34/2003 - HFS

Novinar (1979)Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 9 (2003), br. 34, str. 3 do 38 Pavi~i}, J.: Igrani filmovi Fadila Had`i}aNovinar je nastao 1979, nakon duge, sedmogodi{nje stankeu Had`i}evu filmskom radu. Ta je stanka uslijedila nakondesetlje}a Had`i}eve freneti~ne filmske aktivnosti, tijekomkojega je u jedanaest godina snimio dvanaest filmova. Had-`i}a njemu nesvojstveno duga pauza nije, me|utim, nimalopromijenila. Nastavio je to~no gdje je i zastao, snimaju}i filmkoji u velikoj mjeri proizlazi iz Protesta i Lova na jelene. INovinar je, naime, film o revolucionarnom puritancu koji seuzaludno, tvrdoglavo i samodestruktivno bori protiv prakti~nihdevijacija jugoslavenskoga komunizma.U tih sedam godina stanke u filmu i dru{tvu {to{ta se dogodilo.Crni val — pravac kojem Had`i} nikad nije posve pripadao,ali s kojim je imao dodirnih to~aka — po~etkom sedamdesetihrazbijen je u kontraofenzivi dogmatskih snaga,ponajvi{e u Beogradu. Aleksandar Petrovi} otjeran je s beogradskeakademije, Makavejev odlazi u inozemstvo, @ivojinPavlovi} u Sloveniju. Afere oko filmova Plasti~ni Isus i WR:Misterija orgazma pokazale su da je liberalnoj epohi u jugoslavenskomfilmu kraj. U takvoj atmosferi stradavaju i ponekihrvatski filmovi, poput Papi}eve Predstave Hamleta u seluMrdu{a Donja ili pet dokumentaraca koji su nakon {to suodbijeni na festivalu u Beogradu zavr{ili u bunkeru. 92Istovremeno, u europskom i svjetskom filmu po~inje posvedominirati politi~ki film. Redatelji poput Bertoluccija, VonTrotte, Fassbindera, Coste Gavrasa, trendovi poput novogaHollywooda ili novoga njema~kog filma, naslovi poput Strategijepauka, Konformista, Norme Rae, Njema~ke jeseni, Z,Taksista i sli~nih nametnuli su socijalna i politi~ka pitanjakao predmet vru}eg interesa svjetskog filma. Pritom osobitodo izra`aja dolazi atmosfera post-{ezdesetosma{kog razo~aranja,dvojbi i sumnji tradicionalne ljevice, suo~avanja komunisti~kihintelektualaca s naslje|em represije u ime lijeveideologije. Ono {to je Had`i} radio u svojim najboljim filmovimapostaje sad neke vrste trenda. Taj trend hrvatski }efilm zate}i upravo u trenutku poja~ane represije i u dru{tvui u kinematografiji.Kao rezultat u Hrvatskoj }e nastati trend koji Ivo [krabalonaziva ’feljtonisti~ki film’. Rije~ je o svojevrsnoj lokalnojina~ici zapadnoga politi~kog filma u kojoj su autori analiziralidru{tveno okru`je komunisti~ke Jugoslavije bave}i seatomiziranim, lokalnim socijalnim fenomenima kao {to sugastarbajterstvo, kontrola podrijetla imovine, me|unacionalnatrvenja, status podstanara, karijerizam... Trend feljtonisti~kogfilma zaokupio je i iskusnije redatelje (Golikov Pucanj,Mimi~in Posljednji podvig diverzanta Oblaka, VrdoljakovDeps, @i`i}ev Ne naginji se van...) ba{ kao i nove, nadolaze}eredatelje (Grli}ev Bravo Maestro, Gamulinov i Puhlovskijev@ivi bili pa vidjeli, Zafranovi}ev Muke po Mati...).Li{eni op}eg ozra~ja skepse i pesimizma svojstvena crnovalovcima,ti su filmovi u boljim slu~ajevima ipak zadr`avalikriti~ki duh i odr`avali na `ivotu tradiciju politi~kog filmaponiklu na Bauerovu Licem u lice. Zato je pomalo jednostran[krabalov izrazito negativan sud o tom trendu: [krabalote naslove zove »filmovima prili~no minorne vrste« ~ija»kriti~nost zapravo rijetko koga uzbu|uje«. 