34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publiku— Ne mogu se pohvaliti time da sam bio njegov osobni prijatelj,prvo zato {to je Krle`a bio dosta stariji, a osim togaon, gotovo se mo`e re}i, i nije imao prijatelja. Ve}ina ljudi skojima se dru`io bili su mu vi{e znanci no prijatelji. Nakon{to je vidio jednu od mojih komedija, Krle`a mi je pri{ao uDru{tvu knji`evnika i rekao: ’Had`i}u, do|i da ti sutra vadimzube na`ivo.’ To je bio njegov stil, on je uvijek nastupaopomalo generalski. Ja sam te na{e razgovore uvijek nastojaozasla|ivati odre|enim pitanjima pomalo, vi{e se, onakou {ali, suprotstavljaju}i, tako da je to njega mo`da i zabavljao,pa me tu i tamo znao pozvati na razgovor. Neke moralneveze izme|u sudbina Glembajevih i ambasadorove obiteljipostoje, no to su ipak dvije razli~ite stvari.U Ambasadoru snimili ste i prvu malo `e{}u ljubavnu scenuizme|u ambasadorova sina i njegove djevojke.— Taj je film mogao i bez te scene. Kada bih danas snimaoAmbasadora, prikazao bih toga sina u jednoj, da tako ka`em,pubertetskoj konfrontaciji druge vrste. Ipak, pustimo sad to,ve} sam vam rekao da bih sve filmove napravio iznova, apredla`em to svima, ~ak i gospodinu Babaji, jer bi svi danasbili pametniji.Ambasadorov sin kojega glumi @eljko Königsknecht svira urock-bendu ~ija pojava asocira na va{u parodiju na{e onodobneglazbene scene. Jeste li i koliko po~etkom osamdesetihbili upoznati, primjerice, s novim valom?— Nisam. U neku ruku bio sam konzervativan, no slu{aosam sva{ta. Ja i dan-danas u`ivam slu{ati Vivaldija, ali u`ivamisto tako i u malom Dini Dvorniku. Raspon ukusa oduvijekmi je bio {irok, ali imena nikad nisam pamtio; i dans apropadam na ispitima kod svoje k}eri jer pojma nemam tko{to pjeva.Pro{lo je dvadesetak godina izme|u Ambasadora i Doktoraludosti. Unato~ tome {to niste snimali filmove niste, dakako,bili neaktivni?— Radio sam u me|uvremenu sva{ta. Napisao sam uz ostaloi dva romana, Crveni mozak i Konvertit. Napisao sam iosobito mi dragu knjigu, Anatomiju smijeha u kojoj samskupio svoja pedesetogodi{nja iskustva sa smijehom. Tu samna esejisti~ki na~in, gotovo znanstvenim postupkom, analiziraosmijeh. Napisao sam i knjigu kozerija Glumac, to ~udnostvorenje, napravio Antologiju hrvatskog humora, na kojusam potro{io dosta vremena, gotovo se zaklju~av{i u sveu~ili{nojknji`nici. Napisao sam i dvadesetak komedija.U to doba dogodile su se i promjene u va{em privatnom `ivotu.— Mislim da za povijest filma to i nije ba{ tako bitno. Ja sam`ivio u braku s jednom `enom dosta dugo. Sada sam u brakus drugom, dramskom glumicom Elizabetom Kuki}, imamk}er od osamnaest godina. Imam sasvim solidan obiteljski`ivot, koji mi poma`e da budem koncentriran u poslu kojiobavljam.Pokazuje li va{a k}i afinitete za film i umjetnost uop}e?— K}i ne pokazuje nikakva afiniteta za umjetnost. Voli pogledatidobar film ili kazali{nu predstavu, ali zasigurno se ni-54kada ne}e time baviti. Iako su njezini {kolski knji`evni radovidobri, drago mi je da se nije uspjela inficirati umjetno{}u.Doktor ludostiJe li vam nakon gotovo dvadeset godina bilo te{ko ponovnore`irati?— Nikad mi nije bilo lak{e.Jeste li opet bili brzi?— Film je snimljen za dvadesetak dana i ja ga ni u Hollywoodune bih dulje snimao, mislim da mi vi{e od toga nije potrebno.Predstavite nam malo svoj novi film, Doktora ludosti, mo`eteli nam otkriti o ~emu je u njemu rije~?— Te{ko mi je objasniti otkud ideja za Doktora ludosti. Unas, {to je lo{iji redatelj, to bolje zna obja{njavati svoje filmove.Ja se upravo divim nekim na{im knji`evnicima i filmskimstvaraocima, koji daleko bolje znaju opisati svoj filmnego {to ga znaju napraviti. Doktor ludosti mali je uzorakna{ega sada{njeg `ivota. Ja sam pokupio sedam, osam ljudiiz tog na{eg `ivota koji su u{li u jednu psihijatrijsku ordinaciju.O svakome od njih mogao bi se napraviti poseban film.Oni su do{li lije~iti svoju psihu ~ovjeku koji bi tako|er trebaoposjetiti psihijatra. I tu se doga|a komedija puna apsurdnihsituacija. Film je izrazito gluma~ki ambiciozan. PeroKvrgi} igra psihijatra, tu je odli~ni Damir Lon~ar, vrlo dobri@arko Poto~njak. Milan [trlji} igra reportera crne kronike,Igor Me{in ’prolupaloga’ novinara. Tu su i Elizabeta Kuki},Olga Pakalovi}...Kako ste osigurali novac za snimanje filma?— Drago mi je da sam negdje pri kraju svoga filmskog putaupoznao mlada ~ovjeka kakav je Jozo Patljak. Radio sam smnogo producenata, no svi su oni bili uglavnom ~inovni~kogakaraktera, ovo je prvi put da sam sreo jednoga koji jeumjetni~ki zanesenjak. Dr`ava mu za sada nije dala nikakavnovac i ne znam kako }e se iskopati iz svega toga.Kritika; ukusi; Pula; tehnologija; budu}nostKoliko vam je, kao ~ovjeku neprekidno okrenutu budu}imdjelima, koji se ne bave mnogo tuma~enjem svoga ni tu|egarada, uop}e bitna kritika?— Tu mogu citirati svoga kolegu, Ingmara Bergmana. On je,~ini mi se, rekao da je do ~etrdesete kriti~are jednostavnohtio tu}i, a da ga poslije sve to skupa jednostavno vi{e nijesmetalo. Isti je slu~aj i sa mnom, samo bih granicu pomaknuosa ~etrdeset na pedeset godina. Nekada sam to primao svelikim uzbu|enjem, sada vi{e ne. Do{ao sam do filozofijeda kritike pi{u i pametni ljudi i budale. Kao {to u svakoj profesijiimate i budala i pametnih, tako je u kritici. Najgore jeto {to, da biste bili, recimo, kirurg, morate imati nekakvesvjedod`be, ali da biste bili kriti~ar, ne morate imati nikakvihprethodnih kvalifikacija. Ipak, to me sve vi{e nimalo neuzbu|uje. Imam osobnu filozofiju zbog koje sam mo`da dodan-danas pre`ivio, a ta je da kod mene sve velike drame iuzbu|enja traju najvi{e trideset minuta. Ipak, nekakva ocjenamora postojati.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.