Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}ase, dodu{e, na nekoliko mjesta ute}i tipi~no had`i}evskoj dijalo{kojfrazeologiji i govoriti kako »pre{u}ivanje nije interespartije i socijalizma« ili »frazerstvo i popovanje koristi samoneprijateljima«. Ali, ta frazeologija ni slu~ajno se u Novinarune mo`e razumjeti kao iskupiteljska poruka: poruka Novinarajest da je establishment uvijek ja~i, da on ~udake poputKova~a ispljune i da sustavu popravka nema.Novinar je osebujan i po svojoj atmosferi. Premda se i drugiHad`i}evi filmovi implicitno ili (rje|e) eksplicitno zbivaju uZagrebu, 97 nijedan od njih nije toliko osovljen oko zagreba~keatmosfere i urbaniteta. Novinarom dominiraju no}ni urbaniprizori, poljeva~i ulica, kolporteri, no}ni lokali i tramvajskepostaje. Had`i}evi likovi ovaj put isklju~ivo pripadajurelativno situiranoj srednjoj klasi, {to filmu daje {tih kojibitno odudara od crnoga vala, a mnogo vi{e podsje}a najedan tada recentni filmski pravac koji Had`i} vjerojatnonije poznavao — na novi njema~ki film i njegove sumorne,klasno osvije{tene bur`oaske drame. Nastao na smiraju sedamdesetih,Novinar je film koji u mnogo~emu sintetizira todesetlje}e hrvatskoga filma, ali funkcionira i kao pristojanreprezentant onoga {to se sedamdesetih doga|alo u globalnojkinematografiji.Ambasador (1984)Unato~ uspjehu Novinara, Had`i} sljede}ih pet godina nijedobio film, {to je poslije ~esto navodio kao primjer nepravde.Sljede}i i (zadugo se mislilo) posljednji projekt realizirat}e 1984. Bio je to film Ambasador, gra|anska obiteljska dramaiz miljea komunisti~ke elite. U intimnoj hijerarhiji vlastitihfilmova Had`i} }e Ambasadora smje{tati vrlo visoko. Naupit Radosava Lazi}a da navede svoja tri najbolja filma Had-`i} }e 1987. navesti Novinara, Protest i Ambasadora i komentirati:»ta su tri filma u stvari jedan film o iznevjerenimidealima revolucije. To je neka vrsta raspela za socijalisti~kimoral koji je imao romanti~ne revolucionarne i teoretskepretpostavke i svoje naknadne, prakti~ne korozije.« 98Ba{ kao i u Slu`benom polo`aju, i u Ambasadoru, naslovni jejunak ~ovjek iz partizanske generacije koji je zbog ratnih zaslugastekao zavidan dru{tveni polo`aj i lijep imetak. U Slu`benompolo`aju Had`i} }e polovicom {ezdesetih prikazatistidljivo prve moralne pukotine u takvoj vladaju}oj kasti TitoveJugoslavije. U Ambasadoru on secira tu kastu u fazi njezinakona~nog raspada.Glavni junak filma biv{i je partizan, komunisti~ki uglednik,biv{i Titov ambasador, a sada bogati umirovljenik, udovackoji `ivi u zagreba~koj podsljemenskoj vili (Miodrag Radovanovi}).U ambasadorov dom preko vikenda sti`e cjevar(Fabijan [ovagovi}) koji treba popraviti centralno grijanje.Tijekom jednog vikenda — dva dana — radnik/stranac svjedo~it}e kulminaciji krize i kona~nom slomu u jednoj obitelji’crvene bur`oazije’.Ambasador u ku}i `ivi s novom pratiljom (Inge Appelt), doma}icom(Marija Kohn), raspusnim sinom Ronijem (@eljkoKoenigsknecht) te depresivnom k}erkom Miki (ElizabetaKuki}). Na jutro godi{njice smrti ambasadorove `ene izbijesukob izme|u oca i k}eri, jer je otac zaboravio na godi{njicu.U vilu sti`e i najstariji sin, lije~nik Mark (Voja Brajovi}),koji od oca tra`i tisu}u dolara, a on mu ih odbija dati. Izme-|u Miki i