratni Zagreb. U obaslu~aja radnja se zbiva u ambijentu visokoga gra|anstva, ilibarem dobrostoje}e srednje klase. 34 I Bauer i Hadì} nastojezagreba~ku buròaziju prikazati reljefno, na osnovi nijansiranihstavova koje ona formira spram usta{kog pokreta i vlasti.Hadì}u i Vidasu, me|utim, ne uspijeva dosegnuti Bauerovuslojevitost i sloènost motivacije. U Bauera odnos premareìmu o~ituje se uglavnom djelovanjem, u Hadì}a i Vidasaon je ekspliciran. Tako u prvom dijelu filma Vera/Katicasvjedo~i razgovoru dviju Molnarovih k}eri iz kojeg se jasnoeksplicira da je starija (Tatjana Beljakova) gorljiva fa{istkinja,a mla|a (Nada Kasapi}) zbunjena {kolarka obuzetasamo romanti~nim mislima. U istom prizoru starija k}i karakteriziraoca (misli samo na novac, ’kao @idov’) i majku(materijalistica, teì komoditetu i luksuzu). Pritom se scenaristi~kanezgrapnost o~ituje na dvije razine: ti ’karakterizacijski’dijalozi nisu dobro motivirani i doimlju se kruto, a sdruge strane, likovi se etiketiraju verbalno, a ne djelovanjem.U Bauera se izbor na~ina djelovanja u ratnom vihorutretira kao moralni izbor, takore}i pitanje ku}nog odgoja, ane ideolo{ki izbor. Zato je u Ne okre}i se, sine mogu}e da akterinajè{}eg gnu{anja spram usta{a budu roditelji usta{koga~asnika koji vole sina i nemaju spram reìmu ~isto ideolo{ku,nego }udorednu odbojnost. 35 Hadì} i Vidas ne iskazujutakvu suptilnost. Njihovi se likovi uklapaju u tri potencijalnastereotipa (partizani/borci za slobodu, fa{isti/zlikovcii materijalisti/pragmati~ari), a djelovanje je likova predvidivoi determinirano pripadno{}u pojedinoj ladici. U samomfinalu filma Hadì} — sli~no kao i u nekim svojim kasnijimnaslovima — ima potrebu poruku filma poentirati sna`nomideolo{kom parolom. Tako u samoj zavr{nici Molnar, kadotkrije Kati~inu dvostruku igru, pita navodnu slu{kinju uzgnu{anje »Kako ti ovo zove{, ako ne {pijuniranje?«, a ona odgovara»Borba protiv fa{izma.« Rije~ je o sna`noj ideolo{kojgesti koja pogotovo zvu~i rogobatno jer dolazi na kraju fil-8ma koji dotad ne pokazuje ba{ nikakav interes za ideolo{kisadràj dramskog sukoba. Paradoks je da Bauer u Ne okre}ise, sine izbjegava napast takva verbaliziranja ideologije, makarsu problemi eti~kog izbora, moralno utemeljena djelovanjai granica ideologije goru}i i sredi{nji predmet bavljenja utom trileru. U Hadì}a je obratno: on film poentira ideolo{-kom formulom, premda je ideologija u njegovu filmu tek neva`nikontekst koji nudi ikonografiju i vrijednosnu orijentacijupotrebnu ànru. Ni jedan lik ni jednoga trenutka nesumnja u svoj izbor, niti mi doznajemo motive koji su likovenaveli na svrstavanje i djelovanje.U scenaristi~kom smislu najuspjelija je dosjetka u filmu to daobrazovana i emancipirana studentica mora hiniti da je nepismenaprimitivka. Pritom u trilerskoj koncepciji Abecedestraha glavnoj junakinji kao pogibelj prijeti ponajvi{e — njezinoznanje. Ona mora poha|ati sate ’opismenjavanja’ kodMolnarove maloljetne k}eri, i pritom ne odati da zna pisati.U njezinoj sobi ne smije biti prona|en nikakav pisani tekst.U jednoj sceni potkraj filma Molnar i njegov ljubljanski nadre|enitestiraju Katicu tako da joj naloè da s police doneseodre|enu knjigu (Minervin leksikon). Ljubljan~anin }epo~eti sumnjati u slu{kinju onoga trenutka kad zapazi kakoona sa sabranom pozorno{}u slu{a njema~ku konverzaciju,{to bi zna~ilo da njema~ki razumije. Uspjeh Verine misije idoslovce njezin ìvot ovisi o tome da ona zatomi svoje