34/2003 - HFS

PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: Jurica Pavi~i}Jurica Pavi~i}Igrani filmovi Fadila Had`i}aUDK: 791.44.071.1 Had`i}, F.UvodRedateljska sudbina Fadila Had`i}a posve je atipi~na zakontekst hrvatskoga filma.U kinematografiji u kojoj su ~ak i najve}i klasici snimili filmovakoliko je prstiju jedne ruke, igranofilmski opus FadilaHad`i}a ponajprije odska~e opsegom. Od 1961, kad je snimiosvoj cjelove~ernji debi Abeceda straha, pa do danas FadilHad`i} je dovr{io ~etrnaest cjelove~ernjih filmova, aupravo proizvodi petnaesti. 1 To ga ~ini najplodnijim hrvatskimredateljem uop}e: samo je jo{ Branko Bauer snimio ~etrnaestigranih filmova.Prete`iti dio tog opusa nastao je u razdoblju koje je trajalopribli`no desetlje}e: od 1961. do 1972. Tijekom dekade freneti~nefilmske aktivnosti Had`i} je snimio ~ak dvanaest odsvojih ~etrnaest filmova, re`iraju}i i po dva filma godi{nje ugrozni~avu ritmu kakav si hrvatski redatelji ponaj~e{}e nisumogli priu{titi, niti su za njega bili spremni. U to razdobljeintenzivna filmmakinga Had`i} }e se otisnuti u zreloj `ivotnojdobi: godine 1961. on je ~etrdesetogodi{njak, ve} afirmirannovinar, komediograf i producent. I ba{ kao {to se re-`ije igranih filmova latio iznenada i preko no}i, Had`i} }egotovo jednako naglo zabaciti igrani film na stranu. Godine1972, u vrijeme kad Had`i} ima pedeset godina i u punomje naponu snage, dovr{it }e film Lov na jelene. Nakon toganapu{ta intenzivno bavljenje filmom, ponovno se okre}e slikarstvu,knji`evnosti i kazali{noj produkciji. Dodu{e, Had`i}}e se i nakon toga vra}ati filmskoj re`iji: otad pa do danassnimit }e tri filma, po jedan u svakom desetlje}u. Ipak, nakonNovinara, koji nastaje 1979, Had`i} vi{e nije ozbiljnoprisutan u filmskom `ivotu.Had`i} je dakle u igrani film u{ao iznenada, u zreloj dobi,kao afirmirani kulturnjak, a iz njega izi{ao na vrhuncu kreativnihsnaga posve}uju}i se drugim poljima kreativnosti. Takvotrasiranje karijere u suvremenika je neizbje`no proizvelodojam kako je Had`i} gost u filmu, umjetnik kojem je re-`ija tek usputna zanimacija me|u mnogim podru~jima kreativnogabavljenja. Taj dojam mo`e se i egzaktno potvrditi: umedijskom smislu Had`i}ev je filmski rad bio u debeloj sjeninjegovih ostalih dru{tvenih i kulturnih aktivnosti. 2Za njegove suvremenike, Fadil Had`i} 3 bio je ponajprije kazali{nikomediograf. Od 1952, kad je napisao svoj prvi kazali{nitekst, Dosadna komedija, Had`i} je napisao najmanje57 teatarskih tekstova, koji su izvo|eni na desecima jugoslavenskihi inozemnih pozornica. Druga karijera koju je Had-`i} uspje{no ’tjerao’ bila je ona novinskog urednika i autora.Tijekom vi{e desetlje}a, Had`i} je ure|ivao humoristi~ki listKerempuh, Vjesnik u srijedu, Telegram, OKO, kulturnu rubrikuVjesnika i Filmsku kulturu. I u razdoblju kad je ve} bioafirmiran kao pisac i filma{, Had`i} je i dalje bio aktivan kaokarikaturist i humoristi~ki kolumnist pod pseudonimom ZoranZec. Tim dvjema karijerama valja dodati i Had`i}ev radu kazali{tu kao dramaturga i ravnatelja, 23 objavljene putopisne,antologi~arske i prozne knjige, romane Konvertit i Crvenimozak, redovitu slikarsku aktivnost te op}i dru{tveni ikulturtregerski rad koji je uklju~ivao osnutak barem dva kazali{ta,vi{e tiskovina, pulskoga festivala, crtanofilmske produkcijei koje~ega drugog. U tako razgranatoj i golemojdru{tvenoj aktivnosti nije ~udo da je Had`i}ev redateljskiopus — premda golem 4 — do`ivljavan kao ne{to perifernou njegovu stvarala{tvu.Unutar filmske kulture koja je gajila kult ’predanosti’ filmute mukotrpno branila autonomiju filmskog medija od izvanjskihkriterija vrednovanja, dojam da Had`i} tek ’gostuje’ ufilmu nije pridonosio valorizaciji njegova opusa. K tomu,dojam da Had`i} nije u pravom smislu filma{ i ’u filmu’ negoda mu je film tek podru~je izleta i samooku{avanja temeljiose na jo{ dva razloga. Kao prvo, Had`i} je snimao brzo, jeftino,a pojedine kolege tvrdile su i nemarno. 5 Drugo, u javnimistupima i u intervjuima iskazivao je nerijetko nepopularnai (za tada{nje pojmove) retrogardna estetska stajali{ta.Had`i}evi poeti~ki nazoriU vrijeme kad su ideje o ’~istom filmu’ na svom vrhuncu ikad se film jo{ bori za punopravno uva`avanje imanentnofilmskih kriterija vrednovanja, Had`i} je javno promovirao’nemoderan’ stav kako je film tek privjesak knji`evnosti.Tako }e 1978. u intervjuu koji je s njim vodio gost-novinar,a (tada ve} slavni) glumac Rade [erbed`ija u Studiju FadilHad`i} re}i:Film nije izvorna umjetnost. On je depandansa knji`evnosti.Film je snimljena knji`evnost. Za mene je film zna-~io pro{irivanje mog knji`evnog rada. 6Sli~ne poglede Had`i} }e iznijeti i u monografskom intervjuuza Filmsku kulturu koji je Radosav Lazi} vodio 1987.Scenarij je po meni knji`evnost i bez knji`evne podlogenema filma. Prema tome u svaki film mora biti upletenknji`evnik. 7H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.3