93 [krabalo istotako (s pravom) dr`i da je Fadil Had`i} rodona~elnik takvafeljtonisti~kog filma. 94[to se samoga Had`i}a ti~e, brdo je prije pri{lo Muhamedunego Muhamed brdu. Ne mijenjaju}i pristup i tematske preferencije,Had`i} se najednom na{ao u oku trenda. Nije zato~udo da je Novinar bio izrazito uspje{an: u Puli je Had`i}dobio za njega nagradu za re`iju, film je osvojio utjecajnunagradu publike Jelen i dobio solidne kritike. Novinar je i dodanas ostao najpoznatiji Had`i}ev film. Ujedno, to je mo`danajreprezentativniji primjer tzv. feljtonisti~ke kinematografijeuop}e.Junak Novinara je Vlado Kova~, novinar u zagreba~komdnevnom listu. Na po~etku filma Kova~ (Rade [erbed`ija)na~ini javni skandal: u ranu zoru prili~no pripit nasrne nanovinski kiosk i porazbaca novine. Eksces je povod za sjednicunovinske organizacije komunista na kojoj se o~ekujepokuda Kova~u zbog prekomjerna pi}a. Ispostavi se da Kova~evrevolt ima podrijetlo u nezadovoljstvu slobodom pisanja:Kova~u je urednik (Tonko Lonza) skinuo iz lista ~lanako opravdanom {trajku u tvornici alata Mikros. Na sastankuse Kova~u osobito konfrontira Tomac (Stevo @igon), a braniga kolegica Nada (Vera Zima). Stvari po|u jo{ vi{e po zlukad Tomac postane glavni urednik, a Kova~ev brak puca po-{to mu supruga (Milena Zupan~i~) spo~itava sebi~nost i alkohol.Kova~ se razvodi, a situacija oko Mikrosa najednomse preokre}e: partija sad staje na stranu {trajka{a, Tomac naru~ujeod Kova~a tekst sli~an prvomu, no on ga odbija napisati.Kova~ iz Novinara ulan~ava se u nisku srodnih karaktera izHad`i}eva opusa, kao {to su Bajsi} iz Protesta ili Marija izSlu`benog polo`aja. Rije~ je o pravdoljubivim fanaticima,komunisti~kih martirima koji su spremni bez jasne motivacijei}i protiv sustava, {utljive ve}ine i vlastite sre}e i zdravlja,a sve u ime apstraktne pravde. Kod takvih likova slabost jedonekle {to im je motivacija odve} na~elna, svjetonazorna.To vrijedi i za Novinara, gdje Had`i} Kova~a prikazuje kaoprijeka, nepopularna i mrka ~ovjeka kojem i susjeda ka`e»sused, vi se uvek nekaj mr{tite«. On je svojevrsni redovniknovinske istine koji sam o sebi veli »ovakvi kao ja najboljeda se ne `ene«. Unato~ visokim na~elima koja ga motiviraju,nabusiti, ta{ti i agresivni Kova~ nije karakter kojeg se lakosimpatizira. Dojma smo da simpatiju za nj ne gaji ni jedandrugi lik filma, pa ~ak ni sam Had`i}.Takav Kova~ u Novinaru se odre|uje u opoziciji prema trilika: vlastitoj supruzi, pragmati~nom novinaru [ari}u (Kruno[ari}) i starom kolegi pijancu (Fabijan [ovagovi}) s kojimse tijekom filma zbli`i.Odnos sa suprugom najmanje je razra|en, {to kao slabost filmapriznaje i sam Had`i}. 95 Supruga se predstavlja kao uobi-~ajen tip pragmatika socijalisti~ke ere, osoba koja te`i komoditetui plivanju niz struju.Lik novinara koji prati estradu (Kruno [ari}) pripadnik jeiste profesije kao i Kova~, ali njemu su{ti antipod. Pi{e o razbibrizi,ne haje za vi{e interese, dio je mondenoga dru{tva,prima mito, tro{i novac na odje}u, a Kova~a smatra dosadnjakovi}emkoji sve ugro`ava ’talasaju}i’. Kad Kova~ odbije31H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S 34/2003.