znanje,{to je iznimno zanimljiva trilerska premisa.Kako smo ve} pokazali, Abeceda straha film je koji pati odstanovitih scenaristi~kih slabosti. No, stvari izgledaju mnogouvjerljivije kad se analiziraju imanentno filmski, vizualni ireìjski elementi filma.Intrigantna modernost o~ituje se ve} u drugoj sceni filma,odmah nakon {pice koju prate arhivski kadrovi endehazijskihùrnala. Rije~ je o prizoru u kojem Vera dobiva instrukcijeza zadatak. ôvjek koji ih daje ostaje izvan kadra, u offu,~ime se vje{to reìjski sugerira anonimnost, konspirativnosti bezli~nost ilegalne hijerarhije. Vera tijekom cijeloga prizorasvojski pu{i, ~ime se sugerira njezina emancipiranost. Tijekomcijeloga boravka u ku}i Molnarovih ona }e se moratiustru~avati od cigareta, a u samoj zavr{nici, kad je ilegalciranjenu ubacuju u auto, ona traì duhan. Film }e tako zavr-{iti vo`njom kroz no}ni Zagreb tijekom koje kamera pratijunakinju koja pu{i. Cigareta se tako konstituira kao vizualniznak za njezin potisnuti/novouspostavljeni identitet moderneène.Ono {to je Hadì} ponajbolje usvojio od Bauera (ali ne samoBauera nego i zapadnih majstora trilera) jesu strategije tvorbesuspensa kroz retardaciju. U Ne okre}i se, sine to je stalniBauerov postupak. 36 Sli~no se moè re}i i za Hadì}a. TakoHadì} vje{to gradi suspens u vi{e prizora u kojima Vera/Katicakoristi trenutke samo}e i ruje po bankarevoj sobi ne bili prona{la popis dou{nika, a publika pritom strepi ho}e libiti zate~ena u nju{kanju. Sli~an suspens Hadì} uspje{noproizvodi u sceni no}ne zubobolje. Katica/Vera izi{la je zapolicijskog sata van na konspirativni sastanak, a starija Molnarovak}i budi mla|u da joj donese tabletu i vodu jer je bolizub. Mla|a k}i ide po Veru i nalazi samo prazan krevet. Kado~ekujemo da }e odati slu{kinju, ona to pre{uti, uvjerena daH R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.
Page 2 and 3: CODEN HFLJFVSadràj / Contents34/20
Page 4 and 5: PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
Page 32 and 33: Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
Page 40 and 41: PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
Page 58 and 59:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
Page 60 and 61:
PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
Hrvatske filmske internetske strani
Page 82 and 83:
FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Page 88 and 89:
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
Page 94 and 95:
Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
Page 142 and 143:
PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
Page 144 and 145:
UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
Page 146 and 147:
GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
TUMAÊNJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
Page 162 and 163:
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
Page 204 and 205:
Page 206 and 207:
STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
Page 208 and 209:
Page 210 and 211:
Page 212 and 213:
Page 214 and 215:
Page 216 and 217:
Page 218 and 219:
Page 220 and 221:
Page 222 and 223:
SaèciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
Page 224 and 225:
Page 226 and 227:
Page 228 and 229:
Page 230 and 231:
O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
Page 232 and 233:
HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITIÂRA
show all

34/2003 - HFS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?