Ronija izbije sukob zato {to je Roni na dan obljetnicedoveo svoj novovalni bend i {to vje`ba bubnjeve u podrumu.Roni i otac konfrontiraju se jer je Roni ukrao nekiauto.Nave~er se krug prijatelja i obitelj skupljaju na kartanje.Me|u njima je i Markova supruga Goga (Nina Erak). Tijekomo{tra razgovora Goga optu`i ambasadorovu novu `enuza preljub s njezinim mu`em. Mark u me|uvremenu odlaziu Mikinu sobu i nalazi je polumrtvu o{amu}enu tabletamanakon poku{aja suicida. Odvoze je u bolnicu, a Mark se vra-}a s vijestima da }e pre`ivjeti. Izme|u Marka i oca dolazi dokona~noga verbalnog obra~una u kojem Mark ocu spo~itavakrivnju za obitelj u rasulu. Radnik cjevar koji je svjedo~iocijeloj toj no}i skandala ujutro odlazi i doma}ici ka`e »kadse grane sasu{e, s korijenom ne{to nije u redu«, a doma}icaod{uti odgovor.Premda Had`i} nikad nije sam tematizirao krle`ijansku inspiracijuu Ambasadoru, dojma smo kako je u tom filmu redateljpoku{ao svjesno ili nesvjesno na~initi ina~icu Glembajevihza titoisti~ku eru. Kao {to su Glembajevi rekapitulacijajedne klase na samrti (austrougarske elite) putem diskursaskandinavske gra|anske drame, tako i Ambasador te`i biti’nordijska’ ili ’krle`ijanska’ rekapitulacija titoisti~ke crvenemeritokracije u trenutku njezina ideolo{kog i biolo{kog odlaskau nepovrat. Izme|u Gospode Glembajevih i Ambasadoramogu se na}i i potanje tematske sli~nosti. Odnos ambasadora,njegove nove `ene i starijega sina Marka uvelike odgovaraodnosu baruna Glembaya, barunice Castelli i sina Leona.U oba slu~aja ~etvrti, odsutni aktant mrtva je mati/prethodna`ena, pri ~emu sin u oca `eli inducirati grizodu{je ikrivnju skop~ano s njezinom smr}u. U oba teksta ~ini to monologomkoji evocira epizodu vezanu za smrt: u Glembajevimaje to monolog gdje se prisje}a pojavljivanja Castellijeveuz odar mrtve konkurentice, u Ambasadoru monolog prisje}anjana maj~inu smrt u Londonu, smrt koja }e suprugazate}i na diplomatskom koktelu. I u Krle`e i u Had`i}a dramase uspostavlja izme|u ranjena patrijarha kojemu vlastitipotomstvo duguje blagostanje i djece koja ga preziru. Razlikaje tek {to su u filmu razli~ite Leonove sastavnice razdijeljeneizme|u ambasadorove djece: Miki posjeduje bole}ivuumjetni~ku prirodu, Mark edipovski gnjev prema ocu, aRoni je naprosto bezobzirni delikvent. Izme|u Glembajevihi Ambasadora postoje ~ak i strukturalne sli~nosti. Oba sudjela po op}oj organizaciji dvo~inska, pri ~emu se drugi diodoga|a u kasne no}ne sate nakon vrhunca kataklizme: u Krle`eje to smrt baruna bankara, u Had`i}a Mikin poku{aj suicida.U oba djela rasapu svjedo~e ku}ni prijatelji, pripadniciiste klase.Kao bitan faktor odmicanja od Krle`e u Ambasadoru se pojavljujeodnos prema klasno ni`e pozicioniranima. Njegovenatruhe postoje i u Krle`e u motivu `ene koju je barunicapregazila ko~ijom. Ovdje je ta dimenzija mnogo ja~a, {to ne~udi ako se zna da je Had`i}eva aristokracija komunisti~ka,dakle po~iva na zagovoru klasne ravnopravnosti. Ta ravnopravnostod po~etka ne funkcionira. Radnik i doma}ica jedinisu ’zdravi’ elementi u cijelom, prili~no ’dekadentnom’33H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (<strong>2003</strong>), br. <strong>34</strong>, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}aokru`ju. Ambasadorova