34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 39 do 58 [o{a, D.: Razgovor: Fadil Had`i} — filmovi za publikuVidovi}. To je vrsta, da tako ka`em, filmske kozerije, eksperimentkoji o~ito nije plijenio pozornost ni moga producentani {iroke publike. To su bili filmovi za moju du{u. Nakonta dva eksperimenta ja sam se toga okanio.Vratimo se malo na film Da li je umro dobar ~ovjek? Temaumirovljenika koji za ra~un robne ku}e utjeruje dugove ~inimi se iz dana{nje perspektive potpuno bizarnom.— Taj podatak prona{ao sam vjerojatno negdje u novinama.No re}i }u vam jednu stvar; meni je `ao {to nisam napraviojo{ pokoji film o takvim ljudima. Moj je otac bio velika po-{tenja~ina. Ono {to ja zovem austrougarska po{tenja~ina.Onaj kojemu sve mora biti po zakonu, koji ni{ta ne}e uzeti.Svidjela mi se ta ideja prepo{tena ~ovjeka, koji uvijek u `ivotuispadne budala.Ponovno jedan slabo poznat glumac u glavnoj ulozi, MileGatara.— On je glumio u nekom kazali{tu, ~ini mi se u Zadru ili [ibeniku,ne znam. Meni su donijeli njegovu sliku i onda jeproradila moja opsesija licima. Kako je zavr{io, pojma nemam.Nikada ga vi{e u `ivotu nisam sreo.^esto u razgovorima isti~ete kako vam je `ao {to nitko nijeuvidio pravi smisao va{ega filma Idu dani. Mislite li jo{ da ganitko ne razumije i da je njegov status podcijenjen?— Svaki redatelj ima u biografiji poneki film koji je proizvodtrenutnoga raspolo`enja. Moja je trenutna opsesija bila danapravim ’i{~a{en film’. Jo{ mislim da nije zabluda u samomefilmu — ono {to je napravljeno dobro je napravljeno —zabluda je u tome da to nije nimalo komercijalan film. Sve usvemu, ja sam to odavno prebolio.Kako to da ste ih napisali ~ak 57, a nikada niste snimili nijednu, nazovimo je tako, ’normalnu’ komediju?— Pazite, komedija je mo`da i najzahtjevniji `anr i ja sam senje mo`da malo i bojao. Vjerojatno sam mislio da bih previ-{e riskirao, to se kona~no dokazalo na primjeru tih dvaju filmova.Ponudio sam jednu komediju prije dvije-tri godinegospodinu Anti Peterli}u, odnosno Ministarstvu, no to nijeprihva}eno. Da li sam prije ne{to nudio, ne sje}am se, noovo prije tri godine nije bilo prihva}eno.Had`i} i partizanski spektakli: Desant na Drvar iKonjuh planinomKako to da su vas, nakon neuspjeha filma Da li je umro dobar~ovjek? iz Avala filma anga`irali za re`iju spektakla Desantna Drvar?— Ne znam {to se doga|alo u glavama ljudi iz Avala filma,znam samo da su u Zagreb do{li eminentni ljudi beogradskeknji`evne scene, Boris Mihajlovi} Mihiz, prvo ime njihovekritike i dramaturg u Avala filmu, i Slobodan Seleni}, poznatiknji`evnik, i iz ~ista mi mira predlo`ili da radim taj film.Dva dana nisam k sebi do{ao. Ne znam, mislim da je pri izborupresudilo to {to su htjeli napraviti spektakl bez mnogopara i unutar rokova. Idealna osoba za to bio sam ja. Ja sami ovaj svoj posljednji film (Doktor ludosti) snimio za dvadesetdana, veoma sam vje{t u snala`enju u prostoru i ako nemamsnimatelja koji filozofira i zate`e stvar, mogu jako brzoraditi, a da ni{ta ne bude improvizirano. Ta vrsta vje{tine organiziranjaposla u Desantu je bila posebno va`na. To su bileprave scene, bitke, ~udesa. Mi bismo dobili avione na svegajedan dan i ja sam morao kompletni desant snimiti za jedandan.Koliko je na kraju trajalo snimanje Desanta na Drvar?— Film sam napravio za nekih 35-40 dana.^esto isti~ete kako je film bio nevjerojatno jeftin.— Nedavno sam kopao po nekim stvarima kojih se namjeravamosloboditi, da se poslije moja obitelj ne mu~i, i me|unjima prona{ao ugovor Desanta na Drvar. To je smije{no, toje jedna kartica koja se sastoji od ~etiri to~ke. Jedna od njihje honorar~i} koji je iznosio tada{nje ~etiri pla}e. A film jeko{tao jedno 20-30 puta manje negoli Sutjeska ili Neretva.Desant na Drvar va{e je prvo iskustvo s ve}om produkcijom.Kako ste se pripremali za realizaciju takva spektakla? Jeste ligledali npr. Bulaji}evu Kozaru, ameri~ke povijesne spektakle?— Gledao sam sva{ta, pogotovo vesterne koji su tada bili umodi, no studirao nisam ni{ta.Desant na Drvar umalo vam je donio i politi~ke probleme.— Film jo{ nije bio ni zavr{en, ja sam upravo stigao iz Drvarau Beograd i nisam ga jo{ po~eo zapravo ni montirati, kadaje iz kabineta Josipa Broza stigao nalog da bi predsjednik `eliovidjeti film. Netko je valjda cinkario Titu da je film iznevjerionjegovu ulogu u ratu i sli~no. Vijest mi je priop}io ~ovjekiz Avala filma, Ratko Dra`evi}. Rekao sam mu da filmnije montiran, no on mi je odgovorio da mora biti prikazanpred Titom u subotu i to~ka. Imali smo otprilike tjedan danana raspolaganju. Monta`erka Ka}a Stojanovi} i ja sjeli smo ido subote, ne izmontirali, nego skrpali ~etiri tisu}e metarafilma. Uglavnom, pojavili smo se te subote Seleni}, Dra`evi}i ja s kopijom filma, bez pucnjave i muzike, u Titovoj rezidencijiu U`i~koj ulici. Tito je si{ao s gornjega kata, mrgodankakva ga nikad nisam vidio, i odmah pitao ’tko vam je daoavione’, ’tko vam je dao ovo i ono’. Ja sam mu rekao da namje dao Ivan Go{njak, da smo imali generala za savjetnika prisnimanju bitaka itd.Kakva je bila atmosfera na projekciji?— Film je prikazan u njegovoj trpezariji, u kojoj je i ina~egledao filmove — na zidu je bilo veliko platno. Ja sam ~itaodijaloge iz knjige snimanja, improvizirao, atmosfera je bilada te bog sa~uva. Nakon otprilike sat i pol projekcija je prekinuta.Serviran je sladoled koji ja od muke nisam mogao jesti.Svi su {utjeli; nitko nije progovorio ni rije~i. A u prvomredu sjedili su Tito, Jovanka, Rankovi}...Rankovi} je isto tako {utio?— On do kraja nije rekao ni jedne rije~i. Te su {utnje najgorastvar za autora, napravio si film, a ne zna{ {to ljudi misleo njemu. [utnju je prekinuo Go{njak, ~ovjek broj jedan tada{njevojske, rekav{i da misli kako bi film mogao biti dobar.Zatim je odr`an koktel~i}. Jovanka je pri~ala kako je iona bila u Drvaru, no tada je Tito jo{ nije ni poznavao. Titoje rekao da mu dovr{en film moramo prikazati jo{ i na Brijunima,prije Pule. Tamo je projekciju pratilo petnaestak ge-45H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.