34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikuKoliko vas je zahvatila po{ast najnovijih tehnologija? Vidim,nemate mobitela; kako pi{ete tekstove?— Sve to skupa ni najmanje me ne zanima. Znam da sve toskupa postoji i da je potrebno; moje k}i i supruga imaju mobitele.Ipak, ja ga nemam. Ne `elim si stvarati brigu da gastalno nosam po d`epu, tko me treba, uvijek me i dobije; ovdje(u Kerempuhu, op.a.) ili na ku}ni telefon. Sve to skupameni vi{e nije potrebno, ja svoje rukopise pi{em rukom idiktiram daktilografkinji, koja to unosi u ra~unalo, a vi{e inema mnogo toga za unositi; godi{nje dva ve}a teksta.Koje biste filmove onako nabrzinu izdvojili kao omiljene,koji su na vas ostavili osobit dojam?— Broj jedan je Forest Gump s Tomom Hanksom, ne znamtko je re`irao niti me zanima.Robert Zemeckis.— Sigurno netko od tih mla|ih genijalaca, ali nije bitno. Izmladosti mi je ostalo u glavi ^udo u Milanu Vittorija DeSike, tako|er fantazija, ni na nebu ni na zemlji. Kum bih mogaogledati osam puta, iako nijedan film ne mogu gledativi{e od dva puta, a i drugi put mi je previ{e: ne volim ponavljatistvari. Tu je stvorena cijela filozofija, ~ak i ova izvrsnaserija Obitelj Soprano vu~e repove od Kuma. Poslije vesternato je vjerojatno najdragocjeniji proizvod ameri~kog filma.Od redatelja izdvojio bih Formana, ve} sam ga i spominjao,pa onda neke Bergmanove filmove...Cijeloga `ivota isti~ete kako filmove treba raditi za publiku.Kako mora izgledati film da bi se svidio publici, ili tog receptanema jer, da ga ima, ne bi propadali i najprora~unatijiameri~ki producenti?— Ne znam, mislim da film mora biti autenti~an, mora {toje mogu}e vi{e sli~iti stvarnom `ivotu. Film koji previ{e mudrujei filozofira ne dolazi do gledatelja, gledatelj voli gledatisebe, voli gledati svoje pri~e, voli gledati svijet koji i samprepoznaje oko sebe. Kad to ne opazi, onda se ne ve`e uzfilm. Uvijek poku{avam autenti~nost `ivota prenijeti na film.Jedini zakon koji ja uvijek imam pri izradi filma jest taj dasve {to radim bude jednostavno i ~itko. Nastojim da filmuvijek bude dramatur{ki ~itak, ne volim nedore~enosti i eksperimentesa samom idejom. Kada pravite neku scenu, morateshvatiti da ona ima dramaturgiju kao i film u cjelini.Uvijek mora postojati sukob i u samoj sceni.Va{e kazali{ne dane i komedije ostavili smo malo postrani, abavimo se ponajprije filmom.— U okviru redakcije Kerempuha 1949. godine pokrenuosam Kerempuhovo vedro kazali{te. Nakon godinu dana prekrstilismo ga u Komediju, iz koje sam oti{ao kada sam shvatioda se ona profilirala u teatar glazbene komedije. Godine1964. pokrenuo sam u Meduli}evoj ulici ponovno satiri~kokabaretski,teatar koji se zvao Jazavac. Sedam godina bilismo u Meduli}evoj, a onda se preselili ovdje gdje smo i dandanas,jedino {to se u me|euvremenu promijenilo ime, ali toje ve} dobro poznata pri~a. Iako sam u mirovini, ja sam tujo{ dramaturg. Pokrenuo sam i drugu scenu Jazavca, Vidru.Prvu komediju objavili ste 1952. godine.— Pisao sam i prije neke sitne pri~e, kozerije, no prvu komedijunapisao sam za Komediju, 1952. godine. Zvala seDosadna komedija. Posebno se svidjela velikom knji`evnomstru~njaku Ivi Herge{i}u, koji ju je proglasio pirandelovskomkomedijom. Poslije, kad sam ga sreo, priznao sam muda nisam do tada uop}e ~itao Pirandella. Dobar prijem mojeprve komedije bio mi je poticaj za ovih ostalih pedeset i {est.Pedeset sedam komedija nije malo.— Nije samo moj slu~aj takav. Ve}ina komediografa pisala jemnogo, jer su ih teatri jednostavno tjerali na to. A narud`bapo mom mi{ljenju nije ni{ta omalova`avaju}e, jedan moj komad~ak se zvao Naru~ena komedija. Renesansni majstorisvoja su najbolja djela naslikali za naru~ioce.Kao i ameri~ki redatelji za studije.— Eh, da sam `ivio u takvoj vrsti kinemaotgrafije, danas bihimao dvadeset i pet, a ne ~etrnaest filmova. Nisam ja filmovedobivao zbog lijepih o~iju ili politi~kih veza, dobivao samih zato {to sam po{tivao rokove i pravio filmove za publiku.Kazali{na i filmska publika vrlo je ozbiljna publika, to sumladi i {kolovani ljudi, njih se mora respektirati. I za njih semora raditi film. I ne mo`e{, ako film propadne, re}i da jepublika grozna. U svakom slu~aju, da sam `ivio u Americi,imao bih mnogo, mnogo ve}u mirovinu od ove koju od sramotene smijem ni spomenuti.Biste li i {to promijenili u svojim filmovima, osim onih sitnicao kojima ste ve} govorili?— Mo`da }e mi zamjeriti moje kolege, ali ja bih svih svojih~etrnaest filmova vrlo rado ponovno snimio, mislim da bihs dana{njom pame}u te filmove napravio jo{ boljima. Topredla`em i svim drugim autorima, mislim da bi svih dvjestopedeset ili koliko je ve} filmova snimljeno trebalo snimitiponovno. Re}i }u vam i za{to, razlog je vrlo jednostavan. Sviti filmovi stvoreni su u klimi koje mi naj~e{}e nismo ni bilisvjesni. Nije tu rije~ o dru{tvenoj ili ideolo{koj presiji, ve}inafilmova i nema nikakvih politi~kih konotacija, no u svenas uvukao se oprez. ^ak i ljubavni film, kada se radi u takvojklimi pravi se s odre|enim oprezom. Mi svih ovih pedesetakgodina nismo radili filmove ni za sebe, ni za publikuili producente, nego ponajprije za komisije. Taj je monstrumuni{tio hrvatski film, zato ga danas nema ni u Cannesuni u Veneciji, ove male turisti~ke festivale ne ra~unam.S kojim ste se od svojih kolega filma{a najvi{e dru`ili?— Sa svima sam manje-vi{e bio dobar, pogotovo s onima izcrtanoga filma. Vukoti} mi je bio prisni prijatelj. Imao samvrlo dobre odnose i s Mimicom, s Bauerom tako|er, s Golikomsam imao odli~ne odnose.Zavr{ili ste Doktora ludosti. Imate li ve} kakvih novih idejaza filmove?— Volio bih u ovoj klimi, u kojoj smo rastere}eni svih mogu}ihnadgledavanja sa strane, napraviti jo{ pokoji film.Ho}e li se to dogoditi, ne znam. Ako mi producent ponudifilm, ja }u ga vrlo raditi snimiti.57H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.