34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}asident. Naprotiv: bio je insider sustava, cijenjeni komunistkoji je kao partijac/kulturnjak ~esto ~itao referate i izlaganjana slu`benim skupovima, ili ih pak tiskao u novinama. 16 Bioje aktivan opinionmaker partijske politike u kulturi, i njezin~esti kriti~ar, ali iz benigne, interiorizirane pozicije. Za razlikuod drugih poslijeratnih umjetnika koji su dru{tveni ugledizgradili i sudioni{tvom u partizanskoj borbi (poput, recimo,Slobodana Novaka, Petra [egedina, Vjekoslava Kaleba, JureKa{telana, @ivka Jeli~i}a, Vatroslava Mimice, VjekoslavaAfri}a, Silvija Bombardellija, Ede Murti}a, Ljube Ivan~i}a,Zlatka Price), Had`i} je rat proveo u Zagrebu, djeluju}i kaonovinski ilustrator i crta~. Neskloni mu politi~ki protivnicitvrdili su da je za vrijeme rata u satiri~kom listu Bi~ crtao antipartizanske,antikomunisti~ke i antisemitske karikature,{to je on nijekao. 17 Nakon rata Had`i} je nastavio s crta~kohumoristi~kimradom, pristaju}i na ideolo{ke prohtjevenove vlasti. 18 Kao nepartizana, po vlastitom su ga priznanju~esto sumnji~avo gledali u krugovima komunista stiglih ’iz{ume’. 19 Ipak, s vremenom je stekao neupitan rejting kod komunisti~kihvlasti. Likovni su kuloari sa zlovoljom komentirali~injenicu da je diplomsku izlo`bu organizirao u presti`nomgalerijskom prostoru Umjetni~kog paviljona, 20 kao i ~injenicuda je od grada Zagreba kao atelijer dobio golemiprostor od 109 kvadrata. 21 Premda se lavovskim dijelom isvoga teatarskosatiri~arskog i filmskog opusa Had`i} baviomalformacijama komunisti~ke prakse i svakodnevice, ~estoje percipiran kao re`imski umjetnik. Had`i} je toga i sam biosvjestan, 22 a ~ini se da su ga takvi prigovori znali ozlovoljiti iljutiti. 23 ^ini se da svoje suvremenike Had`i} ni kao teatarskisatiri~ar ni kao filmski dru{tveno-kriti~ki autor nije uspiouvjeriti u vlastiti kriti~ki diskurs, naprosto zato {to je on stajaou sjeni Had`i}eve privatne pozicije insidera u sustavu. Tuinsidersku poziciju ilustrira i Had`i}eva redateljska plodnost:premda su neki autorovi filmovi doista bili low budgetira|eni ispod standardne produkcijske razine, brzina kojomje Had`i} dobivao nove i nove filmove izazivala je podozrenjekakvo izaziva svatko privilegiran.Zbog zbroja svih spomenutih razloga filmski opus FadilaHad`i}a nije nikad adekvatno vrednovan. Had`i} je sve donedavnoimao status rubne i nevalorizirane figure hrvatskogafilma, status koji odli~no opisuje Dean [o{a:Situacija s Had`i}em otprilike je slijede}a: unato~ brojnostifilmova koje je snimio, njegova ostvarenja utopila suse u masi od dvjestotinjak i kusur hrvatskih filmova kojeje, osim gerilskim putevima, uglavnom nemogu}e nabaviti...a Had`i} je manje-vi{e jedan od najmanje spominjanihfilma{a kad se govori o povijesti doma}e kinematografije.24A kako to ve} ~esto biva, revalorizacijski proces pokrenulaje osoba koja nije pripadnik hrvatske kulture i samim timnije robovala etabliranim predod`bama o vrijednosti unutarte kulture. Bio je to tr{}anski filmolog i specijalist za kinematografijebiv{e Jugoslavije Sergio Germani Grmek, koji je1999. u retrospektivu hrvatskoga filma {ezdesetih na festivaluAlpe Adria Cinema uvrstio i dva Had`i}eva naslova, Abecedustraha i Drugu stranu medalje. Iste godine duboko zaboravljenaHad`i}a sjetio se i dio tiska pa stari redatelj u6kratku razdoblju objavljuje nekoliko relevantnih, monografskihintervjua. 