djeca preziru one dolje. Mark seruga revoluciji i posprdno komentira »smrt pisarima, `ivjelivodoinstalateri«. Tijekom prizora u kojem ambasador Ronijuspo~itava kra|u auta Roni majstora nazove ’{ljaker’, na{to mu otac zalijepi pljusku. Had`i} dosljedno kontastiraone ’dolje’ kao zdrave i one ’gore’ kao trule dekadente i uprizoru s novovalnim bendom. Dok Vanja Matujec pjeva bedastinew wave pjesmuljak, a Roni snima kamerom, majstortokari navoj na cijevi i zdvojno ih promatra. O~ito je motiv’odnaro|ivanja’, odnosno — gubitka veze s ’bazom’ i normalnim`ivotom okosnica Had`i}eve analize komunisti~kearistokracije.U strukturalnom smislu Ambasador po~iva na kumuliranjudijalo{kih ’jedan na jedan’ situacija u kojima se konfrontirazatvoreni krug likova u razli~itim kombinacijama: otac iRoni, otac i Miki, otac i Mark, Miki i Roni, Mark i Goga,Goga i ma}eha itd. To nije rijedak strukturalni princip: sli~noje organiziran, recimo, Almanah jeseni Bele Tarra u kojemse pet likova varira u prizorima u kojima nikad ne sudjelujuvi{e od dva. Kod Ambasadora, me|utim, pojavljuje seproblem raznovrsna i uvjerljiva motiviranja ovakvih scena,naprosto zato {to Had`i} — krle`ijanski — ustrajava na jedinstvuvremena i temporalnoj zgusnutosti radnje.Klju~ni koncepcijski elementi Ambasadora, ovako kako smoih izlo`ili, doimaju se zanimljivo, intrigantno i plodno, ~ak ionda kad jesu posudba od Krle`e. Ambasador, na`alost, nijeispao tako dobar film kako je mogao. Tomu su barem dvarazloga. Prvo je Had`i}evo neiskustvo i nedostatak vje{tineu gradnji gra|anske dramske situacije. Njegovi likovi odve}rano u filmu po~inju sipati te{ku dramsku artiljeriju, izravnose optu`ivati i kinjiti. Had`i} nije uspio na}i finu gradacijukoja je svojstvena, recimo, sli~nom filmu Festen Danca ThomasaVinterberga. Umjesto da klju~ne neuralgi~ne to~ke indiciraimplicitno, a eksplikaciju obiteljskih trauma ~uva zafinale, on glavne argumente ispuca odmah, pa film ima odve}ravnu dramatur{ku liniju.Drugi problem Ambasadora su i sami likovi. Ve}ina njih teksu karikaturalne etikete socijalnih stereotipova, a ne puni,zaokru`eni karakteri. Roni je naprosto delikvent, Goga materijalisti~kicinik tipi~an za hrvatski komunisti~ki middleclass osamdesetih, Mark je sveden na golu pohlepu i ambiciju,Miki je tek karikatura eteri~ne, nadnaravne tuge. Doksu drugi Had`i}evi filmovi puni `ivotnih likova za koje imatedojam da ih dnevno sre}ete na ulici, ovdje nemate takavdojam ni za jedan od bitnih karaktera. Sam ambasador kojije naslovni lik i stup disfunkcionalne obitelji, u toj mre`i odnosafunkcionira kao rupa u slivniku, odsutni centar. On nekazuje ni{ta u svoju obranu, djeluje samo reaktivno, nikadne ~ujemo {to on misli, isklju~ivo je nijem i bespomo}anpromatra~.Had`i} je i redateljski u slaboj formi u Ambasadoru. O~itonevi~an komornoj psiholo{koj drami, on bje`i od komornostiu izvanjsku atraktivizaciju, koja uglavnom biva deplasirana.Osobito su porazno slabi dijelovi koji se bave kulturomi mentalitetom mladih, {to je i ina~e slabost Had`i}eva opusa.Dijelovi filma u kojima Roni snima novovalni spot ili nizprizora serijskoga seksa Ronija i pjeva~ice upravo su sramot-<strong>34</strong>no lo{i. Ambasador je u tom smislu stravi~no neujedna~enfilm. Had`i}eva