34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 59 do 61 Pavlini}, V.: Protestkugla{a) i njegov uzrok — Nadino koketiranje s voza~em izpoduze}a. Unutar sljede}e Nadine retrospekcije, sje}anja nalijepe trenutke s Bajsi}em, ulazimo pak i u retrospekciju Bajsi}asamoga te tim iznimno retori~kim postupkom Had`i}zapo~inje temu novoga niza pogleda u pro{lost — samoupravnogasukoba glavnog junaka s glave{inama poduze}aFeromont, pogotovo s licemjernim komunisti~kim bur`ujemMolnarom. Susret Joze i Molnara inicirat }e novo Jozinoprisje}anje na pokojnoga prijatelja, a detalje o Bajsi}evu otkazuiz Feromonta doznajemo ponovno iz njegove vlastiteretrospekcije, smje{tene unutar Jozine. U nastavku filmaulogu istra`itelja preuzima sam Jozo te su dvije sljede}e retrospekcije— Bajsi}eva zatvorskog kolege i {efa pravne slu`beposljednjega poduze}a u kojem je radio — motiviraneupravo njegovim propitkivanjem. Jozina privatna istraga neo~ekivanozavr{ava njegovom vlastitom retrospekcijom naposljednje trenutke provedene s Bajsi}em, kada izjava konobaraiz kavane Neboder — »Vi vjerojatno znate za{to je sko-~io« — okre}e te`i{te istrage natrag na njega samoga. U Jozinuposljednjem flashbacku doznajemo tako da je upravoon nenamjerno bio katalizator Bajsi}eve odluke o samoubojstvute da se prvi kadrovi filma nadovezuju na kraj njihovaposljednjega razgovora, ~ime kru`na dramska konstrukcijaProtesta biva zatvorena.Had`i}eva redateljska znati`elja i razigranost u Protestu neiscrpljuju se, me|utim, tim na prvi pogled razbaru{enim paralelnimvo|enjem pri~e u pro{losti i sada{njosti. Uz nositeljai motivatora mijenjaju se i stupanj subjektivnosti svakepojedine retrospekcije (u ~emu je svakako naj~istiji i ujednonajinventivniji flashback Bajsi}eva zatvorskog kolege-pti~ara,izveden isklju~ivo iz perspektive njegova subjektivnogpogleda) te na~ini ulaska u njih. Tako, dok }e ve}ina retrospekcijakonvencionalnije biti najavljena krupnim planovimanjihovih nositelja, uz prevla~enje tona iz sada{njosti na pro{-lost i obratno (u slici su monta`ni prijelazi zasnovani isklju-~ivo na rezovima), neki }e flashbackovi nastupiti naizglednemotivirano, bez prethodne najave ili, pak, popra}eni nekomduhovitom redateljskom dosjetkom. Tu svakako valjaspomenuti situaciju u portirnici Feromonta, u kojoj su portiroverije~i »K’o danas ga gledam« popra}ene njegovim doslovnimpogledom u pro{lost, kadrom koji bi formalno,osim ~injenice da tri godine prethodi najavnom i da se i onsam nalazi u njemu, definitivno odgovarao portirovu subjektivnomkadru.Zaklju~no, u svjetlu trenutne revalorizacije Had`i}a kaofilmskog autora, usmjerene kako na ponovno i{~itavanje pojedinihfilmova, tako i na tra`enje ponovljenih motiva u njegovuna prvi pogled vrlo nekoherentnu opusu, Protest sekristalizira kao autorovo sredi{nje djelo. Od ve} spomenutareflektiranja dru{tvenih kretanja kroz prizmu neprilago|enogpojedinca, preko ukorijenjenosti radnje u doga|ajima izpro{losti junaka (Druga strana medalje, 1964; Lov na jelene,1972; Ambasador, 1984), do `anrovskih premaza (Abecedastraha, 1961; Divlji an|eli, 1969), pa ~ak i Lov na jelene kojipri~om o junaku koji se vra}a u mali grad kako bi ra{~istionerije{ene ra~une s lokalnim mo}nikom neodoljivo podsje}ana neke klasi~ne vestern-predlo{ke), Protest objedinjuje autorskekonstante va`ne za sve eventualne budu}e studije oHad`i}u, predstavljaju}i se time i kao idealna polazi{na to~kaza bolje razumijevanje njegova filmotvorstva uop}e.FilmografijaPROTEST /Hr/Slo/ pr. Viba film/Producentska grupa Most, Ljubljana: 1967. — sc/r. Fadil Had`i}, k. Ivica Rajkovi}, mt. Radojka Tanhofer,ton Herman Kokove, sgf. Ozren Vukovi}. — ul. Bekim Fehmiu (Ivo Bajsi}), Ilija D`uvalekovski (Joza), Nada Suboti} (Nada),Boris Buzan~i} ({ef pravne slu`be), Rudolf Kuki}, Antun Vrdoljak (inspektor), — igr, dgm, c/b, 84 min.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.61