34/2003 - HFS

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}amajka i otac iskazuju duboko ogor~enje zbog sinova pona{anja u cijelojsituaciji. Bitno je napomenuti kako se roditelji ponose sinom: napo~etku filma srda~no ga do~ekuju kad se vra}a s rati{ta, a njegovusliku u usta{koj uniformi dr`e vidno smje{tenu u sobi. Kad sin prigovoriocu {to se zala`e za komunisti~kog ilegalca, otac to pravda lojalno{}uprijatelju. Kad mu sin prigovori da je to pre`ivjeli moral, otacmu burno odvra}a: »Ponosim se {to sam starinskih nazora!«. Paradoksje da mo`da klju~ni filmski spomenik komunisti~kom pokretu otporakao temeljnu implicitnu ideolo{ku poruku nosi apologiju ’starinskoj’gra|anskoj etici, {to i jest Bauerov specifikum.36 Primjeri su uvodni prizor bijega kroz pod sto~nog vagona koji bivaprekinut mostom, potom prizor skrivanja na stubi{tu kad glavnog junakaumalo oda pas, i mnogi drugi.37 »Prva dva-tri dana snimanja sa Zappalortom bila su grozna, jer je onglumio samo velikim gestama, jo{ gore nego u kazali{tu... Onda sammu rekao: ’Zappalorto, odsad da niste mrdnuli ni okom ni rukom. Sve{to radite, radite mrtav hladan’. Kad bi se opet zaigrao, ja bih iskoristiosamo ton, a sliku bacio van.« V. N. Polimac 2002, str. 33.38 Isto, str. 34.39 Termin ’zona’ rabim u zna~enju koje predla`e Brian Mc Hale u PostmodernistFiction, Methuen, London-New York 1987.40 V. [krabalo 1998, str. 331.41 Polimac 2002, str 32.42 Isto, str.3243 P. Zlatar 1999, str. 61.44 Had`i} ka`e kako je drugom prilikom na primjedbu kako u filmu imapremalo vrhovnoga {taba Tito odmahnuo rukom i rekao »ima ga iprevi{e!«, isto, str. 61.45 V. ’Na HTV nema humora jer ljudi ne znaju svoj posao’, Ve~ernji list,30. 8. 2002, prilog Ekran, str. 8.46 P. Zlatar 1999, str. 61.47 N. Polimac 2002, str 32.48 P. Zlatar, isto, str. 61.49 Stevo Ostoji} i drugi: Rat — revolucija — ekran, GZ Hrvatske 1977,Zagreb.50 M. ^oli}, Jugoslovenski ratni film, Beograd 1984, Milan Rankovi}:’Za produbljeno filmsko vi|enje revolucije’, u: Ostoji} i drugi, str. 63-71; Ranko Muniti}: ’Od Slavice do Neretve’, Filmska kultura, br. 66-67, Zagreb 1969.51 Primjerice: Bitka na Neretvi (1969) Veljka Bulaji}a, Sutjeska (1973)Stipe Deli}a, U`i~ka republika (1974) @ike Mitrovi}a, Valter brani Sarajevo(1972) Hajrudina Krvavca, Bomba{i (1973) i Crveni udar(1974) Predraga Golubovi}a i drugi. Takvi filmovi ~esto su nazivani’crveni val’, ~ime se podrugljivo aludiralo na uglavnom prihva}enutezu kako su tim filmovima komunisti poku{ali kod publike komercijalnoparirati, ali i ekonomski zagu{iti u to vrijeme ve} neugodni ’crnival’.52 Trebalo bi studioznije vidjeti u kojoj su mjeri prethodnici ’superpartizanskih’filmova dva filma starija od Had`i}eva: Kapetan Le{i (1960)@ike Mitrovi}a i Kozara (1962) Veljka Bulaji}a.53 Me|u ostalim — ofenziva na Neretvi, Sutjeski, U`i~ka republika, prvisplitski odred i po~eci partizanske avijacije. Do propasti komunizmaostao je nedovr{en tek projekt o partizanskoj mornarici, koji je trebaore`irati Antun Vrdoljak.54 Tako se u Desantu na Drvar ne nagla{ava ~injenica da se Tito spasioprakti~ki slu~ajno. Isto tako, u Bulaji}evoj Neretvi bit }e pre{u}eni tzv.martovski pregovori, kontroverzna epizoda tijekom te bitke kad seprema navodima dijela historiografije Tito nagodio s Nijemcima damu omogu}e da vojno uni{ti nepouzdane ~etnike.55 Tako nisu strukturirani samo Bulaji}evi ratni spektakli, nego i film oporatnoj kolonizaciji Vlak bez voznoga reda, koji je u trenutku nastankaDesanta na Drvar bio jedan od najve}ih