34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikunapravio film koji je progovorio o problemu o kojemu se uto doba {utjelo.Imali ste probleme zbog Lova na jelene sa Savezom boraca.— Savez boraca u to je vrijeme bila va`na institucija koje jedonosila presude ideolo{ke naravi. Borci su film shvatili kaozagovaranje usta{kih pojedinaca itd., ali to nije imalo veze svezom.Ima li to kakve veze s ~injenicom da nakon toga sedam godinaniste snimili ni jedan film?— Ne, nikakve. Zar sedam godina poslije nisam radio?Izme|u Lova na jelene i Novinara pro{lo je sedam godina.— Vjerojatno je to stjecaj okolnosti, jednostavno nisam dobiofilm, bio sam vi{e zaokupljen kazali{nim radom. Moja jedinastanka uvjetovana vanjskim utjecajem je ova posljednja.Dva-tri puta nudio sam projekte, no nisu bili prihva}eni. Toje slu~aj sa cijelom mojom generacijom, Mimicom, Bulaji-}em... Nisam ni zapazio da je to razdoblje bez filma, vi steme sad podsjetili. Uvijek sam radio paralelno, pravio izlo`be,pisao knjige, radio filmove. Rade}i jedno, odmarao samse od onoga drugog. Stanke su potrebne u svakom poslu.Sedamdesetih ste kona~no i diplomirali.— To je bio moj izlet u mladost, moja privatna pustolovina.Po~eo sam se u mislima intenzivnije vra}ati slikarstvu. Da nisamdo{ao u Zagreb studirati slikarstvo, mo`da se i ne bihbavio filmom. Nedostajao mi je jo{ jedan semestar do diplomei ja sam to shvatio vrlo ozbiljno. Svaki sam dan odlaziona fakultet, kartao i tulumario s kolegama, jednostavno sampro`ivio jo{ jednu godinu studentskoga `ivota, mladena~ki,u svojim pedesetim godinama.Sedamdesetih ste ponovno aktivni i u {tampi.— Sudjelovao sam u osnivanju dvaju listova za kulturu, stvorionjihovu fizionomiju, pogurao ih i onda oti{ao. [ezdesetihsam, to smo presko~ili, sudjelovao u osnivanju Telegrama,lista koji je ostavio trajan pe~at kao novine za kulturu iumjetnost, ne ~asopis, nego novine. Telegram je dosta dugotrajao, poslije mene u Telegram je do{ao Mirko Bo`i} i vrloga dobro vodio. Sedamdesetih sam osnovao Oko, no tu meposlije naslijedio Goran Babi}. Ipak, Oko je na svom po~etkubilo dobar list, a i nakon Babi}a do{la je mlada ekipa kojaje ponovno pravila dobro Oko.Godine 1979. snimate film Novinar. Nikako vam nije uspjelopobje}i od novinarstva.— Mislim da bi vam to Freud bolje objasnio nego ja. Biosam novinar, i to je profesija koje se ni danas ne odri~em.Radio sam novine s istom stra{}u s kojom radim sliku. Mislimda je — ne punjenje stranica — nego stvaranje fizionomijenekih novina zapravo svojevrsna umjetnost. Mo`e sere}i da je to moj najosobniji film, ubacio sam unutra dostavlastitog iskustva.Zna~i da ste se poprili~no razo~arali profesijom; film pr{tigor~inom.— Nije on dovoljno gorak koliko je gorak zanat.52Posebno je gorak lik staroga novinara u tuma~enju Fabijana[ovagovi}a, kojemu je ta uloga donijela jedinu Zlatnu arenu.— On igra tipi~nu `rtvu novinarstva. To je vrlo lijep posao,no posao koji previ{e tro{i ~ovjeka. On je nakon dvadesetakgodina jednostavno gotov. Da je u nekoj drugoj profesiji, po-~eo bi `ivjeti od imena, ali u novinarstvu, na`alost, mora tr-~ati istim tempom da bi odr`ao korak s mladima. On tajtempo ne mo`e izdr`ati i onda oni po~nu razmi{ljati kako gagurnuti negdje u kut redakcije. To je vrlo nesretna profesija,otuda gor~ina na filmu. ^udim se da je veliki glumac Fabijan[ovagovi} dobio samo jednu Zlatnu arenu.[erbed`ija nije bio nepoznat glumac, ali se dobro uklapa unajsuzdr`aniji mogu}i stil glume koji ste forsirali s tipovimapoput Kro{la, Voje Miri}a, Fehmiua...— [erbed`ija je glumac koji razmi{lja o onome {to radi. Njegovolice nikada nije prazno, to se najbolje vidi u nijemim situacijamau kojima je najbolji, jer govori licem.Gotovo u svim va{im filmovima pojavljuje se te`nja da klju~nestvari iznosite u {to je mogu}e kra}im i jezgrovitijim replikama.^ini mi se kako je najtipi~niji primjer za to Novinar.— Pa ~ujte, ja sam pisac, komediograf. A komediografija jedijalog do dijaloga. Iako volim kad se film malo i odmori oddijaloga, dijalog naprosto obo`avam. Recimo dijalog @igonai [erbed`ije, koji, da tako ka`em, sli~i ’kaubojskoj sceni’; jedanpuca, drugi puca pa tko }e koga...Dijalog je ina~e kroni~na slabost hrvatskoga filma.— ^esto se zgra`avam nad kvalitetom dijaloga u doma}emfilmu. U najbanalnijoj ameri~koj seriji dijalozi su bolji negou hrvatskom filmu. Zato {to ih pi{u ljudi koji to znaju pisati,a ne svatko kao kod nas. Dijalog ne smije biti ono ’kakoste’, ’gdje ste’, ’dobar dan’, ’kamo idete’. To je uobi~ajeni dijalogu doma}em filmu. Dijalog mora biti intrigantan.Vratimo se malo va{em na~inu re`iranja filmova. Snimate liklju~ne prizore druk~ije no ostale kad su u pitanju repeticije?— Gotovo nikada ne rabim vi{e od dvije do ~etiri repeticije.Dvije morate imati jer nikad ne znate ho}e li se negativ negdjeogrebati i sl. Nastojim imati {to je mogu}e vi{e proba bezsnimanja. Pretjera li se s repeticijama, glumac i sam padne uo~aj kad vidi sedmu, osmu repeticiju i onda jo{ vi{e grije{i.Ve} ste rekli da je za vas re`ija filma zavr{ena u onom trenutkukada je napisana knjiga snimanja. Koliko su va{i filmovidefinirani prije no {to u|ete u monta`u? Pridr`avate li se i utoj fazi u potpunosti knjige snimanja?— Pazite, ja u monta`i gotovo ni{ta ne mijenjam, osim {tokratim film. Zapravo ja ga samo kondenziram, jer uvijek kaddo|ete s materijalom u monta`u ustanovite da vam je filmdvadesetak minuta du`i. Tu jednostavno morate sa`imati.Ali ja film imam montiran ve} u knjizi snimanja. Prema tomemeni monta`er gotovo ne bi ni trebao, iako je, dakako, dobroda imate monta`era s kojim mo`ete prokomentirati vlastitifilm i razrije{iti neke dileme. Ipak, mislim da je to ~ista{ala kada netko ka`e da u monta`i pravi film. U monta`i sefilmovi ne prave. U monta`i se film mo`e poku{ati spa{ava-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.