25 Sljede}i korak u revalorizaciji bio je ciklusna HTV-u unutar kojeg su prikazana ~etiri Had`i}eva filma,{to je pobudilo znatan interes mla|ih filmofila. S tim povodomDean [o{a }e u ~asopisu Hollywood napisati:Film Fadila Had`i}a ’Novinar’ prema mi{ljenju autoraovih redaka remek djelo je hrvatske kinematografije...osobno znam nekoliko mladih filmofila kojima ’Novinar’predstavlja isto ono {to je generaciji iz sedamdesetih bioBelanov ’Koncert’, tada jednako tako nevaloriziran draguljhrvatske kinematografije. 26Kao kruna revalorizacije, Filmski centar organizirao je utravnju 2003. retrospektivu Had`i}evih filmova s osam prikazanihnaslova.Treba me|utim re}i da cijeli taj revalorizacijski trend po~ivauglavnom na gledanju samo ~etiriju ili pet najva`nijih Had-`i}evih naslova. Na neki na~in to ovom redatelj ide i na ruku— jer, Had`i}ev neujedna~eni opus ostavlja mnogo bolji dojamkad se predstavi antologijski, nego kad se secira u cjelini.Valorizacija Had`i}eva filmskog opusa s distance danas jemogu}a upravo zato {to smo rastere}eni lo{ega dojma kojisu na suvremenike ostavljali njegovi usputni, ~esto nedomi-{ljeno i bez samokritike realizirani filmovi. Lavovski dioHad`i}eva redateljskog opusa stoga je unato~ revalorizacijskimnastojanjima i dalje temeljito neizgledan. Predstavit}emo ga zato u cjelini, film po film.Abeceda straha (1961)U pothvat re`iranja prvoga cjelove~ernjeg filma Fadil Had-`i} upustio se u trenutku kad ima 39. godina. U tom trenutkuon za sobom ima sedam re`iranih kratkih filmova, jedandugometra`ni dokumentarac, 27 ali i organizacijsku iskustvou dokumentarnom i animiranom filmu koje je ispekao kaodirektor Duga filma i Zora filma. 28 Premda utjecajan kaoproducent, organizator i pokreta~ kulturnih projekata, Had-`i} nije do tog trenutka kratkometra`nim projektima odavaoda bi mogao ispe}i uspje{nu redateljsku karijeru. Po~ev odnjegova prvog re`iranog projekta, dokumentarca Tamo kodopasne rijeke, 1957 pa do Zemlje s pet kontinenata (1961)— ambicioznoga cjelove~ernjeg dokumentarca o Jugoslaviji— njegovi su kratki filmovi prigodni~arsko-anga`irani naslovitipi~ni za ono vrijeme. U Tamo kod opasne rijeke Had-`i} se tako bavi civilizacijskim napretkom Podrinja od trenutkakad se na Drini sagradi brana, u Posljednjoj ~ergi integracijomRoma u dru{tvo, u Slavni sude zagorskom navadomtu`akanja, u Hokus pokus jugoslavenskim dilemamaoko radnog vremena. Ono {to upada u o~i jest da i Had`i-}evi dokumentarni filmovi uklju~uju sna`nu igrano-rekonstrukcijskukomponentu, kao i fabulu, u ~emu se o~ituje autorovoknji`evno podrijetlo. Isto tako, neki Had`i}evi kratkifilmovi odaju da im je autor satiri~ar: toga u igranim filmovimaprakti~ki uop}e ne}e biti.Za svoj igrano-cjelove~ernji prvenac Had`i} je odabrao `anrratnoga komornog trilera. Napisao ga je u suradnji s ’krugova{kim’piscem i tada scenaristi~kim po~etnikom FedoromVidasom. 29 Dva su pisca na~inili zanimljiv `anrovski predlo-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.