tada{nja redateljska forma i koncentracijao~ito nije bila dostatna za velike ambicije na kojima je filmpo~ivao. Umjesto krle`ijanske rekapitulacije sumraka poslijeratnekomunisti~ke elite, Ambasador se pretvorio u demonstracijuestetske nemo}i te generacije. U trenutku kadAmbasador nastaje on je posve nedorastao konkurenciji autorapra{ke {kole. Upravo }e ti tada mladi filma{i — ponajvi{eRajko Grli} i Goran Markovi} — obaviti posao koji jeHad`i} sam sebi zadao: filmski }e opisati definitivni lom komunikacijeizme|u ratnoga nara{taja koji je iznevjerio idealei mladih koji su ogrezli u cinizam.Zaklju~akU jednom od prizora Ambasadora majstor (Fabijan [ovagovi})priznaje svom poslodavcu ambasadoru (Miodrag Radovanovi})kako je u ratu bio domobran. Prizor se doga|a dokmajstor fizi~ki radi (popravlja centralno grijanje), a ambasadorstoji na verandi svoje vile u ku}nom haljetku. Cjevar gas mrvicom drskosti pita: »A {to biste vi danas radili da ste izgubilirat?« Taj prizor daleki je odbljesak jedne druge, sli~neHad`i}eve scene iz filma Druga strana medalje. U toj scenipratimo no}nu partiju pokera u stanu biv{eg partizana i komunisti~kogpolicajca Ru`i}a (Rade Markovi}). Tijekompartije karta{e razgovor navede na rat, pa se ispostavi da jejedan od njih u ratu bio prijeko, na suprotnoj strani. Ru`i}ga tada pita: »A bi li ti sa mnom kartao da sam izgubio rat?«Ovaj odgovara: »Ovisi kakva bih {ar`a bio.«Te dvije scene ponajbolje ilustriraju svijet kojim se baveHad`i}evi likovi. To je svijet nakon velikoga praska, svijet ukojem su dru{tvene uloge podijeljene neko} davno i svi se likovikre}u po linearnoj putanji zasluga ili krivnji koje su sezbile u nultoj to~ki povijesti. To je zatvoreni, kastinski svijetu kojem je sudbina likova odre|ena pro{lo{}u, biv{im `ivotomkoji za likove funkcionira ili kao prokletstvo ili kaopredmet romantizacije ne~ega {to se ne}e vratiti. U tom smisluHad`i} je u svojim boljim filmovima lucidan analiti~arpostrevolucionarnih dru{tava, dru{tava zamrznutih u jednomtrenu. Had`i}ev repertoar likova (barem onih dobrih)zatvoren je i repetitivan: nalazimo tu mrke idealiste koje tjerasamodestruktivni buntovni nagon, razo~arane i posrnulevestalke revolucije, ljude koje progoni avet davnih gre{aka,pragmatike koji prihva}aju realnost i vuku iz nje dobit. Nizomsvojih socijalnih filmova u rasponu od (mo`da najboljeg)Slu`benog polo`aja pa do (najgorega) AmbasadoraHad`i} je kronikalno opisao povijest titoizma od prvih vjetrovapotro{a~koga dru{tva pa do potpune moralne razgradnjeu osamdesetima. U prvom svom filmu Abeceda strahaHad`i} prikazuje Veru, revolucionarnu zanesenjakinju i pripadnicuratne generacije, kako se poput crva uvla~i u bur`ujskuvilu da bi iznutra nagrizla tu klasu. U posljednjem filmuAmbasador Had`i} prikazuje pripadnika iste generacije revolucionarnihfanatika kako stoji na verandi iste takve bur-`ujske vile koju je zaposjeo. Ambasador s verande mo`e vidjetisamo gorke plodove vlastite generacije: neuspjelo dru{-tvo, odmetnutu djecu, materijalisti~ki, cini~ni svijet.Had`i} je svojim opusom — ili barem onim {to je u njemudobro — opisao luk tog nara{taja od dana slave do dana gor-H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>34</strong>/<strong>2003</strong>.