svje`ih inozemnih uspjehajugoslavenskog filma.56 Termin ’arbitar’ za aktanta u dramaturgiji koristimo prema Ann Uebersfeld:^itanje pozori{ta, V. Karad`i}, Beograd 1982.57 Impresioniran juna{tvom partizana koji na polo`aju u bezizlaznoj situacijipjevaju, njema~ki ~asnik kojega glumi Krueger umjesto odlu~nanapada koji nala`u njegovi zapovjednici nare|uje ukopavanje.58 Neobi~no je kako tu jednostavnu `anrovsku formulu nisu usvojili autorihrvatskih ratnih filmova nakon 1990. Oni su obi~no ratne protivnikeprikazivali podcjenjuju}e kao rulju, ~ime se nisu ogrije{ilisamo o etiku, nego i o `anrovsku funkcionalnost.59 [krabalo 1998, str. 243-244.60 V. D. [o{a 2002.61 I. [krabalo 1998, str. 331.62 isto, str. 33163 Isto, str. 331.64 To dr`i i [krabalo, v. Isto, 331.65 B. \or|evi} 1964.66 Isto.67 V. [krabalo 1998, str. 321.68 Bauer sam ka`e o Licem u lice: »za razliku od onih filmova kod kojihje bilo: ili }e{ uspjeti, ili }e{ dobiti lo{e kritike... ovdje je bila puno o{-trija situacija. Krajnosti su bile: ili }e{ jako uspjeti s tim filmom, ili }e{biti onemogu}en da se uop}e bavi{ tom profesijom... To je bio jakostudiozan rad i za ono vrijeme, to s ponosom mogu re}i, jako hrabar«.V. Branko Bauer, uredio Nenad Polimac, Cekade, Zagreb 1985, str.114.69 Isto, str. 113.70 V. [krabalo 1998, str. 321.71 Bauer priznaje da je tog utjecaja postao svjestan tijekom finaliziranjascenarija, kad se odlu~io ukloniti sva zbivanja izvan sobe, v. Polimac1985, str. 117.72 Postoji dramatur{ka podudarnost koja pogotovo podvla~i analogijuHad`i}a i Loacha. U sredi{njem dijelu Slu`benog polo`aja postoji dugiprizor sastanka radni~kog savjeta, gdje se prvi put sukobljavaju pravi~naradnica Marija i komercijalist Radman. U brojnim Loachovimfilmovima u uvodnom dijelu postoji scena radnih ljudi koji sastankomrje{avaju svoj problem: to nalazimo u Zemlji i slobodi, Clarinoj pjesmi,Navigatorima. Loach je ina~e socijalist i takvi prizori dio su njegoveapologije radni~koga samoupravljanja.73 To nije svojstveno samo Had`i}u, nego i mnogo ve}im filma{ima. Komentiraju}iidejnu proturje~nost brojnih Fordovih filmova, britanskikriti~ar Edward Buscombe isti~e kako su najbolji Fordovi filmoviupravo oni koji su idejno shizofreni. »U filmu ’^ovjek koji je ubio LibertyValancea’« pi{e Buscombe, »re~enica ’ako treba birati izme|uistine i legende, tiskaj legendu’ doima se kao moralna poenta filma.Ipak, cijeli projekt tog filma svodi se na to da raskrinka legendu«. V.Edward Buscombe: ’The Last Ford’, Sight and Sound, 5, 2003, str.10.74 Sli~nu ulogu drske radnice ista }e glumica odigrati i u Had`i}evu Protestu.75 Premda Selimovi} pi{e kratku prozu jo{ od ranoga pora}a, u trenutkupremijere Konjuh planinom on je kao pisac posve neafirmiran.Kao partijac i intelektualac s partizanskim zaslugama Selimovi} je bio~lan vi{e partijskih tijela, direktor u nakladni{tvu i kazali{ni upravitelj.Tek pola godine nakon premijere Konjuh planine, 1966, Selimovi}je objaviti svoj prvi istaknuti roman Dervi{ i smrt, za koji odmahdobiva NIN-ovu nagradu, ulazi u {kolske programe i postaje kultnipisac.76 V. Ostoji} i drugi 1977.77 (Mi. Bo.): ’Fadil Had`i}’, u: Filmska enciklopedija, JLZ ’Miroslav Krle`a’,svezak 1 (A-K), Zagreb 1986, str. 515.78 I. [krabalo 1998, str. 331-332. [krabalo tako|er hvali »izvrsnog BekimaFehmiua« i dodaje kako sudbina junaka Protesta biva »humanasamorazorna gesta koja se pretvara u te{ku optu`bu protiv prilika kojename}u takvu ~udovi{nu dilemu«.H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.37