- Page 2 and 3: CODEN HFLJFVSadr`aj / Contents34/20
- Page 4 and 5: PORTRET: FADIL HAD@I] — uredio: J
- Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 8 and 9: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 10 and 11: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 12 and 13: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 14 and 15: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 16 and 17: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 18 and 19: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 20 and 21: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 22 and 23: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 24 and 25: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 26 and 27: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 28 and 29: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 30 and 31: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 32 and 33: Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Z
- Page 36 and 37: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 38 and 39: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 40 and 41: PORTRET: FADIL HAD@I]UDK: 791.44.07
- Page 42 and 43: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 44 and 45: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 46 and 47: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 48 and 49: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 50 and 51: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 52 and 53: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 54 and 55: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 56 and 57: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 58 and 59: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 60 and 61: PORTRET: FADIL HAD@I]Vjeran Pavlini
- Page 62 and 63: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 64 and 65: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 66 and 67: LJETOPISOV LJETOPISMarcella Jeli}Kr
- Page 68 and 69: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 70 and 71: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 72 and 73: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 74 and 75: LJETOPISOV LJETOPISBibliografijaKnj
- Page 76 and 77: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 78 and 79: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 80 and 81: Hrvatske filmske internetske strani
- Page 82 and 83: FESTIVALIKatarina Mari}Na granicama
- Page 84 and 85:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 86 and 87:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 88 and 89:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 90 and 91:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 92 and 93:
Nagrade DHF 2003.Nagrade festivalsk
- Page 94 and 95:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 96 and 97:
FESTIVALIUDK: 791.44.077(497.5)”2
- Page 98 and 99:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 100 and 101:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 102 and 103:
REPERTOARKinorepertoarUredila: Kata
- Page 104 and 105:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 106 and 107:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 108 and 109:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 110 and 111:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 112 and 113:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 114 and 115:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 116 and 117:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 118 and 119:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 120 and 121:
FRIDAFridaHrvat. film. ljeto, Zagre
- Page 122 and 123:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 124 and 125:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 126 and 127:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 128 and 129:
IVICA I MARICAHansel & GretelSAD, 2
- Page 130 and 131:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 132 and 133:
DOGODILOSE NAMANHATTANUMaid in Manh
- Page 134 and 135:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 136 and 137:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 138 and 139:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 140 and 141:
DJEVOJKA NA MOSTULa Fille sur le po
- Page 142 and 143:
PROBU\ENI @IVOTWaking LifeHrvat. fi
- Page 144 and 145:
UKRADENO LJETOStolen SummerHrvat. f
- Page 146 and 147:
GANGSTERIGangstersFrancuska, Belgij
- Page 148 and 149:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 150 and 151:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 152 and 153:
U POVODU KNJIGA@eljka Matija{evi}@i
- Page 154 and 155:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 156 and 157:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 158 and 159:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 160 and 161:
TUMA^ENJAUDK: 791.44.071.1 Murnau,
- Page 162 and 163:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 164 and 165:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 166 and 167:
STUDIJE I ISTRA@IVANJAMidhat Ajanov
- Page 168 and 169:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 170 and 171:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 172 and 173:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 174 and 175:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 176 and 177:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 178 and 179:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 180 and 181:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 182 and 183:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 184 and 185:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 186 and 187:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 188 and 189:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 190 and 191:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 192 and 193:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 194 and 195:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 196 and 197:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 198 and 199:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 200 and 201:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 202 and 203:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 204 and 205:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 206 and 207:
STUDIJE I ISTRA@IVANJASilvestar Kol
- Page 208 and 209:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 210 and 211:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 212 and 213:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 214 and 215:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 216 and 217:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 218 and 219:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 220 and 221:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 222 and 223:
Sa`eciAbstractsPORTRET: FADIL HAD@I
- Page 224 and 225:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 226 and 227:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 228 and 229:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9
- Page 230 and 231:
O suradnicima i urednicimaMidhat Aj
- Page 232 and 233:
HRVATSKO DRU[TVO FILMSKIH KRITI^ARA